Singapur je u potpunosti cijepio 80 posto od svojih 5,7 miliona stanovnika protiv covida-19, izjavio je u nedjelju ministar zdravstva, i time postao najprocjepljenija zemlja na svijetu što će mu omogućiti daljnje ublažavanje mjera.
– Prešli smo još jednu prekretnicu kada je 80 posto našeg stanovništva u potpunosti cijepljeno s dvije doze, objavio je ministar zdravstva Ong Ye Kungna Facebooku.
To daje tom otočnom gradu-državi najveći postotak potpuno cijepljenih na svijetu, navodi Reuters.
Vlasti su ranije rekle da će dodatno ublažiti ograničenja uvedena u svrhu suzbijanja širenja covida-19 nakon što se u potpunosti cijepi 80 posto stanovništva.
Sinoćne jako nevrijeme koje je oko 21 sat pogodilo Tivat, pričinilo je ogromnu materijalnu štetu u auto kampu “Bova” na Župi, a tri osobe lakše su povrijeđene.
Orkanski vjetar, kiša i grad koji su iznenada zasuli Tivat, iščupali su više velikih stabala i slomila grane na drugom drveću. Od pada stabala uništene su tri kamp prikolice u “Bovi”, a oštećen jedan kamper i dva automobila.
Iščupano drveće oštetilo je i vodovodne i elektro instalacije pa je kamp ostao bez struje i vode.
Oštećene su i kamene međe kao i druga infrastruktura.
Nevrijeme – avgust 2021.
Vlasnik kampa Nenad Vuković i sam je povrijedio ruku dok je u haosu nevremena, pokušavao pomoći svojim gostima.
Na sreću, svi su na vrijeme evakuisani na sigurno u obližnju kuću porodice Vuković, pa je samo dvoje čeških turista zadobilo lakše povrede.
Nevrijeme – avgust 2021
Na terenu su jutros ekipe Službe zaštite Opštine Tivat i drugih komunalnih službi koje raščišćavaju posljedice nevremena i pokušavaju da poprave oštećenja na vodovodnoj i elektroinfrastrukturi u razorenom autokampu.
Potpredsjednik Arsić obišao auto kamp “Bova”, obećao pomoć
Nevrijeme - avgust 2021.
1 od 4
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić obišao je autokamp “Bova” i razgovarao sa njegovim vlasnikom, najavljujući pomoć Opštine u prevazilaženju posljedica nevremena.
Vlasnik kampa Nenad Vuković zahvalio se na brzoj reakciji i pomoći Službi zaštite, Komunalnoj policiji, Komunalnoj inpekciji, Odjeljenju bezbjednosti Tivat i ekipama Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija koje su kaže, brzo i spremno reagovali i pomogli u raščišćavanju kampa i sanaciji posljedica oluje.
U Crnoj Gori ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Prijavljena su četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz Berana, Kotora, Ulcinja i Bara.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 28.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3. 973 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
142
2
144
Budva
57
10
67
Bar
56
5
61
Ulcinj
42
7
49
Rožaje
43
43
Nikšić
40
40
Berane
22
3
25
Bijelo Polje
24
24
Pljevlja
22
22
Herceg Novi
16
1
17
Cetinje
11
11
Tuzi
11
11
Kotor
10
10
Tivat
9
9
Andrijevica
8
8
Danilovgrad
7
7
Plav
4
1
5
Mojkovac
1
1
Šavnik
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
527
29
556
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 28.08.2021. godine je iznosio 14%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Berane (1), Kotor (1), Ulcinj (1) i Bar (1). Među preminulima najmlađi je imao 60 godina a najstariji 80 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 716.
Do 15 dsti prijavljen je oporavak kod 449 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8 126.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 114 364.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od najpoznatijih je svakako kotorska pašta.
I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.
„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji “, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.
Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.
„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“
Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.
Kotorska pašta, kore
Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.
Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne, „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.
Kotorska pašta, krema
Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.
Kotor je sasvim sigurno, najpoznatiji crnogorski grad po pitanju kulture i kulturnih znamenitosti. Jos krajem XIX vijeka, Kotor, odnosno Bokokotorski zaliv ili najjužniji fjord, kako se taj zaliv u poslednje vrijeme sve češće zove, zbog svoje nenadmasive ljepote, dobio je epitet nevjeste Jadrana.
