Članovi čuvene Berlinske filharmonije okupljeni u trio koji čine violinista i koncert-majstor Daišin Kašimoto, prvi klarinetista Andreas Otenzamer i gostujući pijanista Hose Galjardo nastupiće večeras (srijeda 20. jul) u 21 sat u Domu Vojske u Porto Montenegru.
Na programu će biti djela Mocarta, Mendelsona, Pjacole i Geršvina.
Koncert je dio ciklusa KotorArt u gostima.
Partneri koncerta su: Ambasada Njemačke, Porto Montenegro, Henley & Partners, Regent Porto Montonegro I Sotheby’s International Realty.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je kako je na području Evrope utrostručen broj novih slučajeva zaraze korona virusom u posljednjih šest sedmica, te kako je riječ o skoro polovini broja novozaraženih u cijelom svijetu.
Superzarazne varijante soja omikron predvode novi val zaraza širom kontinenta, a obnavljanje infekcija ima potencijal da dovede do dugoročnog oboljenja COVID-a. Premda su mali brojevi prijema na odjelima intenzivne njege, iz UN-ove zdravstvene agencije navode u utorak kao se broj hospitalizacija udvostručio.
„Sa povećanjem broja slučajeva, svjedočimo i povećanju broja hospitalizacija koji će se dalje povećavati u mjesecima jeseni i zime. Ova prognoza predstavlja ogroman izazov za zdravstvo u mnogim državama koje je već od ogromnim pritiskom krize koja traje od 2020. godine“, naveo je u saopćenju Hans Kluge direktor evropskog ogranka WHO-a.
Evropska regija WHO-a ima 53 države članice i proteže se sve do Centralne Azije. Prijavila je skoro tri miliona novozaraženih korona virusom prošle sedmice, a pandemija svake sedmice na ovom području odnese skoro 3.000 života. Globalno, broj slučajeva COVID-19 je povećan u posljednjih pet sedmica i skoro svaka država je povećala broj testiranja.
Iz WHO-a pozivaju da sve osobe starije od pet godina sa slabijim imunim sistemom prime drugu „booster“ vakcinu, kao i na nošenje maski u zatvorenom prostoru i u javnom prevozu.
Ranije ovog mjeseca je prvi čovjek WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio kako je pandemija korona virusa „daleko od završetka“, te kako novi valovi zaraza širom svijeta pokazuju kako virus „slobodno trči“.
EU dala konačni pečat otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom
Po riječima Ežena Joneska, “apsurdno je ono što nema svrhu, ni cilj”. Književni pokret Teatar apsurda, čiji je najistaknutiji predstavnik rumunsko-francuski pisac, trenutno najbolje opisuje odnose Sjeverne Makedonije i Evropske unije.
U komplikovanim odnosima EU i Sjeverne Makedonije apsurdnost se ogleda ne samo u tome da nema cilja, već je svrha ulaska u EU svedena na apsurd. Zvuči komplikovano, i zaista jeste.
Najviši predstavnici Sjeverne Makedonije i EU održali su u utorak u Briselu prvu međuvladinu konferenciju. Još četiri zemlje su u formalnom procesu pregovora za pristupanje EU – Turska, Srbija, Crna Gora i Albanija. Sve zemlje su održale međuvladine konferencije, otvarajući put formalnom procesu pregovora.
Međutim, Sjeverna Makedonija, koja je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2005. neće započeti pregovore nakon sastanka u utorak u Briselu. Za razliku od ostalih, Sjeverna Makedonija je krenula u ono što formalni briselski rječnik opisuje kao – početak procesa otvaranja pregovora.
Da bi otvorila pregovore, zemlja mora prvo da promijeni svoj ustav i uključi bugarsku manjinu kao njen kontsitutivni dio. Ali u makedonskom parlamentu nema dvotrećinske većine za taj korak. Osim nacionalističke opozicije, mnogi prozapadni intelektualci i političari smatraju da će to samo podstaći dalja očekivanja i zahtjeve Sofije.
Zahtjevi Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji
Ono što je sporno nije samo pitanje promjene ustava kako bi se udovoljilo bugarskim interesima, već i sve ostalo što Bugarska zahtijeva od svog balkanskog susjeda.
