Portugal je postigao svoj cilj i cijepio 85 posto stanovništva protiv covida-19 i počet će primjenjivati treću dozu cjepiva kod starijih od 65 godina, objavila je u petak Opća uprava za zdravlje (DGS).
– Cijepljenje je nedvosmislen uspjeh, postigli smo potpunu pokrivenost cijepljenjem oko 85% stanovnika jer su Portugalci prihvatili taj proces. Od sljedećeg tjedna ćemo početi cijepiti osobe starije od 65 godina trećom dozom. Prednost će imati stariji od 80 godina i korisnici domova za starije, objasnila je dužnosnica DGS-a Graça Freitas. Precizirala je da sve osobe koje su primile drugu dozu prije više od šest mjeseci mogu dobiti treću dozu.
Europski regulator odobrio je u ponedjeljak primjenu treće doze cjepiva Pfizer/BioNTech za starije od 18 godina, jer strahuje da bi zaštita protiv covida-19 mogla pasti nakon što prođe određeno vrijeme od druge doze. Petnaestak zemalja u svijetu počelo je primjenjivati treću dozu za najugroženije. Neke zemlje EU-a, poput Francuske, Italije i Njemačke nisu čekale zeleno svjetlo europskih vlasti, prije zimskog jačanja epidemije.
Prema nacionalnim podacima koje je prikupila agencija France presse, Portugal dijeli s Ujedinjenim Arapskim Emiratima prvo mjesto u svijetu po stopi potpune procijepljenosti od 84,8%, ispred Španjolske (78%) i Singapura (77%).
– To je izvrstan rezultat, rekao je u Lisabonu predsjednik Saveza za cjepiva (Gavi) Portugalac José Manuel Barroso.
Među prvim europskim zemljama koje je zahvatila visoko zarazna delta varijanta, Portugal je ubrzao kampanju cijepljenja zbog četvrtog vala covida-19.
56. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore biće otvereno u nedelju 10.10.2021. godine u Bijeloj. Na prvenstvu će učestvovati reprezentacije Belgije, Holanije, Hrvatske, Francuske, Irske, Italije, Luksemburga, Portugala, San Marina, Slovenije, Španije i Crne Gore. Prava je šteta što su zbog pandemije corona virusa svoje učešće otkazale reprezentacije Engleske, Velsa i Južne Afrike.
Svi učesnici biće smješteni u Iberostar hotelu Park u Bijeloj, odakle će svakog takmičarskog dana u 7:00 sati odlaziti u ribolov – borbu za što bolji pojedinačni i ekipni plasman.
Zvanični trening planiran je za ponedeljak 11.10. a takmičarski dani su utorak, srijeda i četvrtak. Inače većina reprezentacija već je stigla u Crnu Goru, da bi se što bolje upoznali sa terenima u kojima će odvijati takmičenje.
Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore izvršio je sve neophodne pripreme, kako bi i ovaj, kao i 14 predhodnih svjetskih šampionata koja su održana u Crnoj Gori, bio organizovan na najvišem nivou po strogim pravilima Međunarodne federacije za sportski ribolov na moru FIPS-M.
Francuske kompanije su i dalje zainteresovane za učešće u razvoju crnogorskih aerodroma, saopštio je u francuski ambasador u Crnoj Gori, Kristijan Timonije (Christian Thimonier).
– U 2019. godini bilo je skoro 100 hiljada francuskih turista u Crnoj Gori. Sigurni smo da postoji turistički kapacitet i uvjereni smo da možemo da doprinesemo njegovom razvoju posredstvom pitanja od krucijalnog značaja, kao što je pitanje vazdušnog saobraćaja – kazao je Timonije Danu.
On je kazao da će bezbjednost i dugoročno partnerstvo uvijek biti na prvom mjestu u poslovanju francuskih kompanija.
– Vazdušni saobraćaj je, naime, centralna aktivnost grupe Aeroport De Pari (ADP) i njeno učešće bi bilo na duži vremenski period. Ova kompanija raspolaže visokim znanjem i iskustvom, kao i mrežom na evropskom i svjetskom nivou sa kojom bi se mogla povezati i Crna Gora, a sve u cilju održivog i profitabilnog turizma – objasnio je Timonije.
