Postavljanje dvije samouslužne stanice za bicikla, pješačka tura, gradska biciklistička vožnja, radionica za popravku bicikala, promocija lokacija za punjenje električnih vozila u gradu i predstavljanje projekta „Sustourismo“ samo su neke od aktivnosti kojima se narednih dana u Tivtu obilježava Evropska nedelja mobilnosti.
Evropska nedelja mobilnosti obilježava se svake godine u periodu od 16. do 22. septembra, pod pokroviteljstvom Evropske komisije. Ova manifestacija ima za cilj da favorizuje nemotorizovane vidove prevoza u gradovima u odnosu na automobilski saobraćaj koji koristi fosilna goriva, a sve u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine u urbanim sredinama.
Za opštine i gradove, Evropska nedelja mobilnosti pruža priliku da svojim stanovnicima predstave održive alternative u saobraćaju i da im predstave ekološke izazove sa kojima se suočavaju, kao i da stanovnici uzmu ucešća u mnogobrojnim aktivnostima. Učestvovanjem u akciji, gradovi i opštine mogu da prikažu građanima koje su prednosti izbora čistijih vidova saobraćaja i da time unaprijede stanje saobraćaja u svojoj lokalnoj sredini.
Svake godine manifestacija Evropska nedelja mobilnosti ima određenu temu, a ovogodišnja je: ODRŽIVA MOBILNOST ZA ZDRAVIJI ŽIVOT. Ovu temu prati slogan “Krećimo se održivo! Ostanimo zdravi!”.
Nedjelja mobilnosti
Tivat je 2017. bio jedan od troje finalista nagrade Evropske nedjelje mobilnosti, u kategoriji gradova sa manje od 50.000 stanovnika.
Papa Franjo osudio je pobačaj kao ubistvo i odbacio mogućnost da Katolička Crkva omogući istospolne brakove, nakon četverodnevnog posjeta Slovačkoj i Mađarskoj, gdje se susreo s dužnosnicima i upoznao s manje poznatim projektima koji pomažu siromašnima.
Posljednje mjesto u Slovačkoj koje je posjetio bio je gradić Šaštín-Stráže na zapadu zemlje. U tom se mjestu nalazi jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta u zemlji, a svake se godine održava nekoliko hodočašća, među ostalim, i 15. septembra na praznik Gospe Žalosne.
Neki su već ustvrdili da nedostaje entuzijazma u vezi s Papinom posjetom Slovačkoj, ali na Papinu misu u Šaštinu došlo je oko 60.000 ljudi, od kojih se 45.000 prije registriralo. Papa je pozvao Katoličku Crkvu u Slovačkoj da posveti više pažnje svojim vjernicima, a ne vlastitim problemima. Takođe, je apelovao je na više otvorenosti i zajedništva u Europi.
Novinari su Papi postavili brojna pitanja tokom putovanja prema Vatikanu, pri čemu je ponovio svoje stajalište o pobačaju i istospolnim brakovima.
“Brak je sakrament i Crkva nema ovlast promijeniti ga” , kazao je Papa.
Rekao je da je važno pomoći ljudima drugih seksualnih orijentacija, ali bez nametanja Crkvi onoga što u njoj ne funkcioniše. Ako dvoje ljudi istoga spola želi provesti svoj život zajedno, vlade to mogu podržati građanskim ceremonijama, smatra.
“Ali, brak je brak” , poručio je Papa. No kazao je kako to ne znači osudu te da svako treba biti poštovan.”Međutim, ne prisiljavajte Crkvu da negira svoju istinu”, rekao je.
“Pobačaj je više od problema. To je ubistvo “, istaknuo je papa Franjo. Riječ je, znanstveno govoreći, o ljudskom životu zbog čega je Katolička Crkva tako stroga po tom pitanju, objasnio je.
Papa Franjo takođe je komentarisao biskupe u SAD-u koji žele onemogućiti pričešćivanje američkom predsjedniku Joe Bidenu zbog njegovog liberalnog stajališta o pobačaju. Kazao je da biskupi trebaju biti biskupi i rješavati to pitanje na pastoralan način jer će u suprotnom takva pitanja odmah postati politička.
Inače mirni povremeni protesti u Ljubljani protiv vlade Janeza Janše sinoć su u večernjim satima u centru grada eskalirali u nasilne, pa je policija u rastjeravanju demonstranata upotrijebila vodeni top i suzavac.
