Na scecni Atrijuma Buća u subotu, 21.avgusta, odigraće se pozorišna predstava “Petra” s početkom u 21:30h.
Ova predstava rađena je u produkciji Fakulteta savremenih umetnosti iz Beograda u adaptaciji i režiji Irfana Mensura.
Uloge tumače: Nina Ševaljević, Natalija Žugić, Jana Salamadić i Milica Jevremović.
Petra je melodrama sa elementima komedije kroz koju četiri glumice prikazuju porodični život nakon povratka jedne od tri sestre, o čijem razlogu i smislu odlaska se nije ništa znalo punih 9 godina. Komad prolazi kroz doživljaje četiri potpuno drugačije žene, sa potpuno različitim viđenjem života, suprotstavljenim težnjama i stavovima. Da li je Petra manipulatorka ili se iskreno kaje i vraća u porodični dom zbog svojih sestara i majke? Da li je odlazak bio neminovan i zašto konačni povratak nakon toliko godina “ćutanja”? Ko nosi krivicu, a ko oproštaj? Pitanja su na koja će pokušati da odgovori ovaj komad, dok će publika sama proceniti čije je viđenje najbliže istini i da li je istina ovde zaista bitna.
Cijena ulaznice je 7€, a broj mjesta je ograničen usled epidemiloške situacije. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) osudilo je u srijedu odluku kotorske Skupštine o imenovanju javnog zimskog bazena u Kotoru “Zoran Džimi Gopčević”, čuvaru zloglasnog logora Morinj 1991. koji je ujedno bio jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena.
“Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekt naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose”, ističe MVEP u saopštenju.
Također izražava nadu da će nove vlasti Crne Gore “shvatiti kako ovakve odluke nisu pravi put za evropsku perspektivu Crne Gore, koja je do prije samo godinu dana izgledala neupitno”.
Zoran Gopčević bio je jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena. Osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, a ima i europsko srebro i svjetsku broncu. No, t0kom devedesetih bio je zapovjednik straže u logoru Morinj, sabirnom centru pretežno za civile i malobrojne hrvatske branitelje s područja dubrovačke regije.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore usprotivilo se tome da bazen u Kotoru nosi ime Zorana Gopčevića.
“Zoran Gopčević sportaš, trener i sportski radnik, ima briljantan životopis i sigurni smo da nitko iz Boke ne može imati drugačiji stav po ovom pitanju. Razlog reagovanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore nije vezano za sportsku karijeru Zorana Gopčevića, već za njegov angažman kao zapovjednika straže u logoru Morinj 1991. godine”, saopštilo je Vijeće krajem jula.
Vijeće je istaknulo da je više logoraša u svojim ispovijedima apostrofiralo njegovo ime u negativnom kontekstu.
Također je poslalo prosvjedno pismo ministrici obrazovanja, znanosti, kulture i sporta te predsjedniku Općine Kotor, a obavijestili su i nevladine udruge te sve konstituente kotorske opštinske skupštine, “da još jednom provjere činjenice i ne kompromitiraju institucije koje predstavljaju pred domaćom i svjetskom javnošću koja bi donošenjem ovakve eventualne odluke svakako bila još jednom zgrožena kao i 1991.”.
Zatvoreni bazen do sada je nosio ime antifašiste Nikše Bućina, poginulog 1944. godine u borbi protiv četnika.
U Herceg Novom trenutno boravi oko 34 hiljade registrovanih turista ali je ostvaren manji turistički promet u odnosu na ukupan broj gostiju, rekao je za agenciju Mediabiro predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Najviše gostiju je iz regiona, iz Poljske , Mađarske, djelimično iz Rusije, Ukrajine, Njemačke, Austrije.
Ipak, ljetnja turistička sezona prevazišla je sva ona očekivanja koja su projektovana u februaru i martu.
“Tada smo govorili da bismo bili zadovoljni kada bi sezona bila na nekih
50 odsto od 2019. a sada smo na nivou od oko 95 odsto. Po podacima koje dobijamo od Vodovoda i komunalnog preduzeća, potrošnja je veća nego 2019.”, rekao je Katić.
