Godišnjak pomorskog muzeja Kotor – svjedočanstvo prebogate maritimne baštine Boke

0
Godišnjak pomorskog muzeja Kotor – svjedočanstvo prebogate maritimne baštine Boke
Sa promocije Godišnjaka – foto Radio Kotor

Promocija trobroja “Godišnjaka Pomorskog muzeja”, održana je sinoć u kotorskom Muzeju. Trobroj tradicionalne naučno-istorijske i publikacije koja sumira rad Pomorskog muzeja tokom protekle gdine, ovog puta posvećen je obilježavanju 450. godišnjice bitke kod Lepanta i Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem, koji su tamo stradali u bici na galiji „Sveti Tripun Kotorski“.

“Godišnjak Pomorskog muzeja u proteklih šest decenija sa svojim izvornim naučnim radovima  bio je značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske, te ove edicije predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovoga kraja”- istakao je u obraćanju publici, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Andro Radulović, naglasivši da je svaka promocija te publikacije istovremeno i svojevrsni kulturološki praznik grada i cijele Boke “jer je Godišnjak odraz nastojanja za kontinuiranim istraživanjem bogatog pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja.”

“Od pokretanja edicije 1952. godine pa sve do 1962. godine kada je pokrenut zbornik Društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije, Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje Jugoslavije. Do 1969. godine on je bio jedina publikacija u Boki kotorskoj. A tada je u Herceg Novom pokrenut stručni časopis “Boka”– podsjetio je Radulović istavši da je na žalost, u zadnje vrijeme “sve manje izvornih radova iz istorije pomorstva iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti”.

Bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, naglasila je da muzeji danas nisu samo čuvari predmeta iz prošlosti i memorijalni centri minulih epoha, već su to institucije koje afirmišu ljude da daju puni doprinos, u konkretnom slučaju, izučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.

“Sadržaji radova u našem Godišnjaku su raznoliki, kao i ljudski interesi. Bazirani na vitalnim temama našeg podneblja. Tematika se bazira i na životu i radu Pomorskog muzeja, ali se i izdvaja iz klišea statičnosti i mobilnih slika prošlosti”- istakla je ona.

Pored ostaloga, najnovije izdanje Godišnjaka Pomorskmog muzeja donosi i radove nedavno preminulog prof. dr Mithada Kozličića “Boka kotorska u austrougarskom Peljaru Jadrana iz 1893. godine”, “Bokelji na otocima Mletačke lagune” Lovorke Čoralić, “Kult Gospe od Rozarija u Boki Kotorskoj na primjeru slike Gospa od Rozarija sa Sv. Barbarom Sv Homobonom i Sv. Antunom Opatom” Jasminke Grgurević, dok je tema rada dr Antun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice, “Kotor, Boka i Bratovština kotorskih pomoraca u Kiparskom ratu i bitci kod Lepanta”.

Željko Brguljan autor je priloga “Dva likovna prikaza brika “Sobiesky” – akvarel Mathien – Anntoniea Rouxa i srebrni ex voto nepoznatog majstora,” gdje na osnovu relevantnih izvora i literature iznosi istorijska saznanja o pomorskoj aktivnosti brika “Sobiesky” u vlasništvu dobrotskih porodica Dabinović i Tripković, ali i o njegovom suvlasniku i zapovjedniku, kapetanu Antonu Dabinoviću.

U Godišnjaku se pored ostaloga, mogu naći i radovi o baroknikm enerijerima bokeljskih kapetanskih i brodovlasnilkih palata, istorijatu i etnografskoj baštini luštičkog poluostrva, pomorskoj priovredi Boke Kotorske u 18.vijeku i brojni drugi.

