Snažne oluje haraju južnom Italijom drugi dan zaredom i odnijele su najmanje jedan život, poplavile ceste i polja te prouzrokovale klizišta, objavila je policija u ponedjeljak.
Tijelo 67-godišnjaka pronađeno je u grmlju citrusa, daleko od mjesta gdje je posljednji put viđen nakon što mu je automobil zapeo u vodi i mulju jugozapadno od grada Catanije na Siciliji.
Za njegovom suprugom se još traga, navele su hitne službe.
Talijanska meteorološka stranica Ilmeteo.it priopćila je kako je dijelove Sicilije i susjednu Kalabriju pogodio rijetki mediteranski uragan, poznat kao Mediken, s vjetrovima koji bi do kraja dana mogli puhati i do 120 kilometara na sat.
Udruga poljoprivrednika na Siciliji saopštila je da je u nedjelju u tek nekoliko sati palo više od 300 milimetara kiše blizu grada Catanije, što je gotovo polovica prosječne količine oborina koja godišnje padne na mediteranskom otoku.
Tijelo Civilne zaštite za hitne slučajeve proglasilo je u ponedjeljak najviše crveno upozorenje za sjever Sicilije i jug Kalabrije te upozorilo na potencijalnu opasnost za život i materijalnu štetu u tim područjima.
Škole su zatvorene u brojnim selima i gradovima, deseci letova preusmjereni su s tog područja i otkazane su trajektne linije između južnih otoka.
Premijera mjuzikla „San o Boki“ u produkciji NVO „Bruna“, po tekstu Peđe Ristića i u režiji Petra Pejakovića, biće priređena u utorak, 26. oktobra, u 20 sati u Dvorani „Park“.
Direktorica produkcije je Mirela Šćasni, a ansambl čine 24 glumca, muzičara, pjevača i plesača. Ristić, koji već deset godina povremeno boravi u Herceg Novom, a sada je i stalno nastanjen, kazao je da, kada je sa Mirelom Šćasni krenuo u ovu priču, nije ni slutio koliko će ta ideja i sam projekat narasti.
– Shvatio sam vrlo brzo, kroz druženje sa Novljanima, da tu ima ogromnih potencijala kreativnih, sportskih i umjetničkih, i kada me je prije nešto malo više od godinu dana Mirela pozvala da zajedno pokušamo da napravimo nešto gdje će se prikazati dvije-tri njene studentkinje solo pevanja, ni sanjali nismo da ćemo danas ovdje sjedeti sa ovakvom ekipom iza nas, a sigurno je stotinak ljudi u to uključeno – kazao je Ristić.
Uz pomoć svih učesnika, na čelu sa Vitkom Vujnović, tekst je prilagođen, a u njega su utkane ličnosti važne za istoriju i kulturu Herceg Novog. Ristić je istakao da im je cilj bio da ožive pomalo zaboravljene vrijednosti Herceg Novog i otkrio da je lajtmotiv predstave pjesma „Bolje vreme će doći“.
– Neki od njih su političari, kao gradonačelnik Mirko Komnenović, ili pisci i drugi umjetnici koji se pojavljuju u priči i imaju svoje male ili velike uloge. Mnogo mi je drago da je priča o mjuziklu na društvenim mrežama potakla razgovore o jednoj sasvim drugoj inicijativi koju ću svesrdno podržati na svaki mogući način – da se razmišlja i razgovara o eventualnom ponovnom podizanju nečega što bi ličilo ili bilo na mjestu hotela „Boka“, koji je bio simbol kulture i dobrog života – kazao je Ristić.
Ekipom i entuzijazmom je prezadovoljan i reditelj Petar Pejaković, koji je istakao kompleksnost sklapanja mjuzikla, ali i da je Herceg Novi jedan od rijetkih gradova koji baštini ovu formu.
– Mjuzikl je zahtjevan i u smislu teničkih stvari. Ušli smo u ambiciozan projekat i sad je pitanje kako će se organski, harmonično složiti. Energija je odlična i radimo sa zadovoljstvom. Mislim da ćemo da napravimo dobru stvar. Herceg Novi je jedan od rijetkih gradova koji baštini mjuzikl i to je nekako dodatni izazov da se posadi to sjeme koje stalno niče. Potrebna je i jedna baza podrške, ne samo finansijske, jer ovo je urađeno „na mišiće“ i entuzijazam – poručio je Pejaković.
