Počeli su kongresi, svi žele u Dubrovnik

0
Počeli su kongresi, svi žele u Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Za razliku od listopada prošle godine kada je Dubrovnik bio prazan, u gradu ovih dana boravi više od osam tisuća turista. Živo je i u Zračnoj luci – povezana je s četrdesetak međunarodnih destinacija. Za turiste koji stižu spreman je osmi Festival dobre hrane.

Počeli su kongresi. Veliki i mali skupovi pune kapacitete u podsezoni. Zadovoljni hotelijeri, ali i učesnici, što se život pomalo vraća u normalu. Šesta Skupština sportaša Evropskih olimpijskih odbora okupila je predstavnike tridesetak zemalja.

– Svi žele doći u Dubrovnik, Dubrovnik je posebno atraktivan svima, to je nakon pandemije i Tokija prvi veliki skup, rekao je predsjednik HOO-a i član Izvršnog odbora EOO-a Zlatko Mateša.

Među brojnim trofejnim olimpijcima i proslavljena ruska atletičarka Jelena Isinbajeva.

– Sigurno ću se vratiti s obitelji na odmor.Obišla sam povijesnu jezgru, oduševljena sam, toliko povijesti i ljepote. Inspirativno. Predivan grad, naglasila je članica Komisije sportaša MOO-a Jelena Isinbajeva.

U gradu ovih dana boravi više od osam tisuća turista. Najviše stranih, prednjače Britanci.

– Zadovoljni s obzirom na okolnosti , dobre su najave za letove tako da mislim da možemo biti zadovoljni i očekivati optimističan nastavak sezone, poručila je direktorica TZ-a Dubrovnik Ana Hrnić.

Za sve posjetitelje spreman je Good food festival – od 7. do 10. oktobra. Program je bogat i raznolik – radionice, tematske večeri, slatka ponuda, gastro ture, kušanje vina.

Tridesetak restorana nudi festivalske menije po promotivnim cijenama. Od tartufa do street fooda. I craft piva.

– Uz hranu i pivu bit će i muzika četiri dana, živa muzika. Tako da uz hranu i piće bit će dobar koncept zabave hrane i muzike, rekao je Darijo Ševelj.

– Pozivam ljude da se malo opuste i pojedu vegansku hranu, ne moraju biti vegani za probati, istaknuo je Ivan Dadić.

Festival dobre hrane – za svakoga ponešto.

Britanska vojska rješava krizu

0
Nestašica benzina Foto: Hannah McKay / REUTERS

Britanska vojska prisiljena je rješavati krizu vezanu za gorivo nastalu zbog nedostatka vozača kamiona cisterni. Bit će potrebno više od sedam dana da se snadbijevanje u zemlji normalizuje.

Panična kupnja goriva u Ujedinjenom Kraljevstvu nastavlja izazivati kaotične prizore – vozila su i dalje nagomilana u dugim redovima na benzinskim stanicama.

– Ovo je već treća benzinska stanica na kojoj pokušavam. Dakle, jednostavno je užasno. Ništa ne možete učiniti, samo čekati, rekao je Nick Sakutov.

Stanje je toliko ozbiljno da je britanska vlada, već kritikovana zbog kašnjenja, odlučila u pomoć pozvati vojne snage. Oko 200 pripadnika kopnene vojske i Kraljevskih vayduhoplovnih snaga angažirano je na isporuci goriva iz skladišta na potrebne lokacije.

– Mislim da je jako važno da zapravo možemo pozvati vojsku u ovakvom trenutku, kao dodatnu potporu, kako bi vratila povjerenje. Jer, stanje se stabilzuje, ali niko se neće pretvarati da se potpuno vratilo u normalu, navodi Sajid Javid, ministar zdravstva Ujedinjenog Kraljevstva.

S radom će odmah početi i više od 65 vozača, plan je taj broj povećati na ukupno 200 zaposlenih, što uključuje i dodatnih 100 vozača.

Kako bi mogli preuzeti posao, vozači su prošli obuku obnavljanja znanja, koja je uključivala sigurnosne postupke, ali i upoznavanje opreme i manevriranje u vožnji.