Neprijavljene proteste organizovale su neke grupe preko društvenih mreža, izražavajući nezadovoljstvo zaoštravanjem protivepidemijskih mjera vlade. One su uvedene u srijedu, a zahtijevaju covid potvrde o vakciniaciji, preležanom covidu-19 ili negativan test za većinu aktivnosti i rad, za prijevoz javnim transportom, odlazak u trgovačke centre, na poštu, u banku, pa i obilazak liječnika ako nije riječ o hitnom slučaju.
Policija je u priopštenju navela da se u centru Ljubljane i oko zgrade parlamenta okupilo oko osam tisuća ljudi, od kojih su oni nasilni na policajce bacali granitne kocke, staklene boce i pirotehnička sredstva. Nakon što se masa odbila povući, policija je bila prisiljena intervenirati prisilnim sredstvima.
Ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs na Twitteru je napisao da se radilo o “reprizi” nasilnih izgreda u prijestolnici u studenom prošle godine, kad su – kako je zapisao – na njih pozivale i neke oporbene stranke ljevice.
Nasiljem i vandalizmom iskazuje se kako se lijevi fašizam izvodi u praksi, napisao je Hojs.
Reagirao je i premijer Janez Janša, navevši na Twitteru da “vlada neće popuštati pred nikakvim pritiscima” u pogledu zaoštrenih protuepidemijskih mjera.
“Istrajati ćemo na mjerama za zaštitu zdravlja i života ljudi. Ulično nasilje nikad nije vodilo do nečeg dobrog”, naveo je Janša, dodavši kako je policija postupila po zakonu, te da tužiteljstvo i sudstvo više ne bi smjeli tolerirati prijetnje i nasilje nego pokretati postupke.
Nasilje i izgrede pred zgradom parlamenta osudio je i predsjednik Državnog zbora Igor Zorčič koji je inače prije više mjeseci zbog nezadovoljstva djelovanjem vlade u epidemiji covida-19 i njenom politikom istupio iz jedne od stranaka Janšine koalicije.
Građevinski radovi na dionici auto-puta Bar Boljare blizu su završetka, ali je kvalitet radova važniji od predviđenog roka – 30. novembra, kazao je na konferenciji za medije ministar kapitalnih inivesticija Mladen Bojanić.
„Svi očekujemo 30. novembar kraj, ali još jednom ću da podvučem da ovo Ministarstvo i ja lično sam spreman i da istrpim i da to ne bude 30. novembar, ali da kvalitet radova bude do kraja ispoštovan. Nećemo žuriti pa i da bude politička šteta neka je na meni, da pustimo put koji nije do kraja završen u smislu perfektnosti tog završnog asfalta i svega ostalog“, naveo je Bojanić.
Bojanić je kazao i da je izvjesno da su građevinski radovi blizu da se završe, te da postoje problemi oko obrade tehničke dokumentacije i tehničkog prijema.
„Ostaje nam da riješimo par priključnih puteva. Taj dio silaska sa petlje do puta Mateševo – Kolašin tu imamo 1,4 km imamo da riješimo i to je nakon ove dionice auto-puta, najvažniji put je tih 1,4 km, da kada se siđe sa auto-puta da se bar pristojnim putem dođe do puta Kolašin – Mateševo“, kazao je Bojanić.
On je naveo i da će danas u Vladi biti održan sastanak kod premijera na kojem će biti prisutni svi uključeni u izgradnju auto-puta.
Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske priveden je u srijedu naveče, 15. septembra u Banjaluci, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragica Tojagić, sekretarka Republičkog javnog tužilaštva u četvrtak, 16. septembra.
Kako je rekla, Zeljković se javio u MUP Republike Srpske, nakon što je policija u srijedu objavila da traga za njim.
Policija Republike Srpske uhapsila je u Banjaluci u srijedu, 15. septembra Slavka Bojića, Sašu Markovića i Dragana Dubravca zbog zloupotreba u procesu javnih nabavki u toku pandemije, fiktivnih transfera i pranja novca.
Institut za javno Zdravstvo Republike Srpske potpisao je 10. aprila 2020. godine okvirni ugovor sa turističkom agencijom “Travel for fun” iz Banjaluke o nabavci medicinske zaštitne opreme u vrijednosti od 1,3 miliona eura.
To se navodi u objavljenom ugovoru o nabavci na portalu Javnih nabavki BiH. Ugovor je zaključen pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci, a kao jedini ponuđač navodi se samo kompanija “Travel for fun”.
Bojić je direktor “Procontrol” iz Banjaluke koja se bavi elektro inženjeringom, konsaltingom i arhitektonsko-građevinskim djelatnostima, a Marković, direktor turističke agencije “Travel for fun”.
