Poljski premijer Mateusz Morawiecki upozorio da će se u Evropu sliti “milijuni” migranata ukoliko politika zaštite granice ostane slaba kao do sada. Također je kazao da, s obzirom na razvoj događaja na poljsko-bjeloruskoj granici, ne isključuje opasnost od izbijanja rata.
– Ako sada ne uspijemo spriječiti ulazak hiljade migranata, uskoro će ih biti na hiljade i milione koji će krenuti prema Evropi. Ako odlučno ne obranimo i zaštitimo granice u Evropi, stotine milijuna ljudi iz Afrike i s Bliskog istoka će pokušati doći u Evropu, a posebice u Njemačku, rekao jeMateusz Morawiecki za njemački Bild.
Kazao je da mu je drago zbog potpore koju ima od Njemačke i ostalih članica NATO-a. Morawiecki također dodaje da bi sljedeći korak mogao biti aktiviranje Članka 4 NATO ugovora, koji se odnosi na kršenje suverenosti teritorija. Članakom se poziva na konzultacije između saveznika, ali još uvijek ne i na vojnu pomoć.
Trenutno se očekuje zajednička izjava Poljske, Litve i Latvije.
NVO MedCEM (Mediteranski centar za ekološki monitoring) uz pomoć NVO CZIP na području Buljarice organizovao posmatranje ptica (Birdwatching) za predstavnike medija i zainteresovane pojedince. Aktivnost je organizovana u okviru CEPF projekta “Podrška lokalnim zajednicama u zaštiti i promociji potencijalnog zaštićenog područja u moru Katič” u saradnji sa NVO Green Home i Crnogorskim društvom ekologa.
Osnovnoj školi u Petrovcu “Mirko Srzentić” donirana je ribolika skulptura “Velika kernja”, napravljenja u obliku kontejnera namenjenog prikupljanju plastičnih flaša. Cilj je podizanje svesti kod najmlađih o očuvanju životne sredine. Skulpturu je napravio Laslo Pataki iz Buljarice, a školi su je od strane NVO uručili Dušan Varda (MedCEM) i Andrija Krivokapić (GH).
U nastavku dana u Crvenoj komuni u Petrovcu promovisan je i budući Vizitorski centar novoustanovljenog Parka prirode Katič. Prisutni su mogli da isprobaju virtuelni vodič kroz zaštićeno područje i saznaju planove za budući rad centra i početke osnivanja prvog Muzeja ribarstva u Crnoj Gori.
U dijelovima BiH tek od narednog mjeseca na snazi će biti nova epidemiološka pravila po kojima će svi zaposleni u javnim službama morati imati dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli covid-19, a ukoliko ga nemaju morat će se testirati o svom trošku.
Vlada Federacije BiH odlučila je u četvrtak podržati prijedlog kriznog stožera tog entiteta o uvođenju pravila “cijepljen-testiran-prebolio”, potvrdio je novinarima pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez, pojašnjavajući kako će se nove mjere početi primjenjivati tek od 20. decembra jer je procjena kako će toliko vremena trebati za potrebne pripreme i prilagodbe unutar zdravstvenog sustava.
“Poslodavac će odlučiti što će s onima koji ne budu imali ispunjen jedan od ova tri uvjeta”, kazao je Čerkez dodajući kako je cilj novih mjera što prije normalizirati život u zemlji kroz suzbijanje širenja zaraze.
Svaki entitet u BiH vodi samostalnu politiku donošenja mjera suzbijanja zaraze, a vlasti Republike Srpske još nisu odlučile uvesti dodatna ograničenja iako se i tamo, kao i u Federaciji, osjete teške posljedice četvrtog vala pandemije prouzročene koronavirusom.
U cijeloj BiH u četvrtak su potvrđena 852 nova slučaja zaraze koronavirusom, a dnevni prosjek u protekla tri tjedna bio je ispod tisuće, no te razmjerno niske brojke rezultat su činjenice da se u zemlji provodi znatno manji broj testiranja nego, primjerice, u Hrvatskoj.
BiH je odavno prešla brojku od 10 hiljada umrlih uslijed zaraze pa je do četvrtka potvrđeno više od 12 hiljada takvih slučajeva.
Završeni su radovi na sanaciji dijela puta Meljine-Petijevići, na lokalitetu Kotobilj, putni pravac Herceg Novi – Trebinje.