Kaže da očekuje i da će do kraja avgusta biti pozitivan trend iz 2019.
Prema podacima koje imaju od hotelijera, smještajne jedinice su izdate do oktobra.
“Nadam se da će se ljetnja turistička sezona produžiti jer su sve lokane samouprave na primorju teško funkcionisale u prethodnom periodu”, kazao je Katić.
Potrošnja je, kaže, manja u odnosu na 2019. godinu zbog strukture gostiju.
“Manje je gostiju iz Rusije i Skandinavskih zemalja, a bili su naši tradicionalni gosti. Smanjena je platežna moć turista tako da imamo 20 odsto manji turistički promet nego 2019. a u odnosu na broj gostiju”, pojašnjava Katić.
Oni se , kaže, već pripremaju za narednu turističku sezonu a radi se i dosta projekata za infrastrukturu.
Hotelijeri su prezadovoljni tokom ljetnje turističke sezone a neki od njih smatraju da će ovo biti rekordna godina.
Čedo Popović, direktor hotelske grupacije Carine Iberostar
Vlasnik hotelske grupacije Carine Iberostar Čedo Popović kazao je agenciji Mediabirp da je sve mnogo bolje nego što su očekivali.
“Nijesmo mislili da ćemo otvoriti sva tri hotela, ali na današnji dan svaki hotel je maksimalno popunjen. Popunjenost je veća nego 2019. I ovih dana imamo over booking”, kaže Popović.
Najviše je gostiju iz Ukrajine, Kazahstabna i okruženja.
“Najmanje 50 odsto gostiju je iz okruženja, što nikada nije bio slučaj.
krenuli smo sa dosta nižim cijenama. Što se tiče vanpansionske potrošnje ona je manja nego prethodnih godina jer je drugačija klijentela”, objašnjava Popović.
Direktorica hotela Lazure, Stanka Karažija, kaže da su u tom hoTelu imali manevarskog prostora i da malo podignu cijene zbog velike potražnje ali da su dodali neke nove ponude za goste.
Ona smatra da će, kako sada stvari stoje, ovo biti rekordna godina.
“Posjećenost horela je na oko 95 odsto u odnosu na 2019. Ako govorimo o konkretnim prihodima – oni su bolji u odnosu na 2019.”, rekla je Karažija.
I direktor hotela Play u Igalu Radovan Ralević kaže da je ovo jedna jako korektna sezona.
“Odziv je za 20 odsto manji u odnosu na 2019. ali ipak smo zadovoljni”, kaže Ralević i dodaje da je najviše gostiju iz regiona.
Hotel Play, zbog smanjene platežne moći gostiju usljed koronakrize, napravio je dosta promo paketa i akcija za boravaku ovom hotelu.
Ulcinj je najveća razvojna šansa Crne Gore za 2030. godinu, želimo da ovaj grad postane veliki regionalni centar turizma, poručili su potrepdsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović tokom posjete ovom gradu.
Abazović je naveo da je ovogodišnja turistička sezona premašila sva očekivanja i da je očigledno da su hotelijeri, ugostitelji i zakupci kupališta u Ulcinju prezadovoljni postignutim.
– Ambicije Vlade za Ulcinj su velike, nastojimo da se gosti u ovom gradu nastave osjećati sigurno, komotno i bezbjedno – rekao je Abazović.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović istakao je da u julu mjesecu, po podacima Uprave policije, oko 740.000 stranaca ušlo u Crnu Goru, što je na nivou 2019. godine, dok je za prvih 15 dana avgusta u Crnu Goru ušlo 380.000 stranaca, a to je za 5% više od 2019.
– Kada smo u martu izašli sa procjenama kakva će biti ova godina, čini mi se da je malo ljudi vjerovalo da će naše prognoze koje su tada smatrane optimističnim, biti premašene. Sve ovo rezultat je ispravnih i pravovremenih odluka Vlade Crne Gore, što nam daje za pravo da sa velikim zadovoljstvom kažemo da se turizam u Crnoj Gori oporavio i da je oporavkom turizma došlo i do oporavka cjelokupne ekonomske aktivnosti – kazao je ministar.
