Opština Herceg Novi je podržala postavljanje balona na bazenu na Škveru, čime će vaterpolistima i plivačima PVK Jadran biti omogućeno da u ovom objektu treniraju i tokom zimskog perioda, zaključak je juče održanog sastanka čelnika lokalne uprave i članova Upravnog odbora kluba.
Na sastanku su dogovoreni koraci koje je potrebno preduzeti u cilju što skorije realizacije projeta instalacije balona, kako novski vaterpolisti i plivači ne bi bili prinuđeni da ove zime na treninge putuju u druge gradove.
Budući blon na Škveru – foto Boka News
Kako je saopšteno, riječ je o prelaznom rješenju koje je u najboljem interesu grada i sportista, do završetka rekonstrukcije bazena Instituta Igalo. Zajednički cilj Opštine i PVK Jadran je da omoguće funkcionisanje kluba koji je od izuzetnog značaja za sport cijele države i u kojem trenira veliki broj novskih mališana.
Iz PVK Jadran su informisali da je izrada projektne dokumentacije u završnoj fazi, te da su za postavljanje balona obezbijedili i saglasnost projektanta izgradnje bazena. Balon će biti montažnog tipa i biće korišćen u periodu od novembra do aprila, tokom kojih će omogućiti održavanje treninga, domaćeg prvenstva i takmičenja do nivoa regionalne lige.
U sklopu projekta pod nazivom Nautica CBC sprovedeno je terensko istraživanje koje je uključilo snimanje georeferenciranog video zapisa (360°) područja Bokokotorskog zaliva, a u cilju što boljeg uvida u postojeće rute pomorskih koridora.
Terenski pregled sproveden je u saradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučulišta u Zagrebu čime je nastavljena duga i uspješna saradnja s istim.
U sklopu projekta Nautica CBC razvit će se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila.
Jedna od najvažnijih aktivnosti u ovom trilateralnom IPA projektu je poboljšanje turističke infrastrukture za nautički turizam i turizam bez automobila u Kotoru (CG) i Starom Gradu (HR), kupovinom opreme, kao i razvoj i promocija tradicionalne gastronomije na prekograničnom području putem digitalne interaktivne kuharice „Okus tradicije“, koja će biti dio zajedničke mobilne aplikacije za nautičke turiste „NAUTICA CBC“
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat Andrija Petković (BF) zakazo je juče novi termin za održavanje 11. sjednce lokalnog parlamenta, a koja bi se po toj njegovoj odluci, trebala održati u petak, 1.oktobra.
Za ovo zasijedanje je predviđen isti dnevni red od dvadesetak tačaka koji je bio i za prethodni pokušaj održavanja ove sjednice koja je prvobitno, trebalo da bude održana 13.septembra. Tada međutim, parlament nije mogao zasijedati zbog nedostatka kvoruma uzrokovanog političkom krizom koju je u Tivtu početkom septembra pokrenula SDP koja je tada saopštila da na osnovu opdluke svog Predsjedništva, povlači podršku koju je u parlamentu SDP do tada davala aktuelnoj tivatskoj lokalnoj manjinjskoj vlasti građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“.
Predsjednik OO SDP Tivat koji je ujedno i jedini odbornik ove partije u SO Aleksandar Đurović 13.septembra nije došao na sjednicu SO, pa 16 okupljenih odbornika koalicije NP-BF-GB bez njega nisu imali kvorum za zasijedanje 32-članog lokalnog parlamenta, jer se i 15 odbornika opozicionih DPS, SD i HGI odlučilo za bojkot.
U međuvremenu, predsjednik parlementa Andrija Petković je odrao sjedniucu Kolegijuma sa šefovima oborničkih klubova i zakazao novi termin za održavanje sjednice SO, pa će se 1.oktobra znati da li će se aktuelna politička i parlamentarna kriza u Tivtu početi riješavati ili će se dodatno produbiti.