– U cijelom svijetu nedostaje vozača kamiona, od Poljske do Sjedinjenih Država, čak i u Kini nema ih dovoljno. Ono što želimo vidjeti jesu visoke plate i visokokvalificirano gospodarstvo, ističe Boris Johnson, premijer Ujedinjenog Kraljevstva.

Kriza je počela prije više od 10 dana kada je British Petrol ostao bez benzina na brojnim prodajnim mjestima. To je potaknulo vozače da panično nabavljaju naftu za svoja vozila u znatno većim količinama nego inače pa isporuke nisu mogle pratiti potražnju.

– Za sve je u potpunosti kriv Brexit – vrlo sam ljut na našu vladu. Mislim da je stanje beznadno, i strašno je nepristojno što su tražili ljude da dođu i voze kamione do Nove godine. Užasno, kaže Thomas Hewett-Jones.

Mnogi sektori britanskog gospodarstva, uključujući prehrambene tvrtke i trgovce naftom, pogođeni su kroničnim nedostatkom vozača kamiona, za što je transportna industrija okrivila razne faktore – od COVID-a i Brexita do starenja radne snage i poreznih promjena.

Udruga trgovaca naftnim derivatima potvrđuje da je oko 22% benzinskih postaja u Londonu i na jugoistoku zemlje i dalje bez goriva, a moglo bi proći do 10 dana da se zalihe vrate u normalu.

Pali Facebook, Instagram, WhatsApp

0
Facebook

Danas poslijepodne pali su Facebook, WhatsApp i Instagram. Problemi s pristupom krenuli su nešto nakon 17 sati, ali oko 17,40 Facebookovi servisi su potpuno pali. Riječ je o servisima pod okriljem Facebooka koji su, prema prvim informacijama, pali u cijelom svijetu. Pao je i Facebook Messenger.

Nešto prije 18:30 Facebook se oglasio – na Twitteru.

“Svjesni smo da neki ljudi imaju problema s pristupom našim aplikacijama i proizvodima. Radimo na tome da vratimo stvari u normalu što je prije moguće i izvinjavamo se za bilo kakve neugodnosti”, poručili su s Facebooka.

Velik broj prijava nedostupnosti Facebooka vidi se i na stranici downdetector.com te na drugim sličnim stranicama.

Facebook, Instagram i WhatsApp ponovo dostupni

Društvena mreža Fejsbuk (Facebook) i njene platforme Instagram i VatsAp (WhatsApp) nakon skoro šest sati, ponovo su dostupni širom svijeta,

Društvene mreže su se vratile online u ponoć po našem vremenu.

Facebook za globalni prekid krivi “neispravnu promjenu konfiguracije”

Facebook Inc okrivio je “neispravnu promjenu konfiguracije” za gotovo šestosatnu blokadu koja je spriječila 3,5 milijarde njihovih korisnika u pristupu društvenim medijima i uslugama razmjene poruka kao što su WhatsApp, Instagram i Messenger.

Kompanija na blogu nije navela ko je izvršio promjenu konfiguracije i je li bila planirana. Nekoliko zaposlenika Facebooka koji su željeli ostati anonimni rekli su ranije Reutersu kako vjeruju da je do prekida došlo zbog interne greške u načinu na koji se usmjerava internetski promet.

Kvarovi internetskih komunikacijskih alata i drugih resursa koji ovise o istoj mreži pojačali su problem, rekli su zaposlenici. Sigurnosni stručnjaci nisu odbacili mogućnost nenamjerne greške, ali ni sabotaže.

Ispadanje Facebooka iz globalne mreže bio je drugi udarac tom divu društvenih medija par dana nakon što je zviždač u nedjelju optužio kompaniju da učestalo daje prednost dobiti umjesto suzbijanju govora mržnje i dezinformacija.

Dionice Facebooka izgubile su na vrijednosti još nakon izvještaja zviždača, a potom su nastavile padati. Dok se svijet hrlio konkurentskim aplikacijama poput Twittera i TikToka, dionice Facebooka pale su 4,9 posto, što je njihov najveći dnevni pad od novembra prošle godine, javlja Reuters.

“Žao mi je za svaku malu i veliku kompaniju, porodicu i pojedinca koji ovisi o nama”, napisao je na Facebooku glavni tehnološki direktor Mike Schroepfer, dodajući da “može proći neko vrijeme da dođu do 100 posto”.