On je dodao da ćemo, kada krajem septembra podvučemo crtu, dobiti jedan dobar temelj da za narednu godinu razmišljamo o kapitalnim i infrastrukturnim projektima, kako bi na taj način što adekvatnije i bolje ušlo i u narednu godinu, i u svaku sledeću kada je u pitanju turizam u Crnoj Gori.
Milatović je ocijenio da je ova godina pokazala određene strukturne probleme i sve nedostatke koji su moraju što hitnije i brže rješavati.
– Jedino zajedničkim radom i naporima, sa zajedničkom vizijom da živimo bolje, da ostajemo u našoj državi i ne odlazimo već da stvorimo društvo koje nagrađuje rad, trud i obrazovanje. Jedini ključ održivog ekonomskog razvoja je da napravimo dobar poslovni ambijent bez korupcije i reketiranja, gdje je država servis građana i privrede, i gdje će svi građani samosvjesno i samovoljno plaćati poreze, znajući da tim plaćanjem dobijaju puteve, škole, bolnice, infrastrukturu – naglasio je Milatović.
irektor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani naglasio je da se prije sezone dogovorio sa zakupcima plaža da budu uredni i plaćaju dažbine, a da će Inspekcija više preventivna nego represivna.
– Preventivnim djelovanjem, ali i represivnim na račun onih koji su nelegalno obavljali poslove sačuvali smo lojalnu konkurenciju. Doživljavam kao ličnu satisfakciju da smo u Ulcinju imali najmanje izrečenih kazni, a da je istovremeno uplaćeno najviše poreza i dažbina. Inspekcija i privredni djelatnici treba da budu partneri, a ne protivnici – rekao je.
Predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore Blažo Rađenović istakao je da su neargumentovani natpisi koji se u poslednje vrijeme pojavljuju u medijima, naročito kada se radi o Opštini Ulcinj i odgovornosti Javnog preduzeća.
– Naime Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredjelilo sredstva u iznosu od 1,3 mil EUR za niz projekata i sanacija na pomenutoj teritoriji, čime jasno pokazujemo spremnost i volju da unaprjedimo kvalitet na naljepšem dijelu naše obale. Važno je istaći da JP Morsko dobro ima zaključen ugovor sa JP Komunalne djelatnosti Opštine Ulcinj, u iznosu od 242.000 eura, što je udvostručen iznos u odnosu na prethodni period, što jasno govori da pojedine nesmotrene izjave pojedinaca su usmjerene na pogrešnoj adresi – poručio je.
Kako je istakao, jedan od budućih projekata za koji smatraju da je od izuzene važnosti za Ulcinj, a koji predstavlja respektabilan ekonomsko-turistički potencijal, jeste razvoj nautičkog turizma.
– Nadamo se da ćemo uz smjernice Državne studije lokacije i sardanjom sa lokalnom samoupravom, odrediti adekvatnu lokaciju za ovaj vid turizma, uzimajući u obzir prirodni potencijal ovog dijela naše obale. Novo rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore će težiti ka decentralizaciji, jer jedino u saradnji sa lokalnim stanovništvom možemo promjeniti loš imidž koji je godinama važio kada je JPMD u pitanju – zaključio je Rađenović.
Trenutni podaci ne ukazuju da su potrebne dodatne vakcine protiv Kovida-19, rekla je u srijedu 18. avgusta glavna naučnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Sumija Svaminatan, prenosi Rojters.
“Na svijetu ima dovoljno vakcina, ali one neće ići na prava mjesta, pravim redosljedom,” rekao je savjetnik SZO Brus Ejlvord, govoreći o dodatnim vakcinama koje daju zemlje sa visokim prihodima.