Od ponedjeljka, 22. novembra biće normalizovano saobraćanje dionicom od skretanja za stari put do glavne raskrsnice na Kamenom.
Radovi koje je izvela kompanija „Briv Construction“ podrazumijevali su sanaciju klizišta koje je izazvalo oštećenja kolovoza. Ovaj projekat vrijedan gotovo pola miliona eura finansirao je bivši koncesionar puta, kompanija „Univerzal Monte“, u skladu sa sporazumom kojim je ukinuta putarina na trasi Meljine – Sitnica.
U Jadranskom moru od 1990. godine do danas, evidentirano je prisustvo 46 novih vrsta riba od kojih su neke već ovdje uspostavile i svoju populaciju, što znači da su se nastanile „za stalno“ i ovdje se i razmnožavaju.
Čulo se to, pored ostaloga, sinoć na predavanju „Invazivne vrte riba i rakova u Boki Kotorskoj i Jadranu“ a koju je priredila JU Gradska biblioteka Tivat. Veoma interesantno predavanja sa obiljem podataka o promjenama koje u ekološkom smislu, trpi Jadran, održao je ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK). Joksimović jer predstavio sve aspekte rada te naučno-istraživačke ustanove koja ove godine, slavi 60.godišnicu osnivanja i koja se krpoz pet laboratorija i jedan centar, bavi istraživanajm i praćenjem gotovo sbvih aspekata živiota u moru u južnom Jadranu. IBMK pored ostaloga, ima 14 doktora nauka, te po četiri studenta-doktiranda i stručnih saradnika, a gaji vrlo uspješnu međunarodnu saradnju sa kolegama-marinskim biolozima iz inostranstva, te je do sada Institut realizovao i preko 140 raznovrsnih naučno-istraživačkih projekata.
Govioreći o klimatskim promjenama i globalnom zatopljavanju, Joksimović je kazao da se one reflektuju i na morski ekosistem, pa je tako priosječna temperatura površine morske vode na južnom Jadranu u periodu od 1990. do danas, raste za 0,03 stepena Celzujusa godišnje.
Promjene ju moru prvi zapaze ribari – Boka Kotorska – foto S.L.
„Iako to djeluje naoko vrlo malo, kumulativni efekti ovog zagrijavanja morske vode u Jadranu su veoma primjetni i višestruki, posebno sa aspketa stvaranja ambijenta koji je povoljan i za nastanjivanje u Jadranu određenih biljnih i životinkskih vrsta koje su karakteristične za topla, tropska mora“- kazao je Joksimović dodajući da osim prirodnih uticaja kroz kretanje morskih struja, toplotu i salinitet morske vode, na promjenu živog svijeta u Meditreranu i Jadranu, utiče i otvaranje vještačkih plovnih puteva poput Sueckog kanala od čijeg je prokopavanja 1865.godine, Mediteran i fizilki spojen sa Crvenim morem, pa tim putem u Sredozemlje i Jadran ulaze i alohtone vrste, tzv. lesepsijski migranti. Sa druge strane, kroz Gibraltarski moreuz u Meditreran dolaze i vrste iz Atlanskog okeana, a krot Dardanele i vrste karakteristične za basen Crmog mora. Do sada je kroz Suecki kanal, iz Crvenog mora i Indijskog okena u Mediteran ušlo 60-tak novih vrta riba.
„Hrvatski i crnogorski ihtiolozi su od 1990.do danas evidentirali, identifikovali i opisali ukupno 46 novih vrta riba i rakova u Jadranu tako da sada, računajući i domicilne -autohtone vrste, baratamo podatkom o najmanje ukupno 450 vrsta koje obitavaju u našem moru.“- kazao je Joksimović detaljno predstavljajući neke od novih vrsta riva poput četvorozupke, trumpetače, mramornice, plavog trkača, okeanske napuhače, zvjezdooka, žutouste barakude, trorepana, plavog raka, dviju novih vrsta kirnji, do najnovijeg stanovnika Jadrana – ribe lava (dragonfish).
