Ulcinjska solana zvanično bez upravljača – Neizvjesna dalja sudbina ovog prirodnog dobra

0
Solana Ulcinj

Ulcinjska solana je od utorka zvanično bez upravljača, imajući u vidu da je ugovor sa Nacionalnim parkovima (NPCG) istekao, a odbor direktora nije iskazao namjeru da ga produži.

Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, kazao je za Pobjedu da misli da će NPCG, ipak, nastaviti da upravljaju, što su radili od 2015. godine. Iz tog preduzeća, međutim, nijesu mogli da potvrde tu informaciju.

Kada je prije nekoliko godina Ostojić raspisao oglas za prodaju imovine, uključujući 14,5 miliona kvadrata zemljišta, naveo je da Solana ima pravo svojine samo na opremi i zalihama, a korišćenja na zgradi i zemljištu. Tada je kazao da to nije prepreka za prodaju imovine, jer je transformisana kroz više postupaka, što je čini imovinom Solane i stečajnom masom po sili zakona.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojana Ćirović, za Pobjedu je kazala da se uvidom u hronologiju upisa u Upravu za katastar i državnu imovinu u Ulcinju može jasno zaključiti da je riječ o državnom zemljištu, koje je dato Solani isključivo radi proizvodnje.

Ona je objasnila da bi Vlada na osnovu konačnog negativnog mišljenja Savjeta za privatizaciju, da Solana u postupku privatizacije nije platila tržišnu vrijednost, trebalo da donese zaključak kojim će naložiti Upravi da briše pravo korišćenja Solane koje je trenutno upisano i uknjiži državnu svojinu 1/1.

To bi, prema riječima Ćirović, trebalo da se desi brzo, a eventualni upravni postupak, koji bi stečajna uprava Solane mogla pokrenuti, ne može da odloži aktivnosti Vlade u postupku upisa svojine na zemljištu.

Solana-Ulcinj

Ipak, za očekivati je da se stečajna uprava žali na rješenje katastra kojim će biti izbrisano pravo korišćenja i upisano pravo svojine države, što će, kako smatra, uticati na momenat konačnosti rješenja o upisu.

Ćirović je navela da je država Solani dala koncesiju na morsku vodu, a ne na zemljište. Koncesija je Solani data 1995. godine, a produžena je 2011. godine u momentu kada je već bila u stečaju, pa im je krajem te godine država oduzela koncesiju.

Ona je ukazala i da je simptomatično da je stečaj, iako pokrenut u aprilu 2011, u katastru zabilježen tek osam godina kasnije. Na pitanje da li opština Ulcinj može preuzeti upravljanje Solanom, Ćirović je odgovorila da se u katastru opština ne pominje, pa se ne može govoriti o opštinskoj, već o državnoj zemlji.

Ipak, ona je navela da Vlada može dati tu zemlju opštini na upravljanje, ali svakako o tome može biti riječi tek nakon što i pravosnažno u katastru bude upisana kao vlasnik.

Orintolog Darko Saveljić smatra da NPCG nijesu ni smjeli da upravljaju Solanom.

– Zakon predviđa da NPCG mogu upravljati samo nacionalnim parkovima, a Solana im je na upravljanje data protivzakonito samo da bi pokazali Briselu da su zabrinuti i da su je dali najboljem mogućem upravljaču, jer oni ne znaju da se našim parkovima ne upravlja kako treba. Kad nekome u Briselu pomenete nacionalni park, za njih je to nešto posebno, svetinja iznad svih interesa – rekao je Saveljić.

On je objasnio da zaposleni u NPCG nijesu obučeni da upravljaju Solanom koja je vještački eko sistem, jer oni po zakonu mogu upravljati samo onim što je priroda stvorila.

– Sve što su NPCG do sada uradili bilo je pogrešno i Solana je pod njihovim upravljanjem nastavila da propada, jer oni nemaju kapaciteta ni samim sobom da upravljaju – poručio je Saveljić.

On je dodao da postoji interesovanje investitora iz Njemačke i Francuske, ali kako Solana nije imala vlasnika, nijesu imali sa kim da potpišu ugovor.

Iz Ambasade Njemačke je Pobjedi saopšteno da se trenutno vode razgovori sa Vladom o angažovanju eksperata za zaštitu Solane, ali da im nije poznato da postoje drugi projekti ili investicije iz ove zemlje.

Pozive za prodaju, kojih je do sada bilo 15, Saveljić ocjenjuje pravnim “nonsensom”, imajući u vidu da se prodavalo zemljište za koje se nije znalo čije je.

– Konačno imamo vlasnika, adresu za pregovore oko zakupa ili kupovine, zavisi šta Vlada misli sa tim – kazao je Saveljić.