Većina Makedonaca u Sjevernoj Makedoniji je uvređena jer ih Bugarska ne priznaje kao naciju i ne priznaje njihov jezik. Uz pomoć Francuske i drugih evropskih zemalja, Bugarska je uspjela da nametne svoje tumačenje.
Istorijskih događaja kao de fakto uslov za napredak Sjeverne Makedonije u Pregovaračkom okviru, osnovnom dokumentu i mapi puta za pregovore sa EU.
Izraz “apsurdan” se može primijeniti na Pregovarački okvir. U njemu je sadržana jednostrana deklaracija Bugarske koja tvrdi da makedonski jezik ne postoji, i da je to zapravo dijalekt bugarskog jezika.
Sličnih zahtjeva ima o istorijskim ličnostima, od srednjeg vijeka do početka 20. vijeka, u vezi sa udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji. Bugarska insistira da kraljeve i revolucionare iz tih perioda treba identifikovati kao etničke Bugare.
Bugarska nije pokušavala da sakrije šta hoće. Tokom posjete Berlinu u maju, bugarski predsjednik Rumen Radev je rekao: “Nećemo dozvoliti da se ‘makedonizam‘ legitimiše u EU.
Zvanična politika Bugarske opisuje “makedonizam” kao ideologiju koja je, poslije Drugog svetskog rata, “vještački” i nasilno pretvorila Bugare u Makedonce.
Ovakav stav prilično suludo polazi od toga da u istoriji, posebno u Evropi, postoje nacije i jezici koji su stvoreni “prirodno”.
Protivnik ili partner EU?
Zbog ovog istorijskog spora, Bugarska je od 2019. više puta stavljala veto na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa EU. Sada je EU iznijela ono što naziva “evropskim kompromisom” – predlogom koji bilateralni spor između dva balkanska susjeda pretvara u problem EU.
Kada je Makedonija 2018. preimenovana u Sjevernu Makedoniju, da bi se zadovoljili zahtevi Grčke, koji su, kao i oni iz Bugarske, zadirali u istoriju i identitet, zemlji je obećano da je put ka EU otvoren. Sada više niko ne vjeruje u takva obećanja.
Brisel se nadao da će otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pokazati svoju posvećenost zemljama Zapadnog Balkana i poboljštati svoj imidž, i istovremeno smanjiti uticaj Rusije. Ali rezultat je dramatičan porast antievropskih osjećanja u Severnoj Makedoniji i povećanje popularnosti proruske stranke u zemlji.
I EU i Sjeverna Makedonija su sada zašle u ćorsokak. Ako Sjeverna Makedonija želi da nastavi evropski put, morala bi da pristane na ponižavajuće bugarske zahtjeve.
U suštini, izbor Sjeverne Makedonije je da ne pregovara o pitanjima identiteta i da nikada ne uđe u EU, ili da prihvati da njeni građani nikada neće ući u EU kao Makedonci sa svojim makedonskim jezikom.
Ako EU nastavi da podržava takve zahtjeve, uskoro bi umjesto partnera mogla da dobije još jednog protivnika u Evropi.
Ljetnji mjeseci i gužve u saobraćaju koje oni donose, uvijek iznova aktuelizuju problem koji bezbjednosti odvijanja saobraćaja pričinjavaju vozači električnih trotineta i motocikala.