Član ansambla Gradskog pozorišta Podgorica, glumac Dejan Đonović kazao je da je projekat „San o Boki“ veoma zahtjevan, jer uključuje preko 20 talentovanih ljudi različitih uzrasta u najvećoj mjeri iz Herceg Novog, ali i iz drugih gradova. Kako je rekao, mjuzikli su skupi projekti, do te mjere da se svaka lokalna samouprava koja se suoči sa ovakvim projektima uhvati za glavu.
– Iskreno se nadam da će se predstava igrati, da će imati periodični raspored nastupa od sada na dalje. Čini mi se da mu je idealno mjesto u parku, gdje je bio hotel Boka, i nadam se da ćemo uspjeti da održimo projekat do ljeta – rekao je Đonović.
Predsjednica NVO „Bruna“ Mirela Šćasni je zahvalila svima koji su pomogli u pripremi i realizaciji mjuzikla, istakavši da ovaj projekat treba da nastavi da živi.
Veče posvećeno najstarijoj biblioteci, osnovanoj 1835. godine u Risnu, sa osvrtom na stare čitaonice u Boki Kotorskoj u organizaciji NVO “Društvo prijatelja grada Risna” i “Boccha di Cattaro” biće organizovano u utorak, 26. oktobra u 18 sati. U programu učestvuju Marija Starčević, rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice u Kotoru i Jasmina Bajo, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore.
“O radu biblioteke je sačuvano veoma malo podataka i pretpostavlja se da je osnovao Vuk Popović, istaknuti kulturni stvaralac i organizator kulturnog života u Risnu početkom 19.vijeka.
Risan luka – Risano mit Hafen und Mole, vom Meer aus, before 6/1/1918.
Tokom drugog svjetskog rata u Risnu je radila ilegalna biblioteka koja je propagirala komunizam, budući da je na čelu risanske opštine uoči rata bio komunista, advokat Nikola Đurković.
Od izgradnje Narodnog doma, zadužbine Vasa Ćukovića, biblioteka se nalazila u prizemlju opremljena otmenim mobilijarom svojstvenim za to doba i u skladu sa ambijentom Narodnog doma za kojim i danas građani Risna žale. Dom je srušen i još uvjek ne postoji prostor za društveni i kulturni život mjesta. Nakon zemljotresa biblioteka “Veljko Ćatović” je ostala bez svojih prostorija a novi krov nad glavom našla je 2012. godine, kada je smještena u montažni objekat na ulazu u Luku Risan. Na otvaranju renovirane biblioteke, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore, Jasmina Bajo je istakla:
“Biblioteka “Veljko Ćatović” broji 11000 publikacija klasifikovanih po UDK sistemu i ne posjeduje nikakav katalog tako da izrada kataloga pedstavlja jedan od osnovnih zadataka bibliotekara u narednom periodu. Izazovi pred kojima se nalaze biblioteke i bibliotekari u današnje doba su višestruki. Prije svega to je složen kulturološki i opštedruštveni problem sa dalekosežnim posledicama – kriza knjige i čitanja. Bibliotekari treba svojim znanjem, profesionalizmom i inventivnošću da podstiču na čitanje, upućuju na relevantne naučne izvore i na adekvatan način odgovore zahtjevima informatičkog doba i korisnika od onih najmlađih koji tek stupaju u svijet knjige, onih koji knigu ponekad zanemaruju iz različitih razloga,prvenstveno pod uticajemsavremenih trendova koji prednost daju drugim medijima, do onih kojima je knjiga svakodnevno potrebna, a zahtjevi visoki” – kaže se u saopštenju organizatora.
plakat
U slučaju lošeg vremena događaj će biti organizovan na loklalitetu Rimskih mozaika u Risnu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 24.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1 842 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 370 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
192
Nikšić
67
Bar
22
Budva
13
Bijelo Polje
11
Herceg Novi
9
Kotor
9
Pljevlja
9
Cetinje
7
Danilovgrad
6
Tivat
6
Berane
5
Šavnik
3
Tuzi
3
Andrijevica
2
Plužine
2
Ulcinj
2
Gusinje
1
Mojkovac
1
UKUPNO
370
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 24.10.2021. godine je iznosio 20,10%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljeno je šest smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sledećih opština: Pljevlja (2), Podgorica (1), Nikšić (1), Danilovgrad (1) i Tuzi (1). Među preminulima najmlađi je imao 61, a najstariji 90 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2071.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 595 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4 012.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 141 292.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Izložba organizovana povodom Dana oslobođenja Herceg Novog 28. oktobra “Sjećanje na NOB kroz umjetnost i svjedočanstva” biće otvorena u utorak 26.septembra u 19 sati u Galeriji Josip Bepo Benković.
