Tristan da Cunha, vulkanski otok u Južnom Atlantiku, nazvan po portugalskom moreplovcu Tristao da Cunhi koji ga je 1506. otkrio, najudaljeniji je naseljeni otok.
Na nepunih 100 kilometara četvornih živi oko 300 ljudi. Administrativno pripada Svetoj Heleni (Velika Britanija) koja je od Tristana udaljena oko 2000 kilometara.
Posljednja velika erupcija vulkana bila je 1961., kada je cjelokupno stanovništvo otoka preseljeno u Veliku Britaniju. Nakon smirivanja vulkana, gotovo svi su se vratili u svoju izolaciju.
Na otoku nema aerodroma, a brodska linija koja povezuje Tristan s kopnom stiže jednom u tri mjeseca.
Većina prihoda otoka dolazi od izdavaja poštanskih marki i ulova jastoga koji se izvoze u SAD i Japan.
Pozorišna predstava “Histerija” rađena u produkciji Beoarta iz Beograda biće odigrana u četvrtak 2. decembra od 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Igraju: Goran Jevtić, Mladen Andrejević, Suzana Lukić, Nebojša Ljubišić i Anđelika Simić (glas). Tekst potpisuje Terry Johnson, a režiju Ivan Vuković.
Ovaj psihoanalitički vodvilj govori on tome šta se dogodilo kada su se 1937. godine u Londonu sreli otac psihoanalize Sigmund Frojd i princ nadrealizma Salvador Dali. Urnebesno mračna i jezovito smešna, drama „Histerija” osvojila je, kao komedija godine, britansku nagradu “Lorens Olivije”, najznačajnije priznanje za dramu na engleskom jeziku.
Obavezno je poštovanje epidemioloških mjera – saopšteno je iz Centra za kulturu Tivat.
Gradsko vijeće Grada Rijeka usvojilo je izmjenu Odluke o zaduživanju Grada Rijeke za realizaciju kapitalnog projekta. Tom odlukom se do 31. decembra 2022. godine produljuje rok za korištenje kredita u iznosu od 44 miliona kuna za osiguravanju vlastitih sredstava za uređenje Palače Šećerane i broda Galeb, odnosno realizaciju trogodišnjeg EU projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, pri čemu se ostali uvjeti ne mijenjaju; piše Fiuman.hr
Kako stoji u obrazloženju, zbog izmjena projektno-tehničke dokumentacije u toku izvođenja radova kojom su se ključni sustavi broda (HVAC, HI FOG) usklađivali s Hrvatskim registrom brodova te Ministarstvom kulture, radovi na brodu Galeb odvijali su se usporenim intenzitetom. Pandemija koronavirusa uzrokovala je usporavanje i značajno kašnjenje realizacije istraživačkih radova, dok su kadrovske promjene kustosa u Muzeju grada Rijeke iznimno usporile izradu projekta stalnog muzejskog postava čija tehnička projektna rješenja izravno utječu na izvođenje obnove i prenamjene broda Galeb u brod muzej.
Procjenjuje se da će se radovi na obnovi i prenamjeni broda produljiti do avgusta 2022. godine, dok se završetak opremanja očekuje u oktobru/novembru 2022. godine.
„U redovnom sam kontaktu s brodogradilištem, osobno sam dva puta obišao brod i radovi, koji su bili usporeni zbog nepredviđenih okolnosti, za koje se nije moglo znati prilikom projektiranja, sad teku dobro i sve ukazuje da će brod sljedeće godine biti završen i naći svoje mjesto na Molo Longu. Pregovara se s Lučkom upravom o lokaciji broda, i ti razgovori teku dobro – trenutno smo u proceduri koncesioniranja investiranja u marinu u Porto Barošu i kasnijeg korištenja drugog dijela putničke luke i tu se još bruse detalji gdje bi brod Galeb trebao biti privezan,“ kazao je gradonačelnik Filipović.
Izrazio je kako ne sumnja da će postav, čiji dizajn potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, privući veliko zanimanje posjetitelja, kao što niti ne sumnja da će kod sljedećeg natječaja pronaći gospodarski subjekt zainteresiran za najam smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta na brodu.