Prema njegovim riječima, povezanost sa aerodromom Roissy Charles de Gaulle i pariskim aerodromima bi, naravno, bila dragocjena prednost i u kontekstu evropskih integracija.
– Ovo pitanje ostaje otvoreno, a naša namjera da u njemu učestvujemo se podrazumijeva – poručio je Thimonier.
ADP je zajedno sa TAV-om jedan od ponuđača koji su i dalje u igri za koncesiju na aerodromima u Podgorici i Tivtu.
– Pandemija je lani zaustavila taj proces, ali će se ovog mjeseca aktivnosti u vezi sa koncesijom nastaviti – dodao je Timonije.
On je, govoreći o privrednoj razmjeni dvije zemlje, kazao da postoji veliki potencijal za razvijanje ekonomskih odnosa sada kada i Crna Gora i Francuska rade na brzom ekonomskom oporavku nakon epidemije kovida.
Aerodrom Tivat
– Brojni francuski turisti, ali i francuski investitori, ponovo su se okrenuli ka Crnoj Gori. Predmet njihovog interesovanja su životna sredina i obnovljivi izvori energije – rekao je Thimonier.
On je naveo da ugovor o remedijaciji tla koji je potpisan sa kompanijom Valgo za područje Bijele nagovještava ono što bi moglo biti njihova buduća dugoročna saradnja za zdravu i privlačnu Crnu Goru. Postoje interesantne perspektive u pogledu tretiranja čvrstog industrijskog otpada u većem broju opština ili izgradnje “ekoloških zona”.
– U oblasti tretiranja otpadnih voda učešće francuskih preduzeća u projektima koji su od velikog značaja za zemlju bi moglo biti veoma dragocjeno – dodao je Thimonier.
S obzirom da se u okruženja nalaze čak četiri međunarodna aerodroma, mnogi se pitaju šta bi bila krajnja svrha aerodroma u Trebinju.
Iako je premijerka Srbije nedavno potvrdila namjeru te zemlje da izgradi aerodrom u Bosni i Hercegovini, u Trebinju, ipak o tome prethodno mora da se izjasni i država BiH – a ne samo entitet Republika Srpska, kako je ranije isticano.
“Nakon usaglašavanja teksta memoranduma, a poslije toga i njegovog potpisivanja, memorandum mora da prođe proceduru usvajanja na Vijeću ministara BiH i dobije potvrdu Predsjedništva BiH”, saopštili su iz državnog ministarstva prometa.
Iz tog ministarstva, čiji je čelnik iz SNSD-a, navode i da pripremni radovi mogu da se obavljaju, uz napomenu da se slično događa i u slučaju aerodroma u Bihaću, u Federaciji BiH.
Nije jasno da li pominjanje ova dva aerodroma u ovakvom kontekstu znači i moguće međusobno uslovljavanje za dozvole, ali projekat u Trebinju je i bez toga izazvao mnogo pažnje, u cijeloj regiji.
Na prigodnoj svečanosti u zgradi Opštine Tivat danas je potpisana povelja o bratimljenju i saradnji između Dobrovoljnog vagtrogasnog društva „Boka“ iz Tivta i PGD „Košana“ iz Pivke u Slovenji.
Potpise na dokument su stavili predsjednik DVD „Boka“ Tripo Odžić, odnosno Pivke Danijel Boštjančić, a bratimljenju dva volonterska društva prisustvovali su i gradonačelnici Tivta, odnosno Pivke, Željko Komnenović i Robert Smrdelj, kao i predstavnici Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore predvođeni načelnicom za Boku Kotorsku Lidijom Petrone – Kolar.
To je novi korak u proširivanju prijateljskih odnosa članova DVD „Boka“ i PGD „Košana“ koji su započeti proteklih mjeseci i koji su rezultirali nedavnom donacijom jednog polovnog navanog vatrogasnog vozila i 15 kompleta lične zaštitne opreme za čklanove DVD „Boka“ od strane slovenačkih dobrovoljnih vatrogasaca, prije petnaestak dana.
