Omikron varijanta uspijeva dulje preživjeti na ljudskoj koži i na plastičnim površinama u usporedbi s ranijim verzijama koronavirusa, otkrili su japanski istraživači u laboratorijskim testovima.
– Upravo ta iznimno visoka “stabilnost u okolišu”, odnosno visoka zaraznost i izrazita izdržljivost omogućili su omikronu da zamijeni deltu kao dominantnu varijantu i da se širi tolikom brzinom, zaključili su japanski znanstvenici.
Na plastičnim površinama prosječno vrijeme preživljavanja izvornog soja koronavirusa iznosilo je 56 sati, varijante alfa 191,3 sati, varijante beta 156,6 sati, game 59,3 sati i delte 114,0 sati.
Japanski su istraživači ustanovili da se na plastičnim površinama omikron zadržava oko 193,5 sati, a rezultate, koji još trebaju proći stručnu recenziju njihovih kolega objavili su na internetskoj stranici bioRxiv.
Na uzorcima kože trupala prosječno vrijeme preživljavanja koronavirusa iznosilo je 8,6 sati kada se radilo o izvornome soju, 19,6 sati za alfa soj, 19,1 sati za betu, 11,0 sati za gama varijantu, 16,8 sati za deltu i, opet najviše – 21,1 sati za omikron.
Sve su varijante koronavirusa u potpunosti inaktivirane s ljudske kože nakon 15 sekundi izlaganja sredstvima za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.
Stoga se, zaključuju japanski znanstvenici, i dalje preporučuje da se u sklopu aktualne kontrole infekcije nastavi s primjenom trenutačne prakse higijene ruku dezinficijensima na bazi alkohola, ali i sapunom, u skladu s naputkom Svjetske zdravstvene organizacije.
Komunalno preduzeće Tivat jednom je građaninu Tivta zbog neplaćanja te usluge, oduzelo vez u gradskoj marini Kalimanj koji je inače, njegova familija koristila još od 1960. godine, da bi ga potom u potpuno inetranspartentnoj proceduri, dalo jednom Beograđaninu koji sada na tom mjestu drži svoj gliser.
To se protivi javno proklamovanoj poslovnoj politici Komunalnog da prednost za dobijanje vezova za čamce u gradskoj lučici Kalimnaj imaju građani Tivta, ali i osnovnoj namjeni te marine a koja je početkom odamdesetih godina prošlog vijeka građana sredstvima samodoprinsa Tivćana upravo da u njoj budu smještena manja plovila za sport i rekreaciju lokalnog stanovništva.
Za dobijanje vezova u Kalimanju i dalje postoji veliko interedsovanje Tivćana pa Komunalno ima formirane liste čekanja građana koji se nadaju da će se „osloboditi“ neki od ukupno 338 vezova koliko ih ima u gradskoj lučici. Stoga je još i nevjerovatnije kako je to opštinsko preduzeće prošle godine jedan od vezova na koje Tivćani čekaju godinama, u krajnje netranspratentnoj proceduri, dalo Beograđaninu koji sada ovdje drži svoj gliser.
Tivćanin Božo Petrović obratio nam se istakavši da je njegova porodica za svoju barku koristila vez L1 u Kalimanju koji se još od 1960.godije vodio na njegovog pokojnog djeda. Stau barku su u međuvremenu prodali, pa su ih iz Komunalnog dopisom obavijestili da, ukoliko žele da zadrže vez, treba da kupe drugu barku i registruju je na sebe, a što su Petrovići i učinili. Preregistrarcija polovne barke koju su kupili i njeno prenošenje na novog vlansika je međutim, potrajalo zbog usporenog rada poreske i pomorske administracije uslijed pandemije korone. U avgustu prošle godine Boškov otac Pero Petrović se obratio Komunalnom tražeći da kao dokaz da su oni nabavili barku i time stekli mogućnost zadržavanja veza koji je njihova porodica koristila više od 60 godina, Komunalno prihvati kupoprodajni ugovor koji su Petrovići napravili sa dotadašnjim vlasnikom polovne, pet metara duge pasare TV-684 koju su u međuvremenu kupili.
