Menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj pozvao je sve odbornike Skupštine opštine Kotor koji su izabrani sa liste “Za budućnost Kotora” da se uključe u rad lokalnog parlamenta na prvoj narednoj sjednici.
“Podsjećam kolege, da su nam građani na istorijskim izborima 30. avgusta 2020. godine ukazali povjerenje da smijenimo korumpiranu vlast DPS-a i formiramo vlast koja će raditi samo i isključivo u interesu grada Kotora i njegovih žitelja. Zbog navedenog, još jednom apelujem na sve odbornike koalicije “Za budućnost Kotora”, da se uključe u rad lokalnog parlamenta, i da na narednoj sjednici daju kvorum za rad, kako bi Skupština mogla da u što kraćem roku nastavi sa donošenjem odluka koje su od značaja za unapređenje života naših građana, a da partikularne partijske i lične interese ostave po strani”, naveo je Mikijelj.
Svi znaju za malostonsku kamenicu, a uskoro će se ova cijenjena školjka uzgajati i u Novigradskom moru. Zapravo, eksperimentalni uzgoj je već počeo zahvaljujući dr. sc. Ivanu Županu i dr. sc. Tomislavu Šariću izvanrednim profesorima na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, piše Agroklub.
Oni su u suradnji s obrtom “Škrapa – morska akvakultura”, vlasnika Vatroslava Karamarka iz Kruševa, proveli pilot projekt eksperimentalnog uzgoja i to na lokaciji Meka Draga. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Blue Boost, pod partnerstvom HGK Zadar, a radi se o europskoj plosnatoj kamenici (Ostrea edulis), nadaleko poznatoj po svojoj kvaliteti.
“Počeli smo prije tri godine, nasadili oko 3.000 komada mlađi europske plosnate kamenice u lanterne u Novigradskom moru, te oko 500 odraslih kamenica“, otkrivaju Župan i Šarić.
Mladi znanstvenici su potom na mjesečnoj bazi pratili njihove osnovne proizvodne pokazatelje – brzinu rasta, indeks kondicije, stopu preživljavanja i obraštaj na ljušturama. Na istraživanju su sudjelovali i studenti Odjela, što je rezultiralo i objavom jednog diplomskog rada na navedenu temu dok je drugi u fazi pisanja.
Rezultati istraživanja su pokazali da su kamenice izrazito dobro popunjene s mesom, posebice u proljetnim mjesecima. Rast im je, ističu profesori, bio vrlo brz, postižući konzumnu veličinu u manje od 24 mjeseca, dok je stopa smrtnosti unatoč redovitoj manipulaciji zbog mjerenja bila zanemariva.
Jedina vidljiva mana i otežavajuća okolnost za daljnji komercijalni uzgoj kamenica u Novigradskom moru bila je, kažu, nakupljanje obraštajnih organizama na ljušturama, koji usporavaju njen rast, a mogu i vizualno narušiti izgled samog proizvoda, piše Agroklub.
Od novca koji je do sada dat na tužbe radnika mogla su da se sagrade dva nova aerodroma, saopštio je juče novi izvršni direktor Aerodroma Goran Jandreoski, koji situaciju na crnogorskim vazdušnim lukama, na skali od jedan do pet, ocjenjuje trojkom.
Kada je prije tri sedmice preuzeo dužnost izvršnog direktora Aerodroma, Jandreoski je zatekao loše brojke, a dobro je, smatra on, da je kompanija preživjela pandemiju.
“Uočili smo određene probleme ove godine. Gubitak je tri miliona eura do sada, a prošle godine je bio 15 miliona”, kazao je Jandreoski na jučerašnjem radnom doručku sa novinarima.
On je naveo da će se truditi da skrati neodržive troškove i pokuša sa sindikatima i radnicima da razgovara o tužbenim postupcima koji su pokrenuti prema kompaniji.
“Ja sam tu, otvoren sam za saradnju i dajem golove za one koji me plaćaju. Sada je pravi momenat da iskoristimo sve moje i veze koje ima država Crna Gora”, poručio je Jandreoski.
Unapređenje infrastrukture glavno
Njegovi prioriteti su obnavljanje infrastrukture, sistematizacija radnih mjesta i smanjenje troškova, te kontinuirana edukacija zaposlenih. Jandreoski očekuje da će do kraja mandata, koji traje dvije plus jednu godinu, uspjeti da riješi problem sertifikacije aerodroma u Podgorici i Tivtu.
