Iz organizacije Zero Waste Montenegro poručuju da im se zainteresovani, uz poštovanje epidemioloških mjera, pridruže u akcijama čišćenja obala u 15 gradova, na 19 lokacija.
“U subotu, 25. septembra čistićemo i mjeriti otpad na obalama širom Crne Gore. Biće sunčan dan na svim lokacijama. Izaberi svoju lokaciju i pridruži nam se!” – poručuju iz ove NVO.
Kotor, Bigova 09:30 sati, Tivat, mulo Veselina ka Tivtu 10 sati, Herceg Novi, Titova vila 10 sati, Budva, Buljarica 10 sati, Ulcinj,Dolcinium kite surf 10 sati.
Dok su autoritarni populisti bili u uzletu u Evropi i SAD-u, zvali su je predvodnicom slobodnog svijeta. Njemačka kancelarka Angela Merkel uskoro završava istorijskih 16 godina na vlasti s neizvjesnim nasljeđem u zemlji i inostranstvu.
Merkel je toliko dugo na funkciji da je prozvana “vječnom kancelarkom”. I toliko je popularna da bi vjerojatno osvojila rekordni peti mandat da ga želi.
Umjesto toga, 67-godišnja Merkel će predati palicu kao prva njemačka kancelarka koja je odstupila s vlasti po vlastitom izboru, s cijelom generacijom glasača koji nikada nisu nikoga drugog doživjeli na vlasti.
Njene pristalice kažu da je pružala stabilno, pragmatično vodstvo u brojim krizama kao umjerena osoba sa sposobnošću okupljanja i ujedinjenja.
Kritičari joj, pak, spočitavaju stihijsko vođenje koje je temeljila na najširem mogućem konsenzusu te tvrde je Angeli Merkel nedostajalo odvažne vizije da Evropu i njeno najveće gospodarstvo pripremi za naredne decenije.
Ono što je sigurno je da iza sebe ostavlja rascjepkanu političku scenu, djelimično i zato jer kandidat njene stranke Armin Lachet ne uspijeva izaći iz njezine sjenke i isprofilirati se kao lider.
Njegov socijaldemokratski suparnik, ministar financija Olaf Scholz, uspješnije predstavlja kao kandidat kontinuiteta, smatra AFP.
Učini pravu stvar
Smirena i sabrana, Merkel je posljednjih godina mnogima služila kao dobrodošla protivteža velikim, drskim ljudima svjetske politike od Donalda Trumpa do Vladimira Putina.
Anketa istraživačkog centra Pew pokazala je krajem prošle godine da većina u zapadnim zemalja ima “povjerenje u Merkel da će učiniti pravu stvar kada su u pitanju globalno važne stvari”.
Međutim, poslednje dane zadnjeg mandata obilježilo je ono što je Merkel nazvala “gorkim, dramatičnim i užasnim” povratkom talibana na vlast u Afganistanu, debaklom za koji dijeli krivnju.
Doktorica kvantne hemije, odrasla iza željezne zavjese, Merkel je slušala svoje birače i bila im jamac stabilnosti.
Njene promjene u politici odražavale su želje njemačke većine, među kojima je postupno ukidanje nuklearne energije nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. U tabor nekad jako konzervativnog CDU-a privukla je široku novu koaliciju žena i urbanih glasača.
Kraljica štednje
Prije pandemije koronavirusa činilo se da će njezin najhrabriji potez, držanje otvorenih njemačkih granica 2015. za više od milion tražitelja azila, odrediti njeno naslijeđe.
I dok su mnogi Njemci pozdravili njen poklič “Mi to možemo”, ovaj potez ohrabrio je i protuimigrantsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD), kojom je prvi put nakon Drugog svjetskog rata kranja desnica ušla u parlament.
U isto vrijeme, čelnici poput mađarskog Viktora Orbana optužili su je za “moralni imperijalizam”.
Šest godina kasnije, požalila se Merkel ovaj mjesec, čini se da Evropska unija nije ništa bliža jedinstvenoj politici o migraciji.
Žena koja je nekad bila poznata kao “klimatska kancelarka” zbog zagovaranja obnovljivih izvora energije također se suočava s masovnim pokretom mladih aktivista koji tvrde da se nije uspjela uhvatiti u koštac s klimatskom krizom i da čak ni Njemačka nije ispunila svoje obaveze smanjenja emisija štetnih plinova..