„Da su oni u suštini, prihvatili naš zahtjev, potvrđuje činjenica da su nastavili da nam uredno šalju račune za mjesečno korišćenje veza L-1 a koje smo mi uredno plaćali. Međutim, u međuvremenu je Komunalno taj „naš“ vez dalo drugom čovjeku koji i nije iz Tivta i on već mjesecima na njemu drži svoj gliser koji takođe nije ovdje registrovan, već u Beogradu. To plovilo inače, većih je dimenzija nego što su kapacieti veza L1 namijenjenog za male barke dužine do 5 metara, a što se vidi i iz fotografija jer gliser ovog Beograđanina krmom „prelazi“ van limita određenih za vez L1“- kazao je Božo Petrovič dodajući da su po njemu, najodgovorniji za ovakvo neprospisno ponašanje i zloupotrebu službenih ovlašćenja na štetu domicilnog stanovništva Tivta, koordinator u Komunalnom preduzeću Savo Klakor i rukovoditeljka službe Gradske lučice Dunja Petković.
Iz Komunalnog prerduzeća Tivat priznali su da je Beograđaninu Mlađanu Marjanoviću u međuvremenu dodijeljen sporni vez L1, ali nisu odgovorili ko je i na osnovu kojeg propisa iz menadžmenta tog preduzeća koje je operater gradske lučice Kalimanj, donio takvu odluku.
„Zvanični zakupac veza L1 u lučici Kalimanj je Marjanović Mlađan i usluga zakupca veza se fakturiše istom. Ugovor o zakupu veza L1 koji je DOO Komunalno Tivat zaključilo sa Marjanović Mlađanom, je istekao 31.12.2021.godine.“- saopšteno nam je iz te opštinske firme.
Marjanovičev gliser na Petrovićevom vezu
Tvrde da su Petrovići imali neplaćena dugovanja za korišćenje veza L1, a koja su, prema analitičkoj kartici koju su dostavili, do sredine prošle godine dostigla iznos od 224 eura. Cijena zakupa tog veza za barku od 5 metara koja je fakturisana toj tivatskoj porodici inače, iznosila je 19,5 eura mjesečno, sa PDV-om.
„Nakon što je vez L1 zbog dugogodišnjeg korišćenja veza bez ugovora o zakupu i neizmirenja zaostalih dugovanja oduzet ranijem vlasniku, udovoljilo se zahtjevu Marjanović Mlađana da privremeno priveže plovilo na istom, zbog nemogućnosti da na drugi način riješi privez. Dogovoreno je da u roku od 60 dana od dana isteka ugovora o zakupu oslobodi vez, odnosno ukloni svoje plovilo sa istog. Očekujemo da će plovilo biti uklonjeno u dogovorenom roku (do 01.03.2022.g.)“- kazali su iz Komunalnog.
Nisu objasnili kako je moguće da je Beograđanin „preko reda“ i važećih pravila o prioritetima za koriušćenje kapaciteta gradske marine kojom gazduje Komunalno, te mimo brojnih Tivćana koji godinama čekaju na mjesto u gradskoj lučici, dobio priliku da ovdje veže svoj gliser. Nije pojašnjeno ni kako je to Marjanović navodno bio u „nemogućnosti da na drugi način riješi privez“ svog glisera U Tivtu gdje postoji više većih i manjih komercijalnih marina čije su cijene usluga znano skuplje, a u kojima uvijek ima slobodnih kapaciteta, nego je baš morao doći u situaciju da mu neko iz menadžmenta Komunalnog, mimo važećih prosisa i kriterijuma, pravi uslugu i dogovore sa njim i daje mu vez u gradskoj marini namijenjenoj prvenstveno potrebama lokalnog stanovništva.
VEZ DALI BEOGRAĐANINU, ALI GA I DALJE NAPLAĆIVALI TIVĆANINU
Posebno zanimljivo je to što su vez koji su oduzeli njegovom višedecenijskom korisniku iz Tivta i dali ga Beograđaninu, iz Komunalnog i dalje nastavili da fakturišu i naplaćuju familiji Petrović.
Pokazuju to i računi i uplatnice za vez L1 koji je Pero Petrović dobio i platio za oktobar i novembar prošle godine, iako je tada na tom vezu već bio vezan gliser Beograđanina.
Iz Komunalnog su ovo objasnili „tehničkom greškom“ u softveru za obračun usluga koji koristi ta firma.