Ova posljednja je posebno problematična jer je vrlo otrovna, nema prirodnog neprijatelja u Jadranu, niti je interesantna za komercijalni izlov, a istovremeno je predator koji uništava brojne domicilne vrste riba i morskih orgnaizama, Stoga, po mišljenju Joksimovića, jedini način da se populacija ribe-lava u Jadranu koliko-toliko održava pod kontrrolom, ubuduće će morati biti njen organizovani ciljani izlov i uništavanje da ona ne bi potpuno preuzela habitat.
Neke od novih vrta, poput nove dvije sorte kirnji, odnosno posebno plavog raka, komercijalno su vrlo interesantne za ribolov i plaman na tržištu, ali za sada lokalni ribari još, barem kada je plavi rak u pitanju, nisu pokazali veće interesovanje da se pozabave organizovanim izlovom i prodajom tog ulova.
Iz akvarijuma Instituta za biologiju mora u Kotoru
Joksimović je dodao da opasnost za domicilne vrste i habitat od novounešenih morskih biljaka, najviše predstavljaju alge caulerpa racemosa i caulerpa taxifolia koje su porijeklom iz voda Indijskog i Pacifičkog okena blizu Australije. Pormjene u ekosistemu utiču i na povećaje populacije određenih domicilnih vrsta riba, poput strelke koja je interesantna za prvenstveno sportski ribolov, ali koja zbog svoje agresivnosti, nerijetko nanosi i značajnu štetu pojedinim drugim domaćim vrstama značajnim za komercijalni ribolov, poput cipola.
On je dodao da IBMK odlično sarađuje sa lokalnim ribarima i širom zajednicom na primorju, na planu jačanja svijesti i edukaciuje o problemu koji stvaraju alohtone i invazivne vrste. Kroz projekat LEK (Local Ecologiocal Knowledge) je na tu temu, IBMK već napravio 30-minutne interjuje sa preko 100 profesionalnih i sportsko-rekreativnih ribara duž cijelog primorja – od Igala do Ade Bojane. Tom prilikom pd ljudi koji su svakodnevno u dodiru sa morem i životom u njemu, prikupljeni su podaci o prisustvu alohtonih i invazivnih vrta, učestalosti njihovih uloga, ali i trendovima koje ribari primjećuju u ponašanju, brojnosti i prisustvu domicilnih vrsta –posebno onima ima značajnim za komercijalnu ekspolataciju.
Službenici Ministarstva zdravlja, Uprave za inspekcijske poslove i Uprave policije od petka do nedjelje veče intenzivno će kontrolisati poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera, s posebnim akcentom na Podgoricu i Nikšić.
Fokus će, kako je saopšteno iz ministarstva, biti posjedovanje Nacionalne digitalne kovid potvrde u ugostiteljskim objektima i ostalim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi.
Provjeravaće se i informacije da se, uprkos zabrani, u pojedinim objektima i dalje organizuju svadbe.
Kontrolom će rukovoditi Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije i u saradnji sa lokalnim samoupravom.
“Ministarstvo zdravlja poziva privrednike i građane da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera i to ne zbog straha od bilo kakve novčane kazne, već zbog vrijednosti rođenih života”, zaključuje se u saopštenju.
Aerodromi Crne Gore apliciraće za projekat malih i regionalnih aerodroma, u kom su već 14 aerodroma Grčke.
To je razmatrano juče u Briselu na sastanku crnogorske delegacije sa direktorom Direkcije za upravljanje mrežom u Eurocontrolu g. Iacopom Prissinottiem.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski saopštio je da je sastanak sa Prissinottiem bio posvećen svim aktivnostima koje su u nadležnosti Eurocontrola, organizacije koja je prvenstveno zadužena za sigurnost vazdušne plovidbe.
“U načelu, oni su zaduženi za kontrolu letenja svake države, ali su značajno proširili svoju odgovornost i interesovanje. Direkcija za upravljanje mrežom je najvažniji dio Eurocontrola i u njoj se planiraju svi letovi unutar evropskog neba, ne samo unutar neba Evropske unije, već na veoma većoj teritoriji, sa većim brojem članica”, objasnio je Jandreoski.
Nakon sastanka u Eurocontrolu
On je istakao da je na tom sastanku dogovoreno, da pored 14 grčkih aerodroma koji su dio projekta ECRA (European Connectivity for Regional Airports) za male, regionlane aerodrome i Aerodromi Crne Gore apliciraju za učešće u tom projektu.