Motociklisti, posebno na primorju, kod vozača automobila i ostalih vozila na četiri i više točkova, imaju bukvalno imidž samoubica jer se po pravilu, većina motociklista ne pridržava ni osnovnih pravila bezbjedosti saobraćaja. Koristeći male dimenzije motocikala, oni se „provlače“ između automobila u pokretu, kamiona i autobusa koji se sporo kreću u gužvama na cesti, pretiču preko pune linije, zabilaze vozila i sa lijeve i sa desne strane, nerijetko oduzimaju pravo prvenstva prolazan na raskrsnicama drugim učesnicinma u saobraćaju, ne poštuju ograničenja brzine kretanja…. I sve to rade uz očekivanje da će ih vozači automobila i drugih vozila na vrijeme uočiti i da će im ostaviti dovoljno prostora da ovi sa svojim motocvikom, nesmetano „prozuje i prežive“ brojne opasne situacije na cestama koje motociklisti sami provociraju. I dok kod motociklista, vozači drugih vozila mogu računati na kakav-takav vid upozorenja u obliku buke motora na dvotočkašu koji im se približava ili ih pretiče sa raznih strana, toga nema kada su u pitanju potpuno nečujni električni trotineti. Vozači ovih prevoznih sredstva koja su zbiog svoje konstukcije, malih točkova, izazovnijeg održavanja ravnoteže, ali i velikih brizna koje pojedini električni trotineti mogu razviti, predstavljaju najveći bezbjedonosni rizik na cestama, možda su i najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju.
Ipak, zakonski gledano- oni (vozači elektrilnih trotineta) uopšte ne bi ni smjeli biti u prilici da sebe i druge dovedu u opasnost, krećući se po javnim saobraćajnicama jer električni trotinet uopšte zakonski nije prepoznat kao prevozno sredstvo koje bi smjelo izaći na javne saobraćajnice. Uprkos tome, saobraćajna policija najčešće uopšte ne reaguje na električne trotinetiste, čak ni kada se oni sa tim napravama kreću po magistralnim putevima gdje se brzine kretanja svih ostalih legalnih vozila, kreću i do 80 kilometara na sat.
„Uprava policije trenutno nema zakonskog osnova da spriječi upotrebu električnih trotineta iz razloga što važeći Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima ne prepoznaje ovu vrstu „prevoznog sredstva“. S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u narednom periodu se očekuje i normiranje ovog „prevoznog sredstva“- rečeno je iz PR službe Uprave policije (UP).
Ovakva interptretacija situacije nužno nameće i dilemu da li, kada policija već ne može sankcionisati vozače električnih trotineta na cestama jer Zakon o bezbjednosti saobraćaja ne ptepoznaje ovu vrstu prevoznog sredstva, onda hipotetički, policija ne može sankcinisati ni vozača autiomobila koji je udario i oborio električnog trotinetistu jer trotinet koji je ovaj vozio, pravno gledano ne postoji, pa time ni trotinetista kao ravnopravni učesnik u saobraćaju.
„Ovakav pristup problemu koji elektrilni trotineti na javnim saobraćajnicama objektivno predstavljaju sa stanovišta sigurnosti i bezbjednosti, zaista otvara velike dileme i potencijalne probleme. Da li, ako nešto – električni trotinet, zakonski ne postoji, neki automobilista koji nesrećnim slučajem obori vozača takvog sredstva, uopšte za to može odgovarati kada pravno gledano, to što je on oborio, uopšte ne postoji ? Da li se svi koji uporavljaju električnim trotinetima kao pravo nepostojećim prevoznim sredstvom, samo po tom osnovu mogu kažnjavati jer su na javne saobračajnice izvezli vozilo koje je opasno jer ni ne postoji u važećoj legislativi ?“- kazao nam je jedan iskusni pravnik koji je insistirao na anonimnosti zbog „osjetljivosti teme“. On je dodao da je ovakva situacija direktna posljenica nebrige države da adekvatnim i pravovremenim zakonodavnim radom, prati razvoj situacija koje svakodnevni život nosi sa sobom.
„Takvo nešto, u Crnoj Gori se ne događa samo kada je saobraćaj u pitanju, ali je to na slučaju električnih trotineta možda i najuočljivije jer masovnost njihove pojave na javnim površpnama, kolovozima javnih saobraćajnica, biciklističkim stazama ali i trotoarima kao površinama namijenjenim samo za kretanje pješaka, utiče i može uticati na živote svih nas koji se na drugačije (legalne) načine krećemo tim javnim površinama.“- ističe naš sagovornik.
