Kotor na putu da postne smart city

0
Kotor na putu da postne smart city
Foto TO Kotor

U Kotoru je danas održana konferencija za štampu na kojoj su predstavljeni rezultati i  opreme koja je nabavljena kroz Interreg IPA projekat Nautica CBC. Od danas su u Kotoru, turistima i građanima pored pametnih klupa, autobuskih stajališta i lokera, distupna i električna bicikla na više lokacija u gradu.

O značaju projekta, koji na ekološki način mijenja lice grada, govorili su predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, direktor TO Kotor Jovan Ristić i predstavnik Crnogorskog Telekoma Vuk Vukašinović.

Turistička organizacija Opštine Kotor, zajedno sa Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom za pomorstvo u Kotoru i Lučke uprave Splitsko-Dalmatinske županije, u prethodnom periodu, predano je radila na razvoju novih zajedničkih turističkih proizvoda, poboljšanju postojeće infrastrukture, kao i povećanju broja osoba edukovanih o osiguranju kvaliteta u nautičkom turizmu.

Foto TO Kotor

“Projekat je započet 1.3.2021 godine, a predviđeni rok za završetak istoga je 31.1. 2023 godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 628.712 evra. Iznos finansiranja je 534.405 evra, a TO Kotor je za naš grad obezbijedila opremu u vrijednosti od 130.000 eura, a naše ukupno učešće u projektu iznosi 15 odsto” – istakao je direktor TO Kotor Jovan Ristić.

Dodao je i da su na pet lokacija u gradu postavljene pametne klupe, i to na: Luži, u Parku slobode, kao i na autobuskom stajalištu kod Pozorišta. Stanice za pametna bicikla, kojih ukupno ima 15, pozicionirane su u Dobroti 2, ispred Starog grada (pored Dojmija) i u Prčnju.

Osim njih, tu su tri interaktivna totema, preko kojih turisti mogu da dobiju sve informacije o gradu. U pothodniku su postavljeni i lokeri, ormarići za lične stvari, dok se preko puta zelene pijace, ispred Starog grada, nalazi pametno autobusko stajalište.

Foto TO Kotor

Predstavnik Crnogorskog Telekoma Vuk Vukašinović, naglasio je da Kotor može da posluži kao primjer ostalim gradovima u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o ekološkom razvoju zajednice.

“Prvi put u Crnoj Gori imamo jedan ozbiljan smart city projekat koji obuhvata više komponenti. Bitno je da imamo jednu jedinstvenu platformu za upravljanje svim elementima smart city projekta, koja u perspektivi može samo da se nadograđuje. Čestitke Kotoru koji je došao sa tom inicijativom, evropskim fondovima, a onda i našim adekvatnim partnerima. Bike sharing nije renitiranje bicikala, već dio gradskog saobraćaja. Jako je bitno da to građani i turisti shvate, posebno što po prvi put imamo stanice sa mogućnošću zaključavanja i potrebe mobilne aplikacije,” kazao je Vukašinović.

Obrisi pametnog grada posebno raduju predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, koji je skrenuo pažnju na činjenicu da je po prvi put korištena vještačka inteligencija kako bi se detektovali nelegalno izgrađeni objekti.

Foto TO Kotor

“Ovo je prvi korak ka razvoju smart city tehnologije. Opština Kotor je prva u Crnoj Gori u kojoj su,  korišćenjem vještačke inteligencije, razvijeni algoritmi kako bi se detektovali nelegalno izgrađeni objekti, a njihovi bili uvedeni u poreski sistem. Opština će takođe, u okviru mreže Balkanskih gradova, zajedno sa velikim gradovima poput Instabula, razviti saradnju i steći iskustva koje najveći svjetski gradovi koriste, u procesu upravljanja koristeći smart city tehnologije.

Foto Mediabiro – pametna klupa

Očekujemo da ćemo u narednim godinama upravo ovakve stvari da koristimo za regulisanje saobraćaja, vodosnabdijevanja, kanalizacija. Mislim da će ovo biti dobar zamajac za sve ono što slijedi. Iako je ovo predviđeno kao dopuna turističke ponude, pozivam sugrađane da probaju bicika i da uvedemo nešto što može da bude zdrava navika svih nas, koji ovdje živimo,” zaključio je Jokić.