„Ovaj projekt se financira i EU sredstvima i mislim da bi bilo neodgovorno da stanemo sada, kada smo praktički pred zaključenjem radova na brodu Galeb,“ kazao je gradonačelnik Filipović.
Izmjena Odluke o zaduživanju Grada Rijeke za realizaciju kapitalnog projekta usvojena je sa 16 glasova za (SDP, PGS, Možemo!, HSU, IDS, SDSS), 3 protiv (Most) i 12 suzdržanih (HDZ, Nezavisna lista Davora Štimca, Akcija mladih i Unija Kvarnera).
Sjedinjene Države su zemlja koja daleko najviše doprinosi zagađenju plastikom u svijetu, pokazuje novo izvješće objavljeno jučer, koje poziva na razvoj nacionalne strategije kako bi se tome stalo na kraj.
Ukupno, SAD su generirale oko 42 miliona tona plastičnog otpada 2016. – više nego dvostruko u odnosu na Kinu i više od zemalja EU-a zajedno, pokazuje izvješće Nacionalne akademije za znanost, inženjerstvo i medicinu. Pritom SAD predstavlja manje od pet posto svjetske populacije.
Prosječno svaki Amerikanac stvori godišnje 130 kilograma plastičnog otpada, a na drugom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo s 98 kilograma. U Francuskoj prosjek je 43 kg.
– Uspjeh čudesnog izuma plastike u 20. stoljeću stvorio je također poplavu plastičnog otpada na svjetskoj razini, svagdje kamo pogledamo, piše Margaret Spring, predsjednica Odbora stručnjaka koji su pisali izvješće naručeno od američkog Kongresa.
Ona je problem nazvala “ekološkom i socijalnom krizom”.
Najmanje 8,8 milijuna tona plastičnog otpada završi u oceanu svake godine u svijetu, što je oko jednog kamiona za smeće koji se istovari u more svake minute, pojašnjava izvješće.
Sva plastika, uključivo i ona bačena na tlo, ima potencijal da na kraju završi u oceanu, dodaje se.
Aktualnim ritmom, količina plastike bačena u ocean mogla bi doseći 53 milijuna tona godišnje od 2030. što je polovica ukupne težine ribe koja se godišnje izlovi u oceanu.
Proizvodnja plastike je eksplodirala od 80-tih godina prošlog stoljeća ali ne i reciklaža, naglašava se u izvješću.
Ono preporuča da se razvije nacionalna strategija u SAD-u do kraja 2022. godine i detaljizira više pravaca kojima bi se mogao napasti problem, primjerice postavljanje limita na proizvodnju plastike koja se ne reciklira ili razvoj zamjena plastici.
– Radi se o najsveobuhvatnijem izvješću o zagađenju plastikom koje je ikad objavljeno, rekla je Judith Enk, predsjednica organizacije Beyond Plastics.
Fudbalski klub Bokelj osnovan je 1922. godine, što znači da će uskoro slaviti vijek postojanja!
Prolazio je kotorski klub mnogo toga od sumraka do svitanja, prije tri godine bio i gotovo pred gašenjem, ali su ljudi koji su sada u klubu uspjeli da ga očuvaju, izdignu, tako da Bokelj po mnogo čemu opet može biti ponos Kotorana. Osim predsjednika Davora Kumburovića, te privrednika koji nijesu dozvolili da ovaj klub doživi ambis, a tu su prije svih Vuk Živković, Slavko Piper i Đorđe Radulović, svakako je legendarni defanzivac Dejan Ognjanović. Popularni ,,Oluja“ prihvatio se izazova da u teškom trenutku bude na čelu kluba, ali već sada može biti ponosan. Međutim, kao što je kao igrač znao samo za pobjede i trofeje, tako i sada uvijek postavlja veće ciljeve.