Bila je vodeća evropska državnica tokom krize u eurozoni kad je Berlin zagovarao hitno smanjenje potrošnje u zamjenu za međunarodne zajmove kao pomoć zaduženim zemljama.
Ljutiti prosvjednici nazvali su je evropskom “kraljicom stroge štednje” i prikazivali je u nacističkoj odjeći, ali su je pristaše branile i tvrdile da štiti eurozonu.
Od Kohlove djevojčice do mame
Merkel je najdugovječnija čelnica u EU i G7. Počela je kancelarski mandat 2005. u vrijeme Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i Jacquesa Chiraca.
Rođena je kao Angela Dorothea Kasner 17. srpnja 1954., kći luteranskog svećenika i učiteljice.
U školi se isticala u ruskom i matematici. S Vladimirom Putinom, koji je 1989. u vrijeme pada Berlinskog zida bio časnik KGB-a u Dresdenu, razgovarala je na ruskom.
S prvim suprugom se vjenčala 1977. i razvela nakon pet godina, ali je zadržala njegovo prezime.
Nakon pada Berlinskog zida, tada mlada hemičarka pridružila se prodemokratskoj skupini koja će se potom spojiti s Kohlovim demokršćanima.
Protestantkinja s istoka koju je Kohl zvao “svojom djevojčicom” postat će kasnije čelnica stranke kojom su dominirali katolici sa zapada.
Kad je došla na vlast stranački suparnici su je zajedljivo i iza leđa zvali “Mutti”, no ona je vješto i pametno, a neki tvrde i nemilosrdno, eliminirala svoje protivnike.
Iako se njeno ime našlo na listama želja za ključne pozicije u EU-u ili Ujedinjenim narodima, Merkel je rekla da će potpuno napustiti politiku.
Upitana čemu se najviše raduje u penziji, odgovorila je: “To što neću morati stalno donositi odluke”.
Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravlje organizuje danas redovnu konferenciju za medije na kojoj analizirana trenutna epidemiološka situacija u zemlji, izazvana pandemijom virusa COVID-19 i predstavljene nove epidemiološke mjere.
Teretni brod MV VERA SU nasukao se u jutarnjim satima 20. septembra na bugarskoj obali u Crnom moru, piše gCaptain.
AIS podaci ovog broda pod zastavom Paname pokazuju da je plovio brzinom od 7 čvorova kada se zabio ravno u stijene na obali u blizini rta Kaliakra. Prema izvješćima lokalnih medija, u nesreći nitko nije ozlijeđen.
Teretnjak od 3 217 dwt prevozio je gnojivo iz Ukrajine u bugarsku Varnu. Ovaj brod, izgrađen 1989. godine, dug je 89,21 metara, a širok 12,5 metara.
Istraga je u tijeku kako bi se utvrdile okolnosti nasukavanja.
Istraživanje kulturnih potreba i praksi stanovnika opštine Herceg Novi, koje počinje danas ima za cilj da prikaže potpunu sliku potreba i bude osnov strateškog razvoja kulture grada.
Rezultati istraživanja koje sprovodi agencija DeFacto biće osnov za izradu Strategije razvoja kulture, pokretanje novih programa, te određivanje smjernica koje i kakve programe lokalna uprava treba finansijski da podrži.
Anketa će biti sprovedena telefonski, a svi koji budu učestvovali imaće priliku da ocijene kulturu grada u svim oblastima, od kvaliteta programa, do rada ustanova i stanja kulturne baštine.
Imajući u vidu da je ovo istraživanje od izuzetnog značaja za sve građane Herceg Novog, iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje pozivaju Novljanke i Novljane da pomognu u njegovom sprovođenju i na taj način lično učestvuju u kreiranju smjernica za dalji razvoj kulture grada.