Foto TO Kotor

Projektom Interreg IPA Programa Nautica CBC, realizuje se kroz prekograničnu saradnju partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovina i Crne Gore.

Herceg Novi spreman za doček Patrijarha

0
Herceg Novi spreman za doček Patrijarha
Herceg Novi

Herceg Novi je spreman za svečani doček Njegove Svetosti patrijarha srpskog Porfirija, koji će biti upriličen u subotu 27. avgusta u manastiru Savina u 18 sati.

Patrijarh će u trodnevnoj zvaničnoj posjeti Herceg Novom boraviti povodom 640 godina od osnivanja grada i slave manastira Savina, Velika Gospojina, a na poziv Opštine Herceg Novi i Mitropolije crnogorsko-primorske.

Tokom posjete, biće uprilčen sastanak patrijarha Porfirija sa predsjednikom Opštine Herceg Novi, Stevanom Katićem, kao i zajednički obilazak grada.

Na dan slave manastira Savina, 28. avgusta, Njegova Svetost će služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru od 09 časova. Istog dana od 18 sati biće održana Večernja litija, a od 20.30 sati predstavljanje izabranih dijela blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija.

Svečana akademija u čast 640 godišnjice od osnivanja Herceg Novog, biće održana 29. avgusta od 19.30 sati na Kanli kuli, nakon čega će uslijediti program “Đedov sabor – Od Dunava do mora sinjega”, posvećen uspomeni na mitropolita Amfilohija, koji će otvoriti Njegova Svetost patrijarh Porfirije.

Na Festivalu gudača Perast 2022. nastupili violinista Luka Perazić i gitarista Miloš Pavićević

0
Na Festivalu gudača Perast 2022. nastupili violinista Luka Perazić i  gitarista Miloš Pavićević
Festival gudača Perast 2022.

U crkvi sv.  Nikole u Perastu,  sinoć su nastupili Luka Perazić, violinista i Miloš Pavićević,  gitarista. Na programu su bila djela  Baha, Tadića,  Bogdanovića i Djulijanija.

To je bio četvrti koncert na Festivalu gudača Perast 2022. gdje se ujedinio talenat i kvalitet izvođenja programa u  ambijentu koji je brojna publika sa zadovoljstvom ispratila.

Festival gudača Perast 2022.

Festival ulazi u završnu fazu, sa još dva koncerta polaznika seminara koji ce se održati večeras u 20h u crkvi Gospa od Karmela  i sjutra veče na terasi hotela Heritage Grand Perast.

Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend

0
Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend
Boka Kotorska – Foto Boka News

U dane vikenda u Crnoj Gori će prema najavama meteorologa biti uglavnom sunčano vrijeme, a najviša dnevna temperatura kretaće se od 22 do 36 stepeni. U popodnevnim satima ponegdje se može očekivati kiša ili pljuskovi sa grmljavinom.

Na portlau Hidrometeorloškog zavoda objavljeno je da će sutra biti pretežno sunčano, te da je tokom jutra, na sjeveru, po kotlinama moguća magla.

“U poslijepodnevnim satima, u kontinentalnim predjelima, ponegdje pojačan razvoj oblačnosti može lokalno usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 23, najviša dnevna 23 do 36 stepeni”, navode meteorolozi.

Temperatura mora u 14 sati (°C): Herceg-Novi 27, Ulcinj 25, Bar 25, Budva 26

Zvanicni podaci DHMZ CG ocigledno da se u Kotoru i Tivtu zvanično ne mjeri temperatura mora… toliko o statusu Boke Kotorske …

Prognoza za pomorce, 26.08.2022.
UPOZORENJE:

SINOPTIČKA SITUACIJA: Naše područje je i dalje pod uticaj nestabilne vazdušne mase.
PROGNOZA VREMENA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 ČASA: Vjetar, sjevernih smjerova, dominantno, NW, 6-16, ponegdje na krajnjem jugu do 22 čvora, tokom noći u slabljenju, a krajem prognostičkog perioda, slab do umjeren, promjenljivog smjera. More 2-3, tokom noći 1-2. Vidljivost 15-20 km. Vedro, ponegdje uz malu ili umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura vazduha 20-23, najviša dnevna 31-36 stepeni.