Twitter je u ponedjeljak izvijestio o upotrebi većoj od uobičajene, što je dovelo do nekih problema u pristupu postovima i direktnim porukama.

Facebook, koji je najveći prodavač internetskih oglasa na svijetu nakon Googlea, gubio je oko 545.000 dolara prihoda od oglasa u SAD-u na sat, prema procjenama kompanije Standard Media Index.

Tek nešto prije ponoći počeli su se povezivati s internetskom mrežom, gotovo šest sati nakon globalnog pada.

Ubrzo nakon izbacivanja iz mreže, Facebook je priznao da korisnici imaju problema s pristupom njegovim aplikacijama, ali nije dao nikakve pojedinosti o prirodi problema niti je rekao koliko je korisnika pogođeno.

Tri miliona eura više u gradskoj kasi Tivta

0
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP) pripremila je i na javnu raspravu stavila nacrt Odluke o rebalansu budžeta Optine Tivat za 2021. kojom se iznos sredstva u gradskoj kasi povećava sa 16,94 na 20,02 miliona eura.

Rezultat je to mjera štednjje i racionalizacije lokalne uprave koju je aktuelna vlast građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno  odgovorno za bolji Tivat“, preduzela proteklih mjeseci, ali i poboljšane naplaten budžetskih prihoda, pogotovo kada je naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u pitanju.

Tu naknadu (popularne komunalije) plaćaju svi investitori koji grade nove objekte, a novac prikupljen iz tih izbora Opštini služi za gradnju nove komunalne infrastrukture i javnih objekata. Tivat je proteklih godina imao dosta problema da od nekih investotora naplati komunalije, a kulminacija štete po finansjske interese grada nastala je u ljeto 2018lkada je bivši gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) potpisao kontroverzni ugovor sa Porto Montenegrom, kojim je toj kompaniji bukvalno oprostio 5,6 miuliona eura do tada dospjelih dugova na ime naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Saglasnost da se to uradi i grad ošteti za višemilionski iznos, prethodno je u lokalnom parlamentu, izglasalo 17 odbornika tivatskog DPS-a.

Aktuelna vlast građanskih listi NP-BF-GB koja je upravljanje Tivtiom od Kusovca i dotadašnje vlasti koalicije DPS-SD-HGI preuzela 16.oktobra prošle godine, napravila je radikalan raskid sa ovakvom praksom i preduzela niz koraka da odnose sa Porto Montenegrom  stavi na drugačije osnove. Mjere koje je Komnenovićeva administracija preduzela uključujući i angažovanje međunarodnih finansijskih sudskih vještaka kao i advokatskog time jedne renomirane kuće iz Beograda, rezultirale su time da je Porto Montrenegro prošle nedjelje, prvi put nakon 2012.. uplatio komunalije lokalnoj upravi i to iznos od 2,38 miliona eura za novi luksuzni stambeno-poslovni komplekes Boka Place koji ta kompanija gradi unutar tivatskog nautičko-turističkog centra Porto Montenegro.

Sa ovom uplatom, realizacija prvobitno planiranog prihoda budžeta Optinhe Tivat od komunalije u 2021. prešla  je 202%, pa je lokalna vlast odlučila da napravi rebalans budžeta i uveća kako njegovu prihodovnu, tako i rashodnovnu stranu, posebno u domenu kapitalnih investicija u lokalnu javnu infrastriukturu i javne objekte.

Tako je u nacrtu Odluke o rebalansku budžeta, očekivani prihod Opštine od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u 2021. sa 2,2 podignut na 5,2 miliona eura. Najveći dio ovog viška prihoda usmjetava se na kapitalne izdatke koji se sa prvobitno planiranih 7.148.750 eura podižu na iznos od 10.173.750 eura.

Greenpeace blokirao ulaz u Shellovu rafineriju u Rotterdamu

0
Greenpeace – Izvor: EPA / Autor: Jeffrey Groeneweg

Desetci Greenpeaceovih aktivista iz nekoliko evropskih zemalja u ponedjeljak ujutro su brodom blokirali ulaz u Shellovu naftnu rafineriju u rotterdamskoj luci u Nizozemskoj, u znak protesta protiv reklama za fosilno gorivo.