Dvije doze treba dati najugroženijima širom svijeta prije nego što se krene sa davanjem treće doze onima koji su u potpunosti vakcinisani, rekao je Ejlvord, dodajući: “Još smo daleko od toga.”
Iz SZO su takođe rekli da se delta soj širi u djelovima gdje je stopa vakcinacije niska. “Mnoga mjesta u svijetu gdje je delta u porastu, čak i u zemljama koje na nacionalnom nivou imaju visoku pokrivenost vakcinacije, delta se širi u onim djelovima sa niskom stopom vakcinacije,” rekla je epidemiološkinja SZO Marija Van Kerkhove.
Svjetska zdravstvena organizacija ranije je pozvala na uvođenje moratorijuma na davanje treće doze vakcine bar do kraja septembra, kako bi se riješila ogromna nejednakost u raspodjeli doza između između bogatih i siromašnih nacija. Izrael je u julu počeo da nudi treću dozu stanovnicima preko 60 godina, dok je Njemačka najavila da će je početi nuditi od septembra.
Američki stručnjak za zarazne bolesti i medicinski savetnik predsjednika Džoa Bajdena, Entoni Fauči, rekao je da će u SAD biti preporučena treća doza vakcine protiv Kovida-19 za one sa slabijim imunim sistemom.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore od 23. avgusta do 6. septembra održaće se peti književni festival Ćirilicom. Programi će biti realizovani na Trgu između crkava u Starom gradu Budve a svi počinju u 21 čas.
Tokom petnaest dana festivala Ćirilicom publika će imati priliku da prati sadržajan i bogat program. U ponedjeljak, 23. avusta Festival otvara „Slovo o Svetom Stefanu Štiljanoviću“, kako nosi naziv i nagrada festivala Ćirilicom. Sljedeće večeri na programu je koncert duhovne muzike, a nastupiće ansambl Melodi sa Divnom Ljubojević.
Izložba „Moja ćirilica“ autorke Olgice Stefanović i veče Selimira Radulovića biće održani u srijedu 25. avgusta, a nakon toga, u četvrtak, veče će imati Ivan Negrišorac. O „Duhu samoporicanja“ u petak, 27. avgusta govoriće profesor Milo Lompar, a u subotu će na okruglom stolu biti riječi o „Kulturološkim konfliktima“.
Predstava „Oleana“ biće izvedena na Trgu između crkava 29. avgusta, a 30. avgusta profesor Jovan Delić govoriće o „Pjesništvu Jovana Dučića“. Posljednjeg avgustovskog dana biće upriličeno veče Marine Rajević Savić, autorke kultne emisije „Dok anđeli spavaju“, dok ćemo priču o kotorskom leksionaru i pontifikalu „Lectionarium et Pontificale Catharense 1166“ slušati prvoseptembarske večeri.
Sjutradan, 2. septembra veče će imati ruski pisac Lav Danilkin, dok ćemo 3. septembra publici na Trgu između crkava predstaviti Paštrovski almanah IV. U subotu, 4. septembra predstavićemo publikaciju „Kulturno blago paštrovskih manastira“ autorke Lucije Đurašković koju je objavila Narodna biblioteka Budve, dok ćemo u nedjelju prisustvovati pozorišnoj predstavi „Bedemi ćirilice“, drugoj na ovogodišnjem festivalu Ćirilicom.
Festival ćemo završiti u ponedjeljak, 6. septembra koncertom Gradske muzike Budva.
Detaljan program sa svim učesnicima biće predstavljen na konferenciji za medije koja će biti održana u prostorijama Narodne biblioteke Budve u petak u 12 časova.
