FFHN: Gledajte i online sedam filmova Mreže festivala Jadranske regije

0
Mreza festivala Jadranske regije

Sve filmove zajedničkog programa Mreže festivala Jadranske regije, selekciju Adriatic Audience Award, moći ćete osim na tvrđavi Forte Mare gledati i online, tokom svih sedam dana 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala.

Prijavom na link imate priliku da na lokaciji koju sami odaberete ili u kućnoj atmosferi, sami ili sa društvom, na svom uređaju pogledate neka od šest novih ostvarenja evropske kinematografije i jedan jugoslovenski klasik, Dan četrnaesti Zdravka Velimirovića.

Filmove su odabrali selektori četiri regionalna festivala koji su dio Mreže festivala Jadranske regije: Izeta Građević – Sarajevo Film Festival (BiH), Lana Matić – Zagreb Film Festival (Hrvatska), Stefan Ivančić – Festival autorskog filma (Srbija) i Ivan Bakrač – Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (Crna Gora).

Ulaznice/kodove za gledanje filmova publika u Crnoj Gori može kupiti od 01. do 07. avgusta po cijeni 3 eura pojedinačno ili 15 eura za paket svih filmova, na sledećem  linku

Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što prvi put kliknete play, odnosno nakon pokretanja filma, film ćete biti u mogućnosti gledati 48 sati koliko god puta želite. Film je moguće stopirati, gledati od početka ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste film zaustavili. Kako gledati filmove na online platform Kino Meeting Point pogledajte ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=MkzjDQTDYAE

Filmovi iz ovog programa biće prikazani na redovnim izdanjima festivala koji su dio Mreže, a odluka o dobitniku Adriatic Audience Award biće donijeta sabiranjem glasova publike sve četiri zemlje. Mreža festivala Jadranske regije podržana je kroz program Kreativna Evropa.

Predstavljamo filmove selekcije Adriatic Audience Award:

– Malo tijelo (Small Body) italijanske rediteljke Laure Samani je prvi dugometražni film ove autorke, koji je premijerno prikazan u selekciji Nedjelja kritike na ovogodišnjem festivalu u Kanu. Ovo je bolna priča o mladoj ženi koja skrhana bolom napušta svoje primorsko seoce kako bi pokušala da oslobodi dušu svoje bebe koja je umrla na porođaju, time započinjući opasno putovanje ka izolovanom planinskom svetilištu gdje se nada da će pronaći čudo.

– Čuvar brata svog (Brother’s Keeper) je film nagrađivanog turskog reditelja Ferita Karahana. Jusuf i njegov najbolji prijatelj Memo su učenici u internatu za kurdske dječake, izolovanom u planinama Istočne Anadolije. Kada se Memo iznenada misteriozno razboli, Jusuf je primoran da se izbori sa birokratskim preprekama represivnog režima internata kako bi pomogao svom prijatelju. Kada odrasli napokon shvate ozbiljnost Memove bolesti i pokušaju ga da povedu u bolnicu, internat je već zakopan u gomili snijega koji je iznenada napadao. Sa nemogućnošću pronalaženja rješenja, sada već očajno pokušavajući da se domognu pomoći, nastavnici i đaci započinju igru prebacivanja krivice, gdje kivnost, osjećaji krivice i skrivene tajne izlaze na vidjelo dok vrijeme nemilosrdno teče.

– Ljudski faktor (Human Factors) je ostvarenje čiju režiju i scenario potpisuje reditelj Roni Troker (Ronny Trocker). Misteriozni napad na kuću uzdrmao je do temelja kosmopolitansku porodicu srednje klase i otkrio krhkost istine i moć individualne perspektive.

– Film Časovi njemačkog (German Lessons) potpisuje režiser i scenarista Pavel G. Vesnakov, kojem je ova bugarsko-njemačka koprodukcija prvi dugometražni film. Priča prati srednjovječnog Nikolu koji donosi odluku da napusti težak život u rodnoj Bugarskoj i preseli se u Njemačku, a dan prije polaska pokušava da popravi odnose sa svojim bližnjima.

– Prirodno svijetlo (Natural Light) je djelo mađarskog reditelja i scenariste Deneša Nađa (Dénes Nagy). Radnja filma smještena je u vrijeme Drugog svjetskog rata, u okupirani Sovjetski savez, i prati mađarskog farmera Ištvana koji je postavljen za kaplara u specijalnoj vojnoj jedinici koja traga za partizanskim četama. Na putu ka izolovanom selu njegova jedinica ulijeće u neprijateljsku vatru. Nakon što je komandir ubijen, Ištvan mora da se oslobodi strahova i preuzme komandu nad jedinicom, dok sve više tone u haos koji ne može da obuzda.