“Za Crnu Goru je to veoma značajno, jer do sada, nijedan aerdorom sa područja bivše Jugoslavije, ali ni iz Albanije, Bugarske, Rumunije, Mađasrske, nije prihvaćaen za taj dio projekta, čak, iako je to veoma značajno, nisam siguran ni da su aplicirali za projekat. Mi smo, na sastanku sa g. Prissinottiem iznijeli stav da ćemo sve što je nužno da bi bili dio projekta kanalisati preko Ministarstva kapitalnih investicija, a Eurocontrol je to veoma pozitivno prihvatio, jer znaju koliko je važno da država podrži taj poroces, koji se, na kraju, završava preko njih, bez razlike da li projekat vodi Agencija za civilno vazduhoplovtsvo, Aerodromi Crne Gore ili Kontrola letenja”, kazao je on. Osim Jandreoskog, sa Prissinottiem su se sastali Sa njima su se sastali državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, Milica Mićunović iz tog ministarstva, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Petar Radulović.
Aktuelna Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića, kada su u pitanju kapitalna ulaganja države u javne objekte na njenoj teritoriji, prema Opštini Tivat odnosi se jednako kao i sve prethodne DPS-om predvođene Vlade Crne Gore.
Pokazuje to „Lista prioritetnih kapitalnih projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta države u 2022. godini“, a koju je Vlada usvojila na svojoj posljednjoj sjendici u četvrtak Na listi je ukupno 117 ptrojekata iz svih ccrnogorskih opština, pojedinačne vrijensoti od desetina hiljada, do nekoliko desetina miliona eura. Ukupna vrijednost svih projekata je čak 549.050.096 eura.
Od svega toga Vlada je odlučila da Tivat naredne godine iz državnog budžeta zaslužuje samo milion eura za jedan jedini projekat na teritoriji te opštine – drugu fazu izgradnje i uređenja obale i lungo mare šetališta na Belanima, a što će biti realizovano preko Uprave javnih radova Crne Gore. Niti jedan od još šest projekata koje je Vladi, odnosno Ministarsvu finansija i socijalnog staranja, prije koncipiranja ove Liste, kandidovala Opština Tivat, nije prošao iako je među njima bilo projekata za grad mnogo prioritetnijih i važnijih nego što je to nastavak uređenja obale i šetališta uz more na Belanima. Za većinu tih kandidovanih prijekata, lokalna uprava Tivta koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, imala je u najvećoj mjeri ili potpuno završenu projektnu dokumentaciju.
Pored ostaloga, Tivćani su Vladi kojoj većinu daju DF, Demokrate i URA, za finasiranje iz državnog budžeta naredne godine, kandidovali projekte izgradnje Vatrogasnog doma, izgradnju objekta za potrebe smještaja preduzeća „Viodovod i kanalizacija“ i izgradnju objekta za smještaj Komunalnog preduzeća. Vodovod i Komunalno inače, trebalo je da su već prije nekoliko godina izmjestili djelove svojih tehničkih službi, magacina i radionica sa lokacije preko puta Porto Montenegra, na samom obodu velikog Gradskog parka, a koja je obuhvaćena Državnom studijom lokacije „Arsenal“ po kojoj se razvija nautičko-.turistilki centar Porto Montenegro i namijenjena je za nešto sasvim drugo u odnosu na aktuelne radionice i parking komunalnih i vozila Vodovoda. Tivatska Služba zaštite već par godina privremeno je smještena u objektu neadašnjeg hotela „Tivat“ na Seljanovu gdje nema ni približno adekvatne uslove za rad, pogotovo za čuvanje sojih skupih specijalizovanih protivpožarniuh vozila. Još bitnije, vlasnsik hotela „Tivat“ je već nagovjestio opštinarima da im više neće produžavati zakup tog objektza za smještaj vatrogasaca jer namjerava da ovu atraktivnu lokaciju ubrzo provede planskoj namjeni.
Tivat – panorama
Osim što se oglušila na ovako urgentne probleme Tivta sa smještajem javnih službi i preduzeća neophodnih za nesmetano funkcionisanje grada i život njegovih stanovnika, Vlada Crne Gore je ignorisala i prioritet svih prioriteta sa kojom joj je za ulazak u državni kapitalni budžet za 2022., konkuirisala lokalna uprava Tivta – izgradnju nove škole i vrtića u Krtolima.