IJZ: Još 273 slučaja koronavirusa, H. Novi 1, Tivat 9, Kotor 8

0
IJZ: Još 273 slučaja koronavirusa, H. Novi 1, Tivat 9, Kotor 8
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U poslednja 24 sata registrovano je još 273 slučaja koronavirusa. Nije bilo preminulih.

Oporavilo se 453 pacijenta.

Broj aktivnih slučajeva je 2.364.

Ukidaju se maske u oganima državne uprave, trgovinama, aerodromima

0
Ukidaju se maske u oganima državne uprave, trgovinama, aerodromima
Tivat maska – foto Boka News

U Crnoj Gori narednih 14 dana neće biti obavezno nošenje zaštitnih maski u organima državne uprave, trgovinama, aerodromima, željezničkim, autobuskim stanicama i benzinskim pumpama, saopšteno je iz Vlade u tehničkom mandatu.

Iz Vlade su kazali da su, saglasno trenutnoj epidemiološkoj situaciji, a na osnovu sveobuhvatne analize broja novooboljelih i epidemioloških indikatora, kao i uporednih parametara u odnosu na stanje u državama regiona i šire, odlučili da se izmijene mjere o suzbijanju epidemije koronavirusa.

“Ukida se obaveza nošenja zaštitnih maski u državnim organima, organima državne uprave, organima uprave, organima lokalne samouprave, javnim ustanovama i drugim subjektima koji vrše javna ovlašćenja u kojima se neposredno pružaju usluge građanima”, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da se obaveza nošenja maski ukida i u objektima u kojima se obavlja trgovina prehrambene robe – marketi, supermarketi, hipermarketi, uključujući zelene pijace i štandove i tezge u zatvorenom prostoru, kao i u zatvorenim djelovima aerodroma, željezničkim i autobuskim stanicama, kao i benzinskim pumpama.

“Uprkos povoljnijoj epidemiološkoj situaciji ostaje snažna preporuka za nošenje zaštitnih maski u zatvorenim prostorima, kao i svim drugim mjestima gdje se primijeti veće grupisanje ljudi”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade su istakli da se ta preporuka posebno odnosi na hronične bolesnike, starije i imunokompromitovane osobe.

“Aktuelne epidemiološke mjere na snazi su narednih 14 dana. Dalji razvoj epidemiološke situacije može da utiče na izmjenu postojećih mjera”, rekli su iz Vlade.

Sezona u Novom se ne predaje, registrovano preko 25.000 turista

0
Sezona u Novom se ne predaje, registrovano preko 25.000 turista
Herceg Novi – foto FFHN

Na području Opštini Herceg Novi boravi 25.181 gost, što je za 6% više od ukupnog broja prijavljenih gostiju na isti dan u 2021.godini.

Dominantni su strani gosti kojih je registrovano 24 089, a domaćih 1 092. Povećanje broja gostiju u odnosu na prošlu godinu potvrđuje da je sezona u punom jeku i da je poprilično uspješna kao i predsezona, kazao je za RTHN Miloš Kovačević iz TO HN.

-U hotelima boravi 6 604 gosta. Bilježimo 13 % više gostiju u hotelskom smještaju. Pretežno su u hotelima gosti iz Zapadne Evrope i ta brojka nas raduje.

U privatnom smještaju je 18.510 turista, kazao je Kovačević.

Herceg Novi – Foto konobakruso.me

Kada je riječ o individualnom smještaju dominattni su gosti iz regiona Srbije oko 47 %, Bosne i Hercegovine 26, zatim Rusije 7% , Njemačke 2% , kao i Velike Britanije, Francuske, Mađarske.

Prethodnih godina se nakon 20. avgusta značajno primjećivao pad u broju turista, što nije slučaj sada. Kako objašnjava Kovačević tome su doprinijeli Filmski festival koji je u toku i završeni Hajp. Filmski festival traje još nekoliko dana i očekujemo da i naredne sedmice nastavimo isti trend posjete.