Prvobitno je inače, iz SDP-a poslata poruka da je glavni uzrok povlačenja podrške te partije trima građanskim listama u Tivtu to što one navodno, “direktno ili indirektno stvaraju ambijent koji dodatno dijeli građane na političkoj i ideološkoj matrici kleronacionalizma” i da su u Tivtu “sve češća dešavanja koja imaju veoma izraženu nacionalističku pozadinu i u potpunom su nesaglasju sa osnovnim programskim i vrjednosnim principima SDP od njenog osnivanja”. Đurović je to međutim, u par svojih kasnijih medijskih nastupa i polemika koje je vodio sa Petkovićem te vrazkloge relativizovao. Lider tvatske SDP poručio je da su se na uskraćivanje podrške koaliciji NP-GB-BF odlučili zato što SDP navodno “nije bio informisan, niti uključen u odlučivanje o potezima lokalne vlasti”, odnosno da “nisu bili dovoljno uvaženi”. Opštinsko rukovodstvo na čelu sa gradonačelnikom Željkom Komnenovićem (NP) Đuroviću je odgovorilo da je simptomatično kako je SDP odlučila da ih ostavi bez natpolovične većine baš u momentu kada je lokalna vlast stabilizovala finansijko stanje u gradskoj kasi koju je prethodna DPS-SD-HGI uprava Tivta opustošila i pogotovoonda kada je Opštinža odlučno krenukla u akciju da naplati preko 7 miliona eura koliko joj Porto Montenegro duguje za neplaćene komunalije. Komneniovil je kazao da SDP “očito opet igra za DPS I interese kruonog kapitala”, na što je Đurović je odgovorio da je SDP “jako zadovoljna inicijativom tivatske vlasti vezano za naplatu potraživanja od Porto Montenegra”
Tivat
“Bez obzira na to što oni to jednim dijelom, preko spinova nekih novinara, koriste za priču kako SDP brani Porto od Opštine. Na kraju Opština, uopšte ne donosi nikakvu odluku vezanu za komunalije Porto Montenegra, nego je to sve na Agenciji za spriječavanje konflikta interesa. A to su inicijative koje su više puta na državnom parlamentu pokretane od strane poslanike SDP-a.”- istakao je u izjavi Skala radiju, šef tivatske SDP, pokazujući međutim, elementarno neznanje jer ASK nema ama baš nikakvu ulogu, niti nadležnost u ovom postupku. Đurović je i ranije demonstrirao nepoznavanje političkih procedura kada je uporno tražio da prisustvuje sjendicama Kolegiujuma predsjednika SO, na što po Posloviku nije imao pravo jer bna Kolegijumu, učestvuju iskjučivo predsjednici Klubova odbornika. SDP koja ima jednog odbornika, priključila se Klubu odbornika BF čija je predsjednica Marija Giljača, tako da Đurović kao “običan odbornik” nikako njje mogao biti pozivan i učestvovati u radu na sjednicama Kolegijuma.
U međuvremenenu, lider tivatske SDP je sa navodnih nacionalističko-šovinističkih, preko “neuvažavanje SDP-a” od strane partnera,stiogao do navodne “nesposiobnosti da vodi grad” kolaocije NP-BF-GB da void grad kao razloga za ukidanje podrške lokalnoj vlasti Tivta. On je i pozvao Komnenovića i Petkovića da “budete principijelni i da izgubljeni legitimitet propratite ostavkom”, ali sa druge strane, skoro svi predstavnici SDP koje je ona minulih mjeseci instalirala po odborima direktora i savjetima ustanova tivatskih opštinskih preduzeća i ustanova, i dalje su na tim funkcijama i niko od njih nije nije podnio ostavku, iako je njihova partija zvanilno, izašla iz tivatske vlasti.
Košakaški teren, napravljen od 20.000 pari starih recikliranih patika otvoren je u nedelju u Bloku 70, na Novom Beogradu.Svečanom otvaranju terena prisustvovale su mnoge javne ličnosti, bivši i trenutni košarkaši i košarkašice.
Nenad Krstić bivši košarkaš je za Tanjug istakao da tereni “u kraju” znače puno za promociju sporta i to kod djece i omladine.
– Smatram da svako ko se bavio ili se bavi sportom treba da podrži ovakve akcije, jer su dobre za društvo, djecu prije svega, jer svi znamo da djeca treba da budu na terenima – kazao je.
Za ideju da se podloga terena napravi od recikliranih patika kaže da je sjajna i da nije znao, do ove akcije, da je to uopšte moguće.