Preticanje kolone po punoj liniji
Tokom ljetnjih mjesevi, posebno na primorju gdje su saobraćajnice zakrčene velikim brojem automobila, javnost ima problem i a tada sve brojnijim motociklistima. Brza vožnja, nekoriščenje zaštitne opreme, ne obaziranje na saobraćajne propise koji se i na nkjih odnose kao i na sve ostale učesnike u saobraćaju, ali često i bezobzirno ponašanje motociklista u vožnji, nerijetko rezultiraju ozbiljnim udesima. U Tivtu je tako prije neoliko godina, motociklista krećući se u sred grada velikom brzinom, na licu mjesta ubio ženu koja je prelazila cestu na označenom pješačkom prelazu. U drugom slučaju motiociklista koji je nepropisno preticao kolonu i uletio u tzv. makaze na magistrali, je sam sebi otkinuo stiopalo, okrznuvši automobil pred kojeg je izletio u njegovoj saobraćajnoj traci.
Na to treba dodati i ogromnu buku koju neki motociklisti namjerno prave, skidajući sa svojih motora fabrički ugrađene prigušivače na auspusima, ili u noćnim satima organizujući prave trke po magistrali i gradskimim ulicama. Na sve to, utisak je, saobraćajna olicija ne reaguje u adekvatnoj mjeri, iako iz UP tvrde drugačije.
„Uprava policije shodno odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja redovno sankcioniše lica koja čine prekršaje prilikom upravljanja motociklom. Pored redovnih kontrola, periodično se organizuju i sprovode akcije „Motocikl“ gdje je posebna pozornost policijskih službenika na lica koja upravljaju motociklom. Zadnjom akcijom „Motocikl“ koja je sprovedena 28. juna 2022. godine, kontrolisana su 192 lica koja su upravljala motociklima. Tokom ove akcije podnijeto je 11 prekršajnih prijava, izdato 66 naloga za plaćanje novčane kazne, dok su iz saobraćaja isključena 34 motocikla.“- naveli su iz UP obećavajući da će „i u narednom periodu sprovoditi mjere i radnje na sankcionisanju lica koja čine prekršaje prilikom upravljanja motociklima, sa posebnim akcentom u toku ljetnje turističke sezone.“
TVRDE DA SE NIVOI BUKE NE SMIJU PREKORAČITI, A REGISTRUJU MOTOCIKL SA TABLICOM „BUČNI“
U policiji naglašavaju da su „Pravilnikom o bližim uslovima koje moraju suda ispunjavaju vozila u saobraćaju na putevima“, propisani bliži uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraćaju na putu“ u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja, tehničkih uslova i uređaja, sklopova i opreme i tehničkih normativa.“ Tim Pravilnikom su između ostaloga, normirane i vrijednosti dozvoljene buke koju zavisno od kategorije, vozila smiju da proizvode.
„Prilikom redovnog tehničkog pregleda, stanice za tehnički pregled vozila su dužne da postupaju po ovom Pravilniku, kao i po Pravilniku o tehničkom pregledu vozila, a sve u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Za vozila koja su tehnički ispravna, pored zapisnika o tehničkom pregledu vozila izdaje se obavezno i potvrda o tehničkoj ispravnosti. Ukoliko policijski službenik prilikom redovne kontrole posumnja u tehničku ispravnost vozila – motocikla, dužan je isti uputiti na kontrolni tehnički pregled i ako se utvrdi da motocikl nije tehnički ispravan (proizvodi nedozvoljeni nivo buke) on se isključuje iz saobraćaja a vozača se procesuira prema nadležnom sudu.“- tvrde iz policije koja mežutim, nije „Vijestima“ mogla dostaviti precizan podatak o broju motocikala koji su od početka godine u Crnoj Gori isključeni iz saobraćaja zbig ogromne buke koju proizvode, odnosno o sankcijama koje su zbog toga izrečene njihivom vlansicima-vozačima.
Da je stanje na terenu daleko lošije od onoga što predviđa Pravilnik na koji se poziva policija, osim ušiju građana, svjedoči i podatak da se u Tivtu naprimjer, redovno uklicama i magistralom vozi jedan jaki i brzi i strahovito bučni motocikl sa kojeg je skinu fabrički prigušivač na auspuhu, a koji je i pored toga, uredno prošao tehnički pregled i čak je registrovan pod specjalnom registarskom tablicom kao „TV LOUD“ (Bučni).