Otkrivena slabo poznata baština Visa: Rudnici-špilje nastale vađenjem pijeska

0
Otkrivena slabo poznata baština Visa: Rudnici-špilje nastale vađenjem pijeska
Foto HINA

Široj javnosti slabo poznatu baštinu rudarskih špilja na otoku Visu, koje su nastale vađenjem kremenog pijeska, otkrila je i opisala skupina hrvatskih speleologa te ih tiskala u netom objavljenoj knjizi „Rudnici-špilje otoka Visa“.

Višegodišnjim rudarenjem kremenog pijeska, koji su Višani prodavali poznatoj tvornici stakla Murano u Veneciji, nastajale su u relativnom plitkom sloju stijena podzemne prostorije različite veličine.

Kopači su također nailazili na prirodne špiljske prostore s kojima su spajali iskopane rovove i tako je nastalo tridesetak podzemnih pojava koje su speleolozi nazvali rudnici-špilje.

Branko Jalžić, Ante Gracin i Zoran Demaria više godina su terenski istraživali viške rudnike i objedinili svoja znanja s podacima iz literature u knjigu od 155 stranica koju je izdalo Hrvatsko biospeleološko društvo.

Knjiga „Rudnici-špilje otoka Visa / Cave mines of the Vis island“ hrvatsko-englesko je izdanja s velikim brojem kvalitetnih fotografija.

Tri viška sloja kremena

Kvarcni pijesak Višani su iskapali od kraja 18. do sredine 20. stoljeća, sporadično i kasnije, a danas su špilje-rudnici uglavnom nedostupne i pamte ih samo najstariji otočani.

Publikacijom želimo vratiti iz zaborava dio kulturno-povijesne baštine otoka Visa i približiti je široj javnosti, ističu autori.

U knjizi je predstavljena povijest rudarenja na Visu i alati kojima su se kopači služili a koji su nađeni u rudnicima. Također, autori daju osnove geologije otoka, posebno o kremenu.

Slojevi kremena, koji su na Visu vulkanskog podrijetla te su se vjerojatno taložili kada su nastajale i postojeće karbonatne stijene, protežu se duž cijelog otoka debljine između pola metra i više od šest metara. Pojavljuju se obliku homogene stijene i sipke mase koju su ljudi lakše koristili. Geolozi su zabilježili tri sloja kremena ili kvarca.

Autori su posebnu pažnju posvetili biospeleološkim istraživanjama i u rudnicima-špiljama našli podzemne životinjice, od kojih su neke još uvijek poznate samo s toga otoka, kao što su kukci Rađina špiljska pipa i mali viški podzemljar.

Najveći Veliki rudnik

Središnji dio knjige čini pregled 29 rudnika-špilja. Za svaki lokalitet autori su dali opis, speleološki nacrt i skice, te fotografije podzemnih prostora i faune.

Najveći među njima je Veliki rudnik, duljine 380 metara, s velikim dvoranama i labirintima hodnika. Dio njegova stropa je urušen. U njemu zimuju kolonije šišmiša.

Po dužini slijedi Kmegla s 233 metra duljine. U Jami od vore, duljine 164 metra, nalazi se podzemna dvorana veličine 20×25 metara.

U prirodnim podzemnim šupljinama s kojima su se spajali rudarski rovovi, nalaze se sige raznih oblika i veličina. Primjerice, u Špilji od vore, nađen je sigasti stup viši od dva metra, a neki su širi od 30 centimetara.

Višani nisu imali posebna imena za rudnike, nego su ih sve zvali Spila ol vore ili Rudnik ol vore. Autori su samo za tri rudnika u literaturi pronašli nazive, pa su špiljama dali imena povezana s toponimima. Višegodišnji terenski rad na istraživanju, obradi i publiciranju nalaza, autori su izveli bez naknada.

Eventualne koncesije na aerodrome treba dobro proračunati, savjetuju analitičari

0
Eventualne koncesije na aerodrome treba dobro proračunati, savjetuju analitičari
aerodrom-tivat

Eventualne koncesije na aerodrome treba dobro izvagati i izračunati sve rizike, upozorava ekonomski analitičar Predrag Drecun. U Crnoj Gori, koja je prvenstveno avio destinacija i zavisna od turizma, prepuštanje upravljanja aerodromima, bio bi neinteligentan potez, smatra vazduhoplovni analitičar iz Hrvatske Alen Šćuric. Oba stručnjaka saglasna su da je politika ključna preperka na putu do toga da “domaća pamet” modernizuje i unaprijedi podgoričku i tivatsku vazdušnu luku.