– Neprijatelj (The Enemy) belgijskog reditelja i scenariste Stefana Štrekera (Stephan Streker) kroz priču o istaknutom političaru optuženom za ubistvo svoje supruge postavlja gledaoce u položaj porote i podstiče nas da preispitamo svoja unutrašnja uvjerenja.

– Dan četrnaesti (The Fourteenth Day) je film velikana jugoslovenske kinematografije, reditelja Zdravka Velimirovića, po scenariju Borislava Pekića. Protagonisti ove filmske storije su četvorica zatvorenika koji su zbog dobrog vladanja dobili privremeni otpust iz zatvora u trajanju od dvije sedmice. Kako  oni pokušavaju da se prilagode životu na slobodi je jedan sloj priče, a drugi je sa kakvim se sve dilemama suočavaju dok se približava dan kada se moraju vratiti iza rešetaka.

BIMCO i ICS najavljuju nedostatak oficirskog kadra u bliskoj budućnosti

0
Kapetani

Novi izvještaj BIMCO-a i ICS-a o radnoj snazi u pomorstvu upozorava da pomorska industrija mora značajno povećati nivo obuke i regrutovanja ako želi da izbjegne ozbiljan nedostatak oficirskog kadra do 2026. godine. S obzirom na sve veću potražnju za STCW sertifikovanim oficirima, predviđa se da će do 2026. godine biti potrebno dodatnih 89.510 oficira za upravljanje svjetskom trgovačkom flotom. Izvještaj procjenjuje da svjetska trgovačka flota trenutno broji 1,89 milion pomoraca koji plove na preko 74 000 brodova širom svijeta.

Pomenuti dokument pod nazivom Seafarer Workforce, nekadašnji Manpower Report, ima povjerenje brodskih operatera, agencija i vlada i osnovno je sredstvo upravljanja za sve koji imaju zadatak da razvijaju strategije regrutovanja i obuke, pružajući informacije o tržištu neophodne za planiranje budućnosti pomorske industrije.

Novi izvještaj takođe ističe trenutni manjak od 26.240 STCW sertifikovanih  oficira ukazujući na to da je potražnja za pomorcima u 2021. nadmašila ponudu.  Sa druge strane, u proteklih pet godina industrija postigla napredak u smanjenju postotka zamjene oficirskog kadra sa 8% na 6%, zadržavajući kvalifikovane pomorce. U poređenju sa procjenama iz izvještaja za 2015., prosječna starost pomoraca koji plove na rukovodećem i operativnom nivou se povećala.

Izvještaj se takođe fokusira na diverzifikaciju pomoraca, analizirajući niz podataka, uključujući starost, nacionalnost i pol. Najnovije statistike pokazuju da postoji pozitivan trend u rodnoj ravnoteži, sa procijenjenih 24.059 žena u pomorstvu, što predstavlja procentualno povećanje od 45,8% u poređenju sa izvještajem iz 2015. godine. Procjenjuje se da procenat žena oficira sa STCW sertifikatom čini 1,28% globalne radne snage u pomorstvu, pretežno u sektorima kruzera i putničkih trajekata.

Usljed pandemije COVID-19, pomorci su se našli na prvoj liniji globalnog odgovora i u teškim radnim uslovima koji uključuju neizvjesnost i poteškoće u pristupanju lukama,  snabdijevanju, smjeni posade, repatrijaciji itd.

U ovom kontekstu, organizacija IMO je pokrenula kampanju ‘Dan pomoraca 2020’ pozivajući vlade da priznaju pomorce kao žilu kucavicu pomorske industrije, smanje ograničenja prilikom putovanja i olakšaju smjenu posade.

