Poljski parlament odobrio je izgradnju zida na granici s Bjelorusijom kao odgovor na pojačan pritisak migranata, uglavnom s Bliskog istoka.
Očekuje se da će izgradnja više od 100 kilometara dugog zida na vanjskoj granici Evropske unije stajati 353 miliona eura, javlja francuska novinska agencija AFP. Za stupanje na snagu sada je potreban potpis predsjednika Andrzeja Dude, koji je već najavio da će to učiniti u narednim danima.
Poljska je već krajem kolovoza počela podizati privremenu ogradu od bodljikave žice visoku 2,5 metra uzduž granice s Bjelorusijom.
Poljska vlada optužuje bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka da organizirano šalje migrante i izbjeglice iz kriznih područja na vanjsku granicu EU-a. Krajem maja, kao odgovor na strože sankcije Zapada protiv njegovog režima, Lukašenko je najavio da neće ometati migrante u svojoj zemlji na putu prema zemljama Evropske unije.
U Boki Kotorskoj, očekivano slab rod maslina. Maslinari melju u svega nekoliko mlinova, jer ostali ne otvaraju. Mlin Udruženja maslinara Boka radi samo povremeno, tek kada se, zbog malih količina koje pojedinci prijavljuju za preradu, formira grupa. Članovi Društva, bez izuzetka, donose samo ubran plod.
Iz MD Boka apeluju na maslinare da ne skupljajte plodove sa zemlje, ne držite u slanoj vodi, vrećama ili nehigijenskoj ambalaži gdje dolazi do brzog kvarenja plodova. Maslinovo ulje je prirodan “sok” od masline. Ne pravite sok od trulog voća!
Upotrebite mreže, češljeve za branje, a pakujte u plitke gajbice ili držite na suvoj prostirci i većoj površini, do prerade.
Nove sadnice maslina
Zahvaljujući podršci Opštine Kotor, izvršena je nabavka novih sadnica masline, sorti Žutica, Leccino, Frantoio, Pendolino, Arbeqina, Picual. Za članove MD Boka iz iste opštine, cijena po sadnici je 3,00 €. Jedan broj sadnica, nabavljen je sredstvima Društva i distribuiraće se članovima iz drugih opština, po cijeni od 6,00€.
Brojne srednjovjekovne utvrde, manje ili više očuvane, govore o bogatoj istoriji Herceg Novog, kojem su “okvir za sliku” dali Španci, Austrougari, Turci, Mlečani… Ono što je zajedničko svim tvrđavama je nedovoljna valorizacija ili čak njen potpuni izostanak.
Ana Zambelić Pištalo, sekretar za kulturu i obrazovanje, tvrdi da lokalna uprava nastoji da kroz različite oblike promocije i projekte finansirane iz fondova Evropske unije promoviše utvrđenja kao kulturnoistorijsku ponudu grada.
– Kroz Studiju za zaštitu kulturnih dobara, pripremljenu 2018. godine za potrebe PUP-a, Opština Herceg Novi jasno je naznačila smjernice neophodne da se u konzervatorskom pogledu zaštite sva utvrđenja. U fokusu našeg interesovanja uglavnom su četiri tvrđave, Forte Mare, Kanli kula, Španjola i Mamula, na kojoj se trenutno izvode radovi. Međutim, u novskoj opštini imamo još tvrđava, manje poznatih javnosti, ali koje kroz promociju treba da postanu dostupne kako Novljanima tako i turistima, istakla je Zambelić Pištalo.
Među njima su, kako je ukazala, utvrđenja na poluostrvu Luštica, od kojih je najpoznatije Arza.
Zambelić Pištalo navodi da je Radojica Pavićević objavio knjigu “Austrougarska utvrđenja na teritoriji Boke kotorske”, koja je podržana kroz izdavačku djelatnosti Sekretarijata. Autor trenutno radi na novom izdanju, a riječ je o knjizi posvećenoj turskim tvrđavama. Zambelić Pištalo je podsjetila da je Opština učesnik međunarodnog projekta zaštite utvrđenja Fortitud (Fortitude), čiji je cilj razvijanje novih segmenata na istorijskim tvrđavama kako bi se obogatila kulturno-turistička ponuda.
