Neće nasipati more, ostaju prirodne kamene hridi

0
Neće nasipati more, ostaju prirodne kamene hridi
Mjesto gdje se planira nova plaža

Luštica Development želi da uredi novo kupalište blizu starog kamenoloma


Kompanija Luštica Development koja na obali zaliva Trašte u Krtolima kod Tivta razvija projekat velikog turističkog rizorta Luštica Bay, podnijela je zahtkev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za uređenje novog kupališta na obali kod rta Tri Krsta u zalivu Trašte.

Riječ je o katastarskoj parceli 1117/1 KO Radovići koja je obuhvaćena Državnom stidijom lokacije „Sektor 36“ opština Tivat, a  koja tretira prostor što ga obuhvata rizort Luštrica Bay. Na ovom mjestu trenutno se nalazi neuređena i djelimilno devastirana prirodna kamenita obala čije je zaleđe koje inače na ovom diujelu Luptice čini niska makija, većim dijelokm devastirano prethodnih decenija zbog ekspoloatacije kamena i pijeska koje je ovde nekada  obavljala tivatska građevinskia firma „Račica“. Na ovom mjestu nalazi se i manji kameni lukobran, te nedovršeni gat za pristajanje brodova kojima se nekada odavde planiralo izvoz kamena i pijeska u italiju. Taj posao nikada nije zaživio, ali je od njega ovdje ostalo nedovršeno manje pristanište koje čine tri armirano-betonska kesona u morum spojena betonskim pločama sa kamenim hridima na obali iza njih.

Na ovom prostoru Luštica Development namjerava da naprarvi uređeno kupalište površine 4.635 kvadrata, akoje će obuhvatiti i dvije postojeće betonske ponte površine po 24 kvadrata, odnosno postojeće betonsko pristanište povrpine 53 kvadrata u akvatoruijumu ispred ove katastarske parcele.

„S obzirom da je prostor od ranije devastiran, izvođenjem projekta bi se on priveo namjeni. Prilikom realizacije projekta neće biti izvođenja iskopnih radova, miniranja i slično već će se samo vršiti preraspoređivanje kamenog materijala koji se nalazi na lokaciji, od ranijih
zakupaca ovog prostora (Račica). Takođe, predviđeno je uklanjanje postojećeg armirano-betonskog otpada i njegov tretman u skladu sa propisima. Nakon uklanjanja otpada, izvršiće se ravnanje/nasipanje postojeće površine, raspoloživim materijalom u minimalnim visinskim zahvatima. Ravnanje/nasipanje znači da se postojeća površina podešava tako da bude prihvatljiva za postavljanje ležaljki. Plaža će se izvesti na cca 2 – 2,5 metra iznad površine morske vode. To je postojeće stanje, i takvo stanje se i zadržava.”- puše u dokumnetaciji vezanog za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata om procjeni uticaja realizacije ovog projekta na životnu sredinu.

Animacija

Precizira se da će se nasipanje plaže izvršiti materijalom iz obližnjeg kamenoloma – sa oko 400 kubika kamenog agregata granulacije 4-8 mm, “na cijeloj površini postojeće plaže, koja je, naglašavamo 2- do 2,5 metra iznad vodenog ogledala.”

Debljina nasutog materijala će biti oko 10 centimeatra i taj materijal neće ići u more jer će sama kontakt zona novouređenog kupališta i mora ostati onakva kakva je i danas – u obliku prirodnih kamenitih hridina. Na novoj  plaži će se postaviti ležaljke sa zaštitnim
suncobranima, a projektom nije predviđena izgradnja infrastrukturnih objekata niti su predviđeni bilo kakvi betonski radovi na lokaciji ili u njenom okruženju. Takođe, projektom nije predviđena ni zgradnja bilo kakvih objekata u moru ili u kontaktu sa morskom vodom. Postojeći armirano-betonski kesoni će se obložiti drvenim daskama sa gornje strane, a na plaži će biti postavljeni toalet kabine i korpe za komunalni otpad.

Dokumnetaciju vezana za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu izradio je Institut za istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice, a ona je dostupna za uvid javnosti i dostavljenje primjedbi i sugestija građana u Sekretarijatu za uređenje Opštine Tivat prostora do 18.jula.

„Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu”

0
„Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu”
XIX Crnogorska konferencija o kontroli pušenja II

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) organizovalo je XIX Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom „Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu” koju je u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” u Podgorici otvorila šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović.