Vrlo je indikativno da u razvijenim zemljama zapada uglavnom država upravlja aerodromima, dok se na istoku taj državni resurs izdaje privatnicima koji onda prvenstveno gledaju svoj interes, navodi hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. Za Radio Crne Gore izričit je da aerodrome u Tivtu i Podgorici nikako ne treba davati pod koncesiju, pogotovo s obzirom na to da je naša zemlja prvenstveno avio-destinacija, dok su putevi, kako kaže, katastrofalni, a željezničke i brodske veze još gore.

– Dati sada koncesionaru dva svoja strateška objekta od kojih vam ovisi kompletno cio život Crne Gore, cijeli biznis i egzistencija,za to morate biti izuzetno neinteligentni, poglavito ako sami možete unaprijediti aerodorme jednostavno, jeftino i kvalitetno – kaže Šćuric.

A za to je neophodan stručan, a ne politički podoban kadar, upozorava Šćuric.

– U tom smislu smjena Jandreoskog je notorni nonsens, jer je on ipak bio vrhunski profesionalac i postavljanje političkog čovjeka na tu poziciju svakako nije nešto što indicira da se radi dobro – ističe Šćuric.

Da je politika najodgovornija za to što su aerodoromi zapušteni, a zaposlenih duplo više nego što bi trebalo, smatra i ekonomski analitičar Predrag Drecun. Kaže da je baš zbog toga što su godinama služili kao politička baza jedne stranke, možda i pokrenta priča o izdavanju.

– Direktora koji je posljednji godinu dana napravio izvanredne rezultate mijenjamo čovjekom koji je, kako karikiraju, avion vidio samo na mapi, zato što je politički podoban. U takvim uslovima morate da postižete loše rezultate.To mi liči na ono kad smo odbili da imamo svoju valutu, jer smo se bojali da ćemo štampati novac. Svojih se kapaciteta i svog mentaliteta plašimo, a sigurno da u Crnoj Gori ima ljudi koji, ako sad ne znaju da kavalitetno upravljaju aerodromima, možete ih školovati za dvije godine – ističe Drecun.

Iako nije isključivo protiv, Drecun zaključuje da su koncesije ozbiljna odluka, koju bi trebalo dobro izvagati, čak organizovati i javnu raspravu.

Drecun zaključuje da su koncesije ozbiljna odluka, koju bi trebalo dobro izvagati, čak organizovati i javnu raspravu

– Mi nemamo 20, nego dva aerodroma, to nije autobuska stanica, on ima daleko širi strateški značaj. Jednoznačan odgovor ne mogu dati, ali ako bih morao u u ovom trenutku da se opredijelim radije bih rekao ne, međutim to ne znači da sjutra, u uslovima neke političke stabilnosti i novog modela međunarodnih ekonomskih odnosa, ne treba razmišljati o tome – kaže Drecun.

Da je u regionu dosta izuzetno uspješnih vazdušnih luka kojima upravja država, navodi analitičar Alen Šćuric, dajući primjer Splita, Dubrovnika, Zadra, Sarajeva.

– Sarajevo je imalo debelo preko 100 odsto putnika iz 2019. Dubrovnik je uspio napraviti terminale i infrastrukturu da za sljedećih 20 godina ne moraju ništa više ulagati. Pokazatelj je to da i država može mudro upravljati aerodormom – kaže Šćuric.

Priča o izdavanju naših aerodorma započeta je za vrijeme Vlade Duška Markovića 2019.godine, a trenutno su zaintersovana tri ponuđača, iz Južne Afrike, Južne Koreje i konzorcijum kompanija iz Turske i Francuske.