Na Pelješkom mostu radi se i na ojačavanju stubova uz plovni put jer oni moraju izdržati eventualni udar broda. Most i pristupne ceste gradi 1098 radnika, a na gradilištu je i tehničko i pomoćno osoblje
Pelješki most – foto Hrvatske ceste
Na gradilištu Pelješkog mosta i pristupnih cesta radi se punom parom. Na tom najvećem gradilištu u Hrvatskoj trenutačno je angažovano više od 1000 radnika. Tačnije, prema podacima Hrvatskih cesta, most i pristupne ceste gradi ukupno 1098 radnika, a kad se tome pridoda tehničko i pomoćno osoblje, riječ je o ukupno 1277 osoba koje su trenutačno na terenu na Pelješcu i u Malostonskom zaljevu.
Pelješki most je spojen krajem jula, kad je ugrađen i posljednji segment čelične nosive konstrukcije, a nakon toga su slijedili zavarivanje segmenata čelične rasponske konstrukcije, ugradnja kosih zatega, izrada razdjelnog pojasa mosta, radovi na izgradnji pristupnih cesta mostu, izrada unutarnje odvodnje.
Što se tiče pristupne ceste koja je dio radova u sklopu projekta gradnje mosta, započeli su radovi na izradi sanitarnog objekta PUO (pratećeg uslužnog objekta) Komarna, a u toku je doprema kamenog nasipnog materijala na gradilište u Brijesti.
Oktoberfest Lustica Bay -Foto: The Chedi Luštica Bay
Raznolik spektar događaja i iskustava za sva čula u Luštici Bay biće organizovan i tokom jeseni u Marina naselju i Hotelu The Chedi Luštica Bay, gdje će i ovog vikenda početi zanimljiv i svima dobro poznat događaj, a pravi izazov za ljubitelje piva i poznavaoce bavarske kulture i životnog stila.
Drugi The Chedi Octoberfest week biće održan od subote, 25. septembra do nedjelje, 3. oktobra uz, za ovu priliku, posebno kreiran Octoberfest meni u The Spot restoranu na kojem će se od 14 do 17 sati svakoga dana naći čuvene bavarske perece, kobasice, pivo, marinirano meso i riba i mnoštvo drugih đakonija.
„Oktoberfest roštilj meni će biti ponuđen gostima u subotu 25. septembra i 3.oktobra a noć ranije će obilježiti bend svirka. Ovo svojevrsno gastro putovanje na čuveni festival je prvi događaj kojim najavljujemo uzbudljivu jesen, brojne aktivnosti, novu gastro ponudu ali pakete za sve koji će nas posjetiti“, saopštila je Leonarda Dedić, asistentkinja direktora prodaje u hotelu The Chedi Luštica Bay.
Luštica bay
Prema riječima Maše Radulović, menadžerke korporativnih komunikacija, u svijetu ljubitelja piva, odlazak na minhenski Oktoberfest predstavlja pravo hodočašće, pa čak i za cijele porodice, zbog mnoštva sadržaja koji prate festival. „A za nas, kao graditelje jednog novog grada, kreiranje osjećaja pripadnosti i zajedništva, je imperativ. Kod nas će pronaći svoj kutak i oni naklonjeni miru i laganom uživanju, kao i pravi avanturisti. Otvoreni smo za svakoga. Našim gostima i posjetiocima, pored zaista raznovrsne gastronomske i komercijalne ponude, obilja porodičnih događaja i aktivnosti, želimo da ponudimo mjesto u kome će se osjećati kao kod kuće i poželjeti da nam se vrate“, dodala je Radulović.
Luštica Bay u zalivu Trašte u Tivtu ove godine dočekuje posjetioce sa posebnim entuzijazmom i bogatom ponudom, pružajući uživanje za sva čula na jednoj od najljepših destinacija na crnogorskoj obali. Kalendarom događaja predviđene su svakodnevne aktivnosti za sve generacije stanovnika i gostiju Luštice Bay.
Predstavnici tržnih centara i privrednih subjekata koji posluju u okviru njih smatraju da su diskrimisani propisanim mjerama za suzbijanje pandemije, zbog kojih bilježe pad prometa veći od 50 odsto. Ovo je ocijenjeno danas na sastanku u Privrednoj komori, u čijem radu su učestvovali predstavnici Ministarstva zdravlja i Ministarstva ekonomskog razvoja.