Riječ je o odabranoj jedinici u kojoj se hronološki prati period početka Radničkog pokreta, susreti hercegnovske omladine u Kruševici i drugim mjestima, zatim početak Drugog svjetskog rata. Uslijedio je dolazak talijanskih okupatora na naše prostore, formiranje pokrajine “Boca di Cataro” u okupiranoj zemlji, stvaranje Orjenskog partizanskog bataljona, njegova veličanstvena borba za slobodu.
Zainteresovana publika će u okviru izložbe videti pet istoimenih heroina Danica, zatim veličanstveni put Prve bokeljske udarne brigade od oktobra 1944. do demobilizacije u Đakovici i nastavak borbe brigade protiv balističkih bandi na Kosmetu skoro pola godine nakon Drugog svjetskog rata oslobođenja
grada, najavio je kustos povijesne zbirke u JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković“, Nenad Šerović.
U katalogu koji prati izložbu, kustosica umjetničke zbirke Jasmina Žitnik napisala je: i koja i dalje ima težinu značenja i ne gubi na svojoj aktuelnosti.”
Na izložbi su izloženi radovi Josipa Bepa Benkovića, Luke Stankovića, Mirka Daljeva, Antona Lukatelija i drugih. Izložbu će otvoriti predsjednik Skupštine Ivan Otović, a govoriće Ksenija Matović, kustosi Jasmina Žitnik i Nenad Šerović. Izložba će biti otvorena do kraja novembra.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi donirao je deset računara SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ kako bi stvorili bolje uslove za rad i obrazovanje učenika, ali i rad nastavnika.
Na apel direktorice novske srednje škole Ljiljane Karanović da učenici rade na tehnički zastarjelim računarima i da im je na taj način onemogućeno da postignu nastavne ciljeve, Opština Herceg Novi je u kratkom periodu reagovala i donirala potrebne računare, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
-Ovo je mali korak, ali veliki za srednju školu. Riječ je o donaciji računara koji će doprinjeti da djeca unaprijede informatička znanja. Nastavljamo sa dobrom praksom – saradnjom sa upravama svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije hercegnovske opštine, kazala je Zambelić Pištalo.
Zadovoljstvo dobrom saradnjom sa Opštinom Herceg Novi iskazala je direktorica škole Ljiljana Karanović i istakla da je veoma značajno što imaju volju da čuju potrebe i probleme i da ih zaista pokušaju riješiti.
-Sa radošću možemo da kažemo da smo dobili računare. Zadovoljstvo je obostrano, sa jedne strane Opštine Herceg Novi, odnosno Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, sa druge učenika i zaposlenih SMŠ „Ivan Goran Kovačić“. Dobili smo deset računara i to će svakako poboljšati kvalitet nastave. Ovim se ne rješava problem u potpunosti, ali je za početak veoma značajna pomoć, kazala je Karanović.
Donacija kompijutera – HN
Sekretarka Zambelić Pištalo kazala je da treba raditi na poboljšanju uslova u kojima učenici stiču znanja, odnosno prosvjetni radnici rade. Objasnila je da se trude da uvijek reaguju brzo, te da ima dosta problema koje treba rješavati.
-Neki su zaista veliki i ne možemo ih rješavati bez podrške resornog ministarstva, ali uz sinhronizovanu aktivnost i dobru komunikaciju vjerujem da predstoje neki bolji dani za sve vaspitno-obrazovne jedinice, a posebno za srednju školu u kojoj ima dosta infrastrukturnih radova koje treba obaviti u narednom periodu, kazala je Zambelić-Pištalo.
Informatički kabinet danas su posjetili i potredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandar Kovačević, koji su djeci poželjeli uspješan rad uz pomoć nove računarske opreme.
Država Crna Gora je sa teritorije svoje najmanje opštine- Tivta, u proteklih pet godina ubrala 5,53 miliona eura novca ovdašnjih poreskih obveznika i transferisala ga u budžete drugih opština, preko Egalizacionog fonda.
Proizilazi to iz podataka koje su „Vijesti“ dobile od Ministarstva finansija i socijalnog staranja od koga smo tražili informaciuje kolike je ukupne prihode u proteklih pet godina džava ostvarila sa terottorije Tivta i usmjerila ih u Egalizacioni fond, odnosno indirektno u budžete drugih crnogorskih opština.
„Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, ukupni prihodi ostvareni na teritoriji opštine Tivat koji su se po navedenim osnovama izdvojili na račun Egalizacionog fonda su iznosili: u 2016. godini 1,00 mil. €, u 2017. godini 0,96 mil. €, u 2018. godini 1,12 mil. €, u 2019. godini 1,34 mil. € i u 2020. godini 1,11 mil. €. Ove prihode ubira država i usmjerava ih shodno zakonskoj regulativi.“- rečeno nam je u resoru koji vodi ministar Milojko Spajić.
Ističu da je Egalizacioni fond, u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, jedan od izvora finansiranja opština, i sredstva Fonda se obezbjeđuju iz prihoda koje ubira država i to: poreza na dohodak fizičkih lica u visini od 11% ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu, poreza na promet nepokretnosti u visini od 10% ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu, poreza na upotrebu motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica u visini od 100% ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu i koncesionih naknada od igara na sreću u visini od 40% ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu.
Iz MFSS napominju da po odredbama Zakona o finansiranju lokalne samouprave pravo na korišćenje sredstava Egalizacionog fonda ima opština “čiji je stepen razvijenosti ispod 100% prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti, utvrđenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj.” Mnoge crnogorske opštine obilatio koriste ovaj mehanizam da pripune svoje budžete novcem koji država ubira od poreskih obveznika u rijetkim uspješnim i “natprosječno razvijenim” gradovima poput Tivta. Naime, prema Pravilniku o utvrđivanju liste stepena razvijenosti jedinice lokalne samouprave, stepen razvijenosti Opštine Tivat iznosi 133,83% prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti u Crnoj Gori i zato Opština Tivat nema pravo na korišćenje sredstava Egalizacionog fonda.
Zanimljivo je da po ovom Pravilniku, Tivat opština koja je trećinu razvijenija od crnogorskog prosjeka, iako taj grad nema neku osnovnu infrastrukturu, pa tako naprimjer, naselja na samo par stotina metara udeljenosti od elitnog Porto Montenegra nemaju izgrađenu kanalizaciju već u 21.vijeku koriste septičke jame, saobraćajna inmfrastruktura je očajna, policijska stanica funkcioniše u truloj drvenioj baraci zaostaloj od zemljotresa 1979., grad nema Vatrogasni dom, niti reciklažno dvorište, a u tivatskim školama i vrtićima je više nego duplo veći roj djece od onog za koji je većina tih objekata projektovana i izgrađena prije tridesetak godina.
Egalizacioni fond je, kako su isticali zvaničnici prethodnih, DPS-om predvođenih Vlada, jedan od načina finansiranja siromašnijih opština, odnosno mehanizam kojim se vrši ujednačavanje njihovog finansiranja, “kako bi svaka lokalna samouprava bila u stanju da pruža jednaki (ili približno jednaki) kvalitet usluga stanovništvu.” Od 24 lokalne samouprave, sredstva fonda koristi njih čak 15: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Rožaje, Šavnik, Ulcinj i Žabljak. Cetinje koje takođe ispunjava uslove što se (ne)razvijenosti tiče da dobija taj novac, nije korisnik Egalizacionog fonda samo iz razloga što se za Prijestonicu obezbjeđuju posebni fondovi kojima se ona dotira iz državnog budžeta.
Tivat inače, nikada nije bio korisnik sredstava Egaizacionog fonda u koji se godišnje sakupi između 30 i 35 miliona eura, već je novcem ubranim u tom gradu, država punila budžete drugih, prvenstvenio gradova na sjeveru i Nikšića koji je pojedinačno najveći korisnik Egalizacionog fonda.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Mladen Mikijelj kazao je da uskoro očekuju da od Vlade dobiju saglasnost na predlog sporazuma o ustupanju Luke Budva građanima.