Akutni nedostatak školskog i prostora za djecu predškolskog uzrsta jedan je od gorućih i najurgentnijih na području najamnje bokeljske opštine u kojoj je posljednja osnovna škola sagrađena još davne 1984.godine. Iako ulaganje u škole nije zakonska obaveza lokalne uprave, već države koja u Tivtu tim povodom, ništa ne radi već godinama, Opština Tivat je još za vrijeme mandata bivše lokalne DPS-SD-HGI vlasti, krenula u izradu projektne dokumnetacije za izgradnju objekata novih osnovnih škola u Donjoj Lastvi, Gradiošnici i u Radovićima, a koje trenutno funkcionišu u malim, neuslovnim, dotrajalim ili potpuno devastiranim montažnim objektima napravljenim još nakon zemljotresa 1979. godine. Tako je početkom prošle godine potpisan ugovor dsa kompanijom „Urbi pro“ iz Podgorice za izradu glavnog projekta novog objekta OŠ „Branko Brinić“ i vrtiuča u Radovićima, vrijedan 44.770 eura, dok je sa podgoričkom firmom „A12 project“ Opština u februaru prošle gidine potpisala ugovor za izradu glavnog projekta rekonstrukcije škole u Gradiošnici, vrijedan 18.150 eura. Ranije su već realizovani i tenderi za izbor projektanata rekonstrukcije škole u Donjoj Lastvi i vrtića u tom naselju. Bivši tivatski gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) je prije lokalnih izbiora u avgustu 2020. u više navrata javno govorio da će lokalna uprava, iako to nije njena zakonska obaveza, pripremiti svu dokumentaciju za rekonstrukciju školskih objekata u, Radiovićima, Gradiošnici i Donjoj Lastvi, kao i tamošnjeg vrtića jer kako je kazao, ne želi da čeka državu, već da bude spremna i da je to njen doprinos za pokretanje tih investicija sa nivoa Vlade.
Međutim, kako ni Kusovac kod “svoje”, DPS Vlade nije imao priođu da dobije finansiranje izgradnje bilo kojeg novog javnog objekta u Tivtu iz državne kase, tako ni aktuelna administracija gradonačelnika ĐŽelkjka Komnenovića (NP) uprkos brojnim susretima sa ministrima-ekspertima i samim premijerom Krivokapićem, ni kod aktuelne, “ekspertske” Vlade, nije postigla gotovo ništa bolji rezultat. Naime, iako joj je predat gotov i revidovan glavni projekat izgradnje nove škole i vrtića u Radovičima vrijednih 3,8 miliona eura, “Komisija za ocjenjivanje projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta države” a koju je formirala Vlada, nije prihvatila ni taj, ni još čak pet drugih projekata kandidovanih od Opštine Tivat. Među njima je bio jedan (izgradnja puta za kompleks Northstar na hercegnovskom dijelu Luštice kroz teritoriju poluostrva koja pripada Tivtu) vrijedan nešto preko million eura, a koji je inače, obaveza države, a ne lokalne uprave Tivta prema tom investitoru. Ipak, komisija u sastavu Branko Nilević i Slobodanka Burić (Ministarstvo finansija i socijalnog staranja), Ljubinka Ivanović i Ernesa Kardović (Ministarstvo kapitalnih investicija), Bojana Kaluđerović i Nevenka Jovović (Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma), Zorica Vojinović i Draško Milić (Ministarstvo ekonomskog razvoja) i Ilija Mugoša kao predstavnik kabineta Predsjednika Crne Gore, snmatrala je da samo projekat nastavka gradnje obalnog šetališta na Belanima u Tivtu zaslužuje finansijsku podršku države.
Inače, ova komisija je pored ostaloga, kao projekte pod interesa da ih država finasira iz kapitalnog budžeta u 2022, uvrstila i neke koji se tiču uređenja lokalne infrastrukture što bi trebale finansirati same opštine, poput npr. 2,17 miliona eura vrijendog projekta rekonstrukcije Ulice Ludviga Kube u Podgorici, i400.000 eura vrijedne izgradnje jedne nove gradske saobraćajnice u Beranama, rekonsžtrukcije biulevara 13.jula u Nikšpiču od 1,1 milion eura, nabavke sadnog materijala za Kuću voća u Andrijevici…
JU Muzeji i galerije Budve realizuje bogat kulturni program povodom obilježavanja Dana Opštine Budva. Program će se realizovati u periodu od 18. do 26. novembra u Budvi i Petrovcu.