“Krajnji cilj i zadatak svih redakcija ovog zbornika, bio je podsticati s veliki elanom proučavanje i prezentovanje pomorske i kulturne baštine. U svrhu doprinosa razvoja pomorskih znanja njegujući u kontinuitetu pomorsku misao s ciljem što veće jadranske orijentacije građana države Crne Gore da bi se na taj način očuvala vezanost promorskog stanovništva sa morem koje mu je vjekovima donosilo dobrobit” – kazao je član redakcije Godišnjaka, penzionisani bibliotekar Pomorskog muzeja Kotor Slavko Dabinović.

Kako se čulo, svi brojevi Godišnjaka, uključujući i ovogodišnji, nedavno su digitalizovani i uskoro će biti dostupni na internetskim stranicama Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru svim istraživačima i zainteresovanoj laičkoj javnosti.

Alarmantno: 1120 novih slučajeva korone, preminule tri osobe, Kotor 113, Tivat 54, H. Novi 30

0
Alarmantno: 1120 novih slučajeva korone, preminule tri osobe, Kotor 113, Tivat 54, H. Novi 30
covid

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana(poneđeljak, 27.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4 332  uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 1 120 novopozitivnih[1] slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 525
Kotor 113
Bar 86
Cetinje 64
Tivat 54
Budva 51
Nikšić 49
Danilovgrad 36
Herceg Novi 30
Pljevlja 23
Ulcinj 19
Kolašin 16
Berane 14
Bijelo Polje 14
Mojkovac 12
Andrijevica 5
Tuzi 4
Šavnik 3
Petnjica 1
Plav 1
UKUPNO 1120

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 27.12.2021. godine je iznosio 25, 85 %.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena tri smrtna  ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opština: Podgorica (1), Budva (1) i Bar (1).  Među preminulima najmlađi je imao 55, a najstariji 86  godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 398.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 172 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4 255.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 165 074.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1977
Kotor 368
Cetinje 251
Nikšić 244
Tivat 237
Bar 228
Budva 193
Herceg Novi 147
Berane 114
Danilovgrad 114
Bijelo Polje 99
Pljevlja 90
Ulcinj 56
Kolašin 33
Mojkovac 29
Tuzi 27
Andrijevica 16
Rožaje 10
Šavnik 9
Plav 4
Plužine 3
Žabljak 3
Petnjica 2
Gusinje 1
Crna Gora 4255

 

Metodološke napomene:

*) prikaz oboljelih po opštinama je podložan promjeni nakon dobijanja dodatnih podataka iz epidemioloških istraživanja i prikupljanja podataka sa terena. Inicijalne prijave koje pristižu u Institut obrađuju se po uputnoj zdravstvenoj ustanovi koja često pokriva teritoriju više opština te inicijalne

[1] Broj predstavlja sve slučajeve infekcije otkrivene korišćenjem PCR testova i brzih antigenskih testova koji su prijavljeni Institutu za javno zdravlje Crne Gore

Ryanair privremeno obustavlja tri linije iz Podgorice

0
Ryanair privremeno obustavlja tri linije iz Podgorice
Ryanair

Niskotarifni avioprevoznik Ryanair od narednog mjeseca privremeno obustavlja 23 linije iz gradova u bivšoj Jugoslaviji, od kojih je većina iz nove baze u Zagrebu. Odlukom su pogođene i tri linije iz Podgorice, i to za Zagreb, London Stansted i Krakov.