Račune i dalje slali Petroviću
„Vez L1 je do aprila 2021.g., fakturisan ranijem korisniku, koji se u programu ovog društva vodi pod korisničkom šifrom V10313. Vez je oduzet ranijem korisniku zbog neredovnog izmirenja obaveza prema ovom društvu, te ne potpisivanja ugovora o zakupu zbog nepotpune dokumentacije, koja se ogleda u dostavljanju dokaza o vlasništvu plovila. O mogućnosti oduzimanja veza zbog prethodno navedenih razloga korisnik je upozoren u više navrata. Prema knjigovodstvenoj kartici ovog društva, koju Vam dostavljamo u prilogu, zaostali dug ranijeg korisnika, u momentu oduzimanja veza je iznosio 223,85€. Nakon što je dug u cjelosti izmiren, te nakon što je isti (Petrović- prim.aut.) dostavio dokumentaciju o vlasništvu nad plovilom, dodjeljen mu je drugi vez pod oznakon A POM 3, koji je bio slobodan.“- objašnjavaju iz Komunalnog tvrdeći daje Petrović sa njima potpisao ugovor o korišćenju tog novog veza 24. septembra prošle gdine.
„Nesporno je da je od aprila do seprembra 2021.g. došlo do prekida u fakturisanju usluga predmetnom korisniku zbog nepostojanja osnova za zaduženje. Tek potpisivanjem ugovora za vez A POM 3, nastaje pravni osnov po kome se korisniku vršilo fakturisanje za 09., 10., 11. i 12. mjesec 2021.g. Kako je korisnička šifra u programu ovog društva vezana za ime korisnika, ista je zadržana, odnosno prenijeta i za vez A POM 3, za koju je potpisan ugovor. Uslijed tehničkog nedostatka, koji je nastao zbog uvođenja novog programa, koji je u fazi testiranja, korisnička šifra je u fakturi kroz program „povukla“ i staru oznaku veza. Tehnički nedostatak će biti otklonjen u zaduženju za tekuću godinu tj. od janura 2022.“- objašnjavaju iz Komunalnog.
Surlaš nastavlja da uništava plame duž primorija, na “meti” se našao i jedan od najljepših drvoreda, onaj pored šoping centra “TQ Plaza” u Budvi.
Stabla su posječena, ali je pohvalno to što je, za razliku od drugih slučajeva gdje su stabla ostavljena da trunu, uprava TQ Plaze podrezala stabla. Surlaš nekoliko godina hara crnogorskim primorjem i uništava palmina stabla. Fitosanitarna uprava Crne Gore upozorila je na pojavu crvenog palminog surlaša koji nagriza mlade listove i stablo palmi do potpunog uništenja.
Crveni palmin surlaš živi u unutrašnjosti palme tokom čitavog životnog ciklusa. Larve se hrane u mekom tkivu najmlađeg lišća, a u unutrašnjosti palme prave tunele i šupljine. Simptomi napada na žalost postaju vidljivi tek kada je palma skoro uništena.
Kada se utvrdi prisustvo surlaša na stablu palme, neophodno je njihovo hitno uklanjanje i mehaničko uništavanje paljenjem ili mljevenjem, isključivo u prisustvu fitosanitarne inspekcije, što znači da građani ni slučajno ne smiju samoinisijativno uništavati ove štetočine.
Projekcijom dokumentarnog filma “Požari u Crnoj Gori: Uzroci i posljedice“ večeras je počela trodnevna konferencija na temu istraživačkog novinarstva u oblasti zaštite životne sredine.
Konferencija je dio projekta koji organizuju Centar za istrazivačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u saradnji sa Balkanskom istraživačkom regionalnom mrežom (BIRN) i nedjeljnikom Monitor.
Uoči prikazivanja filma, izvršna direktorica CIN-CG Milka Tadić Mijović kazala je da je konferencija “finale jednog velikog projekta koji je trajao dvije godine”.
“On je pokazao da je stanje životne sredine veoma veoma zabrinjavajuće i da je pred nama dug put da unaprijedimo prilike,” kazala je Tadic Mijovic.
Dokumentarni film djelo je novinarke CIN-CG Đurđe Radulović. Saradnik na projektu je i Crnogorsko društvo ekologa (CDE). Poslije prikazivanja filma uslijedila je diskusija učesnika na temu požara u Crnoj Gori.
Konferenciju “Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija” otvoriće u utorak 25.januara premijer Zdravko Krivokapić, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, glavna urednica i portparolka Reportera bez granica Pauline Ades-Mevel i Tadić Mijović.
Među ostalim učesnicima konferencije su potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, bivša njemaćka ambasadorka Gudrun Štajnaker, ekološki aktivisti iz zemlje i regiona i mnogi drugi.
Područje Grahova se nalazi između Cuca, Krivošija, Banjana i Rudina nikšićkih i kako se nekad računalo, na tromeđi Crne Gore, Boke Kotorske i Hercegovine.