– Tražimo da mjere važe jednako za sve. Jedino se, kada je u pitanju trgovina, u tržnim centrima traži jedan od dokaza sadržan u nacionalnoj digitalnoj kovid potvrdi. U tržnim centrima se lako može kontrolisati poštovanje epidemioloških mjera. Tržni centar Delta City od početka afirmiše imunizaciju zaposlenih i građana, i na punktu za vakcinaciju u Delti je imunizovano više od 10.000 ljudi – rekao je Dragan Perišić, Delta City, gdje posluje više od 80 privrednih subjekata, sa oko 1000 zaposlenih.
On je naglasio da mjere moraju biti jasnije definisane.
Mirko Đekić, TC Butiko, ocijenio je alarmantnim što im je od prvog dana stupanja mjera na snagu promet opao više od 50 odsto.
– Neophodno je da nam se omogući normalno funkcionisanje uz poštovanje svih mjera koje važe za druge poslovne subjekte – naglasio je Đekić.
Jadranka Popović, Polino Montenegro, naglašava da je promet u trgovinama šoping mola Delta siti opao i više od 50 odsto.
– Ovo su nesagledive posljedice za nas, jer smo u poslovanju opterećeni velikim troškovima i kreditima. Apelujem na Vladu i Institut za javno zdravlje da sagledaju ozbiljnost našeg problema, jer se ove kompanije nalaze u nezavidnoj situaciji, kako što se tiče pada prometa tako i organizovanja zaposlenih. Smatramo da je potrebno da nadležni razmotre vid pomoći kroz subvencije privrednim subjektima kojima je ograničen rad – rekla je Popović.
tržni centar
Sekretarka Odbora udruženja trgovine Privredne komore Jelena Golubović naglasila je da je ovaj sektor ugrožen, imajući u vidu da u odnosu na isti uporedni period 2019. godine zapošljava oko 8.500 radnika manje, kao i da je zabilježeni pad prometa u 2020. u trgovini na malo od 16,8 odsto uticao na veliki broj privrednih subjekata kojima treba vremena da se od toga oporave.
– Privredna komora od početka vakcinacije u Crnoj Gori radi na afirmaciji imunizacije kao i njene članice koje su u više navrata organizovale vakcinaciju zaposlenih – istakla je Golubović, dodajući da su privredni subjekti na sastancima u ovoj poslovnoj asocijaciji uvijek naglašavali da su za dosljedno poštovanje i kontrolu mjera, ali da im se ne ograničava rad.
Tamara Pajković, Mall Of Montenegro, istakla je da 70 privrednih subjekata koji tamo posluje zapošljava 400 radnika, te da mjere ugrožavaju njihovih 400 porodica.
– Nadamo se da ćete prilikom donošenja novih mjera uzeti u obzir zahtjeve privrede – kazala je Pajković.
Jelena Đurić, TC „Kamelija“ saglasila se da je evidentan pad posjeta tržnim centrima i izrazila očekivanje da će sastanak u Komori rezultirati konkretnim rješenjima.
Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja naglasio je da se više od 90 odsto ljudi zarazi u zatvorenom prostoru, te da je neophodno rigorozno primjenjivanje mjera. Pozvao je privrednike da učestvuju u afirmaciji imunizacije zaposlenih i stanovništva.
– Nemojte posmatrati situaciju kao pad vašeg prometa. Vaš promet je 100 odsto veći nego što bi bio da ste u lockdown-u – rekao je Sekulić.
Naglasio je da Ministarstvo odavno najavljuje uvođenje digitalnog kovid sertifikata i rigoroznijih mjera za suzbijanje pandemije.
On smatra da bi bilo od značaja da je potrebno da se svi uključe u proces afirmacije imunizacije. Iskazao je spremnost Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da obezbijede brze antigenske testove za zaposlene u tržnim centrima koji imaju namjeru da se vakcinišu ili su primili jednu dozu vakcine. Pozvao je Privrednu komoru da dostavi okviran broj takvih radnika, kako bi se uvidjelo da li postoje odgovarajuće količine testova za njihovo testiranje.
Milena Jovetić, načelnica Direkcije za regionalni razvoj Ministarstva ekonomskog razvoja istakla je značaj Komore u kreiranju mjera podrške privredi. Iskazala je spremnost Ministarstva da sasluša zahtjeve poslovne zajednice i da razmotri zahtjeve za subvencije ukoliko ne dođe do revidiranja mjera.