Međunarodni sajam knjiga “Trg od knjige” održaće se od 21. do 28. jula na Trgu Belavista u Herceg Novom, a moto 20. izdanja je misao Stivena Kinga: “Knjiga je jedinstveni oblik prenosive magije”.
Pozdravnu riječ na otvaranju u četvrtak imaće predsjednik Opštine Stevan Katić, a književnik Muharem Bazdulj održaće besjedu pod nazivom “Ivo Andrić: Život u dvanaest mjeseci: biografski kroki”.
Tokom osam sajamskih večeri poštovaoci pisane riječi imaće priliku da uživaju u kvalitetnom i raznovrsnom programu, kao i da pronađu knjige za sebe.
Na Sajmu će biti predstavljena nova izdanja, a u okviru prodajno-izložbenog dijela učestvovaće preko trideset izdavača iz zemlje i regiona. Autori i izdavači iz Boke Kotorske, kao i prethodnih godina, imaće mogućnost da predstave svoja izdanja na štandu Bokeljskog izdavaštva. Tradicionalno će biti dodijeljene nagrade: Najljepša knjiga, Najbolja edicija, Izdavački poduhvat godine i Najljepša dječija knjiga. I ove godine organizatori Sajma su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi. Pokrovitelji su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, a sponzori Institut Igalo, hotel Play Igalo, RTV Herceg Novi, dnevne novine Dan, JadranBoka Herceg Novi i Adria TV Podgorica.
Radno vrijeme Sajma je od 19 časova do ponoći. Večernji programi počinju u 21 čas, sa izuzetkom programa za djecu koji počinju u 20.30. Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je slobodan.
Kompletan program 20. MSK Trg od knjige možete preuzeti ovdje, a bilten manifestacije ovdje.
Turističke organizacije Bara, Podgorice i Tivta, uz podršku Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom i u saradnji sa turističkom agencijom Monticola, koju je osnovala NVO CXentar za zaštitu i proučavanje ptica, predstavili su ponudu Crne Gore kao izuzetne nove birdwatching destinacije na sajmu Global Birdfair koji je održan u Oakhamu u Velikoj Britaniji u periodu od 15. do 17.jula.
„Ovaj sajam je najveći događaj te vrste i okuplja izlagače i ljubitelje posmatranja ptica iz svih krajeva svijeta. Veliki broj posjetilaca obišao je štand Crne Gore, gdje su imali prilike da dobiju više informacija o turama koje organizuje agencija Monticola, ponudi Tivatskih Solila, Nacionalnog parka Skadarsko jezero i ostalim lokalitetima interesantnim za ovu ciljnu grupu turista, a ornitolog Monticole je upoznao posjetioce i sa vrstama ptica koje je moguće posmatrati u Crnoj Gori. U razgovoru sa posjetiocima saznali smo da su neki od njih već bukirali odmor u Crnoj Gori u postsezoni ove godine“- saopšteno je juče tim povodom iz Turističke organizacije Tivta.
Turisti koji uživaju u posmatranju i fotografisanju ptica (birdwatchingu) važe za ekološki iziuzuetno osviještene i odgovorne ljude, a po pravilu su veće kupovne moći od ostalih, klasičnih masovnih turista. Destinacije koje im imaju što ponuditi u smislu bogatstva i raznolikosti ornitofaune i njenih staništa, ova kategorija turista posjećuje većinom van glavne turističke sezone, na taj načinj poboljšavajući posjećenost u pred i postsezoni.
Na sajmu u Britaniji pored brojinih štandova birdwatching destinacija, proizvođača optičke i foto opreme, za posjetioce sajma bila su organizovana i brojna predavanja, panel diskusije, umjetničke izložbe i razgovori na temu zaštite biodiverziteta.