Potpisivanje Povelje o bratimljenju dva dobrovoljna vatrogasna drustva
„Vozilo i oprema koje ste donirali najmađem od tri dobrovoljna vatrogasna društva koja funkcionišu u opštini Tivat. DVD-u „Boka“, donijelo je novi kvalitet i impuls za rad ovih volontera koji su jako značajni za naš grad jer pomažu našoj profesionalnoj Službi zaštite kad god to treba u intervencijama svih vrsta. Potrebna nam je i podrška za obuku pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava i njihovo licenciranje u čemu Slovenija ima izuzetnu tradiciju. Isto tako, kao grad smo otvoreni za intenziviranje odnosa i saradnje sa opštinom Pivka sa kojom imamo mnogo toga zajedničkog – od dobrovoljnog vatrogastva, do velike vojne tradicije i činjenice da i u Tivtu i Pivki, postoje muzejske zbirke vojne tematike, pri čemu i mi i oni imamo podmornice bivše JRM kao glavne muzejske eksponate i atrakcije.“- kazao je gradonačenik Tivta Željko Komnenović podsjećajući da je mala podmornica P-913 „Zeta“ 2011. godine upravo iz Tivta, otišla kao poklonjeni muzejski eksponat za Park vojaške zgodovine u Pivki gdje je ona sada glavna atrakcija tog muzeja.
Komnenović je istakao da Tivat sa Pivkom namjerava sarađivati na raznim poljima, posebno na prekograničnim IPA projektima koji se finansiraju iz EU fondova, a što je podržao i njegov kolega iz Slovenije, Robert Smrdelj ističući da su Slovenci već duže dio EU i da su „naučili da radimo na projektima za koje se može dobiti novac iz fondova Unije“.
„Ovo prijateljstvo naših gradova su započei naši dobrovoljni vatrogasci, ali prostora za saradnju ima još puno i u drugim oblastima, zbog čega se veoma radujemo činjenici da su temelji za to veoma dobro i iskreno postavljeni.“- rekao je gradonačelnik Pivke.
Spremnost da prenese iskustva u uspostavljanju tog sistema kod nas iskazao je i zapovjednik Civilne zaštite Pivke Jože Morel koji je prenio i pozdrave Darka Muhnika, zamjenika komandanta Vatrogasnog saveza Slovenije, inače poznatog eksperta za gašenje šumskih požara, a koji je takođe spreman da po tom pitanju pomogne obuku vatrogasnih jedinca u Crnoj Gori.
Tivcani i gosti iz Slovenije u Zbirci pomorskog nasljedja
„Direktorat za zaštitiu i spašavanje MUP-a crne Gore podržaće svaku ovakvu saradnju i razmjenu iskustava između naših i vatrogasnih jedinica u Sloveniji. Uvijek sam se divila Sloveniji gdje bukvalno svako malo mjesto ima svoje dobrovoljno vatrogasno društvo i gdje je ta tradicija izuzetno jaka, ali sa posebnim ponosom mogu reći da se dio te svijesti o potrebi volonterizma u oblasti zaštite stanovništva i javnih dobara, sve više afirmiše i kod nas u Boki gdje trenutrno imamo ukupno sedam DVD-a.“- kazala je Lidija Petrone-Kolar.
Komandir DVD „Boka“ Milivoje Vučetić i član UO Igor Petković zahvalili su se gostima iz Slovenije na doniranom vozilu i opremi koje su oni prije petnaestak dana iz Pivke dopremili u Tivat i istakli da ih pored zajedničke strasti prema vatrogastvu, sa kolegama iz PDG „Košana“ već vežu i iskreni prijateljski odnosi, a posebnom raduje činjenica da su njihovi odnosi zametak mnogo šire uspješne saradnje dvaju gradova.
Slovenačka delegacija u kojoj je bio im direkor Parka vojaške zgodovine Pivka Janko Boštjančić, obišla je prostorije DVD „Boka“ u Gradiošnici, Službu zaštite Opštine Tivat. U pratnji slovenačkog vojnog atašea u Crnoj Gori, kapetana bojnog broda Borisa Geršaka, oni su posjetili i Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra i tamošnju njenu glavnu atrakciju – veliku podmornicu P-821 „Heroj“ te dogovorili konkretnu saradnju tog i muzeja u Pivki.
Više od 30 ljudi ozlijeđeno je u potresu koji je pogodio okolicu Tokija, magnitude 6,1. Nema opasnosti od tsunamija. Potres koji se osjetio u najvećem dijelu istoka Japana, zatresao je zgrade i aktivirao alarme na mobilnim telefonima stanovnika.