“Pokušaću da do kraja godine to uradim za Podgoricu. Tivat je u tom pogledu malo kompleksniji. Da bismo ušli u sertifikaciju Tivta postupak je sasvim drugačiji, jer tamo imamo većih infrastrukturnih problema nego u Podgorici”, rekao je Jandreoski.
Pitanje broj jedan za njega je unapređenje infrastrukture. U tom pogledu je, ističe Jandreoski, najvažnije izraditi projekat za evaluaciju stanja završnog sloja poletno-sletne staze u Tivtu i Podgorici.
“Sve studije o tome koje postoje su iz 2013. godine, čak i ranije. Period od devet godina ipak nije mali”, naveo je Jandreoski, dodajući da se kontinuirano radi i na otklanjanju naslaga guma koje su uvijek prisutne na pistama.
“Sanacija krova u Tivtu je pri kraju. Čekamo još neke papire koji su potrebni da bismo objavili konkurs za ekonomskog operatora koji bi sanirao taj krov. Dao sam i instrukcije da se počne projekat za sanaciju krova u Podgorici”, objasnio je Jandreoski.
Noćno slijetanje upitno
Govoreći o mogućnosti noćnog slijetanja u Tivtu, Jandreoski je kazao da je pitanje treba li se ulaziti u priču kojom bi se narušio pristup Crne Gore ka zaštiti životne sredine.
“Što se tiče tehničke strane i izvodljivosti, rješenje postoji. Pitanje je do koliko sati obezbijediti noćno slijetanje, Ljubljana i Cirih rade do 22 h. Odbor direktora očekuje moje viđenje o tome”, dodao je Jandreoski.
Na pitanje o povećanju kapaciteta tivatskog aerodroma, odgovorio je da se slaže da je terminalna zgrada malena i da putnici čekaju vani, ali da infrastruktura ne može da se promijeni za godinu ili dvije.
“Tu je bitan stav države o budućnosti oba aerodroma. Bio je proces vezan za koncesije, to je stiglo do liste koja postoji u ministarstvima kapitalnih investicija i finansija. Tako da je, smatram, neodrživo trošiti državni novac za nadogradnju terminalne zgrade u Tivtu, ako država planira koncesije”, smatra Jandreoski. Komentarišući velike gužve i otežani prilaz aerodromu Tivat u špicu sezone, naveo je da je to “ista saobraćajnica kojom se on vozio kada je sa roditeljima išao na odmor”.
Imaju 720 radnika, racionalizacija neophodna
Na pitanje Pobjede koliko radnika imaju Aerodromi i planiraju li racionalizaciju broja zaposlenih, Jandreoski je kazao da je 720 uposlenih, te da je racionalizacija i te kako potrebna, ali ne na štetu bezbjednosti i sigurnosti aerodroma.
“Racionalizacije je potrebna u onim segmentima gdje nijesu operativne pozicije tako bitne. To ne znači da radnici u administraciji nijesu bitni, ali je potrebno da se napravi dublja analiza same sistematizacije. Već radim na novoj sistematizaciji oba aerodrome i administracije”, naveo je Jandreoski.
Promocija tematskog zbornika naučnih i stručnih radova “Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme” održaće se u Muzeju i galeriji Tivat, 11. avgusta sa početkom u 20 sati.
U pitanju je prva publikacije ove vrste koja se objavljuje u Crnoj Gori (sličnih izdanja ima u svijetu i regionu), koja s naučnog aspekta tretira kvir i (s)rodnu problematiku iz domena istoriografije, etnografije, antropologije, sociologije, pravnih nauka, politikologije, psihoanalize, kulture, umjetnosti i niza drugih disciplina.
Riječ je o naučnoj knjizi koja je, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom, dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji sa LGBT Forum Progresom iz Podgorice (partner).
Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore (u međuvremenu transformisanog u Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore), putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/ programa nevladinih organizacija koji doprinose zaštiti i unaprjeđenju ljudskih prava LGBTI osoba u 2020. godini pod nazivom „Jednakost, tolerancija, nediskriminacija“.
Na promociji će govoriti urednici zbornika, MA Milica Stanić Radonjić, dr Predrag Zenović i mr Dušan Medin.
U Jadranu trenutno živi oko 465 vrsta riba, a sada je uočena i vatrenjača, riba predator koji uništava gotovo sve pred sobom. Koliko se raširila za Dobro jutro, Hrvatska govorio je prof. dr. sc. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
“Ona je dospjela iz Crvenog mora i postupno se širi. Prvi naziv je bio 1991. godine i ta vrsta se jako brzo razvija. Broj jaja koja izbacuje je vrlo velik, a mrijesti se tijekom cijele godine”, rekao je Dulčić.