Tridesettrometarska jedrilica bacala je tokom jutra sidro ispred ulaza nekoliko rafinerija, pa tako i velike englesko-nizozemske naftne kompanije Royal Dutch Shell.

“Cilj akcije je posvijestiti potrebu zabrane reklamiranja i sponzoriranja fosilnog goriva”, rekla je za agenciju France Presse aktivistkinja Siliva Pastorelli.

“Činimo to ispred Shella jer je on jedan od najgorih sudionika ‘greenwashinga’ po našem izvješću”, dodala je.

Greenpeace i dvadesetak organizacija istodobno su u ponedjeljak pokrenuli peticiju europske građanske inicijative kojom traže novi zakon o zabrani promicanja i sponzoriranja fosilnog goriva u Evropskoj uniji.

“Nije riječ samo o Shellu, već o svim kompanijama za fosilno gorivo i o njihovoj ulozi u pogoršanju klime”, istaknula je Pastorelli, glavna organizatorica peticije.

Greenpeace ocjenjuje da tvrtke za fosilno gorivo “varaju javnost u vezi sa svojom ulogom u klimatskoj krizi”, dodala je.

“Želimo pozvati Europsku komisiju da uvede zabranu reklamiranja i sponzoriranja fosilnog goriva u Europi”, rekla je.

Ako evropska građanska inicijativa prikupi više od milijun potpisa u EU-u, Bruxelles će morati odlučiti o tome kako će na to odgovoriti.

Hidrografi će i 100. godišnjicu službe dočekati u Tivtu

0
Hidrografski čamac

Opština Tivat ustupiće na besplatno korišćenje dvije prostorije u staroj zgradi lokalne samouprave u Ulici Luke Tomanovića u Tivtu, Zavodu za hidrometeorologoju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS).

Prostorije ukupne površine 21 kvadrat, čine kancelarija i ostava, a ZHMS će ih besplatno koristiti u naredne dvije godine, uz obavezu da srazmjetno učešću tih prostorija u ukupnoj površini stare zgrade Opštine Tivat, učestvuje u izmirivanju režijskih i troškova obezbjeđenja tog objekta. Shodno toj kalkulaciji, ZHMS će plaćati ukupno 1,57% svih računa za struju, vodu, grijanje, održavanje i obezbjeđenje zgrade.

Saglasnost na ovu odluku treba da daju odbornici u SO Tivat, a u predlogu koji im je uputio gradonačenik Željko Komnenović (NP), stoji da je ZHMS koji je već ranije koristio prostorije u staroj zgradi Opštine Tivat, iskazao interesovanje da i dalje ovdje ima kancelarije i ostavu za smještaj zaposlenih i optreme te naučno-istraživačke ustanove prilikom obnavljanja njenih djelatnosti u Tivtu i okolini.

ZHMS u Tivtu inače, povremeno smješta dio svojih zaplslenih iz Sektora za hidrografiju koji se bave premjerom akvtorijuma mora i jezera, i izradom nautičkih karti i planova. Saradnja Opštine Tivat i ZHMS uspostavljena je prije nekoliko godina i značajno je doprinijela naporima koje je menadžmnet Zavoda na čelu sa bivšim direktotoerm Lukom Mitrovićem, uložio u očuvanje hidrografske djelatnosti u Crnoj Gori, a kooj je zbog neracionalnih odluka prethodnih DPS-om predvođenih Vlada i ministara odbrane iz redova te partije, prijetilo gašenje jer se ta, za jednu pomorsku državu strateški značajna djelatnost, prethodno decenijama odvijala pod okriljem Mornarice.

Crna Gora sa morskom obalom dužine 284 i obalom Skadarskog jezera dužine 150 kilometara, posjeduje akvatorij od ukupno oko 7.530 kvadratnih kilometara površine. Međunarodna pomorska organizacija IMO, u skladu sa SOLAS konvencijom, od svih svojih članica imperativno zahtijeva da imaju osposobljene i ažurne službe hidrografskog obezbjedjenja u svojim teritorijalnim vodama. Hidrografska nauka i djelatnost inače, izuzetno su značajni za bezbjednost plovidbe na moru jer se bez hidrografskih i okeanografskih mjerenja ne mogu izradjivati ažurne pomorske karte, niti izdavati druge nautičke publikacije neophodne pomorcima za sigurno vođenje broda kroz obalno more jedne države.