Broj žrtava i zaraženih koronavirusom u Crnoj Gori raste. Od jučerašnjeg presjeka preminulo je šest osoba, od kojih tri iz Ulcinja, po jedan iz Podgorice i Budve i jedan državljanin Srbije. Među preminulima najmlađi je imao 55, a najstariji 96 godina. U posljednja 24 sata registrovano je 535 novih slučajeva, i to 482 među građanima Crne Gore i 53 među turistima. Prijavljen je oporavak kod 256 pacijenata, a trenutno je 4912 oboljelih.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 17.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4 156 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 535 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 482 među građanima Crne Gore i 53 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
99
1
100
Ulcinj
61
13
74
Budva
39
12
51
Bar
37
11
48
Nikšić
41
2
43
Bijelo Polje
35
35
Rožaje
31
4
35
Herceg Novi
24
2
26
Kotor
24
24
Tivat
21
21
Berane
10
5
15
Danilovgrad
12
12
Cetinje
9
9
Pljevlja
9
9
Plav
6
3
9
Andrijevica
6
6
Petnjica
5
5
Kolašin
4
4
Plužine
3
3
Tuzi
2
2
Gusinje
2
2
Mojkovac
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
482
53
535
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 17.08.2021. godine je iznosio 12,87 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1657.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 107576.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta će u saradnji sa Upravom za sport Crne Gore i Opštinom Herceg Novi preduzeti sve potrebne korake kako bi bazen u Institutu „Dr Simo Milošević“ bio kompletno rekonstruisan, čime će ovo pitanje biti dugoročno riješeno. Prelazno rješenje, do završetka rekonstrukcije bazena, biće instalacija balona na bazenu na Škveru, što će vaterpolistima i plivačima omogućiti kontinuirani trenažni proces.
Koraci i zadaci koje je potrebno preduzeti dogovoreni su na sastanku koji je juče održan u Institutu, na kojem su učestvovali ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, direktor Uprave za sport Vasilije Lalošević, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, direktorica Instituta dr Marina Delić, predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore Đuro Marić i selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković.
Sastanku je prethodio obilazak bazena, koji je trenutno van upotrebe, zbog nedavnog urušavanja krovne konstrukcije. Podsjetićemo, krajem jula je u toku večernjih časova došlo do pucanja jedne od tri noseće grede, koja je za sobom povuka i ventilacione cijevi. Zbog havarije koja se desila, bazen u Institutu će duže vremena biti van upotrebe.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, na sastanku je dogovoren red koraka koji će biti preduzeti u narednom periodu, kako od strane lokalne samouprave, tako i od državnih institucija. Katić je istakao zadovoljstvo činjenicom da je za rješavanje ovog problema istaknuta apsolutna podrška ministarke Bratić i Uprave za sport Crne Gore.
Igalo bazen
-Projektanti će u narednom periodu raditi na izradi idejnog rješenja i glavnog projekta, nakon čega ćemo konačno regulisati status bazena i u dugoročnom periodu imati to pitanje riješeno. Nakon završetka tih radova, na Vladi će sagledati kako i na koji način će projekat biti finansiran, kako bi pomogli Institutu kao firmi koja se nalazi u većinskom vlasništvu države, kazao je Katić.
Što se tiče prelaznog rješenja, dogovoreno je da Uprava za sport i Opština Herceg Novi pomognu u nabavci balona za bazen na Škveru. Do završetka rekonstrukcije bazena Instituta, Škver će biti privremeno rješenje za sve koji se bave vaterpolom i plivanjem, što je od iznimnog značaja posebno za djecu koja će trenirati tokom narednog zimskog perioda.
Predsjednik Katić je pojasnio da, kako u budžetu grada postoje sredstva koja se odnose na troškove održavanja bazena, dio tih sredstava će biti preusmjeren za nabavku balona. Takođe, i Uprava za sport će odvojiti dio finansijskih sredstava za instalaciju balona, čime će finansijska konstrukcija po ovom pitanju biti zaokružena.
Što se tiče bazena u Institutu, prvo je potrebno ukloniti sve što je palo, za šta će biti pokrenuta tenderska procedura, a nakon toga i tender za izbor projektanta za rekonstrukciju bazena, za šta će biti potrebni i UT uslovi.
Kako je kazao direktor Uprave za sport Vasilije Lalošević nakon sastanka, pitanje bazena u Institutu “Dr Simo Milošević” je problem urgentnog karaktera koji je potrebno što prije početi rješavati.