U kampanji  pod nazivom ‘Fer budućnost za pomorce’ je sprovedena anketa o pitanjima koja su važna za pomorce i nakon pandemije, kao što su fer odnos prema pomorcima, fer uslovi rada (u skladu sa Međunarodnom konvencijom o radu na moru), obuka, sigurnost itd. Kampanja je dosegla  51 milion ljudi na Tviteru i hiljade na drugim društvenim mrežama. Ankete su prikupile ključne uvide o važnim temama koje su u vezi sa fer  budućnošću pomoraca. U okviru sprovedene ankete na pitanje ‘Da li smatrate da ste

dovoljno obučeni za suočavanje sa budućim izazovima u pomorstvu?’ 45% ispitanika je odgovorilo pozitivno dok je 42% ispitanika iskazalo potrebu za dodatnom obukom a 11% je smatralo da postojeće obuke ne mogu da održe korak s nastupajućim promjenama.  Takođe je 73% ispitanika odgovorilo da je pandemija Covid-19 promijenila budućnost pomorstva nagore.

Prema navodima ICS-a, da bi se zadržao pomorski kadar potrebno je analizirati i nastaviti redovno globalno praćenje radne snage kako bi se osiguralo da ponuda pomoraca sa STCW sertifikatom nastavi da ide u korak sa potražnjom. Od vitalne je važnosti da pomorska industrija aktivno promoviše karijeru u pomorstvu i unaprijedi obrazovanje i obuku pomoraca širom svijeta, što je posebno važno u periodu oporavka od posljedica pandemije.

 Priredili:

Dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu

mr Vladimir Stjepčević, dipl.ing. pomorstva

U Herceg Novom 30,97 hiljada gostiju

1
Herceg Novi fot Mediabiro

U Herceg Novom boravi 30,97 hiljada turista, što je 86 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 30,09 hiljada, a domaćih 881.

U hotelima boravi 6,28 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 24,6 hiljada.

U auto-kampovima se nalazi 88 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

Počela kontrola saobraćaja iz vazduha

1
Akcija “Helikopter”

Usljed pojačane frekvencije saobraćaja, prvenstveno ka primorskim opštinama, intezevirane su policijske aktivnosti, na kontroli i nadzoru drumskog saobraćaja i najfrekventnijih saobraćajnica, iz vazduha, saopšteno je iz Uprave policije.

Riječ je o akciji “Helikopter” koju kao i prethodnih godina realizujeUprava policije – Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja, u saradnji sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova.

– Na ovaj način se želi dati podrška policijskim službenicima saobraćaje policije, prvenstveno kao vid preventivnih aktivnosti u otklanjanju saobraćajnih gužvi i zastoja, ali i naporima na uočavaju i sankcionisanju vozača koji čine najteže saobraćajne prekršaje, kao i sveukupnim aktivnostima koje su predviđene Planom mjera i aktivnosti za ljetnju turističku sezonu, 2021. godine – navodi se u saopštenju.

IJZ: 145 novih slučajeva zaraze, Budva 27, Kotor 12, Tivat 5

2
Covid 19 foto IJZ

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) objavili su presjek stanja za subotu, 31.jul.

Ukupno je dijagnostikovano 145 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to: 132 među građanima Crne Gorei 13 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Budva 27 6 33
Podgorica 30 30
Nikšić 14 14
Herceg Novi 14 14
Cetinje 14 14
Kotor 12 1 13
Bar 6 5 11
Tivat 5 1 6
Berane 2 2
Bijelo Polje 2 2
Ulcinj 2 2
Plav 1 1
Tuzi 1 1
Kolašin 1 1
Žabljak 1 1
UKUPNO 132 13 145

 

 

Otvorena izložba “Narodna nošnja Dobrote”

0

Izložba “Narodna nošnja Dobrote ” iz porodične zbirke Radimir otvorena je sinoć u crkvi Sv. Mihovila u Dobroti.

Zbirka je registrovana kod Ministarstva kulture Crne Gore, kao pokretno kulturno dobro  od lokalnog i nacionalnog značaja. Izloženi su autentični primjerci nošnje, a neki predmeti su stari i preko 300 godina.

O postavci izložbe govorila je etnološkinja antropološkinja Danijela Đukić.

,, Izložena je mušku i ženska narodnu nošnja iz Dobrote, kao i dječija muška i ženska narodna nošnja, upotrebni predmeti koji idu uz nošnju zajedno sa asesoarima, kao što su na primjer suncobran, rukavice, torbe. Tu je i neizostavna dobrotska čipka koja ističe nematerijalno kulturno dobro i samu vještinu izrade, koja se i danas baštini.  Po prvi put večeras su izložene ženske cipele i kućne papuče koje datiraju iz 18. vijeka a koje su izrađene su u Veneciji”, kazala je Đukić.

izložba, Narodna nošnja Dobrote/ foto: Radio Kotor

Zoran Radimir je pojasnio prisutnima zašto je njegova porodica odlučila da izložbu predstavi baš u crkvi Sv.Mihovila.