Ova odluka dolazi u trenutku kada je aviokompanija za sljedeći mjesec snažno smanjila svoju mrežu širom Evrope i Sjeverne Afrike u jeku pada rezervacija, jer omikron varijanta koronavirusa izaziva pustoš na aerodromima. Prevoznik nije isključio produženje suspenzije na februar i mart.
– Uticaj vladinih ograničenja putovanja smanjio je očekivani promet Ryanaira u decembru sa između deset i jedanaest miliona, na niži raspon između devet i 9,5 miliona. Kao odgovor na ova ograničenja, Ryanair je sada smanjio svoj januarski kapacitet za 33 odsto, smanjujući očekivani januarski promet s otprilike deset miliona na između šest i sedam miliona – kazao je portparol Ryanaira.
Najveći dio suspenzija u regionu za sljedeći mjesec zahvatiće Zagreb kao jedinu Ryanairovu cjelogodišnju bazu u bivšoj Jugoslaviji.
Aviokompanija će privremeno obustaviti operacije iz glavnog grada Hrvatske za Baden Baden, Bazel, Charleroi, Hahn, Malme, Manchester, Memingen, Napulj, Podgoricu, Sandefjord, Sofiju i Weeze. Frekvencije na ostalim linijama iz glavnog grada Hrvatske, koje će nastaviti saobraćati tokom januara, su smanjene, piše Ex-Yu Aviation.
Aviokompanija će obustaviti sve svoje tri operativne linije iz Niša, sve svoje usluge iz Banje Luke, osim za Memingen, kao i letove iz Podgorice za London Stansted i Krakov.
Obustave će početi da se primjenjuju od 7. januara nadalje i trajaće do kraja mjeseca.
Uprkos tome što su ove suspenzije na snazi do kraja januara, iz aviokompanije su upozorili da bi moglo doći do još otkazivanja letova.
– U svjetlu trenutne neizvjesnosti u vezi s varijantom omikron i ograničenja putovanja unutar Evrope, još nije odlučeno o smanjenju rasporeda za februar ili mart 2022. godine. Ovi rasporedi će biti ponovo razmotreni u januaru kako više naučnih informacija bude postajalo dostupno o varijanti omikron, uticaj na hospitalizacije, evropsku populaciju i/ili ograničenja putovanja u februaru ili martu – navodi Ryanair u saopštenju.
Budžetski prijevoznik je revidirao svoju prognozu gubitaka u ovoj finansijskoj godini koja se završava 31. marta i sada predviđa gubitak do 450 mil EUR u poređenju sa svojom prethodnom prognozom prije omikrona o maksimalnom gubitku od 200 miliona.

Predsjednik Opštine Kotor primio u posjetu osvajača srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u kik boksu

0
Predsjednik Opštine Kotor primio u posjetu osvajača srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u kik boksu
Prijem osvajača srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u kik boksu

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić primio je danas u posjetu osvajača srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u kik boksu za kadete i juniore koje je održano u novembru u Budvi, Nikolu Marinkovića.

Osim predsjednika sastanku su prisustvovali i potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Tatjana Kriještorac.

Marinković je član kik boks kluba “Boka Kotorska”.

Predsjednik Jokić je izrazio zadovoljstvo što Kotor ima uspješne i mlade sportiste i poručio kako će Opština u narednom periodu biti fokusirana na stvaranje boljih uslova i pružanje podrške mladim i uspješnim sportistima.

Zbog novih austrijskih pravila 100 britanskih turista vraćeno s granice

0
Zbog novih austrijskih pravila 100 britanskih turista vraćeno s granice
Austrija

Austrija je odbila dopustiti ulaz oko 100 britanskih turista u skijašku regiju Tirol zbog novih restrikcija za ulazak uvedenih uslijed širenja omikron varijante koronavirusa.

Po policiji u Innsbrucku danas putnici nisu mogli predočiti negativan PCR test ili dokaz o cijepljenju booster dozom cjepiva kad su stigli na gradski aerodrom jučer. Većina ih je odmah odletjela natrag.

Nova austrijska pravila za ulazak u zemlju na snazi su od subote za putnike iz Britanije, Nizozemske, Danske i Norveške zbog rasta broja slučajeva zaraze omikron vrijantom virusa u tim zemljama.

Putnici iz zemalja u kojima je raširena omikron varijanta moraju u karantenu ako ne mogu predočiti PCR test ili ako nisu cijepljeni tri puta.