Njegovu zadivljujucu ljepotu cine modro more, kamenita obala, obronci najčuvenije crnogorske planine Lovčen, zelenilo koje sa stijenama iznad zidina starog Kotora čini neskladni prirodni kolorit, serpentine ka tvršavi San Djovani ili Sveti Ivan, srednjovjekovne palate, stari grad i nezaobilazni, uvijek, vedri duh njegovih gradjana, ma koje nacije ili vjere bili.
Kotor je svakom turisti vjekovima bio izazov, ali ne toliko turistički, koliko kao grad velike kulturne vrijednosti sa starovjekovnim spomenicima kulture, kakve su u prvom redu njegove crkve i katedrale. Na svakom koraku kroz Stari kotorski grad možete se nakratko, vratiti u Srednji vijek, barokno doba ili razdoblje kada su svjetskim obalama gusari dijelili pravdu.
Ako vam se desi da ste po prvi put u Kotoru, utisak ce, sigurni smo, biti mnogo uvjerljiviji nego doživljaji iz filmova koje ste gledali, ili knjiga koje ste pročitali o tim razdobljima ili ovome gradu…
Sudija suda za prekrsaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanisić izrekla je kaznu zatvora u trajanju 21 dana V.B. iz Podgorice (1976) koji je sinoć u Tivtu uprvaljao putničkim motornim vozillom pod dejstvom akohola u organizmu u koncentaciji od 2,26 g/kg .
Uz kaznu mu je izrečena zastitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 6 mjeseci, kao i 3 kaznena boda .
-Okrivljeni je povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- navodi se u saopštenju Osnovnog suda iz Kotora.
Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova za koji bi dan trebalo raspisati poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora. Iako je u ostalim zemljama Unije još u začetku, u Hrvatskoj se ona već iskorištava na desetak lokacija. U Poreču se upravo radi na jednom takvom projektu; piše HRT
Ova porečka dama, Gradska vijećnica, stara je 120 godina. Porečko je kulturno dobro, ali i energetski neučinkovita. Unatoč povremenim obnovama, krije poneku zastarjelu tehnologiju. Tako se primjerice djelatnici griju na – loživo ulje. To bi se trebalo promijeniti zahvaljujući europskom projektu CoastEnergy i ugradnji sustava dizalica topline s morskom vodom.
– Ono što će se postići ovim projektom je nakon što se sustav grijanja i hlađenja zamijeni s novim sustavom, CO2 će se znatno smanjiti, a dodatna vrijednost projekta je što budući da u okruženju imamo nekoliko objekata javne nabave možemo raditi na razvijanju koncepta daljinskog grijanja, rekla je Gordana Lalić, direktorica gradskog poduzeća Parentium d.o.o.
Pa se upravo započinje s prikupljanjem projektno-tehničke dokumentacije, a glavni partner u projektu – IRENA – Istarska regionalna enrgetska agencija za to osigurava potrebnih 200 tisuća kuna. Inače Agencija je već sudjelovala u europskom projektu Maestrale u sklopu kojeg se istraživalo Sredozemno more i stvarala baza podataka o plimi i oseci, energiji mora i vjetra. Porečki projekt svojevrsni je nastavak.
– Izradili smo kroz taj projekt analizu potencijala plave energije za područje zapadne Istre i na temelju rezultata odabrala se pilot lokacija ova zgrada gradske palače u Poreču, navodi Dino Glavičić, viši stručni suradnik, IRENA.
Dodajmo da je u Istri već napravljena dokumentacija za ugradnju dizalice topline za jednu zgradu kompleksa rovinjske Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Dr. Martin Horvat”. Sama izvedba u oba projekta stajat će milijune kuna, no korist je nemjerljivo veća, slažu se stručnjaci. I to ne samo zbog uštede energije za krajnje potrošače.
– Kao i svaki projekt obnovljivih izvora energije tako i ovaj doprinosi da manje koristimo naftu, prirodni plin, ugljen i druge energente koji su nas doveli u stanje blage klimatske krize, za sada blage, ističe Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije.
Hrvatska, jasno je, ima itekakav potencijal za plavu energiju, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zainteresiranima, poput porečke gradske uprave, nudi od 200 tisuća do više od milijun eura po projektu. Država će biti spremna sufinancirati do 50 posto.
Na tivatskoj Ljetnjoj pozornici će u utorak, 31.avgust sa početkom u 21 čas biti odigrana pozorišna predstava “Lepa Brena project” u produkciji Bitef teatra iz Beograda.