,, Još 1684. italijanski kartograf napravio kartu Boke Kotorske  na kojoj su u Dobroti bila samo četiri  toponima, Sveti Matija, Sveti Stasije, Klačina i Radomiri. Na ovom mjestu došla su tri brata Radimira sa Ljute i ovdje su napravili svoje prvo naselje, te je  zato taj toponim nosio u njihovo ime. Ubrzo su napravili ovu crkvu i od tada- skoro 300 godina, ova crkva je bila u funkciji ali pošto se koristila samo jednom godišnje  moj brat i ja , koji smo ovu crkvu renovirali 2008. , odlučili smo da da joj damo i kulturnu funkciju, da  u ovoj crkvi barem tokom ljetnjih mjeseci bude izloženo nešto od velikog kulturnog nasiljeđa Dobrote i Boke Kotorske. Dobrota nema ni muzej ni  galeriju, a ima veliku i bogatu prošlost i istoriju, tako da smatramo da Dobrota svakako zaslužuje jedan prostor za kulturu”, ističe Radimir.

Podsjetimo, izložba će za posjetioce biti otvorena svakog dana od 19 – 22h do početka septembra, a po potrebi i na zahtjev  može i u drugom terminu uz najavu na tel. 067 201 163

Dronovima protiv prekoračenja brzine na moru

2
Boka Verige – foto Boka News

Pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić najavio je da će u borbu protiv prekoračenja brzine na moru biti uključeni i dronovi.

Špic je sezone pa Lukšić, naredna dva-tri vikenda očekuje veliki broj plovila u crnogorskim vodama.

“Veliki je broj pomorskih objekata, brodova, jahti, malih čamaca, glisera, skutera, pedalina kupača… to je sve dio pomorskog saobraćaja koji Uprava komtroliše na moru”, kazao je Lukšić.

Nedavno je maloljetnik povrijeđen na moru tako što je pao sa gume koju je vukao gliser.

“Osobe koje su teglile objekat odgovrne su za lice koje je na njemu, kao i drumskom saobraćaju, preuzimaju odgovornost za posljedice koje se mogu desiti”, kazao je Lukšić.

Ovoga ljeta, kaže, bilo i dosta slučajeva otkazivanja motora brodova. One koji koriste čamce poziva da provjere ispravnost plovnih objekata koje koriste.

Žarko Lukšić – foto TVCG printscreen

“Imali smo par zahtjevnih akcija do jula mjeseca, nekih 4 značajnijih gdje je spašeno 26 osoba, u julu 7, 38 osoba je spšeno prvenstveno na području barske Opštine, Bokokotrorskog zaliva i bio je jedan slučaj kada je ribaru pozlilo na otvorenom moru”, kazao je Lukšić.

On dodaje da je obzirom na veliki broj plovila Bokokotorski zaliv najzahtjevniji i najavio novitete u borbi protiv onih koji prekoračuju brzinu na moru.

“U narednom periodu sa Inspekcijom sigurnosti pomorske plovidbe Kotor ćemo upotrebom dronova sa naših plovila i upotrebom drugih tehničkih mogućnosti sankcionisati ćemo

one koji prekoračuju brzinu”, kazao je Lukšić.

Plaža i na travnjaku gradske rive

0
Turisti traže hladovinu – foto čitalac Boka News

Kako je zabilježio naš čitalac turisti na gradskoj rivi Pine u Tivtu potražili su hladovinu na travnjaku ispod palme. Na čuđenje rijetkih prolaznika, oni su se odmarali, a vi sami procijenite koliko je mjesto za odmor primjereno na glavnoj gradskoj rivi, udaljenoj samo 100 metara od elitnog turističkog kompleksa Porto Montenegro.

Tropske vrućine se nastavlaju, a preporuka ljekara za ovako tople dane jeste izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana.

Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i vruće, a najviša dnevna temperatura iznosiće 40 stepeni.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, južnih smjerova.

David protiv Golijata – bitka protiv kruzera u Veneciji možda još nije gotova?

0
Venecija

Kada je prošli mjesec prvi put od početka pandemije putnički brod uplovio u Venecijansku lagunu, stotine ljudi okupilo se na kopnu i u malim brodovima u znak protesta.