Austrijski turizam i ugostiteljska industrija također se suočavaju s ranijim policijskim satom, koji je stupio na snagu danas. Vlada je prošli tjedan odlučila da će se barovi zatvarati u 10 navečer umjesto u 11. Vlasti su također otkazale planove za ukidanje policijskog sata na Staru godinu.

Nakon trotjedne karantene u studenom i prosincu, sedmodnevna stopa incidencije u Austriji nedavno je pala na oko 170. Međutim, stručnjaci uskoro očekuju ponovni rast zbog zaraznije omikoron varijante virusa.

Otkazan najavljeni muzički događaji u okviru Novogodišnjeg programa u Tivtu

0
Otkazan najavljeni muzički događaji u okviru Novogodišnjeg programa u Tivtu
Tivat – Pine-kućice – arhiva

Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju i važeće mjere Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da se muzički događaji planirani tokom praznika u Tivtu neće održati kako je prvobitno najavljeno.

Napominjemo, da će se u Tivtu održati Dan crnogorskih proizvoda, u četvrtak 30. decembra od 10 sati, i Starogodišnja regata 2021, u petak 31. decembra 2021 sa početkom u 11 sati, a u Novu godinu ćemo tradicionalno ući uz vatromet u ponoć.

Kada je riječ o programu za naše najmlađe, Dječja Nova godina biće realizovana, kako je i planirano, u srijedu, 29. decembra o.g. od 11 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, uz poštovanje važećih epidemioloških mjera. Podsjećamo da su učesnici u programu: KUD „Boka”, Dječji savez Tivta, NVO „Smijalice”, plesni klubovi „Bellissima” i „Modest”. Nakon nastupa navedenih učesnika mališane će obradovati Djeda Mraz i podijeliti svoj prisutnoj djeci slatkiše. Predstava „Čarobna frula” u izvođenju MoniCart teatra iz Beograda biće održana 7. januara sa početkom u 17 sati.

Čistili korito rijeke Sutorine – manji rizik od poplava

0
Čistili korito rijeke Sutorine – manji rizik od poplava
Sutorina

Na dijelu rijeke Sutorine koja je tokom kišnih sezona najviše pogođena izvršeni su radovi na čišćenju korita, što će u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju rizika od poplava.

Radovi na čišćenju korita rijeke Sutorine, na dijelu od mosta na magistrali do ušća, rezultat su uspostavljene saradnje Opštine Herceg Novi i Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Podsjećamo, sredinom ovog mjeseca je održan sastanak predsjednika Opštine Stevana Katića, direktorice Uprave za vode Vesne Bajović i Sekretara za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Vasilija Seferovića, na kojem je dogovoreno da fokus saradnje bude regulacija i čišćenje korita rijeke Sutorine, kao i da Uprava za vode izradi projektnu dokumentaciju za regulaciju korita na problematičnoj dionici od oko dva kilometra.

Opština Herceg Novi – usvojen budžet za 2022. godinu, Samardžić imenovana za potpredsjednicu

0
Opština Herceg Novi – usvojen budžet za 2022. godinu, Samardžić imenovana za potpredsjednicu
Sjednica SO

Na šestoj redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, održanoj juče, usvojen je budžet opštine za 2022. godinu, a za potpredsjednicu Opštine imenovana je Vesna Samardžić.

Odlukom o budžetu Opštine Herceg Novi za 2022. godinu utvrđena su planirana primanja u visini od 18.640.000,00 eura. Najznačajnije učešće čini prihod od poreza na imovinu planiran na iznos od 6.800.000,00 eura ili 36,5% ukupnih primanja, a odmah za njim prihod od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u iznosu od 2.500.000,00 eura ili 13,4 % ukupnog budžeta.

Kapitalni budžet planiran je u iznosu od 5.480.000,00 eura ili 29,4% ukupnog Budžeta. Obzirom da je ukupan budžet za 2022. godinu planiran na nešto većem nivou u odnosu na prethodnu godinu, analogno je povećan i kapitalni budžet, kako bi se završili mnogobrojni projekti od značaja za Herceg Novi, navedeno je u obrazloženju Odluke.

Rashodi operativnog budžeta planirani su u iznosu od 13.160.000,00 eura, pri čemu značajan dio pripada obavezama iz ranijeg perioda. U odnosu na prošlogodišnji plan budžeta Opštine uvećani su i transferi javnim institucijama, nevladinom sektoru i javnim preduzećima, kao i izdaci za sport i kulturu.

Vesna Samardžić

Nakon izglasavanja saglasnosti na Rješenje o imenovanju potpredsjednice Opštine, Vesna Samardžić se zahvalila na podršci Predsjedniku Opštine, kolegama odbornicima i opštinskom odboru SNP koji je kandidovao na ovu poziciju, ističući da je to za nju „velika čast, ali i velika obaveza“.

„Trudiću se da budem dobar kolega svima vama, kao što sam to i do sada bila, i da imamo kvalitetnu saradnju. Moja vrata će, kao i do sada, biti otvorena za sve građane i trudiću se da svoju funkciju obavljam u interesu svih građana Herceg Novog“, poručila je Samardžić.
Na šestoj redovnoj sjednici jednoglasno je usvojeno pet odluka o utvrđivanju lokacije za postavljanje odnosno izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa: lokalnog puta na Luštici, solarne elektrane na krovu JPU „Naša radost“ na Savini, objekta privrednog razvoja – privrednog objekta na lokaciji kp 108 KO Sutorina, objekta privrednog razvoja – privrednog objekta na lokaciji kp 621/15 KO Trebesin i objekta privrednog razvoja – privrednog objekta na lokaciji kp 1688/9 i 1688/12, sve KO Podi.

Većina odbornika podržala je i: Predlog Odluke o izmjenama Odluke o porezu na nepokretnosti u opštini Herceg Novi, Predlog Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o prirezu porezu na dohodak fizičkih lica, Predlog Programa rada Skupštine opštine Herceg Novi za 2022.godinu i Predlog Odluke o donošenju Lokalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Opštini Herceg Novi za period 2021-2025. godine.

Usvojeno je i više odluka koje se tiču rada ustanova, organizacija i preduzeća čiji je osnovač Opština.

Traži ih i INTERPOL: Raspisana međunarodna tjeralica za pomorcima koji su ukrali gorivo

0
Traži ih i INTERPOL: Raspisana međunarodna tjeralica za pomorcima koji su ukrali gorivo
Foto: The Maritime Executive

Krađa goriva je klasičan oblik piratstva koji je već dugi niz godina uobičajen za jugoistočnu Aziju i Gvinejski zaljev. Međutim, rijetko kad se dogodi da u krađi aktivno sudjeluje cijela posada.

Malezijska Maritime Enforcement Agency (MMEA) pokrenula je istragu jednog takvog poprilično rijetkog slučaja – 12 članova posade tankera optuženo je za krađu gotovo 2 milijuna litara dizela s vlastitog broda, piše The Maritime Executive.

Početkom listopada, tanker Ocean Pride plovio je uz obalu Malezije na putovanju od Singapura do Istočnog Timora. Dana 5. listopada, oko 13:00 sati, MMEA je zaprimila dojavu da je tanker opljačkan blizu istočnog ulaza u Singapurski tjesnac, oko 24 Nm od obale.

Po dolasku na mjesto događaja, službenici MMEA utvrdili su da je plovilo napušteno. Inspekcijom je utvrđeno da je s broda ukradeno oko 1.798.000 litara (475.000 galona) dizelskog goriva, čija je vrijednost procijenjena na oko 1,2 milijuna dolara. 12 članova posade glavni su osumnjičeni, a sumnja se da su ukrali gorivo te zatim napustili plovilo i pobjegli.

Malezijske vlasti raspisale su tjeralicu za 12 članova posade, a u potragu se uključio i Interpol te je za odbjeglim pomorcima raspisana i međunarodna tjeralica.

Omikron se širi Evropom, zemlje uvode strože mjere

0
Omikron se širi Evropom, zemlje uvode strože mjere
Austrija – foto EPA

Zemlje diljem Evrope uvode strože mjere zbog sve većeg broja zaraženih, a nova omikron varijanta širi se kontinentom, javlja BBC.

Studije sugeriraju da je omikron blaži od delte, s 30 do 70 posto manjom vjerojatnošću da će zaražene osobe završiti u bolnici. Ipak se strahuje da bi velik broj slučajeva mogao preplaviti bolnice.

Francuska

Francuski premijer Jean Castex rekao je novinarima da se pandemija čini “kao film bez kraja” dok je predstavljao nove mjere nakon kriznog sastanka kabineta.

Ministar zdravstva Olivier Veran rekao je da se zaraze koronavirusom udvostručuju svaka dva dana i upozorio na “mega val” novih slučajeva.

Rad na daljinu od 3. siječnja je obvezan za sve one koji mogu raditi od kuće, a na javnim događanjima u zatvorenim prostorima moći će biti do 2000 ljudi.

Nove mjere uvode se jer je Francuska potvrdila više od 100.000 novih zaraza u subotu – najveći broj u toj zemlji od početka pandemije.

No francuski premijer nije najavio policijski sat za doček Nove godine.

Ograničava se broj ljudi i u otvorenim javnim prostorima na 5000 i uvedena je zabrana jela i pića u prijevoznim sredstvima na dulje relacije.

Noćni klubovi ostaju zatvoreni do daljnjeg, a kafići i barovi moći će posluživati samo stolove. Oni radnici koji to mogu, radit će najmanje tri dana tjedno od kuće. U gradskim središtima obvezno je nošenje maski.

‘Booster’ doza moći će se primiti već tri umjesto četiri mjeseca od posljednjeg cijepljenja, odlučila je vlada.

I u drugim dijelovima Europe najavljuju se nova ograničenja.

Njemačka

U Njemačkoj su zabranjena okupljanja, a u nekoliko saveznih pokrajina zatvaraju se teretane, bazeni, noćni klubovi i kina. Privatna okupljanja cijepljenih ljudi bit će ograničena na najviše 10.

Lokalni mediji izvijestili su da je ozlijeđeno najmanje 10 policajaca, a uhićeno oko 100 prosvjednika u njemačkom Bautzenu u ponedjeljak na prosvjedima protiv novih mjera.

Grčka

Grčka vlada će od 3. siječnja zahtijevati da se barovi i restorani zatvore do ponoći, a za stolovima će moći biti najviše šest osoba. Neće se smjeti posluživati posjetitelji koji nisu za stolom, a ako se ne budu toga pridržavali, zabranit će se glazba u tim objektima, piše Reuters.

Danska

Danska, zemlja s 5,8 milijuna stanovnika, sada ima najveću stopu zaraze u svijetu s 1612 slučajeva na 100.000 stanovnika. Umrlo je sedmero ljudi u protekla 24 sata. Danska je zatvorila kulturne atrakcije i ograničila radno vrijeme barova i restorana.

Island

Island je već prije Božića ograničio broj ljudi na okupljanjima zbog porasta zaraza. Sve do sredine prosinca ta otočna država nije imala više od 200 slučajeva dnevno, no u protekla 24 sata potvrdila je rekordne 672 zaraze.

Engleska i Škotska

U Ujedinjenom Kraljevstvu drukčiji je pristup. Ministar zdravstva Sajid Javid rekao je da se neće uvoditi strože mjere u Engleskoj prije 2022. No pozvao je ljude da “ostanu oprezni” i slave Novu godinu na otvorenom ako je moguće.

I Engleska i Škotska potvrdile su rekordan broj zaraza tokom Božića.