Transparency international BiH je u ovom slučaju podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u Institutu za javno zdravstvo RS, kao i u slučaju nabavke zaštitne opreme od firme “Procontrol” iz Banjaluke koja se bavi elektro inženjeringom, konsaltingom i arhitektonsko-građevinskim djelatnostima vrijednim 2,3 miliona maraka (1,15 miliona eura).
Srđan Traljić iz Transparency international BiH izjavio je u septembru 2020. godine za RSE da se u ovom slučaju nabavke medicinske opreme realizovane od dva ponuđača koji nemaju registrovanu djelatnost za promet medicinske opreme i dozvolu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
“Radi se o dvije nabavke, jedna od firme Procontrol iz Banjaluke, a druga od turističke agencije Travel for fun. Mi smo to prijavili Okružnom tužilaštvu u Banjaluci i koliko smo vidjeli iz medija, Tužilaštvo BiH je nešto radilo po pitanju turističke agencije, ali po našoj prijavi još uvijek nemamo nikakvih informacija šta se s tim do danas dogodilo”, kazao je tada za RSE Srđan Traljić iz Transparency International.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka potvrdili su u septembru 2020. godine da su krivične prijave koje su u prethodnom periodu podnesene ovom Tužilaštvu, vezano za javne nabavke medicinske opreme, proslijeđene na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu.
Bivši radnici Vektre Boke u srijedu su radikalizirali protest i nakratko obustavili saobraćaj kroz grad, kako bi još snažnije skrenuli pažnju vlastima da je vrijeme da se osvrnu na radnike i pomognu im u ostvarivanju prava za koja se od tada bore 2015. godine, kada je Vektra Boka bankrotirala. Najavili su još radikalniji protest koji će trajati do ispunjenja prava radnika.
Apelovali su na Vladu, ministarstva i Specijalno tužilaštvo da preispitaju svoje izvještaje i sumnje u rad predsjednika Privrednog suda i stečajnog upravnika, te konačno počnu ispunjavati zahtjeve radnika, rekao je Đorđe Rajak, predsjednik nevladine organizacije Bivši radnici Vektre Boke.
-Molim vas da u skladu sa Zakonom zaista započnete proces ispitivanja svih krivaca koji su nas doveli do prosjačkog štapa, koji su oteli ono što su generacije sticale decenijama. Stavite prst na čelo i okončajte sve izvještaje i sumnje. Ne zanima nas ko će biti odgovoran i ko je šta zaradio, samo želimo naš novac koji je oduzet nama i državi. To je oko 5,5 miliona, oni su sve uzeli u obzir. Na ulicama smo, gladni i žedni!
Rajak je istaknuo kako sumnjaju da je predsjednik Trgovačkog suda izravno odgovoran za donošenje ovakvog plana reorganizacije u kojem su radnici u trećem platnom redu.
-Predsedniče Privrednog suda, da li ste pročitali kupoprodajni ugovor? Jeste li čitali aneks ugovora kada je otvoren stečaj? Jeste li vidjeli odakle je kredit od 23 miliona i 600.000 hiljada, to ste legalizirali? Ni vi ni stečajni upravnik niste ispoštovali sudske odluke. Pune dvije godine niste ispoštovali ustavnu odluku koja se zasniva na konvencionalnim pravima zaposlenih! Vi ste jedini advokat, predsjednik suda koji poštuje član zakona koji je ukinut, upravo u dijelu koji se odnosi na nas. Počinite zločin nad nama, rekao je Rajak.
Objašnjava da je tužilaštvo u februaru objavilo da je država oštećena za 50 miliona po pitanju Vektre Boke, a da je danas podatak u medijima da je riječ o sedam miliona.
– To je naš novac, pet i po miliona eura od radnika. Poslali smo vam izvještaje sa osnovanom sumnjom da je neko iz Centralne banke dijelio novac koji je pripadao radnicima, ko zna gdje i kako, mi ne možemo doći, ali vi tužioci možete. Pitajte gdje je otišao novac? Predsjednice Trgovačkog suda, niste trebali dopustiti ovakav plan reorganizacije u kojem su radnici u trećem redu isplate, niti da imate kredit od 23,6 miliona eura, rekao je Rajak.
Od trenutka kada su ušli u borbu za ostvarivanje prava iz socijalnog programa za 240 porodica, nema napretka, a kako kažu, sada nema napretka, čak ni nakon hapšenja čelnika Vektre Boke.