Nekoliko nedelja kasnije, činilo se da ih je vlada poslušala te je izvijestila da će zbog zaštite ekološkog sistema i venecijanske kulturne baštine, brodovi za krstarenja biti zabranjeni u laguni od 1. avgusta. Taj potez okončao je godine političkog oklijevanja, očito stavljajući zahtjeve stanovnika i kulturnih tijela iznad zahtjeva lučkih radnika i turističke industrije.

“Za nas je to velika pobjeda. Mnogi ju uspoređuju s borbom između Davida i Golijata”, rekao je član skupine No Grandi Navi Tommaso Cacciari. No, bitka možda nije završila.

Dok se aktivisti brinu oko zagađenja i erozije u gradu koji je već ugrožen zbog porasta mora, lučki radnici pogođeni višemjesečnim blokadama strahuju za svoje preživljavanje.

Brodovi iznad 25.000 tona bit će zabranjeni u plitkom kanalu Giudecca koji prolazi pokraj Piazze San Marco, najpoznatije znamenitosti grada. Brodovi za krstarenje obično teže najmanje četiri puta više.
Budućnost ostaje neizvjesna. Rim je u prošlosti mnogo puta donosio zakone kojima je ograničen pristup kruzera Veneciji, ali alternativno pristanište još nije spremno.

Vlada želi ubrzati izgradnju pristaništa u industrijskoj luci u blizini Marghere, ali nema znakova da će to uskoro biti dovršeno.
Jane da Mosto iz grupe ‘We are here Venice’ koja je usmjerena na ekološke i društvene projekte, pozdravila je zabranu kruzerskih “čudovišta”, no boji se da to nije dugoročno rješenje.
Direktor grupe Bassani koja pruža lučke i turističke usluge Filippo Olivetti rekao je da Venecija ne bi mogla preživjeti bez brodova za krstarenje. “Ludo je to za luku i područje koje je svoje bogatstvo zaradilo na lučkim aktivnostima i pomorskom prometu. Ona će sada postati samo malo više od male marine”, rekao je Olivetti.

Vaterpolo i plivački klub “Primorac” slavi 99 godina od osnivanja!

2
Foto Kotor TV

Davne 1922. godine, 30. jula, osnovano je “Športsko društvo Primorac”, čiji je prvi predsjednik bio prof. dr Leopold Netović, koji je još 1909. donio prvi loptu u Kotor.

Primorac je živi simbol grada, čak i mnogo više od kluba. Potvrda toga brojne su generacije sportista i sportiskinja, kao i ostvareni uspjesi na evropskom i svjetskom nivou.

Nažalost, pozivanje na bogatu tradiciju uglavnom je deklarativnog karaktera, pa tako i ovaj datum već dugo ne zavrjeđuje pažnju onih čija je odgovornost primarna.

U cilju oživljavanja i vrjednovanja tradicije, Kotor TV je nedavno podnio inicijativu da se osnivaču kluba, profesoru Netoviću, podigne spomenik i da se gradskom banju da njegovo ime. Povodom obilježavanja jubilarne 100. godine, Kotor TV priprema nove inicijative koje će, vjerujemo, zadobiti pažnju Opštine i građana Kotora.

Stari naš, srećan rođendan!

GRADONAČELNIK JOKIĆ UPUTIO ČESTITKU PRIMORCU

Povodom 99 godina od osnivanja Plivačkog i vaterpolo kluba “Primorac”, gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić uputio je čestitku klubu.

“Za skoro jedan vijek, ovaj klub je iznjedrio brojne generacije sportista, ostvario vrhunske rezultate na evropskom i svjetskom nivou. Siguran sam da će “Primorac” proslavljajući jubilarnih sto godina, u svom bazenu moći da ostvaruje uspjehe iste i veće od onih na koje smo navikli u prošlosti”, kazao je Jokić.

“Srećan 99. rođendan simbolu Kotora”, poručio je Jokić.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE VPSCG MIRZA KRCIĆ ČESTITAO PRIMORCU 99 GODINA POSTOJANJA

Predsjednik Skupštine Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Mirza Krcić, čestitao je kotorskom Primorcu 99. godina od osnivanja.

“Neka nas ovaj datum napomene da bude veća obaveza svih nas Kotorana da se sa više ljubavi i pažnje posvetimo i djelujemo za boljitak i prosperitet VPK Primorac”, kazao je u čestitki Krcić.