„Prema poslednjim istraživanjima birdwatching turizam je rastuća tržišna niša i Evropljani postaju sve više zainteresovani za ovaj vid turizma. Velika Britanija je najveće tržište za ovu vrstu turizma, a slijede Holandija i Njemačka. U Velikoj Britaniji osnovana je i najstarija organizacija za zaštitu ptica u Evropi, Kraljevsko društvo za zaštitu ptica (RSPB), koja broji preko milion registrovanih članova.“- saopštili su iz TO Tivta, napominjući da su ljubitelji posmatranja ptica „obično dobro obrazovani, realativno imućni i veoma zainteresovani za zaštitu prirode.“
„Oni često putuju i solo, bez partnera, a u destinaciji se zadržavaju duže od običnih turista. Ovoj ciljnoj grupi je izuzetno važna sigurnost, pristupačnost lokaliteta i destinacije, stručni vodiči, kao i održivost destinacije. Odlučujući faktori pri odabiru destinacije za promatranje ptica su dostupnost i raznolikost ptičjeg svijeta, kao i prisutnost određenih grupa ptica ili endemskih vrsta. Sezonske migracije ptica takođe igraju važnu ulogu u odabiru destinacije, pa je ovaj segment turizma izuzetno važan radi proširenja turističke sezone, imajući u vidu da ptice migriraju tokom jeseni i proljeća.“-pojasnili su iz TO Tivta napominjući da najmanja bokeljska opština ima izuzetne potencijale za razvoj ove v rste turizma kroz svoj zaštićeni rezervat prirode „Tivatsks Solila“ koje je jedno od veoma važnih staništa za preko 120 različitih vrsta ptica, kao i odmorište koje brojne migratorne vrste prica koriste prilikom svojih sezonskih migracija sa sjevera na jug i obrnuto.
Iz TO Tivat su podvukli da će Nacionalna i lokalne turističke organizacije u narednom periodu u saradnji sa agencijom Monticola raditi na daljoj promociji destinacije za ovu vrstu turizm,a kroz dovođenje specijalizovanih grupa agencija i medija u Crnu Goru.
Robotske ribe koje “jedu” mikroplastiku mogle bi jednog dana pomoći u čišćenju svjetskih zagađenih oceana, tvrdi tim kineskih znanstvenika sa Sveučilišta Sečuan na jugozapadu Kine koji je razvio 1,3 cm dugačke robote koji već uspješno uklanjaju mikroplastiku u plitkim vodama.
Cilj kineskih znanstvenika je omogućiti prikupljanje mikroplastike u dubljim vodama i pružanje informacija za analizu onečišćenja mora u stvarnom vremenu, rekao je Wang Yuyan, član tima koji je razvio robota.
Crna robotska riba mekana je na dodir, a znanstvenici je mogu kontrolirati pomoću svjetla kako bi izbjegli da se zabije u druge ribe ili brodove.
Ako je slučajno pojedu druge ribe, može se probaviti bez štete jer je napravljena od poliuretana, koji je biokompatibilan, rekao je Wang.
Riba je sposobna apsorbirati štetne tvari čak i kada je oštećena.
Može plivati brzinom od 2,76 duljina svog tijela u sekundi, što je brže od većine robota.
“Uglavnom radimo na prikupljanju mikroplastike, ali robot se može koristiti na više načina”, rekao je Wang.
Hrvatski strukovni sindikat kontrolora letenja najavio je štrajk za četvrtak ujutro. Kontrolori leta traže veće plate, upozoravaju na preopterećenost poslom i manjak stručnog kadra. S druge strane uprava tvrdi da je prihvatila niz zahtjeva sindikata.
Sve zavisi o ročištu koje se održava sutra u 10 sati na Građanskom odjelu Županijskog suda, budući da je Hrvatska kontrola zračne plovidbe tražila zabranu štrajka. Dođe li do štrajka to bi moglo uticati na gotovo pola miliona putnika dnevno što kroz prelete kroz hrvatski zračni prostor, što zbog otkazanih letova u hrvatskim zračnim lukama, a dnevni gubitak mogao bi biti veći od 2 miliona kuna. Štrajk je najavljen za četvrtak, a hoće li do njega i doći odlučit će sutra sud, rekla je za središnji Dnevnik Iva Magušić Dumančić.