– Radikalizovaćemo proteste! Ovo je posljednji vapaj, preispitajte sve i odvedite radnike pod pokroviteljstvo Vlade da dobiju dio novčane pomoći jer nikada nismo ni od koga, a onda reagirate da vratite ukradeni novac. Tako ćemo riješiti probleme, rekao je Rajak.
Evropski parlament je zemljama jugoistočne Evrope na putu prema članstvu u Evropskoj uniji u srijedu odobrio pretpristupnu pomoć u iznosu od 14,2 milijarde eura, no koja će u idućem sedmogodišnjem razdoblju biti snažnije uvjetovana poštivanjem evropskih vrijednosti.
U pregovorima s Vijećem EU-a o instrumentu IPA III, kojim se uređuje EU-ovo financiranje zemalja na putu prema članstvu, parlament su zastupali hrvatski europarlamentarci Željana Zovko i Tonino Picula koji ističu i da će, osim što će se korištenje tih sredstava uvjetovati napretkom u reformama, Europski parlament imati snažniju ulogu u nadzoru korištenja tih sredstava.
U trećoj generaciji ovog instrumenta za razdoblje 2021- 2027. predviđa se obustava pomoći u slučajevima nazadovanja u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u sedam zemalja korisnica tog fonda, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.
Pomoć Turskoj izazvala je najviše sporova te je usvajanje instrumenta odgođeno zbog glasanja o amandmanima zastupnika desne grupacije Identitet i Demokracija koji su tražili da se obustave pregovori o pristupanju te zemlje EU-u kao i “sva financiranja, posebice putem IPA-e”.
Turska ne dijeli europske vrijednosti, a masovnu imigraciju koristi kao oružje protiv Grčke i članica Unije, obrazložili su svoje protivljenje.
Amandman su zastupnici velikom većinom odbacili na glasovanju u srijedu, iako su se kritikama turskih vlasti, pa i stanja u drugom zemljama korisnicima te pomoći,, u raspravi održanoj u utorak navečer pridružili i zastupnici drugih klubova.
U dvoipolgodišnjim pregovorima o fondu IPA III, ističe Picula, osigurali smo da “parlament u većem opsegu sudjeluje u programiranju pomoći putem delegiranih aktova, kao i prisutnost u geopolitičkom dijalogu s Vijećem i Komisijom”.
Željana Zovko je uoči rasprave istaknula da se “više ništa neće moći uraditi, a da se ne uzima u obzir stav parlamenta”. “Do sada smo samo na kraju dobijali račun i verificirali. Sada imamo uvid u programiranje”, pojasnila je Zovko i ocijenila da je to “povijesno postignuće”.
Picula i Zovko su u obraćanju zastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu istaknuli kako, međutim, ova financijska potpora nije zamjena za politiku proširenja, nego njena nadopuna.
“Usvajanje i potpis nove uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) jasna je potvrda podrške EU-a europskim integracijama naših partnera u jugoistočnoj Europi”, navela je Zovko, suizvjestiteljica za IPA III.
Picula je upozorio da se “trenutno Rusija, Turska, zaljevske zemlje, kao i Kina, međusobno i s EU natječu za gospodarski i politički utjecaj na Zapadnom Balkanu, prečesto s potpuno različitim interesima od naših” te napomenuo da proširenje i politika proširenja “jamči vodeću ulogu EU u regiji”.
“Naša financijska ulaganja moraju odgovarati našim ambicijama da budemo geopolitički relevantni na Zapadnom Balkanu i u Turskoj”, obrazložio je iznos od 14 milijardi eura pomoći.
Članstvo u EU kao zajednički cilj može biti kohezivni faktor u inače polariziranim društvima, rekao je Picula.
“Npr. nedavna događanja u Crnoj Gori najbolji su pokazatelj kako usporavanje reformi i npr. politiziranje religioznih događaja uz podršku izvana može imati negativan efekt na podijeljenost društva i stanje sigurnosti u zemlji”, naveo je.
“Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju neopravdano dugo na početak pregovora, premda su učinile više nego neke od zemalja članica. Kosovo je također odavno ispunilo sve kriterije za ukidanje viza. Vrijeme je da njihove napore konačno verificiramo konkretnim odlukama”, zaključio je Picula.
Zovko se također osvrnula na posljednje događaje u Crnoj Gori i incidente povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinju te spomenula potrebu donošenja Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
Čelnici u partnerskim državama trebaju shvatiti da napredak u njihovom reformskom planu počinje stabilizacijom unutarnjeg stanja u njihovoj zemlji i pronalaženjem rješenja za neriješene probleme, istaknula je zastupnica.
“Prioritet je spriječiti turbulencije koje bi bi prelijevanjem mogle utjecati na građane EU-a ili na naš mir i sigurnost”, zaključila je Zovko.
Austrijski zastupnik Thomas Waitz je ispred kluba Zelenih u raspravi koja je uslijedila pohvalio što je 27 posto sredstava iz fonda IPA III, u skladu s EU-ovim Zelenim planom, namijenjeno zelenim politikama i investicijama u regiji.
Jérôme Rivière je u ime desnog kluba Identitet i demokracija poručio kako je “dosta proširenja”, a ulaganje tolikih sredstava u te zemlje nazvao glupošću Europske unije jer je “svima jasno da Turska nikada neće pristupiti Europskoj uniji”.
Bugarin Angel Džambazki, koji je u govorio u ime grupe Europskih konzervativaca i reformista, je pak optužio Sjevernu Makedoniju da “brutalno krši ljudska prava” jer ne dopušta ljudima da se izjašnjavaju kao Bugari.
Zastupnica Zelenih Tineke Strik je upozorila da politički čelnici u zemljama jugoistočne Europe zlorabe fond za svoj interes, spomenuvši pri tome da, primjerice u Bosni i Hercegovini “sami čelnici opstruiraju proces” pridruživanja EU-u.
Više zastupnika je kritiziralo davanje pomoći Turskoj, poput Talijana Angele Ciocce iz kluba Identitet i demokracija koji je ustvrdio da je “Turska ekstremno islamistička zemlja koja nema nikakve veze s Europom”.
Nema više mogućnosti za dodatna odgađanja, rekonstrukcija zatvorenog bazena u Kotoru je pri kraju i svi radovi biće okončani za petnaestak dana. Nakon toga slijedi tehnički prijem pa je za očekivati da taj sportski objekat u narednom periodu bude stavljen u funkciju – kazao je v. d. Uprave javnih radova Boro Lučić.
Posebno mu je drago, dodaje, što će se Primorac konačno vratiti kući a time i publika na kotorski bazen.
Rekonstrukcija tog sportskog objekta koji odlukom Skupštine opštine Kotor od avgusta nosi ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Gopčevića, počela je 2017. godine. Rokovi su probijeni u više navrata. Prvobitno je bilo planirano da se bazen površine 5.400 kvadratnih metara, rekonstruiše u tri faze, kasnije su druga i treća objedinjene kako bi se ubrzao postupak tendera.
Prva faza je započeta u martu 2017. godine i umjesto u julu završena je u decembru iste godine. Radove prve faze je izvodila firma Erlang d.o.o. Podgorica. Tokom 2018. godine pristupilo se procedurama javnih nabavki za ugovaranje preostalih radova koje je neophodno izvesti da bi se objekat stavio u funkciju. Početkom 2019. godine zaključen je ugovor sa podgoričkom firmom Neimar inženjering za realizaciju druge faze projekta rekonstrukcije. Procijenjena vrijednost investicije koja se finansira iz državnog kapitalnog budžeta preko Uprave javnih radova iznosi 4,5 miliona eura.
OBJEKTI
Boro Lučić
Lučić kaže da bi Crna Gora morala više pažnje da posveti infrastrukturi za vodene sportove (,,sve što ide uz more i loptu“) naročito na Primorju, tim prije što je prepoznata po vaterpolu.
– U opštinama na Crnogorskom primorju nedostaju bazeni. Bazen u Herceg Novom ne može se koristiti, nedavno se urušio krov. Čak i kad bude u upotrebi, kada se sanira, treba imati na umu da je taj objekat vlasništvo Instituta ,,Dr Simo Milošević“ i da je njegova osnovna namjena da služi pacijentima. Dakle, treba tražiti lokaciju za novi bazen. Što se tiče ostalih primorskih opština predviđena je gradnja bazena u Baru, moguće i u Budvi – kaže Lučić.
On naglašava da prilikom izgradnje bazena treba voditi računa da omogućavaju Crnoj Gori da bude organizator takmičenja svjetskih razmjera.
– Dakle, treba graditi olimpijske bazene – ocjenjuje Lučić.
Biciklijada mtb. trasom „Salty and Sweet“ održaće se u subotu 18.09.2021. u okviru projekta „Cycling Rural“ koji finansira Evropska unija. Događaj ima za cilj promovisanje poboljšanja turističke ponude Herceg Novog zbog podizanja atraktivnosti kulturne i prirodne baštine zaleđa kroz unapređenje outdoor sadržaja u rurarnim dijelovima grada.