– Nekako sam još kao klinac počeo uživati u aktivnostima na otvorenom – planinarenje, speleologija, gorska služba. Kajak je valjda bio nekakav prirodni nastavak. Prije ili kasnije morao je doći na moj put i evo došao je prije 5 godina. Dogodila se slučajno jedna tura s prijateljima, zaljubio sam se i kajak je postao moja opsesija, priča za HRT Ivica Milanija, psihoterapeut i kajakaš.
Od uvale do uvale, duž otoka i obala, njegov kajak od tada tuče more.
– Svako kajakarenje sa sobom donosi dio planinarenja. Iskrcavanje na obalu, istraživanje uvala, pećina, vrhova. Nezamislivo je otići recimo na Kornate i ne popet se na Kornatsku ploču koja je svega 45 minuta pješke od mjesta na kojem ostaviš kajak, dodaje Ivica koji je kajakom obišao Lošinj, Cres, Rab, Pag, Dugi Otok, Kornate i nešto šibenskog arhipelaga. Smatra da u Hrvatskoj ima istraživati “bar još 5 godina”.
Ivica priča kako je doživio bliske susrete sa iskakanjem tune i igluna, a upoznao je i neobične ljude – druge avanturiste, kajakaše, kanuiste. To su, dodaje, prijateljstva koja ostaju. Osim toga, dodaje – priroda, more i kajak, odličan su lijek, plovidba djeluje i više nego opuštajuće.
– Mogu ploviti jako blizu obale, mogu se skroz povezati s prirodom. Druga je stvar – fizička aktivnost koja je jako bitna u nošenju sa stresom, za lučenje serotonina i ostalih fizikalnih promjena koje se događaju u mozgu. Vožnja kajakom nije psihoterapija, ali efekt definitivno jest psihoterapijski, umirujući, naglašava Ivica koji radi emocionalno iscrpljujući posao. Iako ga voli, mora svako malo otići u prirodu i preporuča to svima.
A da bi mogli uživati u avanturama na najbolji način, neophodna je dobra priprema i oprez. Ivica prije svakog izleta detaljno prouči prognostičke karte i ako postoji išta sumnjivo – mijenja lokaciju, piše HRT.
Pikasov muzej u Parizu uskoro će postati bogatiji za još osam djela poznatoga španskog umjetnika, koje je francuskoj državi poklonila njegova najstarija kći Maja Ruiz-Pikaso.
U sklopu donacije Maje Ruiz-Pikaso je i skulptura iz njezine privatne zbirke, objavilo je francusko ministarstvo kulture.
U saopštenju stoji da su djela, odsad u vlasništvu francuske nacionalne zbirke, dodijeljena pariškome Pikasovom muzeju gdje će biti izložena od 22. travnja 2022. u sklopu izložbe posvećene Maji Ruiz-Pikaso, rođenoj 1935. godine.
Ministarstvo ističe da su djela iz različitih kreativnih faza Pabla Pikasa obogatila zbirku već izloženih pariških umjetnina velikog slikara.
Donaciju čini šest slika, jedna skulptura i blok sa skicama. U pariškome Pikasovom muzeju, otvorenom 1985., smještena je najveća zbirka umjetnikovih djela na svijetu.
U baroknoj vili Hotel Sale izloženo je 5000 Pikasovih djela i desetine hiljada arhivskih dokumenata.
Posjetiocii mogu razgledati više od 200 slika, oko 1500 crteža, skulptura, gravura, djela od keramike i Pikasovih eksperimentalnih djela.
U sklopu izložbe su i privatne fotografije na kojima je umjetnik prikazan sa svojom porodicom.
Pionir kubističkog pokreta umro je 1973. godine u Francuskoj u dobi od 91. godine.
Do Pikasovih je djela vrlo teško doći, rijetka su čak i među poznatim kolekcionarima jer umjetnik nije volio prodavati svoje slike. Ostavio ih je u nasljeđe svojim potomcima.
U srijedu, 22. septembra u 20h u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ (Stari grad, Budva) biće otvarena izložba umjetnice Dace Marković. Izložbu će zvanično otvoriti istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.
Daca Marković je rođena u Beranama. Završila je Pedagošku akademiju u Nikšiću, likovni odsjek. Filozofski fakultet, smjer istorija umjetnosti, završila je u Beogradu.
Kod profesora Ivana Tabakovića bila je na studijskom usavršavanju i slikarskoj specijalizaciji. Član je ULUPUDS – a od 1979. godine.
Daca Marković se osim slikarstvom bavi i pisanjem proze i poezije. Živi i radi u Beogradu i u Beranama.
Izlagala je na 40 samostalnih izložbi, i više od 450 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izlagala je u Moskvi, Londonu, Trebinju, Rijeci, Gornjem Milanovcu itd.
O Daci Marković je rekao:
“Da me neko juče pitao šta znam o DaciMar rekao bih da je to jedna od čuvenih ljubavi Pabla Pikasa, našeg porekla, koju je on i portretisao, a i sama je slikala i pisala. A kad sam ovih godina u Beogradu upoznao poetesu i slikarku DacuMar, pročitao njene knjige i video njene slike, samo sam se uverio da je tačno ono što sam mislio na neviđeno. Ljubavi Pabla Pikasa se još rađaju, bojama pišu, a rečima slikaju.” Matija Bećković. Izložba će biti otvorena do 10. oktobara 2021. godine.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je javni poziva za dodjelu pomoći za marikulturu – uzgoj školjki. Za ovu namjenu opredijeljeno je 40.000 EUR.
– Pozivaju se zainteresovani uzgajivači školjaka – nosioci dozvole za marikulturu da dostave zahtjev za ostvarivanje pomoći zbog masovne smrtnosti mlađi vrste mušulja (Mytilus galloprovincialis), do koje je došlo stvaranjem viškova konzumnih školjaka vrste mušulja koji su nastali zbog nemogućnosti plasmana proizvoda izazvanih pandemijom virusa Covid-19, što je za posljedicu imalo i nemogućnost zasnivanju proizvodnje u oprimalnom kapacitetu u 2021. godini – saopšteno je iz Ministarstva.
Pomoć se ostvaruje u iznosu 0,25 eura po m2 korisne površine uzgajališta, odnosno površine opredijeljene za uzgoj školjaka vrste mušulja navedene u rješenju za izdavanje dozvole za marikulturu.
Školjke Boke – Boka News
– Pomoć se može opredjeljivati do 40.000 EUR iz sredstava utvrđenih mjerom Program intervencija na tržištu poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture, koji je Vlada utvrdila u okviru Mjera podrške građanima i privredi za prvi kvartal 2021. godine – navodi se u pozivu.
Zahtjevi se dostavljaju od 25. septembra do 15. oktobra 2021. godine na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Rimski trg br. 46, 81000 Podgorica, sa naznakom “za dodjelu pomoći nosiocima dozvole za marikulturu (uzgoj školjaka)”.
Sudeći prema statistici Monstata, u Crnoj Gori najveću prosječnu platu imaju građani Tivta i to 623 eura, dok je na sjeveru najmanja plata u Petnjici – 437 eura. U glavnom gradu prosječna zarada je 560 eura.
Najmanju platu zvanično primaju na jugu države i to Ulcinjani – 422 eura.
Ipak, kada se pogledaju prosječne plate bez poreza i doprinosa statistika je, kako ocjenjuju sagovornici “Dana”, više nego zanimljiva i čudna jer, na primjer, u Podgorici je prosječna plata od 560 eura samo 17 eura veća nego u Plavu gdje iznosi 533.
Sudeći prema zvaničnoj statistici, prosječna plata u Pljevljima je samo dva eura manja nego u Podgorici i iznosi 558 eura.
Prema zvaničnim podacima za kraj jula, prosječna neto plata u Kolašinu je 544, Kotoru 543, Budvi 532 eura, Cetinju 525, Baru 520, Beranama 513, Mojkovcu 509, Plužinama 505, Žabljaku 504, Nikšiću 503, Šavniku 496, Rožajama 493, Andrijevici 477, Danilovgradu 470, Herceg Novom 446, Bijelom Polju 443, te Petnjici 437.
“Zarade koje je radio Monstat su nerealno obračunate i nerealno je uzet prosjek”
Građanski aktivista iz Bijelog Polja Almer Mekić kaže da statistički podaci koje objavljuje Monstat govore samo jedno – da su institucije koje se bave statističkim podacima u velikoj krizi, ili sa nedostatkom kadra, ili sa namjerama pojedinih da prikažu sasvim drugačiju situaciju nego što je.