– Smanjenje učinkovitosti i potencijalno ugrožavanje sigurnosti zračnog prometa neizbježna je posledica preopterećenosti kontrolora letenja i manjka stručnog kadra, što je ključni razlog štrajka članova Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja koji će započeti u četvrtak 21. jula 2022. godine u 7 sati. Rezultat je to višemjesečnih pregovora koji su započeli još 24. marta 2022. godine i niza neuspješnih pokušaja postizanja dogovora s Upravom Hrvatske kontrole zračne plovidbe, koja nije pokazala razumijevanje za zahtjeve kontrolora letenja u čijim smjenama se već sada bilježe rekordni brojevi praćenja zrakoplovnih operacija na našem nebu, čak i u odnosu na pretpandemijske godine, priopštio je HSSKL, koji okuplja 365 članova.
Navode da će od prvog dana štrajka kapacitet, odnosno broj aviona koji prelijeću Hrvatsku, biti smanjen na 40 posto ukupnog propisanog. Što se tiče prometa na zračnim lukama, on će ostati nepromijenjen do subote 23. jula, od kada će kapaciteti svih zračnih luka u Hrvatskoj, osim Zračne luke Osijek, biti smanjeni na 50 posto ukupno planiranih zrakoplova.
– Poznato je da je naš posao jedan od najstresnijih na svijetu i da kontinuirano upozoravamo na preopterećenost i rizik od povećanog stresa. Zbog toga je potrebno što prije prilagoditi usloe rada kako bi se spriječilo ugrožavanje sigurnosti zrakoplovnog prometa. Smatramo da bi ispunjavanje naših zahtjeva trebalo biti na vrhu ljestvice prioriteta, zbog čega se ipak nadamo razumijevanju i dogovoru s Upravom Hrvatske kontrole zračne plovidbe, a sve kako bi, što je moguće prije, bio osiguran nesmetani rad svih zračnih luka, naveo je u priopćenju Krešimir Rakoci, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlikovao je povodom 13. jula – Dana državnosti jedan broj istaknutih ličnosti, kulturnih institucija i sportskih kolektiva za doprinos izgradnji, razvoju i afirmaciji Crne Gore, obnovi njene državnosti i značajna postignuća u različitim oblastima.
Predsjednik Đukanović će uručiti Orden Crnogorske zastave prvog stepena reditelju Veljku Bulajiću, Orden Crnogorske zastave drugog stepena: biznismenu i donatoru Hajrizu Brčvaku, pjevačici izvorne muzike Branki Šćepanović, ranijem ministru Branku Vujoviću, posthumno novinaru i publicisti Boru Krivokapiću, Matici crnogorskoj, VK “Primorac“, PVK Jadran, i Orden Crnogorske zastave trećeg stepena, Gradskoj muzici iz Kotora.
Svečanost uručenje odlikovanja je sjutra, 20. jula u 12:00 časova u vili „Gorica“. U ime odlikovanih zahvaliće reditelj Veljko Bulajić.
Karnevali su višedecenijska tradicija u Boki Kotorskoj, a svake godine više stotina ljudi okupi se kako bi uživalo u kreativnosti maski, muzici i dobrom provodu.
Portonovi se ovog ljeta pridružuje tradiciji, budući da ove sezone privlači veliku pažnju lokalnih i inostranih gostiju bogatim zabavnim programom. Internacionalni karneval na ulicama luksuznog rizorta održaće se u subotu 23. jula sa početkom u 21h. Pored proslave koja će biti organizovana u kafićima i restoranima, posjetioce Portonovog ove večeri će zabavljati i Sergej Ćetković. Njegov koncert održaće se na glavnom, Marina square, sa početkom u 21:30h. Veoma omiljen kod domaće i regionalne publike, Sergejev koncert je već probudio veliko interesovanje. Njegov nastup svakako će biti malo drugačija verzija proslave karnevala, uz mnogo emocija i topline koju je publika navikla da osjeti na njegovim nastupima.
Osim toga, karneval će privući mnoge inostrane trupe koje će donijeti u Portonovi duh evropskih, ali i svjetskih karnevala. U ovoj večeri, zabava će biti kako za najmlađe, tako i za one malo starije, te ljubitelje dobre atmosfere, ukusne hrane i pića i druženja uz vrhunsku muziku.
Karte za koncert Sergeja Ćetkovića mogu se kupiti posredstvom GigsTix-a