Napreduju radovi na uređenju Kuće kostrenskih pomoraca

0
Napreduju radovi na uređenju Kuće kostrenskih pomoraca
Kuca-kostrenskih-pomoraca – Foto: V. Karuza / Novi list

U ovom trenutku je formirana baza eksponata budućeg muzeja i započinje prikupljanje eksponata od donatora i mještana Kostrene, govori direktorica Centra za kulturu Kostrena Borka Reljac


Projekt Kuće kostrenskih pomoraca, vrijedan oko šest milijuna kuna, za čiju su realizaciju sredstva izdvojili Opština Kostrena, Primorsko-goranska županija i Urbana aglomeracija Rijeka, trebao bi biti dovršen u prvoj polovini iduće godine. U ovom trenutku dovršeni su vanjski građevinski radovi, a u tijeku su i radovi na multimedijalnom postavu koji bi trebali biti gotovi do kraja ove godine, piše Novi list.

Prema riječima Borke Reljac, ravnateljice Centra za kulturu Kostrena koji će upravljati Kućom kostrenskih pomoraca, početkom iduće godine trebalo bi biti gotovo muzeografsko opremanje ovog centra, a u ovom trenutku u tijeku je dovršetak javne nabave na čiji je natječaj pristigla jedna ponuda te se očekuje da bi ugovor trebao biti potpisan u rujnu.

– U ovom trenutku je formirana baza eksponata budućeg muzeja i započinje prikupljanje eksponata od donatora i mještana Kostrene. Uskoro ćemo se javnim pozivom obratiti našim Kostrenjanima koji imaju predmete koje bi željeli ustupiti Kući kostrenskih pomoraca, bilo da je riječ o posudbi, donaciji ili mogućem otkupu. Sve njih upućujemo da se obrate Centru za kulturu Kostrena, kaže Reljac.

Turistički sadržaj

Projekt interpretacijskog centra u Kostreni dio je mreže od 13 lokacija kulturno-povijesne baštine s ciljem jačeg turističkog, gospodarskog i regionalnog razvoja temeljenog na kulturološkom identitetu, a očekuje se da će Kuća kostrenskih pomoraca biti novi kulturno-turistički proizvod baziran na revitalizaciji materijalne i nematerijalne pomorske kulturne baštine Kostrene, čime će se značajno pridonijeti povećanju turističke privlačnosti Kostrene, posebno njezinog istočnog dijela koji će realizacijom projekta dobiti novi vrijedan sadržaj.

Muzej će biti smješten u staroj školi u Svetoj Barbari koja je sagrađena 1893. godine, a 1996. rekonstruirana i prenamijenjena u objekt koji su koristile kostrenske udruge. Ovom adaptacijom nekadašnja pučka škola na suvremen način predstavit će život i ulogu pomoraca i pobliže dati uvid u njegov način života i na koji način utječe na svoju lokalnu zajednicu budući da putujući svijetom donosi utjecaje drugih kultura.

Prizemlje stare škole će u budućem interpretacijskom centru predstavljati podmorje, prvi kat horizont, a potkrovlje nebo te će prikazati život pomorca temeljeći koncepciju uređenja na usporedbi građevine s onime što pomorac vidi dok plovi.

Putovanje

Kuća kostrenskih pomoraca trebala bi predstavljati svojevrsno putovanje između neba, zemlje i mora. To će vizualno i prostorno biti predstavljeno kroz četiri postojeća prostora, odnosno prizemlje kao more, prvi kat kao kopno, potkrovlje kao nebo te stubište koje će ih povezivati i samim će time predstavljati putovanje.

Prostor prizemlja obuhvaćat će tematske cjeline »More je život«, »Čuvajmo more«, »Trebamo more« i »More je u opasnosti«, čime će se istaknuti utjecaj čovjeka na more, njihova međusobna ovisnost i važnost njegovog očuvanja te izdvojena cjelinu priča i predaja o moru.

Postav prvog kata pričat će priču o domu i obitelji i ženskoj perspektivi, Kostreni, o pomorskoj službi i o kostrenskim kapetanima, o životu na pučini, i pokušati dočarati toplinu doma koji pomorac napušta prilikom svakog odlaska, dok će prostor potkrovlja pružiti sadržaje kroz ocean znanja, brodski dnevnik, nebesku, zemaljsku i satelitsku navigaciju, kao i spoznaju plovidbe kroz interakciju »Ploviti se mora«.