– Prema istraživanjima kojima se godinama bavi NVO “Euromost”, prosječna plata u opštinama na sjeveru Crne Gore ne može proći 280 eura, neto, znači bez poreza i doprinosa. Minimalna plata je 222 eura bez poreza i doprinosa. Pozvali bismo Monstat da objavi posebno za svaku opštinu na sjeveru Crne Gore koliki broj građana na sjeveru po opštinama prima minimalnu platu od 222 eura, jer, prema našim sazanjima, to je čak 60 odsto, dok ostalih 30 prima od 250 eura do 350, a ostalih 10 prima preko 350 eura. Znači nemoguće je da je prosjek plate, na primjer, u opštinama na sjeveru Crne Gore u 2021. godini u prosjeku 500 eura i da je prosjek skoro isti kao i u Podgorici – istakao je Mekić.
On dodaje i da su sigurni da će i ova vlada kao i prethodna prikrivati prave podatke, a sve u cilju kako bi građanima govorili da se zaposlenost povećava, da su plate veće i slično.
Prema riječima Zarije Pavićevića iz Alternative Crna Gora, zarade koje je radio Monstat su nerealno obračunate i nerealno je uzet prosjek.
– Ove prosječne zarade u Crnoj Gori nema ni 20 odsto građana. Prosjek zarada u Crnoj Gori je mnogo niži i kreće se oko 350 eura. U Crnoj Gori je polovina radnika obračunata na zarade od 220 eura, tako da prosjek zarada ne treba računati na osnovu ankete, nego na osnovu zvaničnih poreskih prijava. Monstat je uzeo terminologiju obračuna koja mu je odgovarala, umjesto da samo jedan sat provedu u Upravi poreza i carina – smatra Pavićević.
On je istakao da je mnogo važnije tumačenje ovih zarada.
– Plate od 520 eura su po kupovnoj moći jednake kao plate od 400 eura od prošle godine! Poskupljenja su “pojela” bar 100 eura svakoj familiji za godinu. Koliko može namirnica da kupi porodica sad sa 520 eura, a koliko je mogla prije godinu? Zarade nijesu rasle ni za cent u većini firmi, ali su cijene zato skočile za trećinu. Zašto se ćuti o tome?! Novoj vladajućoj većini bila su puna usta DPS-a i poskupljenja, a sad kad oni vrše vlast ćute kao zaliveni. Da bi zarade rasle potrebno je da se pojave novi investitori, a njih nema ni u najavi. To je zato što smo rizična zemlja. Niko ne želi ovdje da rizikuje novac dok se partije nove vladajuće većine prepucavaju ko spava sa kim, ko ima snimke iz postelje, a ko ne. Za to vrijeme građani imaju male plate, sve je više nezaposlenih. Ili ćemo da se ponašamo kao ozbiljna zemlja ili nestajemo – upozorava Pavićević.
Promocija knjige „Umjetnik i muza“ Ljiljane Tomanović Ponomarev, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje i JU Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi, biće upriličena u četvrtak, 23. septembra u Kući Iva Andrića.
O romanu će govoriti autorka i Đorđe Malavrazić, esejista i kulturolog.
Ljiljana Tomanović Ponomarev je odrasla u Herceg Novom, gdje je završila srednju školu. Diplomirala francuski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, usavršavala jezik u Francuskoj. Pohađala je postdiplomske studije iz sociologije kulture na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Nekoliko godina poslovno je boravila u DŽibutiju i Maroku. Profesionalno je prevodila sa francuskog jezika.
Književnim radom se bavi od 1995. godine, a prvi roman „Sestra moja Erika“ objavila je 2001. godine. Nakon toga objavila je roman „Igre i ogledala“, 2005. godine. Roman „Učenica profesora DŽojsa“, objavljen 2012. godine, bio je u najužem izboru za NINovu nagradu. Roman Umetnik i muza objavila je 2019. godine.
O njenim romanima pisali su filozof i sociolog Đuro Šušnjić, književni kritičar i književnik Vasa Pavković, pesnikinja Bosiljka Pušić, dramski pisac Stevan Koprivica, esejista i profesor književnosti Zoran Paunović i mnogi drugi.
Ljiljana Tomanović Ponomarev živi na relaciji Beograd–Petrovac na Mlavi–Herceg Novi–Ženeva.
Početak promocije zakazan je za 19:30 sati, a obavezno je poštovanje svih epidemioloških mjera.