Budva
Kako je naglasio, jedan od najvažnijih resursa Luka Budva je vraćen državi odnosno građanima Budve.
“U saradnji sa Vladom uspjeli smo da zaključak iz 2017. koji je bio nezakonit stavimo van snage. Potpisali smo predlog sporazuma o ustupanju luke građanima Budve. On je dostavljen resornom ministarstvu, potpredsjedniku i predsjedniku vlade i nadam se da uskoro dobijemo saglasnost. Može se desiti da se za 10 do 15 dana to završi i Luka Budva vrati građanima”, kazao je Mikijelj za Radio Crne Gore.
On se takođe osvrnuo i na eroziju plaža i naglasio da je ona pristuna duž čitave crnogorske obale. Kako je rekao, pored Ade Bojane, u narednom periodu radiće se na revitalizaciji nekoliko plaža na području Budve.
“U toku je izrada tehničke dokumentacije i nadam se da ćemo u doglednom periodu krenuti i sa revitalizacijom plaže u Budvi, najprije plaže Mogren i Pržno, zatim za plažu u Sutomoru, Žukotrlica u Baru, Buljarca u Petrovcu. Studije su pri kraju”, najavio je Mikijelj.
Za taj projekat očekuje saradnju sa lokalnim samoupravama ali i državom Crnom Gorom.
“Kako bi kroz zajedničko sufinansiranje našli način da počnemo da rješavamo i te probleme”, kazao je Mikijelj.
Očekuje da prihod JPMD do kraja godine bude 4,5 miliona eura
“Tokom prethodne turističke sezone imali smo dosta razumijevanja za zakupce plaža. Prihodi JPMD su manji nego 2019. jer smo umanjili cijene zakupa za 50% što je značilo i manje prihode u tom iznosu. Tako da su prihodi na nivou prethodne godine”, rekao je Mikijelj.
Ulice Madrida bile su u nedjelju pune ovaca i odjekivale zvonjavom zvona dok su pastiri svoja stada vodili središtem španjolske prijestolnice, prateći drevne staze kojima se njihovo blago kretalo stoljećima.
Mještani su ih dočekali uz ceste i prometnice da bi sudjelovali u tradicionalnom običaju koji je prošle godine bio otkazan zbog pandemije covida.
Običaj uveden 1994. pastirima je omogućio da se kreću tradicionalnim rutama iz smjera sjeverne Španjolske prema južnim pašnjacima koji im služe za zimsku ispašu.
Prije nekoliko stoljeća taj je pravac prolazio kroz netaknutu prirodu, no u međuvremenu su na nekim mjestima niknuli gradovi, među kojima je španjolska prijestolnica.
– Ovo mi je divno. Dolazim svake godine, a ove sam godine prvi put dovela i djecu kojima je to još zanimljivije, rekla je 39-godišnja Graciela Gonzalez.
Djeca i odrasli, koji su navikli na prometnu vrevu na gradskim ulicama, uživali su jer su se mogli približiti životinjama.
Sa zanimanjem su promatrali stada ovaca i slušali zvonjavu njihovih zvona. Atrakcija su im i pastiri odjeveni u narodnu nošnju koji stada prate uz tradicionalnu narodnu glazbu i ples.
Ponekad im se možemo približiti i dodirnuti ih, s uzbuđenjem je rekla Carmen Iglesias (8), koja je prolazak stada pratila s ocem i mlađom sestrom Noom (6).
Škampi i oslići opet masovno plivaju sredinom Jadrana. Jabučka kotlina evropski je primjer da se riblji fond može obnoviti ako za to postoji volja.
U svijetu je mnogo mjesta posebno važnih za zaštitu morskih resursa poput mrjestilišta i rastilišta brojnih vrsta. U Jadranu je najpoznatije takvo područje Jabučka kotlina, pojas od hrvatskog otoka Žirja do talijanske Ortone, gdje se nalazi gotovo četvrtina ukupne biomase gospodarski važnih vrsta sjevernog i središnjeg Jadrana.
Niz godina Jabučka kotlina bila je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto koćarskog ulova hrvatske i talijanske flote. No, prelov je iscrpio riblji fond.