Zahvaljujući Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta i UNDP, srednjovjekovna tvđava Španjola trebalo bi da dobije inoviran izgled i sasvim novu funkciju. Cilj rekonstrukcije je uspostavljanje međunarodnog kreativnog haba.
spanjola air view
Iz UNDP-a podsjećaju da je za izradu konzervatorskog projekta angažovana kompanija Enfroma doo iz Kotora, koja je na međunarodnom javnom konkursu za inovativno rješenje revitalizacije tvrđave Španjola u Herceg Novom dobila prvu nagradu za savremeno arhitektonsko-urbanističko rješenje za prenamjenu.
Na pitanje da li su preliminarna arheološka istraživnja uključila lokalne arheologe i ako nijesu zbog čega nijesu, pojašnjavaju da su preliminarna, odnosno sondažna arheološka istraživanja uključila ustanovu koja posjeduje neophodne istraživačke licence i licence za nadzor nad arheološkim istraživanjima, u skladu sa zakonom, s obzirom na to da istraživanja ne mogu da vrše pojedinačno fizička lica”. Ukazuju i da je proces izrade konzervatorskog projekta i izvođenja sondažnih arheoloških istraživanja pratila i Uprava za zaštitu kulturnih dobara (Područna jedinica Kotor), koja je svojim rješenjem imenovala vršioca sondažnih arheoloških istraživanja.
Izrada glavnog projekta oko 70.000 eura
– Nakon završenih istraživanja, pristupilo se finalizaciji konzervatorskog projekta za koji se, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, daje saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara na konzervatorski projekat.
U toku je finalizacija glavnog projekta rekonstrukcije tvrđave Španjole, nakon čega će uslijediti revizija. U nastavku, a prije izvođenja radova na rekonstrukciji objekta potrebno je uraditi detaljna arheološka istraživanja, a što je prezentovano resornom ministarstvu, saopštili su iz UNDP. Izrada glavnog projekta rekonstrukcije, uključujući sve faze projektovanja ali i preliminarna sondažna istraživanja, iznosi oko 70.000 eura, a novac je obezbijedio UNDP.
– Nakon završenog glavnog projekta rekonstrukcije, koji će sadržati i predmjer i predračun radova, imaćemo preciznije podatke o potrebnoj investiciji – kažu u UNDP.
Glavni državni arhitekta Mirko Žižić prihvatio je inicijativu budvanskog gradskog arhitekte Vladana Stevovića da se lokalnoj upravi u metropoli turizma povjeri raspisivanje međunarodnog urbanističko-arhitektonskog konkursnog rješenja Šetalište Budva u zoni budvanske školjke na potezu od Staroga grada do početka šetališta u Bečićima.
To piše u odgovoru Žižića dostavljenom budvanskom kolegi u koji su Vijesti imale uvid.
Služba budvanskog glavnog arhitekte obratila se zahtjevom glavnom državnom arhitekti za prenos nadležnosti odlučivanja na organe lokalne uprave za postupak izrade i raspisivanja međunarodnog konkursa za budvansko šetalište.
– Polazeći od navoda iz zahtjeva da se Šetalište Budva u zoni budvanske školjke finansira iz budžeta lokalne samouprave to su se stekli zakonski uslovi da nadležnost izrade i raspisivanja međunarodnog konkursa sprovodi nadležni organ lokalne samouprave – piše u odluci koju potpisuje Žižić.
Riječ je o jednom od najvećih kapitalnih projekta koje bi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u saradnji sa Opštinom Budva realizovalo u novijoj istoriji, a kojim će se, kako je u razgovoru za Vijesti kazao direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj u potpunosti promijeniti izgled najatraktivnije zone metropole turizma, one uz samu obalu koja je godinama bila devastirana raznim neprimjerenim sadržajima.