Središnje naselje Grahovskog kraja kraja je Grahovo, malo planinsko mjesto sa suhim krškim poljem, zatvoreno visokim planinama: Delevcem, Liscem, Bijelom Gorom, Jastrebicom, Kosmačem, Božurovim brdom i drugim. Za razliku od susjednog Dragaljskog polja, Grahovsko polje je, uz njegove vodotoke, najznačajnije obradivo tlo na ovom izrazito krškom području.
Spomen-obilježje na Grahovu na impozantan način prikazuje značaj legendarnog narodnog heroja, komandanta Treće udarne divizije, koji je dao nemjerljiv doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi
Dvije partizanske kolone koje se u pokretu slivaju u jednu na čelu sa predvodnikom Savom Kovačevićem je inspirisan motivom iz borbe partizana na Sutjesci juna 1943. godine, kada je poginuo legendarni narodni heroj.
Kovačević je 13. jula 1941. godine, na vrhu grahovskog uzvišenja Uvac, predvodio grahovske partizane u napadu na okupatorske snage i razoružao neprijateljsku kolonu.
To stoji na kamenoj ploči koja je postavljena prije izgradnje spomen-parka u Grahovu, otvorenog 13. jula 1978. godine povodom održavanja glavne republičke svečanosti – proslave Dana ustanka.
Spomen-park u Grahovu je posvećen narodnom heroju Savi Kovačeviću, počeku ustanka u Crnoj Gori – 13. jul 1941. godine, borcima grahovskog kraja.
Prodajna izložba slika hercegnovskih autora „Zdravlje je umjetnost življenja –za zdravu bolnicu Meljine“ biće organizovana 7. februara i trajaće dvadesetak dana.
Riječ je o akciji čiji je prihod namjenjen Bolnici Meljine, a pokrenuta je na inicijativu Hercegnovskog pozorišta i Herceg festa. Kako navode organizatori zainteresovani učesnici radove mogu da dostave do 4. februara u Dvoranu Park, svakog radnog dana od 10 do 14 sati, a za detaljnije informacije mogu se informisati pozivom na 067 527 181 ili 069 797 990.
Predsjednik odbora direktora JP „ Morsko dobro“ Blažo Rađenović i direktor ove državne kompanije Mladen Mikijelj danas u otvorili svečano radove na partnerom uređenju rive u Pržnu, čime će ovo primorsko mjesto do sredine maja dobiti novo, uređeno i opremljeno šetalište sa manjim trgom.
Prema riječima Rađenović JP „Morsko dobro“ mijenja imidž svoga poslovanja, svoje poslovne politike.
„Saradnja odbora direktora i menadžmenta preduzeća daje pune rezultate. Na početku mandata smo kazali da sva sredstva koja se budu „ubrala“ sa teritorije svih šest opština na primorju, biće vraćena kroz infrastrukturne projekte.
Rekonstrukcija šetališta u Pržnu je jedan u nizu projekat koje planiramo da završimo ove godine i već na početku ljetnje sezone građani svih gradova na crnogorskom primorju će imati prilike da vide jedna novi vizuelni identitet kompletne obale .Na taj način sama turistička ponuda će biti na većem nivou , nego što je to bilo u prethodnom periodu. Radimo punim tempom.Neće biti više praznih piča i obećanja , kao što je to nekada bilo, već isključio na terenu će građani vidjeti šta Morsko dobro radi“, kazao je Rađenović.
Radove je pozdravio i predsjednik Mjesne zajednice „ Sveti Stefan“ Vladislav Mitrović navodeći da mještanima mnogo znači da se rekonstruiše riva.
Morsko dobro početak radova u Pržnu-Foto V.Lajović
„Mi dugo čekamo sređivanje ovog šetališta koje je pojeo zub nevremena. Dugujem veliku zahvalnost Morskom dobru što je uvidjelo problem našeg mjesta“, naglasio je Mitrović.
Mikijelj je kazao da je stav preduzeća bio prošle godine da se pronađu sredstva koja bi se realizovalo kroz kapitalne projekte.
„Kao što znate prošle godine smo pomogli oporavku turističke privredu, jer smo smanjili smo zakup u zoni morskog dobra, a sada je fokus na realizaciji kapitalnih projekata. Ove godine na realizaciju kapitalnih pojekata Javno preduzeće će potrošiti oko osam miliona eura , što je značajno više novca nego svih prethodnih godina“, poručio je Mikijelj, koji je sa saradnicima obišao radove.
Morsko dobro početak radova u Pržnu-Foto V.Lajović
On je naglasio da jedna od najznačajnijih projekata koji će ove godine biti realizovan na području budvanske opštine je rekonstrukcija šetališta u Pržnu u šta će Morsko dobro uložiti 305 hiljada eura.