Dragan Janjević, Donator, pitao je da li postoji mogućnost da se mjere revidiraju, na način da se smanji dozvoljeni broj posjetilaca tržnih centara, ali bez kovid potvrda.
– Ovo nije borba za profit, već za ekonomski i zdravstveni opstanak. Pomozite nam da opstanemo, dajte nam šansu – apelovao je on.
Zaključeno je da buduće mjere moraju biti jasno definisane uz prethodnu konsultaciju sa privredom. Ukoliko ne dođe do revidiranja mjera, potrebno je razmotriti subvencije zarada za zaposlene u samoizolaciji i oboljele od kovida, kao i za one privredne subjekte kojima je mjerama ograničen rad.
Konzorcijum koji čine kompanije Novi Volvox i Leitner nastavili su pregovore sa Vladom u vezi s potpisivanjem ugovora o koncesije za izgradnju žičaru Kotor – Lovćen, rečeno je “Vijestima” zvanično u kompaniji Novi Volvox.
Tender za dodjelu koncesije za izgradnju žičare raspisalo je 6. juna prošle godine nekadašnje Ministarstrvo turizma i održivog razvoja (MORT), a konzorcijum koji čine podgorička i italijanska firma je bio jedini ponuđač. Bivša Vlada je početkom avgusta prošle godine zadužila MORT da počne pregovore o zaključenju ugovora o koncesiji, ali taj posao nekadašnja izvršna vlast nije završila.
Kako pišu Vijesti čekaju na odgovore od Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) u vezi nastavka pregovora
”Konzorcijum Leitner – žičara ‘Kotor 1350’, čiji je Novi Volvox član i lokalni partner na projektu, izabran je na tenderu za izgradnju žičare Kotor – Lovćen. Radi se o projektu od izuzetnog značaja za Crnu Goru, posebno za njenu turističku ponudu. Investicije ove vrste i kompleksnosti, a posebno iznosa za realizaciju, važne su za svaku zemlju. Pregovori sa Vladom su nastavljeni. Posvećeni smo njihovom uspješnom završetku, pa se nadamo da će i ugovor biti potpisan u najskorije vrijeme”, kazali su u ovoj kompaniji.
Iz ove kompanije su kazali da je konzorcijum Leitner – žičara “Kotor 1350” vrlo zainteresovan za realizaciju ovog projekta i da će uložiti svu svoju ekspertizu investirajući 24,2 miliona eura, kako bi ovaj projekat doprinio unapređenju dalje prepoznatljivosti Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije.
”Uvjereni smo da će žičara biti sama po sebi nova turistička atrakcija, koja će izazivati veliko interesovanje turista i naših građana, imajući u vidu da spaja najljepše predjele, crnogorske planinske i primorske prirodne ljepote. Specifičnost ovog projekta je i u tome što se realizuje u dvije opštine – u opštini Kotor, gdje se nalazi polazna stanica kao i dio stubova, i u opštini Cetinje, gdje je planirana izlazna stanica sa pratećim sadržajima.
S obzirom na to da su ove dvije opštine nezaobilazna destinacija svakog turiste koji posjeti Crnu Goru, vjerujemo da će žičara doprinijeti daljem promovisanju naše zemlje i njene ponude”, kazali su u kompaniji Novi Volvox.
Rok izgradnje žičare je 12 mjeseci od sticanja neophodnih pretpostavki za početak izgradnje, a rok za izradu pratećih sadržaja projektovan je na maksimalnih 36 mjeseci, s tim što konzorcijum smatra, kako su naveli, da se i ovi sadržaji mogu završiti u roku od godinu dana.
Izgradnja ove žičare se pominje 20-ak godina, najčešće u predizbornim kampanjama.
Lokacija koncesije za izgradnju žičare Kotor – Lovćen određena je Prostornim planom posebne namjene za NP Lovćen. Predviđena koncesija za ovaj projekat je 30 godina, od datuma ispunjenja preduslova predviđenih u nacrtu ugovora o koncesiji. Taj period uključuje i vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na jednu godinu, kao i operativni period u trajanju od preostalih 29 godina.