– Glavni državni arhitekta dao je saglasnost da projekat vodi budvanski glavni arhitekta. Radimo na tome već šest mjeseci i ostalo je da se uradi taksacija zelenila i dovrši priprema konkursnog zadatka. Uporedo radimo na dobijanju saglasnosti svih vlasnika zemljišta na predmetnom području i taj dio posla bi trebao biti gotov do kraja mjeseca – kazao je Mikijelj.
On je uvjeren da će u saradnji sa Opštinom Budva međunarodni konkurs biti raspisan do kraja ove godine.
– Jedan ovakav projekat definitivno zaslužuje metropola turizma, čiji je prostor, nažalost, u velikoj mjeri devastiran u protekloj deceniji. Uvjeren sam, da samo kroz realizaciju ovakvih projekata možemo povećati kvalitet života svih građana Budve. Takođe siguran sam da će ovaj projekat pozitivno uticati i na turističku ponudu grada u kome se odvija pola turističkog prometa u zemlji – naglasio je Mikijelj.
On se još početkom aprila sastao sa Žižićem, kada je bilo, kako su Vijesti tada pisale, najavljeno raspisivanje međunarodnog tendera.
Morsko dobro je za raspisivanje tendera, kako je ranije saopšteno, opredijelilo 100.000 EUR.
Podsjećamo, još početkom jula 2019. JP Morsko dobro, Opština Budva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma pokrenuli su inicijativu za raspisivanje međunarodnog konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za uređenje budvanskog šetališta.
U nekoliko navrata je saopštavano da pored pješačko-rekreativne, promenada od Staroga grada do Bečića treba da ima i funkciju ulice za dostavna i interventna vozila.
– Na ukrsnicama i proširenjima moguće je formirati pjacete i/ili vidikovce. Preko bujičnih tokova (potoka i rječica) treba obuhvatiti tri manja mosta uz Slovensku plažu. Za kompletno rješenje uređenja promenade, treba uraditi i idejno rješenje rasvjete, urbanog mobilijara, posebno uređaja/opreme za sakupljanje otpada. Intencija institucija koje upravljaju ovim prostorom je da se kroz konkurs obezbijedi arhitektonsko rješenje za uređenje šetališta i dijela obale, kao dominantnog urbanističkog obilježja Budve i Bečića, i time da novi impuls rješenjima na sanaciji stanja, ali i daljem uređenju naselja duž Budvanske rivijere – saopšteno je ranije iz Morskog dobra.
Riječ je o jednom od najvećih kapitalnih projekata koje bi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u saradnji sa Opštinom Budva realizovalo u novijoj istoriji, a kojim će se u potpunosti promijeniti izgled najatraktivnije zone metropole turizma, one uz samu obalu koja je godinama bila devastirana raznim neprimjerenim sadržajima
Ovogodišnji urod maslina je podbacio pa bi maslinova ulja mogla poskupjeti i do 50 posto, piše u petak Večernji list.
Berba maslina u nekim se maslinicima tek zahuktava, u nekima tradicionalno čekaju Sve svete, a u nekima se i nema što brati. Plodove u njima jako je proljetos prorijedila hladna fronta nakon Uskrsa kada je neke maslinike zasuo i snijeg. U Dalmaciji se tako ove sezone bere i 50 posto maslina manje nego lani, a kako ništa bolje nisu prošli ni istarski maslinici, maslinari već sada najavljuju više cijene ulja – u Istri i do 50 posto.
“Randmani i kvaliteta ulja bolji su nego lani, samo što će ga ove godine biti manje. Kad je cvijet trebao ići u plod došlo je nevrijeme i niske temperature, a nakon toga nije bilo vode, a to su bitne komponente za maslinu”, objašnjava Denis Benčić iz Fažane.
Lanjska prosječna cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u Istri bila je oko 100 kuna, a sada se najavljuju cijene i do 150 kuna.