Ruralni turzam i novi putevi u zaleđu Boke povezuju atraktivne destinacije…

Bijelske Kruševice

Između sela Bjelskih Kruševica i Repaja u zaleđu Boke Kotorske probijeno je 2,5 kilometra puta i time su mještani dobili bolju povezanost sa Bijelom, Zelenikom, Podima i Herceg Novim.

Ovo je još jedna u nizu dobrih saradnji između lokalne samouprave i mještana, kazao je sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Dejan Radonić:

-Ovaj put mještanima će dosta značiti jer više ne moraju da kruže preko Poda i Herceg Novog da bi došli do Bijele i Tivta. Opština će nastaviti da podržava ovakve projekte mještana, kazao je Radonić.

Probijanje puta počelo je u aprilu, uz veliku podršku Opštine Herceg Novi i mještana, kazao je predsjednik Odbora za izgradnju puta, Petar Stanojlović.

Bijelske Kruševice

-To je jedna lijepa trasa gdje se nalaze crkve, a i pruža se divan pogled. Interesantna će biti i turistima i biciklistima, ali najviše će značiti mještanima i stanovnicima u okruženju, kazao je Stanojlović i dodao da očekuju da će uskoro uslijediti i jedan dio betoniranja puta.

-Betoniranjem bi put zaštitili od propadanja. Dogovaramo se i nadamo se da će taj posao početi što prije. Kada počne period kiša biće upitno koliko će put moći da opstane. Put je odlično odrađen, napravljeni su kanali i propusti i možda i više nego što smo zahtjevali, ali betoniranje ili asfaltiranje nekih djelova će ga održati, kazao je Stanojlović.

Investiciona vrijednost radova iznosi oko 30.000 eura.

Risan – komunalna higijena na niskom nivou, mještani prijete blokadom saobraćaja

3
Risan – foto Boka News

Komunalna higijena u Risnu je na najnižem mogućem nivou, stanje je haotično jer se smeće preliva iz svih posuda za otpatke, a trg i šetalište vidno su zaprljani, upozoravaju iz Mjesne zajednice Risan.

Na ovakvu situaciju, kako ističu, već duže vrijeme ukazuju nadležnima, upućujući preduzeću “Komunalno Kotor” d.o.o. brojne dopise s molbom za pranje ulica i trga i zahtjevima za dodjelu adekvatnog broja radnika na održavanju komunalne higijene, ali odgovora nema.

“Na adresu Komunalnog preduzeća smo uputili dvadesetak dopisa, ali ni na jedan nismo dobili odgovor. S obzirom na to da oni ne reaguju na naše zahtjeve, primorani smo da se javnosti obratimo putem medija. Očekujemo da će konačno reagovati na naše apele ili ćemo u suprotnom blokirati saobraćaj”, najavio je predsjednik MZ Risan Trojan Čučković.

Risan – foto Boka News

Precizira da su tražili da se gradske površine peru jednom sedmično, prvenstveno Ulica Gabela, dva šetališta, trg, ali i da se Risnu dodijeli više čistača, jer jedan koji trenutno radi taj posao za područje Perasta i Risna nije dovoljan.

“Samo za Risan su potrebna minimum tri čistača. Najbitnije je čišćenje i pranje grada, a posebno kritične zone su pijaca, trg, šetališta kojima ljudi non- stop prolaze. Mi smo tražili i košenje nabujalog zelenila i ta aktivnost je tek danas počela”, objašnjava Čučković.

U dopisu – urgenciji, koji su Komunalnom preduzeću uputili 5. avgusta, traže da se u što kraćem roku u Risan pošalje cisterna s vodom za pranje grada, kao i određeni broj čistača.

“Stanje je haotično, svakodnevno dobijamo preko 20 pritužbi što mještana, što turista. Šetalište je u katastrofalnom stanju od smeća i prljavštine na pločnicima. Na trgu, to jest pjaci, nalaze se ostaci voća i povrća od pazarnog dana koji je bio u nedjelju, 1. avgusta, puno je smeća i životinjskih fekalija. Takođe, velika količina smeća nalazi se od Manastira Banja do Vitoglava, to jest na čitavoj teritoriji Risna. Ispod pitasfora od Malog Hipnosa pa do hotela “Teuta” smeća ima u nepreglednim količinama. Mjesna zajednica Risan vam se 21. jula obratila molbom za zakazivanje radnog sastanka i odgovor nismo dobili. Izričito zahtijevamo da se svakog ponedjeljka u ranim jutarnjim časovima obezbijedi cisterna za pranje pijace, rive i šetališta, kao što je praksa u Kotoru godinama poslije pazara subotom”, piše u dopisu MZ Risan.

COVID-19: Korona virus se ponovo širi zemljama regije

0
Sarajevo – foto EPA

U posljednja 24 sata u Srbiji je registrirano 2.216, na Kosovu 1.901, u S. Makedoniji 1.210, Crnoj Gori 661, Bosni i Hercegovini 522, a u Hrvatskoj 470 novih slučajeva zaraze korona virusom.