-Došli smo do određenih zaključaka, i to će ići ka Vladi, odnosno resornom Ministarstvu ekonomije. Potrebno je napraviti procjenu prouzrokovane štete i mora se raditi u etapama – mora se skloniti sve ono što se sada nalazi u bazenu, zatim slijedi izrada studije izvodljivosti, odnosno projekat kako bi se sanirao krov. Tu će Vlada Crne Gore, resorno ministarsvo i Uprava za sport apsolutno pomoći, kazao je Lalošević i dodao da to neće biti kratak proces, te da će biti potrebno više mjeseci do godinu dana.
Jedna od tema sastanka, kako je Lalošević pojasnio, bila je i pomoć za PVK Jadran i VPSCG, koji “jesu jedan od najreprezentativnijih brednova koje Crna Gora ima”.
-Pokušaćemo da napravimo jedno ad hoc rješenje u vidu balona na bazenu na Škveru, tako da će igrači i djeca PVK Jadran imati gdje da obavljaju trenažne procese, a samim tim i da igraju utakmice. Ne smijemo zaboraviti da ima mnogo pionira, kadeta i juniora u Herceg Novom i okolini. Mi smo predložili tu saradnju sa Opštinom Hrceg Novi, kako vaterpolisti i plivači ne bi morali odlaziti u druge gradove. Svu učesnici sastanka saglasni su da je potrebno uraditi sve što je potrebno za dobrobit grada i plivačkih sportova, zaključio je Lalošević.
U Luštici Bay sinoć je održan koncert „Russian Fairytale“, prvi u okviru Operosa Montenegro Opera Festivala, a publika je uživala u pravoj ruskoj bajci i omiljenim arijama koje otjelovljuju čuvenu rusku dušu. Najljepše kompozicije ruskih kompozitora Čajkovskog, Rahmanjinova i Metnera, izvela je sopran Nataša Jovović, uz klavirsku pratnju Tee Đorđević. Kako je opera poznata kao svojevrsno raskošna muzičko-scenska forma, bajkovita postavka koncerta bila je i istančan vizuelni ugođaj za ljubitelje ruske solo pjesme.
Tradicionalna operska manifestacija , Operosa Montenegro Opera Festival, ove godine se održava od 17. do 23. avgusta, u organizaciji Fondacije Operosa. Program čine tri koncerta koja će biti održana u Luštici Bay i na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom. Festival predstavlja pravi umjetnički doživljaj i za izvođače i za publiku, a na repertoaru su najpopularnije ruske i italijanske ljubavne arije u izvedbi poznatih domaćih umjetnika koji nastupaju širom svijeta.
Najčuvenije operske arije odavno su izašle van zidova opere i postale popularne među najširom publikom, mada ljudi često toga i nisu svjesni. Repertoar koncerata u Luštici Bay je pažljivo odabran, uz prave operske poslastice koje će zadovoljiti ukuse i vrsnih poznavalaca operske umjetnosti ali i onih koji se tek upoznaju sa magijom opere. Posjetioci će imati priliku da čuju prave dragulje ruske i italijanske vokalne muzike, u izvođenju Nataše Jovović i Stevana Karanca, u pratnji Tee Đorđević za klavirom. U prelijepom ambijentu, pod vedrim nebom, preplitanje probranih melodija i zvukova morskih talasa nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Prema riječima soprana Nataše Jovović, opera je satkana od svega onoga što čini suštinu života čovjeka: patnje, ljubavi, žrtve, zla i radosti, posrnuća i uzdizanja – sve to je na emotivan način prikazano u operskim djelima. “Оperski umjetnici su privilegovani mogućnošću da žive više života kroz junake koje tumače u svakom od naslova, a inspiraciju pronalaze svuda oko sebe. Opera je, dakle, život u životu”, kaže Nataša.