Učesnici uspješno održane Konferencije bili su akademik CANU  dr Gordan Karaman, profesor emeritus Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru sa temom „Udahni život, a ne dim”, zatim dr Natalija Čađenović, direktorka Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, sa temom „Uticaj duvanske industrije na životnu sredinu” i dr Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, sa nazivom prezentacije „Duvanski dim – prijetnja po zdravlje cijele planete”.

Vaterpolo spektakl u čast 100 godina PVK Jadran: „Jadranove legende“ 08. jula na Škveru

0
Vaterpolo spektakl u čast 100 godina PVK Jadran: „Jadranove legende“ 08. jula na Škveru
Škver – HN

Legende vaterpolo sporta sastaće se u petak, 08. jula na Škveru, gdje će odigrati utakmicu u čast 100 godina Plivačkog-vaterpolo kluba Jadran.

Mnogi asovi, mnogi bivši i sadašnji igrači će nastupiti u revijalnoj utakmici „Jadranove legende“.

Brojni bivši igrači, oni koji sada nastupaju za Jadran, mnogi koji su ponikli u ovom klubu i karijeru nastavili širom svijeta, kao i najmlađi polaznici Jadranove vaterpolo škole učestvovaće u ovom programu koji na simboličan način povezuje slavnu istoriju i svijetlu budućnost kluba.

Početak je zakazan za 19 časova, a programu će prethoditi defile Gradske muzike i mažoretki Škverom, od vrha mula do bazena, kojim će svi prisutni biti još jednom pozvani da sa Jadranom proslave veliki jubilej.

Kapetan pao s broda i proveo četiri sata u moru bez prsluka za spašavanje

0
Kapetan pao s broda i proveo četiri sata u moru bez prsluka za spašavanje
Obalna straža

Kapetan ribarskog broda je u nedjelju kod Panama Cityja na Floridi pao s broda te se bez prsluka za spašavanje uspio održati na površini čak četiri sata prije nego je pronađen i spašen.

U nedjelju ujutro oko 04:00 sata po lokalnom vremenu, obalna straža Sector Mobile primila je poziv u pomoć na Kanalu 16 od člana posade ribarskog broda Fiona Leone. Član posade je prijavio da je kapetan pao u more dok je brod bio na autopilotu, piše The Maritime Executive.

Obalna straža uputila je hitan poziv za pomoć brodovima u tom području, a također su na mjesto događaja uputili SAR brod, zrakoplov Ocean Sentry i cutter Diamondback.

Nakon četiri sata bez prsluka za spašavanje, kapetana je spasila posada bulk carriera New Beginning. Brod obalne straže nakon toga prebacio je kapetana natrag na njegov brod Fiona Leone. Kapetan je u dobrom stanju, a usprkos tome što je proveo četiri sata u moru, svoj brod sigurno je doveo do luke.

“Nije lako preživjeti u moru bez prsluka za spašavanje, i uspjeti se održati na površini. Obalna straža poziva posade da prakticiraju sigurnu plovidbu nošenjem prsluka za spašavanje, korištenjem kill-switcha i posjedovanjem odgovarajuće komunikacijske opreme”, rekla je kapetanica Cassie Kitchen, koordinatorica potrage i spašavanja u Sector Mobile. “Željeli bismo pohvaliti posadu New Beginninga na njihovoj spremnosti da pomognu.”

Poruka Rusije: Čovječanstvo će biti ugroženo pokuša li nas Zapad kazniti za rat

0
Poruka Rusije: Čovječanstvo će biti ugroženo pokuša li nas Zapad kazniti za rat
Rat u Ukrajini – foto Reuters HRT

Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poziva Zapad da isporuči moderne sustave proturaketne obrane kako bi se obranili gradovi – Moskva sve snage usmjerava na Donecku regiju kako bi cijeli Donbas stavila pod svoj nadzor. Glavni su ciljevi gradovi Slovjansk i Kramatorsk kojima, pod udarima topništva, prijeti već viđen scenarij – potpuno uništenje. Ukrajina se već koristi naprednim američkim višecijevnim raketnim sustavima, a Rusi tvrde da njima neselektivno raketira separatističko uporište Doneck.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da bi pokušaji Zapada da kazni nuklearnu silu poput Rusije za rat u Ukrajini mogli ugroziti cijelo čovječanstvo, dok se u ratu koji traje gotovo pet mjeseci gradovi pretvaraju u ruševine, a tisuće ljudi ostaju bez domova.

Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, izazvala je najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od 1962. godine i kubanske krize, kada su se mnogi bojali da je svijet na rubu nuklearnog rata.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je ruskoga predsjednika Vladimira Putina ratnim zločincem i predvodi Zapad u naoružavanju Ukrajine i nametanju teških sankcija Rusiji.

– Apsurdna je pomisao o kažnjavanju zemlje koja je jedna od najvećih nuklearnih sila i potencijalno ugrožava čovječanstvo, rekao je za Telegram Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika Ruskoga vijeća sigurnosti.

Rusija i SAD kontroliraju oko 90 posto svjetskih nuklearnih glava, a svaka ih u svojim vojnim zalihama ima 4000, prema Federaciji američkih znanstvenika.

Medvedev je prozvao SAD za prolijevanje krvi diljem svijeta, od ubijanja autohtonog američkog stanovništva, američkih nuklearnih napada na Japan i vođenje ratova od Vijetnama do Afganistana.

Pokušaji da se iskoriste sudovi za istraživanje ruskoga djelovanja u Ukrajini bilo bi, rekao je Medvedev, uzaludno i moglo bi izazvati globalnu devastaciju.

Ukrajinska je vojska u srijedu priopćila da je odvratila svako veliko rusko napredovanje prema sjeveru Donjecka, ali pojačava se pritisak granatiranjem grada Slovjanska i okolnih naseljenih mjesta.

U priopćenju se dodaje da ruske snage bombardiraju nekoliko ukrajinskih gradova teškim oružjem kako bi omogućile napredovanje pješaštva prema jugu regije i blizu Slovjanska.

Ostale ruske snage, dodaje se, pokušale su zauzeti dva grada na putu prema gradu Kramatorsku, južno od Slovjanska gdje isto tako pokušavaju zauzeti glavnu cestu koja povezuje pokrajine Luhansk i Donjeck.

– Zadržavamo neprijatelja na granici, rekao je guverner Luhanska Sergij Gajdaj ukrajinskoj televiziji. Poslije je rekao da Luhansk još nije pod potpunom okupacijom ruskih snaga te da je Rusija pretrpjela znatne gubitke.

Berba ‘bijelog zlata‘ u Stonu turistima je prava atrakcija

0
Ston berba soli

Kad zapeče i nebo se užari, čitav svijet moli za osvježenje, a u Stonu mole za još veće temperature jer je tako najbolja kristalizacija soli.

Sveti Frane, kojemu je posvećen prvi bazen iz kojega se vadi čista, bijela konzumna sol, svakog ljeta usliša molbe i Stonjane obdari “bijelim zlatom”. Sol dobro rodi i u ostalim bazenima, Mundu i Svetom Petru i Pavlu, samo ne daj Bože kiše, ma ni jedne kapi, jer kiša otapa kristaliće soli u bazenima.

– Bazene smo očistili i oprali za kristalizaciju soli. Sada slijedi “upuštanje” mora, koje će pod žarkim suncem postati čista stonska sol, spremna za berbu prvih dana kolovoza – kaže Sveto Pejić, vlasnik solane i alfa i omega proizvodnje soli u ovom dijelu Lijepe naše. Očekuje da će se ovog ljeta ubrati oko 300 tona soli i solnog cvijeta, koji je “top” po kvaliteti, ali i po cijenama.

Čak sedam stoljeća sol se u stonskim slanim bazenima proizvodi i sakuplja na isti način. Nova tehnologija ovdje još nije stigla. Glavni alat je lopata u spretnim rukama berača koji pune vagone.

Lopate

Sve je kao u nekoj bajci. Mini lokomotiva vuče vagoncine pune soli, radnici u bijelim majicama s lopatama u rukama pod vrelim suncem i čista bijela sol, prizor je koji se može vidjeti samo u Stonu. Turistička je to atrakcija koja u Ston privlači mnoge iz zemlje i inozemstva. Svi se vole okušati u berbi te sa sobom ponijeti šaku čiste stonske soli.