Na tekstu su radili Olga Dimitrijević, Vedrana Klepica, Slobodan Obradović, Maja Pelević i Tanja Šljivar dok režiju potpisuju Vladimir Aleksić i Olga Dimitrijević.
Uloge tumače: Jovana Gavrilović, Jasna Đuričić, Jelena Ilić, Tamara Krcunović i Ivan Marković
O predstavi: Lepa Brena je najveća zvezda Jugoslavije, simbol njenog šoubiznisa i prosperiteta. Njena karijera koja je počela u turbulentnim osamdesetim godinama, kao da prati sve socijalističke i postsocijalističke kulturne, političke i ekonomske transformacije koje su se desile sa Jugoslavijom, uključujući i raspad zemlje i njenu stidljivu reinvenciju u kulturnom prostoru. U figuru Lepe Brene upisane su teme šou biznisa, odnosno tržišno-kapitalističkog funkcionisanja u socijalističkoj ekonomiji osamdesetih; potom rata, tranzicije na kapitalizam i gomilanje bogatstva, i na koncu nostalgije za starom zemljom. Istovremeno, figura Brene neminovno spaja društveno-politički kontekst sa našim ličnim istorijama, afektima, i življenim iskustvom.
Teoretičari su odavno primetili koliko jugoslovenska popularna muzika i dalje često prenosi osećaj zajedničkog iskustva širom jugoslovenskog prostora, i kao takva stoji u kontrastu sa etno-nacionalističkim stratifikacijama kulturnih polja u svim pojedinačnim državama. Pored toga, kako je tačno artikulisala Ana Hofman, javna pojavljivanja Lepe Brene mogu se posmatrati kao „strategije navigacije kroz presek diskursa jugoslovenske prošlosti, konflikta, pomirenja, evropeizacije; kao presek debata o nacionalizmu, balkanizmu, multikulturalizmu, i percepcije svega toga od strane pevačicine publike i šire javnosti“.
Lepa Brena je dakle za nas, ali verujemo i za mnoge druge – simbol; i stare zemlje, i našeg odrastanja, i otkrivanja seksualnosti. Zato i ovaj projekat nije zamišljen kao biografska predstava, već sasvim drugačije: kroz najveći šoubiznis simbol Jugoslavije, želimo da suštinski pričamo o kompleksnosti i unutrašnjim kontradikcijama poslednje skoro četiri dekade ovih prostora, o njegovim društveno-političkim transformacijama, ponosu i bolu, o razočarenjima i nadi, i o nama samima.
Sama predstava podrazumeva istraživanje različitih izvođačkih praksi, od strane autorskog tima i pet izvođača na sceni. Reč je dakle o pet Brena koje kroz monološke iskaze kontekstualizuju temu projekta, problematizuju je i stupaju u međusobne odnose, tvoreći tako od niza monologa jednu široku dijalošku formu.
Projekat mobiliše različite jezike glumačkog i plesnog, te muzičkog teatra, stvarajući poligon za razvoj imverzivnog pozorišnog događaja, gde svi učesnici predstave stupaju u dijalog sa navedenim tematskim okvirom i naslagama sopstvenog sećanaj i ličnim iskustvom kao primarnim kontekstom razumevanja naše kolektivne prošlosti.
Cijena ulaznice je 10€, a uslijed poštovanja epidemioloških mjera broj mjesta je ograničen. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799
Nakon što je Velika Britanija stavila Crnu Goru na „crvenu listu“, gosti iz desetak soba u hotelima kompanije Montenegrostars u Budvi prekinuli su odmor i vratili se kući ranije – kazao je suvlasnik ove hotelske grupe Žarko Radulović.
CRVENO
– Vijest za Englesku još nije rasprostranjena u punom kapacitetu, ali su njihovi državljani već počeli da napuštaju Crnu Goru. Gostima koji su otišli, vratili smo novac za dane koje nijesu iskoristili. Ono što brine jeste da su rezervacije iz ove zemlje i Belgije za septembar već otkazane, a počelo je otkazivanje i iz regiona, što može da znači da će u narednih deset dana sezona biti završena – strahuje Radulović.