– Rezultat je u sportu uvijek mjerilo rada. Ali morali smo prije svega da stavimo akcenat na infrastrukturu. Veliku zahvalnost dugujemo Opštini Kotor, kao i Fudbalskom savezu Crne Gore, sa sa kojima imamo izuzetno dobru saradnju. Zahvaljujući njima sredili smo svlačionice, tribine, postavljeni su reflektori, a na pomoćnom terenu se postavlja nova vještačka podloga, što će biti izuzetno značajno kako za mlađe selekcije, tako i za prvi tim – objasnio je Dejan Ognjanović.
Bokelj je trenutno treći u Drugoj ligi, želi povratak u elitno. Baš kao prije dvije sezone, kada je bio na pravu Prve lige sa Slavoljubom Bubanjom i sada će sa istim stručnjakom pokušati da stigne do tog cilja. Prva liga za 100. rođendan bio bi idealan poklon za Bokelj. Međutim, Ognjanović najavljuje i nove planove, koji će obradovati sve ljubitelje fudbala…
– Naravno da želimo da, u godini kada slavimo vijek postojanja, budemo prvoligaši. Ali radili smo mnogo toga na poboljšanju uslova i generalno stanju u klubu. Sada je fazi izrada projekta za izgradnju nove, moderne tribine, po svim standardima UEFE, čime bi dobili moderan stadion. Opština je već u pregovorima sa investitorima i na putu da uz sponzore obezbijedi da se u što skorije vrijeme krene sa realizacijom. Opština na čelu sa Vladimirom Jokićem čini sve napore da klubu obezbijedi sve uslove i da ovaj kolektiv bude stabilan. Takođe, veliki akcenat se stavlja na sport, osim Bokelja, tu je i Primorac koji takođe slavi 100 godina, nakon dužeg vremena bazen je u funkciji i dva simbola Kotora vjerujem da će biti pravi reprezenti crnogorskog sporta. Takođe, postoje već razgovori sa određenim privrednicima koji bi stali uz klub, čime bi imali dodatno poboljšanu finansijsku konstrukciju, koja bi garantovala sigurnost da pravimo ozbiljne planove, jer Bokelj to zaslužuje. Imamo ogromnu podršku Saveza, predsjednik Dejan Savićević radi mnogo za napredak fudbala, svi klubovi dobijaju veliku pomoć i zbog toga moramo se truditi da pravimo iskorake, jer Savez to odmah prepoza – objasnio je Ognjanović.
Dakle, iako je u Kotoru poznata fraza ,,Bokelj živi vječno“, očigledno je da će uskoro početi da živi i svoj san…
Ministarstvo zdravlja, Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije i ove sedmice, od petka do nedjelje veče, organizovaće akciju pojačane kontrole poštovanja propisanih epidemioloških mjera u svim gradovima Crne Gore.
Iz ministarstva dodaju da će poseban fokus biti na Podgoricu, Nikšić, Tivat, Budvu, Herceg Novi, Berane i Bijelo Polje.
Kontrolom će, kako su kazali, na terenu rukovoditi Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije i u saradnji sa lokalnim samoupravom.
“Sprovodiće se provjera posjedovanja Nacionalne digitalne COVID potvrde u ugostiteljskim objektima i ostalim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i da li se krši mjera zabrane organizovanja svadbi i drugih porodičnih veselja”, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo zdravlja još jednom poziva privrednike i građane da budu odgovorni i da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera.
“Prije svega zbog zaštite zdravlja i svojeg i svojih najbližih i cjelokupne populacije”, navodi se u saopštenju.
Izložba slika akademske slikarke Elene Baglai Nikolić pod nazivom „Vrtlog“ biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u petak, 3. decembra u 19 sati.