Zanimljivo je da se sol vadi iz tri bazena: Munda, koji je za vrijeme Dubrovačke Republike bio za narod, dakle iz njega su sol uzimali stanovnici Stona i okolnih sela, te Petra-Pavla i Frane. To je isključivo konzumna sol, dok je u ostalim bazenima industrijska, koja se neće vaditi jer su puna skladišta od prethodnih godina.

Berba ‘bijelog zlata‘ u Stonu turistima je prava atrakcija
Ston berba soli

Upravo je zbog izvornog načina proizvodnje i sakupljanja soli stonska solana zanimljiva strancima. Turiste posebno zanima takozvani solni cvijet, kristalizirana sol koja pluta po bazenima slično kao skorup na mlijeku. Skorup na slanoj vodi uhvati se na površini i to se onda vadi van, kaže nam Sveto Pejić i naglašava da će ove godine biti dovoljno konzumne soli za domaće ljude, ali i one koji posjećuju solanu.

Nakon što se cvijet uzme u bazenima, stavlja se na ljese i suši, a zatim pakira. Solni cvijet je u Europi iznimno cijenjen i može postići cijenu i do 120 eura za kilogram. A kako i ne bi bio toliko skup kad nastaje kako je to bilo u vrijeme Dubrovačke Republike.

Izvorna tehnologija

Tehnologija proizvodnje soli u stonskim slanim bazenima je jednostavna. Morska voda, koja ima 3,5 posto saliniteta, stoji u bazenima takozvanim službenicima i kad dosegne razinu od 24 posto saliniteta, pušta se u bazene za kristalizaciju. Čitav taj postupak, od zahvata do razine od 24 posto, traje od jednog do dva i pol mjeseca, što ovisi o količini kiše koja rastapa sol i smanjuje razinu saliniteta.

Ekološka sol proizvedena u Stonu mogla bi postati izvorni hrvatski brend na zahtjevnom europskom tržištu. Bazeni su izgrađeni za vrijeme Republike, kada je ta namirnica bila jedan od strateških interesa, a postojanje solane seže u daleko rimsko doba. Kristalizacijski bazeni nose ime svetaca pa se, osim već spomenutih Munda, Petra i Pavla i Frane, nazivaju još Nikola, Baltazar, Marija, Antun, Josip i Ivan.

/Stanislav Soldo/

Požar u Spa centru hotela Kumbor brzom akcijom vatrogasaca ugašen, šteta velika…

0
Požar u Spa centru hotela Kumbor brzom akcijom vatrogasaca ugašen, šteta velika…
Hotel Kumbor / foto S.K.

Jutros u 5 sati i 30 minuta hercegnovski vatrogasci dobili su dojavu da gori hotel Kumbor u Kumboru, vlasništvo firme Carine .

Požar je izbio u Spa Centru na krovu objekta koji je pored glavne zgrade hotela.

Za nešto više od pola sata šest vatrogasaca sa dvoja kola uspjeli su da ugase požar , ali su još u Kumboru, zbog sigurnosti i provjere ostalih prostorija, kazao je za portal Bokanews načelnik Službe Zlatko Ćirović. Gosti nisu evakuisani.

Hotel Kumbor / foto S.K.

Uzrok požara se ne zna, ali je šteta velika.

Igalo sinoć bilo bez struje zbog pođara u trafostanici

Sinoć oko 20 sati izbio je požar u trafostanici u naselju Bajkovina u Igalu u blizini PKB-ih baraka. Zbog toga je bila isključena struja cijelom području od Tople do Njivica i Sutorine.

Požar je ugašen oko 21 sat

/S.Kosić/

Ministrica obišla raskopanu saobraćajnicu prema Plavim horizontima i najavila hitnu reakciju države

0
Ministrica obišla raskopanu saobraćajnicu prema Plavim horizontima i najavila hitnu reakciju države
Obilazak sobraćajnice MR2

Ministarka ekologije, prostornog planirana i urbanizma Ana Novaković Đurović u srijedu je nenajavljeno obišla trasu nove MR2 saobraćajnice u Krtolima i raskopano gradilište  novog kružnog toka koji tu saobraćajnicu spaja sa ranije izgrađenom MR1 cestom, kao i jedinim putei koji državu povezuje sa najljepšom plažom na Tivatskoj rivijeri –Pržna (Plavi horizont).