Program će početi 18. novembra 2021. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, kada će biti upriličen koncert hora Sv. Jevstatije Prevlački pri crkvi Sv. Trojice. Koncert se organizuje povodom obilježavanja 25 godina postojanja i rada hora.
Takođe u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, 19. novembra 2021. godine u 19 časova budvanska publika će biti u prilici da prisutvuje koncertu „Računajte na nas“ na kom će se predstaviti djeca i mladi iz svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije Opštine Budva – Vrtića „Ljubica Jovanović Maše“, Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“, Druge osnovne škole, ŠOMO Budva i SMŠ „Danilo Kiš“. Ove večeri će u Modernoj galeriji i zvanično biti otvorena Izložba poklonjenih radova iz fundusa Moderne galerije 2019–2021.
Program se nastavlja 23. novembra 2021. godine u 18 časova, kada će u kino sali Spomen doma „Crvena komuna“ biti uplićen koncert „Računajte na nas“ u okviru kog će se, kao i u Budvi, predstaviti djeca i mladi iz svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije Opštine Budva.
Koncertom će zvanično biti otvorena i izložba radova iz zbirke „Zavičajni umjetnici” iz fundusa galerije „Marko Krstov Gregović“. Program te večeri se nastavlja u 19 časova u spomen-sobi Spomen doma „Crvena komuna“ predstavljanjem publikacije „Petrovačka opština (1920–1921)“ autora mr Marka Janketića, o kojoj će, pored autora, govoriti i prof. dr Vasilj Jovović.
U četvrtak, 24. novembar 2021. godine u 19 časova, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biće predstavljanjen zbornik „Antička Budva“ sa međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma u izdanju JU Muzeji i galerije Budve. O zborniku će govoriti prof. dr Irena Lazar, mr Dobrila Vlahović, mr Mladen Zagarčanin I Dušan Medin, MA – urednik.
Program se zavržava 26. novembra 2021. godine u 19 časova, otvaranjem izložbe „Seljak u karikaturi Ježa 1935–1990. godine” autorke dr Tatjane Mikulić, u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Program se ralizuje u saradnji sa Etnografskim muzejem u Beogradu, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije Budve.
Dvije klimatske aktivistkinje u Australiji popele su se u utorak, 16. studenog, na goleme strojeve u australskoj luci Newcastle, zaustavivši operacije u ovoj najprometnijoj luci za izvoz ugljena na svijetu, piše Splash247.
Sudjelujući u prosvjedima koje je organizirala skupina aktivista Blockade Australia, vezale su se na stroj za utovar u luci.
Zianna i Hannah zatvorile su luku za izvoz ugljena u Newcastleu. Spustile su se pomoću užeta sa strojeva za rukovanje ugljenom. Luka ne može nastaviti s radom dok ih policija ne ukloni, rekli su iz skupine. Ovo je deseti uzastopni dan prekida rada luke u Newcastleu i njene željezničke infrastrukture.
Policija je pozvana da ukloni aktiviste. U međuvremenu, dva druga prosvjednika Blockade Australia izvela su slične akcije u lukama te su uspjeli isključiti opremu i također se privezati za strojeve u luci.
Prosvjedi su poremetili rad u luci i okolnoj željezničkoj infrastrukturi u posljednja dva tjedna, zbog čega je policija ondje rasporedila snage kako bi se suzbile ove vratolomije.
S obzirom na potpuni bezobrazluk i očito kršenje zakona, klimatski aktivisti ovakvim akcijama rade više štete nego koristi u postizanju ciljeva za koje se navodno zalažu. Remećenjem lučkih operacija i sličnim potezima, koje smo nedavno imali prilike vidjeti i u Hrvatskoj kada je Greenpeace vandalizirao LNG terminal u Omišlju, klimatski aktivisti ne ostavljaju prostora za razgovor. S obzirom da ne nude realna rješenja i konkretne planove za rješavanje klimatskih problema, izgleda da je ovim (uglavnom) mladim ljudima bitnija medijska pažnja nego stvarna borba protiv klimatskih promjena, o kojima toliko vole pričati.