Prema analizi koncesionog dokumenta, koje je uradio nekadašnji MORT, ulaznice za vožnju žičarom bi koštale 15 i 20 eura, a ukupni godišnji prihod za sedam mjeseci, koliko bi radila žičara, iznosio između 3,7 i 4,7 miliona.
Na tender koji je početkom juna raspisao MORT mogao se prijaviti ponuđač koji je za posljednje tri fiskalne godine imao prosječnu pozitivnu dobit koja nije manja od pet miliona eura, kapital pet miliona eura i prosječni promet od najmanje 100 miliona.
Uslov je bio i da ponuđač (ili član konzorcijuma) ima ili je zaključio ugovor o konzorcijumu s licem koje ima iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet godina.
Planirana trasa žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji grada Kotora (u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor s Tivtom) i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.
Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona eura, a minimalni iznos koncesione naknade je 15 odsto od ostvarenog profita na godišnjem nivou. Svi objekti i oprema nakon isteka perioda koncesije prelaze u vlasništvo države.
Kapacitet 1.000 putnika po satu
Iz kompanije Novi Volvox su kazali da je žičara kompleksan projekat koji počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji Kotora i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.350 metara nadmorske visine.
”Visinska razlika između polazne i krajnje stanice će biti 1316 metara. Žičara će biti dugačka nešto preko 3.900 metara, a imaće 20 stubova. Projektovani kapacitet je 1.000 putnika po satu, a žičara će imati 40 gondola u koje može stati po deset osoba. Sva oprema žičare biće proizvedena od renomiranog svjetskog proizvođača sistema žičara Leitner, kao i sistem upravljanja žičarom”, kazali su iz kompanije novi Volvox.
U sklopu projekta, planirani su i određeni prateći sadržaji – suvenirnice, parking prostori i restoran sa vidikovcem na izlaznoj stanici Kuk.
Izvršni direktor tvrtke Moderna Inc Stéphane Bancel smatra da će pandemija koronavirusa završiti za godinu dana, s obzirom na to da povećana proizvodnja cjepiva osigurava globalne zalihe, rekao je švicarskim novinama Neue Zuercher Zeitung.
“Ako pogledate širenje proizvodnih kapaciteta u industriji tijekom posljednjih šest mjeseci, do sredine sljedeće godine trebalo bi biti dostupno dovoljno doza da se svatko na ovom svijetu može cijepiti. Boosteri bi također trebali biti mogući do potrebnih mjera”, rekao je novinama u intervjuu.
Cijepljenje će uskoro biti moguće čak i za novorođenčad, rekao je.
“Oni koji se ne cijepe, imunizirat će se prirodno, jer je delta varijanta vrlo zarazna. U ovom slučaju ćemo završiti sa situacijom koja je slična situaciji gripe. Ili se možete cijepiti i imati dobru zimu. Ili se ne cijepiti i riskirati da se razbolite i možda završite i u bolnici.”
Na pitanje znači li to povratak u normalu u drugoj polovici godine, rekao je: “Od danas, za godinu dana, pretpostavljam.”
Bancel je rekao da očekuje da vlade odobre booster cjepiva za ljude koji su već cijepljeni jer rizični pacijenti koji su cijepljeni prošle zime “nedvojbeno” trebaju osvježenje.
Njihovo booster cjepivo ima pola od originalne doze cjepiva, što znači da će ih više biti dostupno.
“Volumen cjepiva je najveći faktor ograničenja. S pola doze, imali bismo 3 milijarde doza dostupno širom svijeta za nadolazeću godinu umjesto samo 2 milijarde”, rekao je.
Sastav booster doze ostaje isti kao kod originalnog cjepiva za ovu godinu jer Moderna nije imala dovoljno vremena da ga promijeni.
“Trenutno testiramo cjepiva optimizirana za delta varijantu u kliničkim testiranjima. Ono će činiti bazu booster cjepiva za 2022. godinu. Također isprobavamo delta plus beta, sljedeću mutaciju za koju znanstvenici vjeruju da je moguća.”
Moderna može koristiti postojeće proizvodne linije za nove varijante kao i za originalno cjepivo protiv covida-19. Cijena cjepiva ostat će ista, rekao je.