„Tek kada se dođe na lice mjesta vidi se koliko je ovo zapravo veliki problem i u kakvom je lošem stanju izvođač radova ostavio ovu lokaciju te koliko ova situacija direktno loše utiče na naš turizam. Vrlo brzo ćemo se potruditi da pomognemo Opštini Tzivat da se iznađe neko privremeno rješenje, do raspisivanja tendera za novog izvođača radova.“- kazala je ministarka Đurović. Ona je izrazila očekivanje da se urgentno tamponiranje i presvlačenje raskrsnice primarnim, nosećim slojem asfalta može završiti za desetak dana i najavila da će pod hitno iznaći rješenje ovog gorućeg problema.

Opština Tivat dan ranije uputila je urgenciju premijeru Dritanu Abazoviću da Vlada pod hitno preduzme mjere iz svoje nadležnosti nkako bi se raskopana saobraćajnica prema jednoj od najvećih turističkih atrakcija u Tivtu, dovela u elementarno prohodno i stanje sigurno za upotrebu, jer je gradilište napustio dosadašnji izvođač radova, firma „Civil Engineer“ iz Podgorice. Ta firma je pritom, kako je kazao gradonečeik Komnenovič, čak i izvršila nove iskope na raskrsnici kako bi je ulinila dodatno neprohodnom. Sa „Civil Enginneriom“ je Opština Tivat kao investitor, 29.juna kada je isticao posljednji produženi rok za završetak posla, raskinula 1,15 miliona eura vrijedan ugovor za izgradnjju MR2 koja je započela još u junu prošle godine i trebalo je da se okonča u roku od 300 dana. „Civil Engineer“ je zato napustio gradilište i ostavio ga u stanju koje ugrožava bezbjednost mještana i turista, a ta je firma zaprijetila da će tužiti Opštinu zbog raskinutog ugovora i navodno joj pričinjene materijalne štete u iznosu od 300.000 eura. Opština Tivat sa druhe strane, tvrdi da je „Civil Engineer“ neodgovorno pristupio svojim obavezama, da je ta firma probila sve rokove koji su joj postavljeni, te da je pokušavala da Opštinu kao investitora primora da joj ova preko ugovorene cijene radova, plati još 24% na ime poskupljenja građevinskog materijala i drugih inputa u vrijeme kada su radovi na MR2 več trebali da budu završeni. Opština je to odbila, pa je podgorička firma u špicu turističke sezone ostavila neobezbijeđeno i neuređeno gradilište i prekopan jedini put ka jednoj od najposječenijih turističkih aktarcija – plaži Plavi horizont.

Obilazak sobraćajnice MR2

Opštini kao investotoru su zbog loših zakonskih rješenja, i pored ovako alarmantnje situacije „vezane ruke“ i ona još najmanje mjesec dana ne može legalno da uvede drugog izvođača koji će završiti posao i kružni tok u Krtolima učiniti elemantarno prohodnim. Stoga je zatražena hitna reakcija Vlade pa je ministarka Novaković-Đurović juče u pratnji tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića i čelnika MZ Krtoli, obišla lokaciju. Prethodno je premijer Dritan Abazović stanje na terenu na ovom gradilištu okarakterisao kao „užas“.

„Ipak, na putu smo da riješimo ovaj prioblem na način koji je jendokratan ali može da posluži: to je da specijalizovana državna firma „Zaštita prostora Crne Ghore“ dovede svoje mašine i izravna prekopanu trasu saobraćajnice. Ovo što se u Tivtu desilo sa izvođačem „Civil Engineer“ nam se sada svuda dešava da nam izvođači žele izaći iz ugovorenh poslova zbog u međuvremenu povećanih cijena i to nam je veliki problem sa kojima se suočavaju i Vlada i opštine i svi građani.“- kazao je Abazović novinarima dodajući da će nakon dobijanja naloga od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, firma „Zaštita prostora Crne Gore“  izaći na teren i „makar upristojiti ovu raskrsnicu da je građani i turisti mogu kako-tako koristiti“. Najavio je da će odmah nakon toga biti raspisan tender za izbor novog izvođača koji će nastaviti i završiti radove na MR2 saobraćajnici jer je ona od značaja kako za mještane, tako i za strateškog stranog investitora – kompaniju Luštica Development koja u Krtolima gradi turistički rizort Luštica Bay.

Gradonačelnik Komnenovil najavio je da će odmah nakon isteka akteulnog roka od mjesec dana za formalni raskid ugobvora sa „Civil Engineerom“ i naplate bankarske garancije od te firme, krajem jula Opština raspisati novi tender i „nadam se, naći mnogo ozbiljnijeg i efikasnijeg izvođšača za MR2 koji će ovaj posao privesti kraju na zadovoljstvo svih“.

Prihodi od turizma za prva tri mjeseca iznose 45,3 miliona eura

0
Prihodi od turizma za prva tri mjeseca iznose 45,3 miliona eura
Perast – foto Miro Marušić

Prema podacima Centralne banke Crne Gore prihodi od turizma za prva tri mjeseca iznose 45,3 miliona eura, što predstavlja povećanje od 86 odsto u odnosu na isti period 2021. i nivo realizacije od 96 odsto u odnosu na rekordnu 2019, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

“Podaci Ministarstva finansija o ukupnim namjenskim prihodima, koji uključuju prihode od boravišne takse, turističke takse i članskog doprinosa, koji su naplaćeni od početka godine do 16. jula iznose 859.000 eura i veći su 46% u odnosu na isti period prethodne godine. Prihod od boravišne takse naplaćen zaključno sa 16. junom 2022. iznosi 339.507 eura, što predstavlja rast od 121% u odnosu na isti period prethodne godine”, navedeno je iz tog resora.

Prihod od turističke takse naplaćen zaključno sa 16. junom 2022. iznosi 150.790, što predstavlja ostvarenje 89% u odnosu na isti period prethodne godine.

Prihod od članskog doprinosa naplaćen zaključno sa 16. junom 2022. godine iznosi 368.750 eura, što predstavlja rast od 46% u odnosu na isti period prethodne godine.

Unija Pomoraca – Prikuplja se pomoć za porodice povrijeđenih kotorskih pomoraca

Unija Pomoraca – Prikuplja se pomoć za porodice povrijeđenih kotorskih pomoraca
Pomorci

Unija pomoraca Crne Gore pokrenula humanitarnu akciju pomoći pomorcima koje su nedavno na brodu jedne strane kompanije zadobila dva pomorca iz Kotora i jedan iz Bara,u okviru koje su se odmah odazvali njeni brojni članovi i omogućili porodicama da borave u francuskoj bolnici gdje se njihovi najbliži oporavljaju.

Tim povodom Radio Kotor se obratio kapetanu duge plovidbe Nikole Peranoviću, članu UO Unije čije je sjedište u Kotoru, koji je istakao i značajno interesovanje za pomoć koja stiže iz inostranstva. Zbog toga će uskoro na sajtu Unije pomoraca biti postavljen i devizni žiro račun.

Trenutno se sve uplate sa svrhom “Donacija” mogu uplatiti na račun Unije pomoraca NLB Banka ž.r. 530-24798-18. Za sve detalje ili dodatna obavještenja Uniju možete kontaktirati putem:+382 69 317 357 i info@unijapomoraca.com.

– Na brodu jedne strane kompanije prilikom eksplozije u prostoru strojarnice došlo je do povređivanja više pomoraca, od koji su trojica hospitalizovani. Moram napomenutu da mi nismo tražili ovlašćenje od porodica da iznosimo detalje i imena, pa stoga prenosim osnovne dostupne informacije. Dva pomorca su u vrlo teškom stanju, dok je jedan, iako teško povrijeđen, ipak u boljoj situaciji i oni su transportovani u bolnicu u Francuskoj. Sve se dogodilo u blizini francuske obale, pa su srećom po njih tamo i transportovani. Sačekali smo da se organizuje nešto od ljudi koji su možda trebali biti neka hitna podrška. Možda grad, institucije, sindikat i slično? Međutim, kako nije bilo nekog većeg pomaka osim naslova u novinama i pisanih poruka podrške, jedan član UO Unije pomoraca je stupio u direktan kontakt sa porodicom pomorca koji se nalazi na liječenju. Iz razgovora sa njima i utisaka koje nam je prenio došli smo do zaključka da porodica želi da bude sa svojim članom, da otputuje u Francusku i bude sa njim. Naravno, potreba je sasvim razumljiva jer je teško biti odvojen u takvim momentima i oslanjati se na šture odgovore agenata, doktora ili nekog trećeg – kazao je kapetan Peranović za Radio Kotor.

Ističe da nepredviđeni troškovi, kao što je ovaj, za pomorce i njihove porodice nisu mali, posebno na duže staze.