Požari koji su buknuli u zgradi i u dvjema rafinerijama lokalizirani su. Japan je na pacifičkom “vatrenom prstenu”, području snažne seizmičke aktivnosti koje okružuje Tihi ocean. Ima stroge građevinske norme kako bi zgrade mogle odolijevati snažnim potresima
Program Dječije nedjelje završen je danas predstavom „Simfonija u F-duru iliti mala lekcija protiv šunda“, koja je odigrana u kotorskom Kulturnom centru za učenike u drugih i trećih razreda OŠ “Njegoš.”
Predstava je nastala kao autorski rad Cvetina Aničića, diplomiranog pozorišnog umjetnika.
On je na zanimljiv i djeci prihvatljiv način ispričao priču o značenju klasične muzike tokom odrastanja.
U liku kompozitora Dominika Đuzepea Skarlatija priča svoju životnu priču o o nastanku čuvene „mačije fuge“ i na komičan način upoznaje publiku sa svjetskim kompozitorima klasične muzike kao što su Mocart, Bah, Betoven, Vivaldi.
Kako umjetnost može da utiče na djecu i njihovo dalje obrazovanje, ova predstava dokazuje da se kroz pozorište najmlađi najbolje edukuju.
Crna Gora mora da razvija ribarsku flotu i da donese novu Strategiju ribarstva, ocijenio je direktor Instituta za biologiju mora, Aleksandar Joksimović.
On je, govoreći o pregovorima sa EU za Poglavlje 13 – Ribarstvo, kazao da je važno da Crna Gora donese novu Strategiju ribarstva i novi Zakon o morskom ribarstvu, što će doprinijeti približavanju EU standardima u toj oblasti.
„Crna Gora mora da razvija svoju flotu, koja je prilično stara, a resursi male plave ribe nama su važni za razvoj i prerađivačke industrije, gdje očekujemo i pomoć EU fondova“, naveo je Joksimović, gostujući u emisiji Link na tri medija Javnog servisa.
On je kazao da se odluke donose na nivou Jadranskog mora, ali nijesu sve države jednako odgovorene, prenosi portal RTCG.
Direktor Instituta za bilogiju mora Aleksandar Joksimović
„Tražimo fleksibilnost EU, jer Crna Gora sa oko dva odsto ulova u Jadranskom moru ne može da prihvati odgovornost i posljedice za koje su odgovorne neke druge države i velike flote“, naveo je Joksimović.
On je kazao da je važno da Crna Gora obnovi ribarsku flotu, a kako je dodao, pomoć države neće izostati.
Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) od 20. februara kada je počela imunizacija do kraja prošle sedmice, prijavljene su 383 sumnje na neželjene događaje nakon primjene vakcine.
”Najčešće prijavljivani neželjeni događaji nakon primjene vakcina protiv kovid-19 su povišena temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost. Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primjene vakcine”, kazali su iz CInMED.
Saopšteno je da su u nešto manjem broju prijavljivani takođe očekivani događaji kao što su mučnina, bol u leđima i pospanost, prenosi portal Vijesti.
”Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi vaskularnih i neuroloških poremećaja, uglavnom kod starijih i pacijenata sa prethodno prisutnim oboljenjima, dok se nekoliko prijava odnosilo na alergijske reakcije, različitog stepena ozbiljnosti (reakcije preosjetljivosti). U slučaju alergijskih reakcija, nakon primijenjene terapije došlo je do povlačenja svih simptoma”, istakli su iz CInMED.
U Crnoj Gori je, zaključno sa 3. oktobrom, primijenjeno ukupno 461.865 doza različitih vakcina protiv koronavirusa.
”U tom periodu zdravstveni radnici i pacijenti dostavili su ukupno 383 prijave sumnje na neželjene događaje nakon primjene ovih vakcina. Zaključuje se da su na svakih pet hiljada doza dostavljene četiri prijave”, kazali su iz CInMED.
Dodaju da učestalost prijavljivanja i karakteristike neželjenih događaja govore u prilog činjenici da su vakcine strogo kontrolisani ljekovi, koji su od neprocjenjivog značaja u borbi protiv pandemije.