Ne bi ga, kako navodi, čudilo da se i zemlje regiona odluče na ovakav korak, posebno imajući u vidu nedavnu najavu premijera Zdravka Krivokapića da bi 1. septembra broj dnevno zaraženih mogao da dostigne hiljadu.
– Trenutno nas Moldavija, Ukrajina i Kazahstan još nijesu stavili na ,,crvenu listu“, ali me neće čuditi da nas na tu listu stave i zemlje regiona, jer, sa pozicije zdravlja i bezbjednosti, ima logike da se to desi – smatra Radulović.
Nije optimističan kada je riječ o postsezoni, jer, kako kaže, ne može da zatvori oči i da se pravi da ništa ne vidi, kad vidi. Boji se da nas čeka period otrežnjenja, jer smatra da je ovo moglo da se spriječi. Neće, kako kaže, da kritikuje to što je bio dozvoljen ulazak bez PCR testa, jer je to bila nasušna potreba i nešto što nam je, kako smatra, dalo kakvu takvu sezonu. Za ovu situaciju krivi nas same, a posebno mlade.
Budva, Podizanje Plave zastavice na plaži “Posejdon” na Jazu
ANTIVAKS
– Problem broj jedan smo mi. Ako pogledate statistiku da je od 760 oboljelih, 45 stranaca, jasno je da smo mi raširili ovu pandemiju, jer se nijesmo vakcinisali, a mogli smo. Mi smo dozvolili da se održavaju skupovi gdje je hiljade mladih boravilo na jednom prostoru po nekoliko sati, opušteni uz alkohol i možete samo zamisliti šta to znači za prenošenje virusa – navodi Radulović.
Za njih to i nije toliko strašno, ali zarazili su svoje porodice, a za stariju populaciju to može biti fatalno, na šta, kako navodi, i ukazuju sada već, dvocifrene brojke preminulih.
– Zbog toga nije Institut za javno zdravlje adresa za kritiku, jer sam bio u toku i znam šta su zahtijevali, pa ni Vlada, ali ne mogu da shvatim nas kao pojedince, gdje je nama glava, o čemu smo mislili – kaže Radulović.
HERCEG NOVI
Kakvoj takvoj postsezoni nada se direktor kompanije Light house Jovan Vukalović u okviru koje posluje istoimeni hotel u Herceg Novom. Popunjenost tokom sezone je bila iznad svih očekivanja i skoro na nivou 2019. godine, a u nekim segmentima poslovanja čak je i premašeno. Ipak, nije siguran da mogu računati na uspješnu postsezonu.
– Ukoliko situacija sa koronom bude stabilna, postsezona će biti sasvim solidna. Neće biti na nivou ranijih godina, ali smo, s obzirom na sve, ipak zadovoljni dosadašnjim najavama. Međutim, trenutna epidemiološka situacija nam baš i ne uliva nadu da ćemo uspjeti da realizujemo sve dogovorene aranžmane u ovom periodu – kaže Vukalović za Pobjedu.
Bez besplatnog PCR-a
Od 1. septembra turisti više neće imati mogućnost besplatnog testiranja koje im je ranije bilo obezbijeđeno, u slučaju da njihove matične zemlje to traže nakon boravka u Crnoj Gori. Ovu odluku donijela su ministarstva zdravlja i ekonomskog razvoja uz saglasnost Vlade.
Tradicionalna sportsko zabavna manifestacija lova na velike tune, 9. Big game fishing, biće ove godine upriličen od 1. do 4. septembra, uz za sada prijavljenih 20 ekipa.
Manifestacija će biti otvorena 1. septembra. Lov na tune, sabljarke, lampuge i trupove biće organizovan 2., 3. i 4. septembra od 8 sati ujutru do 17.30 sati poslijepodne, na 12 milja od obale.
Big game fishing
Vaganje ulova i večera za učesnike biće upriličena u resto baru Jadran na Škveru u Herceg Novom od 20 sati uz prateći muzički program.
Organizatori takmičenja kao i svake godine očekuju dobar ulov ali i dobru zabavu za učesnike i goste.
Big Game foto public domein
Prema riječima organizatora i predsjednika istoimenog kluba, Radojice Raca Gardaševića, ekipe dolaze iz Crne Gore, Srbije, Rusije, Francuske, Njemačke, a očekuju i dolazak stalnih učesnika i prijatelja manifestacije.
Proglašavanje pobjednika, uručenje nagrada i zatvaranje manifestacije biće upriličeno 4. septembra.