– Kako imamo veliku bazu članova i onih koji prate naš rad, kao što je i Radio Kotor, ili neki veoma uspješni portali i neke nacionalne novine, pokretanje akcije je bio prirodan korak. Na našu sreću, i to ne prvi put, odziv je za kratko vrijeme više nego zadovoljavajući. Oko stotinjak donacija je uplaćeno za prva tri dana, što je omogućilo da se novac odmah proslijedi jednoj porodici povrijeđenog pomorca. Nadam se da će i drugoj porodici isti iznos biti uplaćen vrlo brzo – istakao je on.

Ističe gest trećeg pomorca iz Bara, koji se osjeća bolje, pa je novac namijenjen njemu preusmjerio kolegama.

– On dolazi u Crnu Goru krajem sedmice te mu ovim putem želim brz oporavak. Inače, a koliko smo upoznati, firma za koju pomorci plove, pobrinula se da dobiju maksimalno moguću njegu. Do sada nismo čuli nijednu primjedbu porodica na njihov treman u francuskoj bolnici. Nadam seda će tako i ostati da će sve ići nabolje – kaže Peranović.

Pored donacija koje su uplatili naši građani javljaju se i iz inostranstva, zbog čega je otvoren i devizni račun koji će biti objavljen na sajtu Unije.

– Sve ovo je za pohvalu. Veliko hvala svima koji su učestvovali u ovoj akciji, kako pomorcima, tako i onima koji to nisu i na dobro im se vraćalo. Onima koji žele da pomognu, detalji se mogu naći na sajtu Unije gdje je i broj žiro računa – kazao je Peranović.

Na pitanje da li postoji neki vid zaštite pomoraca od ovakvih događaja, upućuje na Sindikat pomoraca u Baru.

– Nažalost, za taj sindikat malo koji pomorac zna da je aktivan. To kažem jer sam stekao utisak da, kada se desi neki problem pomorcu, on obično zove nas. Bilo da je riječ o maltretiranju na brodu, mobingu, zdravstvenom ili administrativnom problemu, nesuglasicama… Mi to rješavamo, koliko možemo, kako znamo i umijemo. Nekad sami, a nekad i mi tražimo pomoć. To obično ide tiho i bez pompe. Ponekad je dovoljno da nazovemo kompaniju ili njen DPA (Designated Person Ashore) i da se predstavimo kao Unija pomoraca i raspitamo za status našeg pomorca. Ta kompanija je odmah oprezna u postupanju sa našim pomorcem jer zna da nije sam i pomno prati da ge ne ošteti. Naravno poslije uspješnog posla nećemo “na sva zvona zvoniti” da se pomorcu pružila pomoć i da nam je zahvalan, jer to radimo kad god možemo, iako nije primarno polje djelovanja Unije i razlog osnivanja. Za to bi trebalo da se brine taj Sindikat u Baru, što je i svrha njegovog postojanja. Samo u poslednjih par dana pristupilo nam je desetak novih članova. Svako ko imalo dublje razmišlja želi da bude dio nečeg većeg, nekog skupa koji će da ga zaštiti kada treba – kaže Peranović.

Ističe apolitičnost Unije pomoraca, u čemu će se istrajati.

– Članovi Unije su svih zvanja , sa svih tipova brodova, a jedini uslovi da bi nam se neko pridružio je da nije osuđivan za teška djela kao i da su aktivni pomorci. Unija pomoraca se mora razlikovati od tog Sindikata pomoraca u Baru, jer je ona udruženje aktivnih pomoraca sa ciljem praćenja rada institucija i implementacije pravila i međunarodnih propisa. To sve da bi bili u skladu sa njima. Prosto rečeno da nam breveti, škole, matrikule ostanu priznati i da ne zaostajemo u tome za svijetom. Samim tim i mi smo isti ti koji će upasti u probleme ako nismo u skladu sa svjetskim pravilima, te se trudimo svim silama da našim djelovanjem ostanemo u propisanim okivirima – poručio je kapetan Nikola Peranović.

Sve uplate sa svrhom,,Donacija” mogu se izvršite na račun Unije pomoraca (NLB Banka ž.r. 530-24798-18).

Za sve detalje ili dodatna obavještenja Unija se može kontaktirati na broj telefona +382 69 317 357, ili putem mejla info@unijapomoraca.com.