“Bit će bolje”, kaže Rade Bobanović iz Polače, ujedno i predsjednik poljoprivredne zadruge Maslina i vino. “Kako je, tako je. Nema veselja u maslinicima, ali nećemo ni tugovati”, dodaje Bobanović. Klimatske promjene čine svoje, jedino što su radnici sada zadovoljniji jer im je plaća veća, a beru manje, šali se on, ističući kako je lani beračima plaćao 2,20 kn/kg maslina, a sada plaća oko četiri kune.
“Kad bi bili plaćeni po kilogramu ne bi dobili ni 100 kuna po danu”, dodaje, ističući kako je urod po stablu 30 posto manji nego prošle godine, koja je također bila jedna od lošijih, a u odnosu na prosječni potencijal maslinika ni 30 posto. Ovisno o mikrolokaciji, oblica je, primjerice, negdje natprosječno rodila, negdje nimalo. U biogradskom primorju, od Biograda prema Filipu i Jakovu grane pucaju od roda, a u benkovačkom kraju, koji je nerijetko značajan po urodu, prinos je desetkovan.
“Randmani su, međutim, svuda bolji nego lani i preklani, što znači da će ulje biti iznimne kvalitete. No ionako se računa da smo sretnici imamo li svake četvrte ili barem svake šeste godine idealnu berbu” napominje Bobanović.
Njegovi su maslinici u ekološkoj proizvodnji, još zahtjevnijoj i skupljoj za održavanje. No u Hrvatskoj se ekološko ekstradjevičansko ulje još ne precipira kao kvalitetnije od onoga koje se dobiva u komercijalnoj ili integriranoj proizvodnji, pa je cijena svih tih dalmatinskih ulja ista, donosi Večernji list.
Glavni sekretar Ujedinjenih naroda, Antonio Guterres, u petak je upozorio da svijet “ubrzava prema klimatskoj katastrofi” te je dodao da čelnici bogatih zemalja skupine G20 moraju učiniti više u mnogim područjima kako bi pomogli siromašnijim zemljama. Govoreći uoči samita čelnika zemalja G20 koji se održava u subotu i nedjelju u Rimu, Guterres je rekao novinarima da postoji “opasna razina nepovjerenja” između velikih sila.
Rekao je da se nada da će nadolazeći dvodnevni sastanak pomoći to prebroditi. Guterres je posebno pozvao G20 da usmjeri više novčanih sredstava siromašnim nacijama, uključivo kroz oprost duga, te im pomogne da lakše dođu do cjepiva protiv covida-19. Rekao je da ekonomski oporavak nakon pandemije dodatno pojačava nejednakosti. “To je nemoralno”, istaknuo je.
Puno kilometara do klimaksih ciljeva
Pozvao je G20 i da ispuni prethodnu obvezu usmjeravanja 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da se nose s rastućim problemima povezanim uz klimatske promjene. “Nažalost, poruka zemljama u razvoju je suštinski ova, ček je u pošti. Po pitanju svih naših klimatskih ciljeva, imamo još puno kilometara pred sobom. I moramo uhvatiti korak”, rekao je Guterres.
Mnogi od lidera koji dolaze na samit G20 u Rim, uključivo i američki predsjednikJoe Biden, putovat će odmah nakon Rima u Škotsku na klimatski samit UN-a COP26 koji se smatra ključnim za borbu protiv prijetnje rastućih temperatura. Guterres je rekao da revidirane klimatske obveze nekih od država G20 ne bude povjerenje. “Čak i da su nedavne obveze jasne i vjerodostojne, a postoje ozbiljna pitanja o nekima od njih, mi i dalje ubrzavamo prema klimatskoj katastrofi”, istaknuo je.
Švajcarska leisure i charter aviokompanija Edelweiss Air zatražila je od menadžmenta Aerodroma Crne Gore slotove za nekoliko letova u vrijeme predstojećih božićnih i novogodišnjih praznika na aerodromu Tivat.
Edelweiss je naime, najavio da bi u periodu od 17.decembra do 7.januara letio na liniji Cirih – Tivat. Kompanija planira da obavi dva leta nedjeljno na toj relaciji – ponedjeljkom i petkom, odnosno da realizuje ukupno šest rotacija.
Edelweiss Air bi praznične letove iz Švajcarske za Tivat obavio avionima tipa „airbus A 320“ kapaciteta po 180 putnika.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović uputio je danas čelnicima Vlade, Ministarstva kapitalnih investicija i Aerodroma Crne Gore otvoreno pismo povodom sve učestalijih najava da će Vlada Crne Gore nastaviti sa procesom davanja aerodroma u Tivtu i Podgorici u koncesiju.
MKI je prije dva dana u Podgorici, iza za javnost zatvorenih vrata, organizovao prezentaciju namjera tri ponuđača koja su prošla prvi krug tendera za izbor koncesionara za aerodrome, a koji je započela bivša, DPS-om predvođena Vlada. Bojaniuć je nakon toga medijima kazao da je izuzezno zadovoljan onim što su prezentovali kandidati za mogućeg novog dugoročnog zakupca vazduših luka i da će Vlada uskoro donijeti odluku hoće li nastaviti aktuelni ili raspisati novi tender za izbor koncesionara, ili će odustati od tog posla.
“Neprihvatljiv je ulazak u proces davanja koncesije prije rješavanja imovinskih odnosa u zahvatu Aerodroma Tivat”- naveo je Komnenović u pismu koje je danas uputio premijeru Zdravku Krivokapiću, ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, predsjedniku Odbora direktora ACG Nebojši Đokoviću i izvršnom direktoru te kompanije Goranu Jandreoskom.
Gradonačenik Tivta je čelnike Vlade, MKI i ACG podsjetio da se od nešto preko milion metara kvadratnih zemljišta, koje zahvata Aerodrom Tivat sa njegovim zaštitnim pojasom, na Opštinu Tivat kao vlasnika u starom katastru vodila površina od 41 hektar, 58 ari i 81 metar kvadratni. Suvlasništvo Opštine i privatnih lica je u ukupnoj površini od 4 hektara, 46 ari i 99 metara kvadratnih. U privatnom posjedu je ukupna površina od 9 hektara, 32 ara i 59 kvadratnih metara.
“To znači da je Opština Tivat sama ili u suvlasništvu sa privatnim licima, bila vlasnik oko 45 odsto ukupne površine Aerodroma”- naglasio je Komnenović.
Država je u međuvrenu za vrijeme vlasti DPS-a i njegovih partnera, u katastru sve te nekretnine sa Opštine Tivat, jednostavno dekretnom prepisala na sebe.
Aerodrom Tivat
Tivatski gradonačenik je podsjetio da je Vlada na sjednici 23.maja 2019. donijela zaključke kojima je usvojila informaciju o podnošenju zahtjeva Opštini Tivat za vraćanje prava raspolaganja nad parcelama KO Mrčevac iz LN 151, 152 i 291.
“Ministarstvo pomorstva i saobraćaja je zaduženo da, u ime Vlade, podnese predmetni zahtjev Opštini Tivat. Ovaj zahtjev Ministarstvo nije podnijelo, već se Ministarstvo finansija obratilo Upravi za imovinu dopisom koji traži da ista kod Uprave za nekretnine PJ Tivat pokrene proceduru „uređenja lista nepokretnosti“, na način da se sve katastarske parcele na kojima je upisan teret „morsko dobro“, a vode se na Opštinu Tivat, upišu kao državna svojina sa pravom raspolaganja Vlade. Uprava za nekretnine PJ Tivat, postupajući po zahtjevu Uprave za imovinu, donijela je rješenja kojim vrši promjenu upisa na katastarskim parcelama u LN 151,152, 291 i 860 KO Mrčevac, koje imaju teret morskog dobra. Sve parcele prenijete su u LN 1312 KO Mrčevac. Takođe je brisan teret zabrane otuđenja i opterećenja svih parcela.”- naveo je Komnenović, dodajući da je izvršena i promjena kulture, u skladu sa podacima iz DSL-a „Sektor 24 – Aerodrom Tivat“.
“Osnov za promjenu upisa postupajući organ našao je u odredbama iz člana 13 stav 1 tačka 3 i člana 29 Zakona o državnoj imovini i u tome da se ovaj kompleks nalazi u obuhvatu navedene DSL. Ukazujemo i na činjenicu da je promjenom upisa obuhvaćen i postojeći put prema naselju Brda i Miholjskoj Prevlaci, koji je isparcelisan u skladu sa DSL-om i promjenom upisa na djelovima istog uz promjenu kulture, put je formalno pravno prestao da postoji kao put.”- istakao je tivatski gradonačelnik. Naglasio je da alternativni put za ove djelove opštine Tivat sada ne postoji, “jer postupak rješavanja imovinsko pravnih odnosa na zemljištu koje isti zahvata nije ni započet, nije urađen ni elaborat parcelacije niti pribavljena procjena.”
“Naglašavamo da je interes Opštine Tivat, da saobraćajna veza između grada sa jedne i naselja Brdišta i Miholjske Prevlake sa druge strane, mora biti sačuvana. Napominjemo da je korisnik eksproprijacije za potrebe izgradnje Aerodroma Tivat bila država FNRJ – Uprava civilnog vazduhoplovstva Beograd, koja je po rješenjima iz 1961. godine bila obavezna isplatiti naknadu za eksproprisano zemljište, dok je 1969. godine, Sekretarijat Skupštine Opštine Tivat donio rješenje o eksproprijaciji određenog broja čestica zemlje u vlasništvu lica koja su bila nepoznata”- stoji u otvorenom pismu gradonačelnika Tivta.
Tivat- foto Boka News
Komnenović jen ukazao i na potrebu izmjene granice zone Morskog dobra, naročito u dijelu teritorije na kojoj se nalazi Aerodrom Tivat.
“U prilog tome navodimo činjenicu da je granica Morskog dobra u dijelu državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“- sektor 24 udaljena skoro tri kilometra od mora, te je neophodno pristupiti preispitivanju kriterijuma po kojima je ista određena. Nesumnjiva je potreba usklađivanja planskih dokumenata koji su u izradi sa inicijativom za izmjene granica zone Morskog dobra. Kako je Prostorni plan Crne Gore u fazi koncepta planskog dokumenta, a pripremaju se i Izmjene „Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore kao i Izmjene važećeg „Prostorno –urbanističkog plana Tivta do 2020. godine“ , mišljenja smo da je neophodno prije donošenja navedenih planskih dokumenata, ostvariti saradnju i jasno definisati dalji koncept razvoja”- naveo je Komnenović.
On je posebno ukazao na to da bivša Vlada u planovima o davanju Aerodroma Tivat pod koncesiju, nije planirala da ustupi prihode Opštini Tivat, a koji Opštini po Zakonu o koncesiji i Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, pripadaju.
“U državnom budžetu za 2020. godinu bio je planiran prihod u iznosu od 70 miliona od koncesije Aerodroma Crne Gore, ali nije bilo planirano ustupanje dijela koncesionih prihoda Opštini Podgorica i Opštini Tivat, pa shodno tome ni u budžetima ovih lokalnih samouprava za 2020. godinu nisu bili planirani prihodi po ovom osnovu. Iz svega naprijed navedenog, jasno je da je prije odluke o davanju Aerodroma Tivat pod koncesiju potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose u zahvatu istog”- zaključlio je Komnenović koji od Vlade, MKI i rukovodstva ACG zahtijeva da se sastanu sa čelnicima Optine Tivat i razmotre načine da se ovi problem riješea sve u cilju ostvarivanja zajedničkih interesa kako Vlade Crne Gore tako i Opštine Tivat.
Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović i načelnik Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković obišli su danas Sportski centar Igalo, gdje se izvode radovi u cilju realizacije projekta „Wood Key“. Ovim prekograničnim projektom, u okviru programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, Sportski centar Igalo dobiće novi, ekološki prihvatljiv i ekonomski isplativiji sistem grijanja dvorane.