“To je vrsta koja je jako agresivna. To je lesepsijski migrant koji je dospio preko Sueskog kanala prvobitno u istočni dio Sredozemlja i zbog svoje agresivnosti, u smislu da ima jako dobre biološke i ekološke karakteristike, u novom ekosustavu vrlo brzo se širi”, rekao je Dulčić.
Prošle i ove godine bila su dva nalaza ove vrste u Jadranu, kod Italije i Albanije, dodaje Dulčić.
“To nas ne raduje. Još nije nađena u našim vodama, ali brzo se razmnožava, izraziti je grabežljivac. Ako se ubodete, strašna bol nastupa. Imali smo nekoliko slučajeva teških posljedica, a u nekim slučajevima i smrt. Ta riba radi goleme probleme u ribarstvu Kipra i Turske”, dodaje.
Grčki premijer Kiriakos Micotakis izvinio se za propuste vlasti u borbi protiv katastrofalnih požara i odobrio 500 miliona eura pomoći ljudima koji su izgubili domove i imovinu te za pošumljavanje opožarenih područja.
Dok požari i dalje bjesne, a vlada procjenjuje prve štete, Micotakis je došao na televiziju kako bi se javno izvinio i obećao da niko neće biti pošteđen odgovornosti, ali je istovremeno pozvao na jedinstvo nacije.
“Razmjeri štete paraju nam srce. Izvinjavam se zbog gubitaka koje ste pretrpjeli”, rekao je Micotakis.
“Potpuno razumijem bol naših sugrađana dok su gledali svoje spaljene kuće i imovinu. Otkrit ćemo sve propuste i nitko neće izbjeći odgovornost”, dodao je.
Premijer je obećao da će vlada stati uz sve stradale i odobrio 500 miliona eura za regije Evia i Atika kod Atine.
O ostalim mjerama pomoći ministri će naknadno raspravljati.
„Oni koji su izgubili domove i imovinu će biti obeštećeni. Spaljena područja bit će pošumljena”, rekao je Micotakis, dodajući da “klimatska kriza kuca na vrata čitave planete”, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
U zemlji 586 požara
Podsjetio je da su hitne službe bile suočene sa čak 586 šumskih požara po cijeloj Grčkoj, u vrijeme toplotnog vala.
Zahvalio je zemljama koje su uputile pomoć te brojnim dobrovoljcima koji su pomagali vatrogascima.
Šumski požari koji su u protekloj sedmici progutali goleme šumske površine i primorali hiljade ljudi na bijeg i nesmanjenom žestinom gore u brojnim dijelovima zemlje.
Najveći požar je na otoku Eviji istočno od glavnog grada, gdje su do sada evakuirani deseti sela i hiljade ljudi, dok je vatra progutala šume i domove na sjeveru otoka.
Požari su izbili prošle sedmice tokom najgoreg toplotnog udara u tri decenije.
Temperature su u međuvremenu nešto pale, ali bi tokom nedelje mogle opet porasti pa je rizik od ponovnog rasplamsavanja požara i dalje velik.
U jeku sezone na obali sve više problema, ne s koronom nego s peškirima i rekvizitima za plažu. I Medulin je odlučio kažnjavati turiste koje svoje mjesto na plaži rezerviraju ostavljanjem peškira na plaži. Kako prenosi RTL. komunalni redari svakog jutra peškire s plaže odnose u opštinsko skladište. Kada dođete po svoje peškire ili ostale rekvizite koje ste ostavili tijekom noći platit ćete kaznu u iznosu od 500 kuna.
“Na našoj destinaciji trenutno boravi 32 hiljade gostiju i sad zamislite da svaki gost koji je tu rezervira sebi mjesto na plaži”, rekao je za RTL Enco Crnobori, direktor Turističke zajednice općine Medulin.
Opština je za potrebe akcije uklanjanja plažnih rekvizita angažirala samo tri komunalna redara koji sa dvije manje plaže napune cijeli automobil peškirima i ostalih rekvizitima kojima turisti pokušavaju sačuvati svoje mjesto na plažama.
“Ljudi su uobičajeno bijesni, ali na kraju se svi smire jer shvate da su prekršili zakon. Ono što je uobičajeno i obavezno, plate kaznu”, rekao je za RTL komunalno-prometni redar oppštine Medulin Armin Grabar.