Godine 2015. prvi je puta uspostavljena mjera zabrane koćarskog ribolova u najdubljem dijelu kotline s ciljem zaštite škampa i oslića. Ali kako kratke obustave ne rezultiraju dugoročnim rezultatima, nagodinu je uvedena trogodišnja zaštita.
“Trebalo bi doći do redukcije ribolova”
– Jabučka kotlina je najbolji primjer kojom se brzinom ekosustav može oporaviti. Pozitivni učinci uočljivi su u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, izjavio je hrvatski eurozastupnikPredrag Fred Matić.
U okviru nedavno usvojenog izvješća EP, usvojen je i njegov amandman kojim poziva na uspostavu dodatnih područja ograničenog ribolova u Mediteranu.
Igor Isajlović sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo rekao je da se prema lanjskoj procjeni biomasa oslića u Jadranu povećava, ali bi ipak trebalo doći do redukcije ribolova.
– Bilo bi idealno kada bi se on smanjio za više od pola i tome bi u budućnosti trebalo težiti, poručio je.
– Škamp je dugo bio kritičan, ali već nakon nekoliko godina zaštite primijećen je značajan oporavak, navodi Isajlović.
Uspostavom zone ograničenja i ribari su primijetili porast resursa pa su, iako prije skeptični ili protiv uspostavljanja zaštite, postali njihovi zagovornici.
Kočarenje kao krčenje šuma
Koča – foto pomorac.net
Prijedlog EU-a za ograničavanje ribolova u Jabučkoj kotlini prihvaćen je 2017.
Temeljen na radu Akcije za oporavak Mediterana (MedReAct) i Projekta za obnovu Jadrana, obuhvaćao je tri područja kotline – jedan je zatvoren za svaki oblik eksploatacije, a u ostala dva ribolov se znatno ograničio.
Međutim, više od 200 istraživača uoči zasjedanja zatražilo je da se koćarenje zabrani trajno jer je, kako su naveli, više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu.
Posljedice kočarenja usporedili su s krčenjem šuma.
Procjene pokazuju da su gotovo sve gospodarski važne vrste u stanju prelova. Stoga je usvojen višegodišnji plan upravljanja koćarskim ribolovom, a kao dodatna mjera definirano je i Zaštićeno ribolovno područje Jabučke kotline koja traje već šest godina.
Radi se o jednom od najvećih takvih područja u Mediteranu. U svijetu se trećina svih zaliha morske ribe lovi neodrživo, a najrizičnija situacija je upravo u Sredozemlju.
No, dobra je vijest da su se, prema izvješću o stanju mediteranskog i crnomorskog ribarstva (SoMFi 2020), prelov i eksploatacija između 2014. i 2018. godine smanjili pa je Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) prvi puta nakon više desetljeća izvijestila o pozitivnim trendovima.
Održivo ribarenje Održivo ribarstvo podrazumijeva osiguravanje zdrave hrane, očuvanje baštine i opstanak radnih mjesta.
– Jasno je da se pretjerano izlovljava, ali ljudi moraju i od nečega živjeti, kaže Isajlović.
– Ribari trebaju postati čuvari mora i njegovih resursa i eksploatirati se treba toliko da se more može oporaviti, dodaje.
EP prepoznao je nužnost uspostavljanja što većeg broja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom kao i nedavno usvojenom Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. prema kojoj 30% svih europskih mora treba zaštiti.
– Početi djelovati ne trebamo hitno, nego već dobrano kasnimo, upozorava Matić.
Isajlović napominje da već postoji cijeli niz mjera. Skoro svake godine na mjesec dana se zabranjuje koćarenje u otvorenome moru srednjeg i u kanalima sjevernog Jadrana radi pojave veće količine mlađih jedinki oslića i škampa.
Osim toga, kada se negdje pojave iznimno velike količine nedorasle ribe, rade se interventne zabrane.
Ističe da smo i prije ulaska u Uniju imali skoro 30 posto mora zaštićeno od koćarenja. Od kada smo dio EU, koćarski ulov se odmaknuo na milju i pola od obale, a ako je dubina manja od 50m, udaljenost je dvije milje.
Riblji stokovi prekomjerno se iskorištavaju, klimatske promjene i onečišćenja narušavaju ekosustave, ali oporavak je moguć. Jabučka kotlina primjer je da se, kada postoji volja, može učiniti mnogo.