Najveći broj prijava, 231, odnosi se na vakcinu Sputnik V, a 78 na vakcinu proizvođača Sinofarm.
Iz CInMED su rekli da je 56 prijava dostavljeno na vakcinu proizvođača AstraZeneka, 18 na Fajzer.
”Nešto veći broj prijava koje se odnose na vakcinu Sputnik V u odnosu na vakcine ostalih proizvođača je posljedica prije svega činjenice da je veliki broj zdravstvenih radnika primio upravo ovu vakcinu, koja je bila prva dostupna vakcina protiv COVID-19 u Crnoj Gori”, kazali su iz CInMED.
Jak vjetar, valovi i nevrijeme nisu nepoznanica pomorcima, pa ni mladom Đorđiju Darmanoviću, drugom oficiru palube iz Crne Gore, koji ipak nije ni sanjao da će u jednoj baš takvoj noći biti dio velike akcije u kojoj je spašeno 67 migranata, javlja Portal RTCG.
Sa samo pet godina pomorskog staža, dvadesettrogodišnji Baranin rekao je za Portal RTCG da je uvijek spreman u sličnim situacijama postupiti baš onako kako ga obavezuju moral, dostojanstvo i poziv koji je odabrao.
Posada grčkog bulk carriera SAINT VASSILIOS, na kojem je Đorđije drugi časnik palube, u noći između nedjelje i ponedjeljka u Egejskom moru spasila je 67 migranata.
Migranti su bili na malom brodu kada ih je zadesilo jako nevrijeme, ali su uspjeli uputiti signal za pomoć. Kako kaže Đorđije, na brodu su u nedjelju, 3. listopada, oko 22 sata primili signal za pomoć od obalne stanice Helenik.
Oko jedrenjaka kružili 17 puta, akcija trajala skoro sedam sati
Obaviješteni su da se u blizini njihove pozicije, na devet nautičkih milja nalazi brodić, koji je poslao signal da je u opasnosti.
Pitali su nas jesmo li dovoljno blizu, odnosno za koliko vremena možemo stići do broda. U tom trenutku sam bio na mostu broda i pozvao sam kapetana kako bi se konzultirao sa njim oko događaja. Nakon što sam upoznao kapetana, on je došao na most i tada smo utvrdili da se brodić nalazi na udaljenosti od devet nautičkih milja. Kapetan je o tome obavijestio obalnu stanicu Helenik, priča Đorđije detalje iz noći koju sigurno neće nikada zaboraviti.
Brzo nakon toga krenuli su kaže u akciju potrage i spašavanja.
Nakon sat vremena uočili smo na pučini jedrenjak u veoma lošem stanju i vidjeli na njemu četiri osobe, koje su mahale lampama. Vremenski uvjeti su bili veoma loši, zbog jakog vjetra i valova. U toku spašavanja 17 puta smo kružili oko jedrenjaka, a akcija je trajala punih sedam sati. Akcija je bila napeta i zahtjevna i za sve članove posade koji imaju mnogo više radnog iskustva u pomorstvu, navodi Đorđije.
Kaže da su nakon mnogo teških i zahtjevnih manevara i oko četiri sata kasnije uspjeli privezati mali jedrenjak za brod.
Tada smo utvrdili da se na tom jedrenjaku nalazi ukupno 67 migranata. Kada smo ih konačno ukrcali na brod i osigurali im hranu i piće i provjerili smo da li je nekome potrebna medicinska pomoć, dobili smo uputstvo na koji način da izvršimo primporedaju migranata nadležnim vlastima, ističe Đorđije.
Ponosan je na posadu broda i zajedničke napore koje su uložili i kaže da je spašavanje 67 ljudi zasluga kompletne posade broda, predvođene kapetanom.
Ja sam pomorac već pet godina i usprkos ne tako dugom stažu, spreman sam da uvijek u ovakvim situacijama na isti način postupim, na što me obavezuje i moral, dostojanstvo, a i poziv kojim se sa ljubavlju od početka bavim, poručuje Đorđije u izjavi za Portal RTCG.
Nakon akcije, kako ističe, dobili su pohvale od Coast guarda Grčke koji im je čestitao na nesebičnoj i uspješnoj akciji, poslije koje su migranti predani grčkim vlastima.