„Na trasi od 270 metara na betonskoj podlozi biće postvaljen nov kamen. Plan je da se napravi manja pijaceta u proširenom dijelu šetališta ,što će značajno promijeniti izgled samoga mjesta.
Nekoliko ljudi ranjeno je u ponedjeljak u napadu muškarca vatrenim oružjem u amfiteatru na Sveučilištu Heidelberg u jugozapadnoj Njemačkoj, priopćila je lokalna policija, dodajući da je napadač djelovao sam te da si je potom oduzeo život.
– Jedna osoba je ranila nekoliko ljudi u amfiteatru dugim oružjem, navodi se u priopćenju policije iz Mannheima, koja dodaje da se je napadač potom ubio. Za sada se ne navodi točan broj ranjenih niti koliko su ozbiljno ranjeni. Lokalni list Rhein-Neckar Zeitung javio je da je ranjeno četvero ljudi.
Prema informacijama javnog servisa Südwestrundfunk (SWR), sveučilište je putem e-pošte zamolilo svoje studente da za sada ne idu u kampus u četvrti Neuenheimer Feld. Međutim, prema SWR-u “više ne bi bilo neposredne prijetnje”.
Kako javlja dnevnik Bildt, napadač je student, koji je nakon ranjavanja više ljudi oružje okrenuo k sebi. Istražitelji ocjenjuju da napadač nije imao vjerski ili politički motiv, dodaje Bild.
Policija smatra da je napadač djelovao sam
Njemački zakoni o vatrenom oružju pooštreni su nakon dva napada na škole u Erfurtu u travnju 2002. i u Winnendenu u ožujku 2009. godine. Policija je ranije priopćila da je rasporedila jake snage i hitne službe na poprištu događaja u dijelu grada u kojem se napad dogodio.
Sveučilište u Haidelbergu najstarije je njemačko sveučilište, osnovano 1386.
Tri Britanke, od kojih jedna ima neizlječivi rak, srušile su svjetski rekord u veslanju preko Atlantika, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.
Kat Cordiner, kojoj je dijagnosticiran sekundarni rak jajnika, s veslačicama Abby Johnston i Charlotte Irving, stigla je na otok Antiguu u nedjelju navečer.
Žene su završile prijelaz dug 4800 kilometara od La Gomera na Kanarskim otocima do engleske luke za 42 dana, sedam sati i 17 minuta, skrativši za nevjerojatnih sedam dana vrijeme prethodnog rekorda ženskog tria u Talisker Whisky Atlantic Challengeu. Ženama su obitelji i prijatelji, koji su doputovali na otok, priredili emocionalnu dobrodošlicu na doku.
Kad su prvi put nakon 12. prosinca stupile na kopno, rekle su da se osjećaju “ganuto i sretno” i da imaju osjećaj ljuljanja.
Veslanje preko drugog najvećeg oceana na svijetu priznato je kao golemi test izdržljivosti.
Više ljudi popelo se na Mount Everest nego što je uspješno preveslalo Atlantik, a manje od 20 posto oceanskih veslača su žene.
Smatra se da je Cordiner prva osoba koja se uhvatila u koštac s tim izazovom kao osoba oboljela od raka.
Žene prikupljaju novac za organizacije za borbu protiv raka – Cancer Research UK, Macmillan Cancer Support i The Royal Marsden Cancer Charity.
Organizatori utrke rekli su da su pokazale da je nemoguće moguće.
Cordiner (42), Irving (31) i Johnston (32) bile su na brodu od 7,6 metara zvanom Dolly Parton i veslale su naizmjenice po dva sata uz dva sata odmora.
Kad su krenule, Camilla, vojvotkinja od Cornwalla, poslala im je rukom napisanu poruku u kojoj im je poželjela dobro more.
Tijekom svog epskog putovanja doživjele su ogromnu vrućinu, ogromne noćne valove, nesanicu, žuljeve na rukama i morske pse koji su pratili njihov mali brod.
Međutim, izdržale su zahvaljujući odlučnosti.
Na putu su proslavile i Katin 42. rođendan uz bocu prosecca.
Cordiner je oboljela od raka vrata maternice 2019. i liječnici su joj odstranili maternicu no ostavili su jajnike jer je željela zalediti jajašca. Nakon toga su joj i jajnici odstranjeni. No, u lipnju 2020. pojavili su se bolovi u abdomenu i metastaza na srcu.
Operirana je, prošla je hemoterapiju i sad je u remisiji.