Učesnici će voziti rutama u zaleđu Herceg Novog na području Orjena a imaće priliku da koriste usluga bike vodiča koji su zahvaljujući projektu prošli obuku, a upoznaće se i sa novopostavljenom mtb infrastrukturom na trasama.
Okupljanje biciklista je u Meljinama, kod hotela „Lazure“ u 07:30 a oko 12:00 sati planiran je dolazak na novoizgrađene vidikovce, pa će učesnici ove biciklijade biti njihovi prvi korisnici. Pozivamo sve zainteresovane da uzmu učešće u ovom događaju i dođu na mjesto polaska.
Orjen – Vidikovac
U okviru projekta “Cycling Rural” izgrađena su 2 vidikovca na dijelu makadamske trase „Salty and Sweet“, u srcu Orjena, te je izvršena zamjena stare i postavljena nove mtb signalizacije na tri jedinstvene montbike rute (Salty and Sweet, Boka Bay View, Rocks and Trees). Duž trasa je postavljeno 6 novih info tabli sa mtb. kartom ovog dijela zaleđa i opisom atrakcija na promovisanim stazama.
Projekt “CyclingRural” pokrenut je s ciljem povezivanja Zapadne Hercegovine i Crne Gore kroz biciklističke rute, te će na taj način integrisati kulturnu i prirodnu baštinu u priznati turistički proizvod. Lokalni putevi, umreženi u biciklističke staze, prolaze kroz područja koja nisu prepoznata u sličnim turističkim ponudama. Projekat će uvesti i standard kvalitete „Bike Friendly Concept„ te će se na taj način dodati vrijednost turističkoj ponudi u zaleđu Herceg Novog i Županije Zapadnohercegovačke.
Evropska unija finansira ovaj projekat s ciljem jačanja i diverzifikacije kvaliteta turističke ponude, te razvoja i promocije biciklističke i turističke ponude na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Projekat će rezultirati stvaranjem nove i atraktivnije turističke ponude pod brendom “Cycling Rural”, koja će biti uključena u turističku ponudu obje zemlje, kao i u ukupnu turističku ponudu Jadranskoga zaleđa.
Realizacija projekta se odvija u okviru Programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora. Implementacija je počela 1. oktobra 2019. i trajaće 24 mjeseca. Ukupna vrijednost je 495.000 eura, od čega je Evropska unija obezbijedila 400.000 eura bespovratnih sredstava, a sve s ciljem jačanja i poboljšanja kvaliteta turističke ponude, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Partneri na projektu su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, gradovi Široki brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi.
Na protestnom skupu protiv rigorozne primjene pravila o PCT uslovu (preboljeli, cijepljeni, testirani) u Ljubljani u srijedu navečer došlo je do incidenta kada je dio protestanata zapalio baklje i počeo ih bacati na zgradu parlamenta, a policija je odgovorila suzavcem i vodenim topom.
Protestanti su uzvikivali “Želimo svoje živote natrag, želimo slobodu”. Oni su kritikovali vladu i nametnuti PCT uslov.
Na Trgu republike u Ljubljani okupilo se, po procjenama policije, oko 8000 ljudi.
Iako su organizatori pozivali na miran skup, došlo je i do incidenta kada je jedan od učesnika protesta bacio bocu na jednog od policajaca koji su čuvali skup, ali ga je na sreću promašio.
Okupljeni su se približili i ulazu u zgradu parlamenta. Policija je, međutim, dodatno pojačala svoju prisutnost, ali su poletjele i baklje.
Nešto iza 20 sati policija je bacila suzavac i prisilila gomilu da se udalji od parlamenta. Kasnije su se neki od njih ipak vratili i počela su letjeti pirotehnička sredstva na što je policija odgovorila vodenim topom. Skupina protestanata gađala je policiju raznim predmetima, među kojima i granitnim pločama.
Epidemiološka slika u Sloveniji se pogoršava, a prema Nacionalnom institutu za javno zdravstvo u zemlji je trenutno 11.238 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom. Prema podacima Vlade, 347 pacijenata oboljelih od covida-19 liječi se u bolnicama, od kojih je 75 na intenzivnoj njezi. Šest pacijenata preminulo je u utorak.
Danas su u Sloveniji stupile na snagu strože mjere suzbijanja širenja koronavirusa i sada bez covid potvrde nema ni točenja goriva na crpkama.