„Ja imam svoj tajni roman sa štampanim materijalima i tehnikama grattage. Sa jednodnevnim reklamama, kladioničarskim tabelama, sa ženskim časopisima (koje ne čitam, a koji imaju tako lijepe stranice). A ima još i predizbornih letaka! Štampa je luksuzna, a papir je visokog kvaliteta. Kutije od kesica čaja i ženskih hulahopki, flajeri za ekskurzije i letki iz supermarketa. Svi ovi čarobni dezeni, obojeni fontovi različitih veličina, nasumične riječi i fotografije, izazivaju želju da se sve to isječe makazama, pomiješa i upotrebi kao materijal za sliku. Ono što bi trebalo da nestane u kontejnerima za smeće, osuđeno na kratak život, mijenja se i ponovo rađa u novom kvalitetu i ponovo počinje da kruži u urbanom vihoru. Riječ postaje dio slike, poput ukrasa, dezen se pretvara u potez kičice. Ovo je na svoj način magija, uvijena u neku vrstu rebusa, koju ostavljam gledaocu da riješi. U njemu ja formiram poruku za budućnost, brišem sve ne nužno i ispunjavam smislom“, zapisala je autorka o svom djelu.
Elena Baglai Nikolić rođena je 1973. godine u Kazanju, Rusija. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti Feshin u Kazanju, na slikarskom odsjeku u klasi profesora M.A. Vagapova. Usavršavala se kod profesora Nafikova R.I. Godine 2014. priredila je samostalnu izložbu u galeriji Queen of Montenegro u Bečićima. Učesnica je nekoliko kolektivnih internacionalnih izložbi i likovnih kolonija. Njeni radovi se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu. Bavi se slikarstvom, pedagoškim radom i dizajnom enterijera. Živi i stvara u Budvi.
Izložbu koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju svečano će otvoriti direktorica mr Jelena Bošković na platou ispred galerije.
Iz kompanije Aerodoromi Crne Gore podsjetili su pod kojim uslovima se od danas može ući u državu.
Crnogorski državljani i stranci mogu da uđu u Crnu Goru preko svih graničnih prelaza, uz jedan od dokaza iz nacionalne digitalne COVID potvrde, i to:
1) da su potpuno vakcinisani propisanim brojem doza vakcine protiv novog koronavirusa prije ulaska u Crnu Goru, koji je izdat od ovlašćene zdravstvene ustanove i da od primanja posljednje doze vakcine nije prošlo duže od šest mjeseci;
2) negativnog rezultata PCR testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2), koji je izdat od registrovane laboratorije i nije stariji od 72 sata;
3) pozitivnog rezultata PCR testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2), koji je izdat od registrovane laboratorije i koji je stariji od 10 dana, a nije stariji od šest mjeseci od dana izdavanja rezultata ovog testa; ili
4) negativnog rezultata brzog antigenskog testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2), koji je izdat od registrovane laboratorije i nije stariji od 48 sati.
Ako ne posjeduju ove dokaze, crnogorski državljani i stranci koji imaju stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori mogu da uđu u Crnu Goru, uz određivanje mjere karantina ili samoizolacije u trajanju od 10 dana, a samoizolacija podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju ili drugom objektu, uz praćenje zdravstvenog stanja tog lica, kao i svih članova njegovog zajedničkog porodičnog domaćinstva od strane nadležne epidemiološke službe, u skladu sa rješenjem sanitarne inspekcije.
Ovim licima samoizolacija može da se prekine nakon isteka šestog dana karantina, odnosno samoizolacije, uz negativan rezultat PCR testa na novi koronavirus (SARS-CoV-2), koji je izdat od registrovane laboratorije.
Obaveza posjedovanja ovih dokaza ne odnosi se na lica mlađa od 18 godina.
U kotorskom naselju Plagenti danas je osvanuo grafit “Ratko Mladić heroj, a ne zločinac”.
Ovu poruku su na bočnom zidu jedne od stambenih zgrada u tom naselju za sada nepoznata lica ispisala ćirilicom crvenim sprejom.
Po prijavi građana na lice mjesta je izašla opštinska Služba za inspekcijske poslove koja je sačinila zapisnik o inspekcijskom pregledu i vlasnicima stambenih jedinica zgrade ukazom naložila da, u skladu sa opštinskom odlukom koja propisuje uredan spoljni izgled stambenih zgrada, (prozori, vrata, i fasada moraju se održavati u urednom stanju i da ne narušavaju opšti estetski izgled grada) u roku od 24 sata, bez odlaganja, uklone grafit odnosno “nepravilnost na bočnom dijelu fasade zgrade”.