Naredni koncert, 20. avgusta u 21 čas u Luštici Bay, nazvan je Viva l’Opera Italiana. Tenor Stevan Karanac, u klavirskoj pratnji Tee Đorđević, predstaviće publici najčuvenije operske arije u duhu venecijanskog karnevala. Kompozicije Rosinija, Verdija i Pučinija, razigrane melodije koje dočaravaju veseli i romantični italijanski svijet i duh i ono što danas nazivamo dolce vita, pravi su biseri operske muzike. Uz raskošan kostim i prirodnu scenografiju mediteranskog ambijenta Luštice Bay, publiku očekuje nezaboravno opersko veče. Stevan Karanac ističe da se veoma raduje što ovaj program može izvesti u Crnoj Gori, gdje je načinio neke od prvih koraka na operskoj sceni.
“Bogat muzički i kulturni program ovog ljeta u Luštici Bay osmišljen je tako da svaki posjetilac može naći nešto za svoju dušu. Koncerti popularnih pop pjevača smjenjuju se sa operskim arijama”, kaže Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Development. Repertoar operskog festivala je koncipiran sa namjerom da publika uživa u velikom broju popularnih arija u formi solističkih koncerata, u periodu kada se umjetnički događaji održavaju sa manjim brojem učesnika, ističe Radulović. Koncerti se održavaju uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera i preporuka. Ulaz na ovo izvođenje je takođe besplatan.
Konačno, na koncertu 23. avgusta, na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom, nastupaju zajedno Nataša Jovović i Stevan Karanac, u muzičko-scenskom doživljaju, pod nazivom Opera under the Stars.
Knjiga „Špilje i jame otoka Mljeta“, čiji su autori veća skupina hrvatskih biospeleologa, donosi pregled svih poznatih jama i pećina toga otoka, kao i iznimnih vrijednost njihova živog svijeta.
Središnji dio luksuzno opremljene knjige, nedavno izdane u nakladi Nacionalnog parka Mljet i Hrvatskog biospeleološkog društva, prezentira 53 istražene speleološke pojave.
Svaka pojava je tekstualno opisana, predstavljena speleološkim nacrtom i ilustrirana s više fotografija, te svrstana u neku od kategorija: suhe jame i pećine, one sa slatkom vodom, pećine i jame pod utjecajem mora (anhijaline) i morske speleološke pojave.
Brojne zanimljivosti prate jame i pećine toga 37 km dugog otoka. Primjerice Onofrijeva jama, duboka 21 metar, nalazi se na dnu Malog jezera u Nacionalnom parku.
Slično je i s Blatinom. To je potopljena špilja i izvor pitke vode kod mjesta Blato. Njezin otvor se nalazi na dnu potopljene vrtače na dubini od 11 metara. Nakon kiša, voda iz Blatine prostor pretvori u istoimeno jezero u kojem žive jegulje.
Rikavica je nekad bila suha pećina, danas se nalazi ispod površine mora. Ime je dobila zbog valova koji nabijaju zrak u njezinu unutrašnjost, što proizvodi zvukove slične „rikanju“.
Vjerojatno je najpoznatija Odisejeva špilja. Nalazi se na obali mora kod Babina Polja. Većim dijelom je urušena stropa, a dijelom je strop ostao u obliku mosta. Za nju je vezana legenda o glavnom liku Homerove Odiseje.
Najdulja pećina na Mljetu je Galičnjak, duljine 130 metara, a najdublja jama Međugrađen, duboka 102 metra.
Mljet je iznimno bogat po podzemnom biodiverzitetu. Do sada je utvrđeno više od 30 pećinskih vrsta, od kojih je 27 prvi put otkriveno i opisano na Mljetu, najviše od ijednog jadranskog otoka. Među njima su 23 endemi uskog područja. Najbogatiju skupinu čine kukci kornjaši, a najrjeđi je pećinski ciksid, srodnik cvrčka, jedini pronađen u dinarskom kršu i drugi poznat na Sredozemlju.
Pećinske vrste su među najugroženijim jer se svi negativni učinci čovjeka odražavaju na podzemna staništa, ističu autori i zaključuju kako su podzemna staništa otoka Mljeta bolje očuvana nego drugdje u Hrvatskoj.