Hidrografija

Osim pomorsko-stručnog i vojno-strateškog jer su hidrografski podaci izuzetno bitni i za odbranu zemlje, hidrografska služba koju sada obavlja Sektor za hidrografiju ZHMS Crne Gore, izuzetno je bitna i za razvoj turizma jer su ažurne pomroske karte i publikacije osnova za siguran i bezbjedan boravak nautičkih turista u našim vodama, a koji ovdje dolaze kruzerima i jahtama.

Dogodine se inače, 1.spertembra navršava 100-ta godišnjica kako je upravo u Tivtu, 1922.godine, uspostavljena prva jugoslovenska  hidrografska služba. Tadašnja Kraljevska Mornarica SHS, naime, ovdje je obnovila rad Hidrografskog ureda pri Pripremnoj školi za pomorske oficire u Tivtu, jer je sva raspoloživa količina sačuvanih pomorskih karata i publikacija, te navigacionih priručnika sa koje je imala nova jugoslovenska država, ostala u jednom od skladišta bivše austro-ugarske mornarice u Tivtu.

Za podršku ruralnom turizmu 100.000 eura

0
Gornja Lastva – foto Vedran Ilić

Ministarstvo ekonomskog razvoja raspisalo je javni poziv za finansijsku podršku ruralnom turizmu.

Prednost će biti data zahtjevima koji imaju komercijalni potencijal, ali još nedovoljno kapaciteta da se nadmeću za finansijske podrške putem kredita i fondova.

– Na ovaj način, Ministarstvo ekonomskog razvoja želi da osnaži one oblike turizma koji su se, posebno tokom pandemije, istakli kao sve popularniji kod velikog broja turista iz cijelog svijeta – saopšteno je iz tog resora.

Pozivom, koji je otvoren do 19. oktobra, predviđena je finansijska podrška koja će osnažiti razvoj lokalnih i regionalnih turističkih brendova u cilju bolje promocije Crne Gore kao destinacije, a sa stanovišta sve popularnijeg ruralnog turizma.

Cilj mjera podrške je pružanje autentičnih iskustava turistima kroz spoj tradicionalnih vrijednosti koje baštinimo, prirodnih ljepota koje posjeduje Crna Gora i inovativnih rješenja kojima ćemo sve više posvećivati pažnju.

Program uključuje tri mjere podrške, i to: Organizovanje etno sajmova – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 20.000 eura; Razvoj inovativnih turističkih proizvoda u ruralnim područjima – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 30.000 eura i Unapređenje kvaliteta usluga i ponude u ruralnom turizmu – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 50.000 eura.

– Jedan od ciljeva ovih mjera je i prevazilaženje sezonalnosti, ali i jačanje nedovoljno razvijene ponude u nekim dijelovima Crne Gore. Turisti iz cijelog svijeta već prepoznaju potencijale, a na nama je da pomognemo svim zainteresovanim pružaocima usluga da na što bolji način razvijaju ponudu i time doprinesu boljoj promociji Crne Gore. Zajednički, vodeći se modelom održivog razvoja, posebnu pažnju posvećujemo prirodnim ljepotama i lokalnom stanovništvu čiji spoj predstavlja snažan resurs turizma u Crnoj Gori – kazali su u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Svi zainteresovani mogu saznati više informacija na linku.

Melbourn – rekorder u trajanju karantina u pandemiji

0
Melbourn – rekorder karantene
Foto: Sandra Sanders / REUTERS

Australski grad Melbourn postavio je rekord u najdužem kumulativnom trajanju karantin zbog pandemije COVID-a.

U nedjelju je bilo tačno 245 dana kako je u Melbourneu, glavnom gradu savezne australske države Victorije, na istočnoj obali, na snazi mjera da se ostane kod kuće, objavio je kanal ABC.

Melbourne je tako srušio rekord koji je držao Buenos Aires. Argentinska prijestolnica bila je 234 dana u karanteni, od 20. marta do 11. novembra 2020. te imala kratki 10-dnevni “lockdown” od 21. maja do 31. maja ove godine, naveo je ABC.

U Melbourneu je trenutačno na snazi šesto potpuno zatvaranje otkako je počela pandemija i trebalo bi trajati najmanje još tri sedmice.