Kako je pojasnio Otović, u sklopu ovog projekta će biti nabaljen kotao, snage 300 kW, sa dnevnim spremnikom koji će moći da primi 600kg peleta. Vrijednost projekta je 186 hiljada eura, od čega je za kotao i propratne radove izdvojeno 90 hiljada eura. Završen je cjevovod koji će povezivati kotlarnicu i ekonomski prostor Sportskog centra, a kroz narednih 10 do 15 dana očekuje se instalacija kotla i bafera, nakon čega će sistem biti pušten u rad.
Investicija ove vrste izuzetno je bitna, jer se u objektu Sportskog centra održavaju sportska takmičenja i brojne druge manifestacije, a troškovi grijanja objekta biće znatno sniženi.
-Glavni cilj ovog projekta je da u javnim ustanovama i objektima počnemo da koristimo obnovljive izvore energije. Zajedno sa kolegama iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske radićemo na promociji korišćenja obnovljivih izvora energije i očuvanja životne sredine u lokalnim školama, kao i putem sredstava informisanja, kazao je Otović prilikom obilaska radova.
U okviru projekta „Wood Key“ biće izrađene 4 investicione studije, koje će tretirati mogućnost grijanja i hlađenja objekata uz pomoć obnovljivih izvora energije – u četiri zgrade u Herceg Novom koje su u javnom vlasništvu. Na taj način, Opština Herceg Novi će ubuduće lakše aplicirati za sredstva iz EU i drugih fondova, pojasnio je Otović.
On je ovom prilikom podsjetio i na još neke projekte koji se odvijaju u našem gradu: „Flood and Fire“ u okviru kojeg će biti nabavljeno specijalizovano vozilo za gašenje požara, dron, čamac i prateća vatrogasna oprema; „Fortitude“ koji podrazumijeva opremanje tvrđave Forte Mare sa novom audio-vizuelnom opremom; „Ćiro II“ koji realizuje Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, a podrazumijeva izgradnju biciklističke staze trasom nekadašnje pruge voza „Ćiro“, a tu su i projekti Gradske luke Herceg Novi i Turitičke organizacije Herceg Novi.
Otović je napomenuo i da je prilikom nedavne posjete Ambasadorke EU u Crnoj Gori Oane Kristine Pope našem gradu, istaknuta činjenica da je Opština Herceg Novi ubjedljivo najuspješnija lokalna samouprava u državi, kada se radi o povučenim sredstvima iz EU fondova.
Na tradicionalnom, osmom sajamu ”Najbolje iz Crne Gore”, koji se održava 29. i 30. oktobra u shoping molu Delta City od 10 do 20 sati, ponudu domaćih proizvoda predstaviće i izlagači iz Kotora.
Izlagači na sajmu “Najbolje iz Crne Gore” ispred Opštine Kotor biće:
Zorica Vasiljević, izlagaće domaće proizvode (masline i maslinovo ulje, likere, kozmetiku od prirodnog bilja);
Zorka Mačić, izlagaće domaće proizvode (sokove, džemove, slatko od voća);
Nikolina Lakičević izlagaće prirodne sapune i lančiće;
Budući da sajam okuplja proizvođače iz svih krajeva Crne Gore na jednom mjestu, ovo je odlična prilika da izlagači u međusobnoj komunikaciji ukažu na probleme sa kojima se susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda naročito u toku trajanja pandemije virusa COVID 19.
– Cilj sajma je da što više utičemo na svijest potrošača da kupuju domaće proizvode i na taj način podrže male proizvođače, ali i da crnogorski proizvodi postanu prepoznatljivi i rado viđeni u svakoj potrošačkoj korpi. Podrška lokalnim proizvođačima je, sada, potrebnija više nego ikad ranije te pozivamo sve zainteresovane građane koji su u mogućnosti da posjete sajam, poručuju organizatori.