Ukoliko kaznu platite na licu mjesta kazna je 250,00 kn, a ovo podržava većina turista koji su bili u TV prilogu. Jasno ima i onih koji smatraju kako vrijedi ona Tko rano rani i ne vide problem u rezervaciji mjesta na plaži.
Prema riječima načelnika mjera je učinkovita i traje do smjene gostiju, tada ponovno novo pristigli turisti nauče lekcije kada dobiju kaznu. Također ne vrijede ista pravila za sve plaže. Prema navodima općine kontrole su najstrože na prirodnim plažama i javnim površinama.
“Trenutno se vrši kontrola na prirodnim plažama koje nisu pod koncesijskim odobrenjima jer plaže koje su pod koncesijskim odobrenjima tu korisnici istih sami provode red i brinu se o tim istim plažama”, rekao je za RTL načelnik općine Medulin Ivan Kirac.
Podsjetimo još 2017. Makarska je uklonila sve peškire tokom noći, a ove godine sezonu uklanjanja rekvizita s plaže počela je novoizabrana mlada načenica Podgore.
U godini ekonomske i zdravstvene krize, nesloga lokalne vlasti u Kotoru ponovo je dovela do blokade rada lokalnog parlamenta – saopštili suiz kotorskog DPS-a.
– Zakonom propisana norma da je lokalni parlament u obavezi da se sastane barem jednom u 3 mjeseca je istekla još prije 40 dana. Zbog nesloge i nemogućnosti dogovora unutar koalicione vlasti, veliki broj strateških odluka, Program rada i brojne odluke, koje su neophodne za funkcionisanje grada, stoje na čekanju – navodi se u saopštenju.
Smatraju da u trenutnoj delikatnoj situaciji u kojoj se nalazi država i opština, takvo ponašanje je neodgovorno i nejasno.
DPS Kotor
– Osim lokalne samouprave nejasno je ponašanje i nepostupanje resornog ministarstva koje je moralo da reaguje nakon isteka roka od tri mjeseca i upozori lokalnu vlast. Međutim, i nakon što je proteklo 40 dana, ministarstvo uporno ćuti. Ne znamo da li je razlog tome neznanje ili uživanje u godišnjim odmorima, ili možda selektivna primjena zakona. Očekujemo od “ekspertske” Vlade da razriješi ovaj gordijev čvor u drevnom Kotoru. Do tada građanima ostaje da čekaju da se slože neprincipijelne koalicije – zaključuje se u saopštenju DPS-a.
U Bileći su aktivna dva požara u selima Davidovići i Mirlovići, a treći se bliži teritoriji bilećke opštine iz Crne Gore, rekao je Srni starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bileća Radomir Radmilović.
Radmilović je naveo da je u selu Davidovići požar blizu seoskih kuća, da su na terenu vatrogasci i mještani i te da se ne očekuje da će se vatra proširiti i ugroziti stambene objekte.
– U bilećkom selu Mirlovići požar je na nepristupačnom terenu i udaljen je od seoskih kuća, a taj požar se proširio iz Trebinja- rekao je Radmilović.
On je naveo da se požar koji je zahvatio pogranično crnogorsko selo Pilatovci širi prema teritoriji opštine Bileća, a bilećki vatrogasci su na terenu da se taj požar ne bi proširio na područje ove opštine.
Radmilović je podsjetio da je prije nekoliko dana požar zahvatio borovu šumu iznad Bileće u blizini puta ka selu Baljci, a Bilećani radi pripravnosti još danonoćno dežuraju na toj lokaciji.
– Bilećki vatrogasci u posljednje vrijeme, osim gašenja požara, imaju dosta posla i oko snabdijevanja vodom pojedinih ruralnih područja, koja su zbog suše ostala bez vode i jedini način snabdijevanja trenutno su vatrogasne cisterne- kaže Radmilović.
Rijetka ljetna poplava prekrila je tokom noći Trg Sv. Marka u Veneciji do metra visokom vodom.
Venecija je često pogođena poplavama tokom jeseni i zime. Katastrofalne poplave u novembru 2019. prouzrokovale su stotine miliona eura štete.
Poplava koja se dogodila u ponedjeljak veče izazvala je manje štete. Ipak, ona broje turiste nije omela u razgledanju ovog grada. Mnogi su plesali na trgu uz muziku klavira, djeca su se igrala, a turisti šetali noseći cipele u rukama.