Broj zaraženih u državi Victoriji tek je nedavno premašio onaj u susjednom Novom Južnom Walesu, gdje broj slučajeva zaraze počeo padati nakon što je dostigao vrhunac.

Stanovnici na rubu živaca

U Melbourneu su ljudi na rubu živaca. U septembru su nekoliko dana bili na ulicama prosvjedujući protiv obveznog cijepljenja u sektoru gradnje.

Procjenjuje se da će ta savezna država 26. oktobra postići procijepljenost od 70 posto kada je riječ o starijima od 16 godina i, prema utvrđenim pravilima, time bi se došlo do kraja “lockdowna”.

No državni premijer Daniel Andrews rekao je da ne isključuje mogućnost da se utvrđene mjere produlje bude li potrebno.

Australija cijepljenjem želi izbjeći zatvaranje

Australija s 25 miliona stanovnika dugo se borila sa strategijom potpunog iskorjenjivanja virusa, ali nakon što nije uspjela obuzdati nekoliko izbijanja zaraze delta-varijantom, okrenula se ciljevima ostvarivanja određene razine procijepljenosti kao načinu da se iziđe iz zatvaranja.

Od pojave koronavirusa Australija ima 105.000 zaraženih i više od 1200 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-om.

Revolucion škola plesa u H. Novom

0
Škola plesa u HN
Počinje nova sezona plesa u Herceg Novom!
Prestavljamo Lucasa i Biancu, profesionalne plesače i instruktore iz Argentine, koji će vas uvesti u čarobni svijet Argentinskog tanga! Takođe tu je i naš Yasmany Acosta sa Cube koji će vas naučiti da plešete Kubansku salsu, kao i senzualnu Bachatu!
Uz internacionalne i profesionalne instruktore, sa novim konceptom časova prilagođenim našim prostorima, u Revolucion školi plesa naučićete da plešete a usput se i ludo zabaviti kako na časovima tako i na plesnim večerima!
Upis počinje 4. oktobra u 19 sati u našim prostorijama u ulici Marka Cara 8, Stari grad, H. Novi.

Grlić Radman u Kotoru: Hrvatska vas svojim institucijama podržava

0
Gordan Grlić Radman u Kotoru – foto Boka News

Hrvatska svojim institucijama podržava crnogorske Hrvate, kazao je u nedjelju naveče ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman nakon sastanka s predstavnicima hrvatskih udruga u Boki kotorskoj.

„Hrvati u Crnoj Gori su lojalni građani ovoj državi, želim ih ohrabriti da s ponosom, hrabrošću, odvažnošću čuvaju vlastiti identitet koji je na koncu i bogatstvo same Crne Gore”, rekao je ministar Hini nakon sastanka.

Nama je u interesu ojačati jedinstvo slogu savezništvo među Hrvatima kako bi na sljedećim crnogorskim izborima imali zastupnika u parlamentu, kazao je Grlić Radman.

Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News

„Želja nam je da Hrvati ovdje u Boki kotorskoj i Crnoj Gori osjete podršku da ih država Hrvatska sa svojim institucijama podržava, jer oni su oni ovdje autohtoni narod. O tome sam razgovarao i s ministrom Radulovićem u čemu smo se složili da ćemo zajednički raditi na dobrobit Hrvata u Crnoj Gori i jačanju njihovog identiteta, da mogu raditi bez ikakvog straha i prijetnji kojih je bilo ovog ljeta”, rekao je.

Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković zahvalan je na podršci.

„Radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori postao strateški projekat koji finansira  hrvatska država. Posebno bi se zahvalio Državnom uredu za Hrvate izvan RH koji podržava naše projekte“ – kazao je Deković.

„Naša Hrvatska je sa nama i to je činjenica koja nas čini jakima. Mi ćemo još jače nastaviti, ne samo na kulturnom i socijalnom polju već i politički predstavljati Hrvate. Sve ono što čini hrvatski identitet HGI će braniti“ – poručio je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI-a.

Ministar Grlić Radman sa mons. Ivanom Štironjom – foto Boka News

Ministar Grlić Radman posjetio je katedralu Svetog Tripuna u Kotoru gdje se susreo sa kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom.