Službenici policije u Herceg Novom otkirili su krivično djelo nadriljekarstvo i protiv osumnjičenog T.T. (48) državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeli krivičnu prijavu, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako se sumnja, u neutvrđenom vremenskom periodu, bez diplome Medicinskog fakulteta ili druge odgovarajuće stručne spreme, kao lice koje nije član Ljekarske komore Crne Gore bez odobrenja nadležnih organa bavio liječenjem putem bioenergije i primjenom prirodnih preparata.
“Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je za liječenje naplaćivao 30 eura po terapiji a da je ovom radnjama stekao protivpravnu imovinsku koristi u iznosu ne manjem od 200.000 eura”, navodi se u saopštenju UP:
Dodali su i da su po naredbi nadležnog sudije za istragu izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi T.T. i tom prilikom “pronašli i oduzeli novac u iznosu od 36.420 eura, a za koji se sumnja da je stečen vršenjem krivičnog djela nadriljekarstvo”
Još pet osoba preminulo je od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 548 novopozitivnih slučajeva, i to 489 među građanima i 59 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz IJZCG. Analizirano je 3.696 uzoraka na novi koronavirus.
Novozaraženi su registrovani u slejdećim opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
123
1
124
Ulcinj
59
22
81
Budva
62
15
77
Bar
33
6
39
Kotor
28
2
30
Nikšić
28
1
29
Herceg Novi
22
5
27
Tivat
27
27
Rožaje
24
2
26
Bijelo Polje
24
24
Cetinje
14
14
Berane
11
11
Pljevlja
7
1
8
Plav
6
1
7
Danilovgrad
6
6
Tuzi
6
6
Gusinje
3
1
4
Kolašin
3
3
Petnjica
0
2
2
Plužine
2
2
Šavnik
1
1
Ukupno
489
59
548
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za jučerašnji dan iznosio je 14,83%.
Preminuli su bili iz sljedećih opština: Ulcinj (3), Bar (1) i Cetinje (1), od kojih je najmlađi imao 56, a najstariji 92 godine.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.651.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 219 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 4.639. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 107.041”, navode iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Shodno inicijativi grupe građana iz naselja Škaljari, a koja se odnosi na ispuštanje fekalnih optadnih voda u atmosferski kanal, Služba za inspekcijske poslove je preduzela niz upravnih mjera i radnji, te je nakon utvrđenih činjenica počiniocu, firmi ,,SLD NIKAC MONTENEGRO PLUS” doo Tivat uručila prekršajni nalog u iznosu od 1500 eura, saopšteno je iz Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor.
Kako su naveli, izvršnom direktoru izdat je prekršajni nalog u iznosu od 500 eura o čemu je subjektu nadzora uredno poslato obavještenje.
“Nadležni inspektor službe za inspekcijske poslove je u nedjelju, primio telefonsku prijavu i uz asistenciju službenika Uprave policije OB Kotor izvršio inspekcijski nadzor u mjestu Vidikovac – Škaljari. U momentu kontrole na licu mjesta jasno se vide svježi otisci guma kamiona pored samog potoka u kojem se vide ispuštene fekalije. Prema izjavi više mještana koji su snimali mobilnim telefonima kako cistjerna ispušta fekalije u potok kao i prema video zapisima i fotografijama istih, može se konstatovati da je riječ o firmi”, navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, inspekcijskom nadzoru je prisustvovalo preko 20 mještana koji su narednog dana u prostorije Službe za inspekcijske poslove dostavili pisanu prijavu sa nizom fotografija i video snimaka koji su i javno objavljeni na društvenim mrežama.
“Prijavu su potpisale 34 osobe koje u opisu prijave navode da je kamion preduzeća ,,SLD NIKAC MONTENEGRO PLUS” doo Tivat izvršilo ispuštanje fekalnih otpadnih voda u atmosferski kanal”, dodaje se u saopštenju.
Uzimajući u obzir dostavljeni foto materijal, izjave mještana zatečnih na licu mjesta i predmetnu prijavu potpisanu od strane ovih lica nadležni inspektor je podnio Osnovnom državnom tužilaštvu, Upravi policije OB Kotor, kao i Odsjeku za ekološku inspekciju.
“Iz Službe za inspekcijske poslove apeluju na građane da čuvaju životnu sredinu jer će u suprotnom biti kažnjeni u skladu sa Zakonom”, zaključuje se u saopštenju.
U Crnoj Gori je potvrđeno prisustvo delta soja koronavirusa, saopšteno je danas iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).
Iz IJZCG je saopšteno da su u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) pratili situaciju kada je riječ o delta soju SARS-CoV-2 i uz postojeću strategiju definisali niz ključnih aktivnosti i nivoa pripremljenosti za kritične varijante SARS-CoV-2, u skladu sa SZO preporukama u slučaju povećane transmisije ovog virusa u državama širom Evrope.
“U Crnoj Gori je potvrđeno prisustvo delta (B.1.617.2) soja SARS-CoV-2. Nakon prošlonedjeljne posjete ekspertskog tima Instituta “Robert Koh” iz Berlina, kada je sprovedena obuka osoblja u IJZCG za sprovođenje sekvenciranja genoma, preliminarno je utvrđeno postojanje delta soja koronavirusa. Sumnja je potvrđena po pristizanju rezultata iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC – Europenan Centre for Diseases Prevention and Control) kojem su poslati uzorci iz Crne Gore, u okviru “Programa pomoći zemljama Zapadnog Balkana u sekvenciranju genoma patogena””, istakli su iz IJZCG.
Iz te ustanove su rekli da su očekivali detekciju delta soja u Crnoj Gori već duži period i da su upozoravali javnost na mogućnost njegovog prisustva.
“Takođe, naši epidemiolozi su ukazivali na to da će delta soj apsolutno pratiti obrazac ponašanja kao i u svim zemljama u kojima je već neko vrijeme prisutan. Dakle, da će postati dominantan jer se vrlo lako prenosi”, piše u saopštenju IJZCG.
Saopštili su i da se delta soj se prvi put pojavio u Indiji u oktobru 2020. godine, dok je u junu mjesecu 2021. godine u Velikoj Britaniji 90% oboljelih bilo zaraženo ovim sojem. Kada je riječ o regionu, delta soj je prvi put registrovan u Republici Hrvatskoj 28. juna, zatim u Sjevernoj Makedoniji, potom na Kosovu 29. juna i nakon toga u Bosni i Hercegovini i u Srbiji 1. jula. 2021. godine.
“Razlika u odnosu na prethodne varijante korona virusa, jeste u tome što se delta soj mnogo lakše prenosi, pa samim tim izaziva infekciju kod većeg broja ljudi. Jedna osoba može zaraziti pet do osam drugih osoba. Ono što je takođe važno naglasiti, jeste, da delta soj pokazuje nešto veću otpornost prema vakcinama u odnosu na ostale sojeve. Podsjećajmo građane na važnost vakcinacije, odgovornost i poštovanje mjera jer samo tako možemo zaštititi sebe i druge, piše u saopštenju IJZCG.
Ove nedjelje tri najprometnije hrvatske zračne luke (Split, Zagreb i Dubrovnik) zabilježile su preko 150 operacija komercijalnih putničkih zrakoplova. Naša najprometnija zrakoplovna destinacija ove blagdanske nedjelje, kao i aktualne ljetne sezone, bila je splitska zračna luka. Split je imao nešto manje polijetanja i slijetanja, nego Dubrovnik i Zagreb zajedno. Svakako nas može veseliti kako je ova ljetna sezona i u avijacijskim okvirima značajno nadmašila pandemijsku 2020. godinu. U nastavku donosimo pregled prometa u naše tri najprometnije zračne luke.
Dubrovnik
Naša najjužnija zračna luka bila je druga najprometnija zračna luka po broju operacija komercijalnih putničkih zrakoplova. Dubrovačka zračna luka zabilježila je preko 40 operacija putničkih komercijalnih zrakoplova, odnosno ukupno preko 90 odlaznih i dolaznih letova. Međunarodna odredišta s najviše letova iz Dubrovnika bili su London i Pariz, svako s 5 odlaznih i dolaznih letova. Od domaćih odredišta Dubrovnik je, kao i Split, bio povezan samo sa Zagrebom (po 3 odlazna i dolazna leta). Valja istaknuti kako je Dubrovnik i ove nedjelje zabilježio 2 redovne prekooceanske linije, odnosno letove United Airlinesa i Delta Airlinesa prema New Yorku (EWR i JFK).
U Dubrovniku smo ove nedjelje mogli vidjeti preko 20 različitih aviokompanija. Neke od navedenih bile su: KLM, Eurowings, Croatia Airlines, Smartwings, Wizz Air, EasyJet, Transavia, Vueling, Austrian Airlines, Lufthansa, Air France, Aeroflot, Ryanair, British Airways, Iberia, Finnair, Jet2, TUI, Wizz Air te dva ranije spomenuta američka avioprijevoznika United i Delta.
Split
Splitska zračna luka bila je vrlo zaposlena ove nedjelje. Ukupno je zabilježeno preko 14o dolaznih i odlaznih letova, odnosno preko 70 operacija komercijalnih putničkih zrakoplova. Od međunarodnih odredišta Split je najviše odlaznih letova imao prema Londonu, čak 6 letova prema 4 različite londonske zračne luke (Heathrow, Gatwick, Luton i Stansted). Unutar Hrvatske iz Splita se moglo letjeti redovnim linijama samo prema Zagrebu. Split je prema Zagrebu bio povezan s 5 odlaznih letova Croatia Airlinesa.
U Splitu smo ove nedjelje mogli vidjeti preko 25 različitih aviokompanija! To su bili: KLM, SAS, Eurowings, Croatia Airlines, Smartwings, Wizz Air, EasyJet, Transavia, Vueling, Windrose, Edelweiss, Austrian Airlines, Lufthansa, Ukraine International, Air France, Aeroflot, Condor Airlines, Luxwing, Ryanair, British Airways, Air Serbia, Iberia, Volotea, LOT, Finnair, Jet2 te Luxair. Iz Splita i u Split se moglo letjeti iz preko 40 različitih međunarodnih odredišta ove nedjelje.
Zagreb
Zagrebačka zračna luka je bila naša treća najprometnija zračna luka ove nedjelje po broju letova komercijalnih putničkih zrakoplova. U Zagrebu je zabilježeno preko 40 operacije komercijalnih putničkih zrakoplova, odnosno preko 80 dolaznih i odlaznih letova. Frankfurt je tradicionalno bio međunarodno odredište s najviše odlaznih letova iz zagrebačke zračne luke te se iz Zagreba prema Frankfurtu moglo putovati na 5 različitih odlaznih letova. Za razliku od Splita, Zagreb je bio povezan letovima najvećeg domaćeg zrakoplovnog prijevoznika s 4 različita domaća odredišta (Split, Dubrovnik, Zadar i Pula).
U Zagrebu su se ove nedjelje mogli vidjeti 10 različitih aviokompanija. Tako su u Zagreb letjele sljedeće strane aviokompanije: KLM (Amsterdam), Ryanair (London Stansted, Milan Orio, Rim Ciampino i Brisel Charler), Turkish (Istanbul), Lufthansa (Frankfurt), Iberia (Madrid), Air France (Pariz), Windrose (Kijev), TAP (Lisabon), British Airways (London Heathrow), LOT (Varšava), Air Serbia (Beograd) i Eurowings (Stuttgart i Keln). Croatia Airlines je odradila najviše rotacija zrakoplova u Zagrebu, odnosno sveukupno preko 40 dolaznih i odlaznih letova. Od stranih odredišta, s domaćim avioprijevoznikom moglo se letjeti prema Munchenu, Frankfurtu, Rimu, Dublinu, Beču, Amsterdamu, Kopenhagenu, Parizu, Zurichu, Skopju, Ateni, Sarajevu, Briselu.
Turska i Crna Gora nalaze se od ponedjeljka među destinacijama sa najvećim rizikom za putnike, prema popisu američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koji se redovno revidira.
Prema smjernicama CDC-a treba izbjegavati putovanja do lokacija s oznakom “Nivo 4: Covid-19 vrlo visoka”.
Svako ko mora putovati treba da se prvo potpuno vakciniše, savjetuje agencija, prenosi CNN.
Četiri odredišta dodata su u ponedjeljak na popis nivoa 4 – Dominikanska republika, Džersi, Crna Gora i Turska.
CDC-ov popis obavještenja o putovanjima kreće se od nivoa 1 (“niska”) do nivoa 4 (“vrlo visoka”).
Odredišta koja spadaju u kategoriju “Covid-19 vrlo visoka” nivoa 4 imala su više od 500 slučajeva na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 28 dana, prema parametrima CDC-a.
Kategorija nivoa 3 odnosi se na odredišta koja su u posljednjih 28 dana imala između 100 i 500 slučajeva na 100 hiljada stanovnika.
Turska i Crna Gora prethodno su bile rangirane na “nivou 3: visoka stopa Covid-19”.
Kao godina početka gradnje betinske gajete uzeta je daleka 1740. pa ona stoji i u nazivu relativno mlade Udruge Betinska gajeta 1740. koja je upravo na Novom dugom mulu u ljetno predvečerje-nekuvečer- obilježila 10 godina postojanja; piše Šibenski.hr.
Malu i mjerama prilagođenu svečanost, odnosno Svečanu skupštinu organizirala je Udruga, njena aktualna predsjednica Marinka Fržop- precizno i pedantno i na sve misleći, kako to većina žena radi pa je zapravo divno čudo da na čelu udruge koja se bavi muškim poslima zaštite i afirmacije teških i radnih drvenih brodova bude jedna žena.
Tek uzgred: žena kalafata.
-Prije deset godina počela se pisati ova naša povijest, a na osnivanju Udruge su se našla čak 23 entuzijasta- u našem mjestu to je rijetkost! Time su dali veliki doprinos mjestu, baštini, drvenoj brodogradnji uopće. Ova nam je obljetnica prigoda da se na to osvrnemo- rekla je predsjednica Marinka publici u kojoj su mahom sjedili muškarci na ovaj ili onaj način okrenuti predmetu njihove proslave- drvenom brodu, gajeti, dočim je ženski dio sve začinio pjesmom.
Članice KUD-a Zora u narodni nošnjam, divno kolorirane i šesne i autentične bez obzira što nova vremena nose nove frizure, šminku i postole. Ali…one tu autentičnost još uvijek nose u sebi makar s čim se danas bavile i koje škole završile ili ne završile.
Govorila je Marinka Fržop o značaju drvenog broda, a većina betinskih brodova štivana je oko i unutar Novog Dugog mula- sve tješnjeg i tješnjeg i već se sa Skupštine čuo apel za potrebom izgradnje novog mula u zaštiti od juga.
Ima li bolje stvari nego da se zbog izgradnje novih brodova u Betini, ili obnove starijih, traži mulo više?
Nije predsjednica propustila spomenuti ni formule betinsih kalafata po kojoj su se konstruirali brodovi izvrsnih navigacijskih sposobnosti, k tome višenamjenski, linijama savršeno prilagođeni moru i vremenskim uvjetima. U tradicijskoj izradi, u malim obiteljskim škverovima, nastala je betinska gajeta a kao godina se uzima ta, 1740. kad je vrsni kalafat Paško Filipi s obitelji doselio iz Korčule, a kasnije su došle i Urode.
-Međutim, za pretpostaviti je da njihovo doseljenje nikako nije slučajno već je bilo predodređeno ekonomskim migracijama onoga doba pa su, tražeći posao, došli u mjesto u kojem se njihov zanat tražio i cijenio….što znači da je drvena brodogradnja u našem kraju i mjestu već postojala, možda u skromnijem obliku.
Štošta oko hrvatskog drvenog broda promijenilo se u nekoliko zadnjih desetljeća, što se Betine tiče od početka održavanja Regate za dušu i tilo. Nekako ranije i tada pri HAZU i u sklopu projekta Ars Halieutika i pod pokroviteljstvom Komisije za istraživanje i očuvanje hrvatske pomorske baštine, Znanstvenog vijeća za morsku brodogradnju, Razred za pomorstvo, naslov je glasio- betinska gajeta sveti brod. Dakle odlukom je priznat tip tradicijskog drvenog broda ”…a tu veliku zahvalnost dugujemo prof. dr. Velimiru Salamonu i našem sumještaninu prof. dr Nenadu Bobancu – oni su naši počasni članovi!”- rekla je predsjednica Fržop.
Dogodio se nakon toga i znanstveni skup u Betini u velikom škveru, baš s temom “Betinska gajeta-proizvod specifičnog, gospodarskog i društvenog stanja”. Od izuzetno važnih, baš izuzetno važnih zaključaka- a to je ponovno pokretanje srednjškolskog obrazovanja za brodograditelje pa osnivanja Muzeja drvene brodogradnje u Betini, prvi nije realiziran do danas a Muzej bogme jest, zahvaljujući matičnoj Općini Tisno i uz praktičnu pomoć tadašnjeg predsjednika Đenka Šandrića.
Muzej postoji, prelijep je i prepametan i pobire muzeološke nagrade doma i diljem Mediterana. Nematerijalna zaštitita kulturnog dobra betinsku je gajetu stigla u lipnju 2015. kad je upisana u Registar kulturnih dobara RH.
A kad se radio Muzej, ogroman doprinos, često posredstvom tadašnjeg predsjednika Đenka Šandrića, dale su betinske kalafatske obitelji. To što su one dale, to su neprocjenjivo vrijedni eksponati novog muzeja.
Nabrojila je u svom prigodnom govoru predsjednica Fržop ama baš sve koji su na ovaj ili onaj način zaslužni a Udruga im pripremila priznanja, prigodna, premda su i bez priznanja zaslužni svi ili makar većina, mnogi. Od pojedinaca do društava, udruga, privatnika, prijatelja, betinskih gostiju…ne možemo ni ispisati cijelu listu.
-Naša Udruga, kao i naš drveni brod, ima dušu, ona postaje živi spomenik njenih članova a sad ih je šezdeset koji su odlučili čuvati tradiciju mjesta i nasljeđe predaka.
No govora je bilo i o tome kako u Muzeju na otvorenome više nema mjesta i kako tu vlada uvjetno rečeno neki nered ali i činjenica da svaki uboga brod u betinskom vlasništvu mora imati svoj vez. To je njihova nasušna potreba i pravo.
Skupština je održana užežin Regate za dušu i tilo, a malo iza regate Dlan i veslo- ove godine baš veličanstvene ženske veslačke regate koja je revitalizirana marom Turističke zajednice, Udruge i- veslačica kao takvih. Ove godine- devedeset njih!
A kad je završila svečana Skupština na kojoj smo odslušali i najnoviju Škevinovu Betinsku gajetu s pjevačicama KUD-a Zora, onda su neki mladi ljudi odmah uzeli sve sklanjati i čistiti prostor.
Članovi udruge i to- mladi! Pomladak!! Nemoš vjerovati ali-eto ti garancije za iduća desetljeća Betinske gajete- svetog i živog broda.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava objaviti da će većina Amerikanaca koji se primili prve dvije doze cjepiva protiv koronavirusa trebati i treću, objavio je Washington Post pozivajući se na neimenovane, ali dobro obaviještene izvore.
Razlog za to jačanje je imuniteta pred visokozaraznom delta varijantom virusa.
Zdravstveni i znanstveni stručnjaci smatraju da će treća doza biti potrebna osam mjeseci nakon druge. Odluka o tome mogla bi biti objavljena već ovaj tjedan.
Primjena treće doze vjerojatno neće početi prije sredine ili konca rujna jer je prvo mora odobriti Agencija za hranu i lijekove (FDA). Pfizer je odobrenje već zatražio.
Zaključak da će široko jačanje imuniteta biti potrebno usvojen je nakon intenzivnih rasprava znanstvenika koji su proučavali podatke o širenju zaraze i učinkovitosti cjepiva u SAD-u i drugim zemljama.
Prošli je tjedan najpoznatiji američki epidemiolog Anthony Fauci izjavio da je “vjerojatno” da će svatko u nekom trenutku trebati treću dozu.
Pitanje takozvane ‘booster’ doze osjetljivo je, ali se o njemu sve više počelo govoriti otkako je snaga delta varijante iznenadila znanstvenike.
Sve više podataka ukazuju da imunitet stečen cijepljenjem slabi s vremenom, ali znanstvenici zasad neodlučno govore o tome jer još uvijek nastoje uvjeriti mnoge da se cijepe i prvim dvjema dozama. Uz to, nisu sigurni u kojoj mjeri slabljenje imuniteta mogu pripisati protoku vremena, a koliko varijantama virusa.
Javno preduzeće Morsko Dobro iz Budve i ove će godine nastaviti sa minimalnim ulaganjima u obalnu infrastrukturu i projekte nja području opštine Tivat, a što je i prethodnih nekoliko godina bila praksa te monopolističke državne firme koja ipravlja obalom i morem u Crnoj Gori.
Morsko Dobro na čijem su čelu prethodnih godina bili predstavnici DPS-a, a sada ga vode kadrovi DF-a, ove će godine u Tivtu investirati samo 20.000 eura i to za realizaciju jednog jedinog projekta – izgradnju 80 metara duge pješačke steze sa solarnom rasvjetiom uz granicu rezervata prirode „Tivaska Solila“. U svim ostalim primorskim Opštinama, Morsko Dobro kojeg sada vodi Mladen Mikijelj (DF), pplaniralo je realizaciju projekata veće vrijednosti – od takođe relativno simboličnih 72.000 eura za Optšinu Kotor, preko 125.000 eura za Opštinu Herceg Novi, 156 hiljada eura za Optinu Budva, 445 hiljada eura za Opštinu Bar, do 491.500 eura za realizaciju projekata u Opštini Ulcinj.
Uz radove u Solilima na koje je Morsko Dobro kao operater tog rezervata prirode skoncentrisano već godinama i pored kojih ta firma već duže vrijeme gotovo ništa drugo ne ulaže u Tivatsku rivijeru, budvansko JP je planiralo da ove godine potroši i ukupno 13 hijada eura na izradu planske dokumnetacije i to na „usklađivanje i doradu idejnog riješenja i glavnog projekta pješačke staze Lungo mare sa parternim uređenjem javnih površina obodom Ponte Seljanovo u dužini od cca 500 metara“.
I po ulaganjima Morskog Dobra u izradu projektne dokumentacije, Tivat je opet „na repu“ te kmategorije investicija ovog državnog preduzeća u primorskim optinama tokom ove godine. Na izradu projektne dokumentacije za buduće objekte u Kotoru, Morsko Dobro će naime, 2021. uložiti 38 hiljada eura, u Herceg Novom 49 hiljada, u Budvi 82.500 eura, u Baru 70.000 eura, dok će za Ulcinj biti izdvojeno 40.000 eura.
Posljednje veće ulaganje Morskog Dobra u Tivtu desilo se prije tri godine kada je ta firma izdvojjila oko 150.000 eura za plaćanje dijela građevinskih radova na izgradnji prve faze lungo mare šetališta u Krašićima, a koje je bivša tivatska DPS-SD-HGI vlast vodila skandalozno loše, pa taj komad šetališta dužine nepunih 400 metara, nije završen ni do dana današnjega. Za do sada izvedene radove vrijedne skoro pola miliona eura na drugom projektu koji je bio najavljen kao zajedničko ulaganja Optine Tivat i Morskog Diobra, – izgradnju prve faze lungo mare šetališta i uređenje obale na Belanima, budvanska firma Tivćanima do sada nije uplatila ništa.
Sve ovo dešava se u situaciji kada prihodi koje Morsko Dobro ostvaruje sa tivatske obale ekponencijalno rastu jer je ta opština u fokusu ulaganja brojnih velikih ili manjih investitora koji ovdje grade turističke riziorte, marine, privezišta, kupališta… Sa teriotorije Tivta Morsko Dobro godinama prihoduje na stotine hiljada ura (samo od Porto Montenegra uzme skoro 380 hiljada eura godišnje), a gradu se kroz ulaganja ili održavanje reda na njegoj obali koje su Morsko Dobro i država prigrabili sebi, vraćaju samo mrvice.
Opština Tivat kojom sada upravlja koaliucija građanskih listi NP-BF-GB većina kojih je u predizbornoj kampanji izuzetno oštro kritikovala Morsko Dobro i obećavala radikalan raskid sa dosadašnjom praksom upravljanja morskm obalom sa obespravljenim primorskim opštinama u tom sistemu, samo je međšutim nastaviuloa praksu koju su uspostavili njeni DPS prethodnici i vrlo dobro sarađuje sa Morskim Dobrom. Tako je prije desetak dana potpisan sporazum o saradnji Morskog Dobra, Komiunalnog preduzeća i Opštine Tivat po kome su Tivćani od budvanskog JP za 32.000 eura, na period od godinu dana, iznajmili, odnosno zakupili vlastitu gradsku rivu i pristanište Pine.
“JP za upravljanje morskim dobrom i Opština Tivat, odnosno Komunalno preduzeće Tivat, sagasili su se da će cjelokupni iznos godišnje naknade biti usmjeren na realizaciju kapitalnih investicija u Opštini Tivat. Pine je bez upravljača od 2018. godine i ovakva situacija nije bila u interesu ni Opštine ni građana. Sada po prvi put, kroz partnerski odnos sa JP za upravljanje morskim dobrom, Komunalno preduzeće stiče pravo korišćenja cjelokupne površine Pina, a od posebnog je značaja činjenica da će svi prihodi koje JPMD ostvari ovim putem, biti vraćeni Tivtu kroz investicije u obalni pojas” – saopšteno je iz lokalne uprave povodom ovog kontroverznog aranžmana iznajmljivanja vlastite gradske rive.
Iznos koji će Opština za Pine uplatiti Morskom Dobru (32.000 eura) skoro je jednak ukupnim planiranim ovogodišnjim ulagnajima te firme u nove infrastrukturne objekte u Tivtu (33 hiljade eura sa planskom dokumentacijom). Pored toga, da bi upravljalo vlastitom gradskom lučicom – marinom Kalimanj koju su prije četrdesetak godina sredstvima samodoprinosa, za svoje potrebe sagradili sami Tivćani, tivatsko Komunalno preduzeće Morskom Dobru godišnje plaća dodatnih 20 hiljada eura. To znači da budvansko JP, samo od Opštine i njenog Komunalnog preduzeća, u Tivtu zarađujue skoro duplo vipe nego što ulaže u obalu tog grada. Povrh svega, administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP nedavno je predlođila a odbornička većina NP-BF-BG u SO Tivat izglasala odluku po kojoj Opština Morskom Dobru daje na besplatno korišćenje svoj poslovni prostor površine 36 kvadrata u sred centra grada, u Ulici palih boraca, na period od dvije godine. Kako je tada navedeno, motiv za ovaj potez bilo je najava Morskog Dobra da će zaposliti veći broj svojih kontrolora koji će tokom sezone kontrolisati stanje na obali i ponašanje zakupaca djelova morskog dobra, a što će rezultiorati njihovim “bržim i efikan sijim djelovanjem na teritoriji opštine (Tivat)”. Koliko je i ova strategija saradnje tivataskih gradskih vlasti sa budvanjim JP , uz ugla interesa Tivta bila uspješna, pokazuje zvanično sapopštenje Opštine Tivat sa posljednjeg, prije par dana održanog sastanka Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turistilke sezone u tom gradu:
“Evidentirano je da sastancima Koordinacionog tima, uprkos pozivu, ne prisustvuju predstavnici JP za upravljanje morskim dobrom i Uprave pomorske sigurnosti.”