Korona virus se ponovo širi zemljama regije, zbog čega vlasti razmatraju pooštravanje epidemioloških mjera.

Srbija: Više od 2.000 novozaraženih

U Srbiji je u protekla 24 sata potvrđeno 2.216 novih slučajeva korona virusa, od 15.656 uzoraka koji su testirani.

Od posljedica ove infekcije preminulo je još osam osoba, prenosi Tanjug.

U bolnicama širom zemlje nalazi se 1.007 pacijenata zaraženih korona virusom, od kojih je 44 na respiratoru.

Od početka pandemije u Srbiji je registrirano 746.366 slučajeva ovog virusa, a testirano je 4.931.082 osoba.

Do sada je preminulo 7.226 osoba, a procenat smrtnosti je 0,97.

U Bosni i Hercegovini još 10 preminulih

U Bosni i Hercegovini je preminulo još deset osoba od posljedica korona virusa, a zabilježena su i 522 novozaražena pacijenta, od 3.248 obrađenih testova, izvijestile su zdravstvene vlasti.

Dan ranije u toj je zemlji prijavljeno 127 novozaraženih korona virusom, od 1.402 obrađena testa, dok je prijavljeno devet smrtnih slučajeva.

Vlasti razmatraju uvođenje dodatnih mjera ograničenja kako bi spriječili širenje COVID-19.

Od sredine augusta dnevni broj novozaraženih je trocifren, a epidemiolozi upozoravaju kako je nastupio četvrti val pandemije.

Ubrzano se povećava i broj hospitaliziranih s COVID-19 te onih kojima trebaju respiratori.

Crna Gora: 661 novozaraženih, deset preminulih

Na području Crne Gore u posljednja 24 sata ukupno je dijagnosticiran 661 novi slučaj zaraze korona virusom, i to 617 među građanima Crne Gore i 44 među turistima koji borave na teritoriju Crne Gore.

Prijavljeno je deset smrtnih ishoda povezanih s korona virusom, objavio je u utorak Institut za javno zdravlje Crne Gore, prenosi Fena.

Ukupan broj preminulih povezanih s COVID-19 u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.690.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6.748.

Od početka epidemijskih događanja ukupan broj registriranih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 111.038.

U Hrvatskoj se nadaju da će ostati ‘narandžasta zona’

Hrvatska je u posljednja 24 sata zabilježila tri smrtna slučaja zbog posljedica korona virusa te 470 novih slučajeva zaraze, pa je sada ukupno 2.560 aktivnih zaraženih osoba u toj zemlji, izvijestio je u utorak Nacionalni stožer civilne zaštite.

Na bolničkom je liječenju 330 pacijenata, od kojih je 44 na respiratoru, prema podacima prikupljenim do utorka.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izrazio je u utorak nadu da će turistički dio Hrvatske i dalje ostati “narandžasta zona“, ali i poručio kako to ovisi o ponašanju svih.

Od 25. februara 2020. godine, kada je registriran prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, zabilježeno je više od 370.000 osoba s korona virusom, od kojih je 8.306 umrlo, na 4,06 miliona stanovnika u zemlji.

Zaključno sa 23. augustom, u Hrvatskoj je 1.700.378 osoba vakcinisano barem s jednom dozom protiv korona virusa.

Na Kosovu zaražena još 1.901 osoba

Na Kosovu je u posljednja 24 sata 13 pacijenata preminulo, a registrirana je 1.901 osoba pozitivna na korona virus.

Ministarstvo zdravstva Kosova je saopćilo da je u posljednja 24 sata testirano 10.848 uzoraka sumnjivih na korona virus.​​​​​​​

Izliječeno je još 433 građana, a ukupan broj oporavljenih je 107.999.

Trenutno je broj aktivnih slučajeva zaraze 21.922, prenosi Anadolija.

Od početka epidemije, u martu 2020. godin,e ukupno 132.277 osoba je rezultiralo pozitivno na korona virus od 900.028 testiranih.

Od posljedica COVID-19 preminulo je 2.356 osoba.

Još 31 žrtva u Sjevernoj Makedoniji

U posljednja 24 sata u Sjeverenoj Makedoniji utvrđeno je 1.210 novih slučajeva zaraze korona virusom, javila je reporterka Al Jazeere Milka Smilevska,

U istom vremenskom periodu od posljedica zaraze preminula je 31 osoba.

Od početka epidemije virus je potvrđen kod više od 170.000 osoba, a preminulo njih 5.727.

U Sjevernoj Makedoniji je blizu 12.000 aktivnih slučajeva.

Radna grupa donijela konkretne zaključke o načinu realizacije nastave od 1. septembra

0
Radna grupa foto Vlada CG

U Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta održan drugi sastanak Radne grupe za organizaciju i praćenje vaspitno-obrazovnog procesa u periodu trajanja pandemije COVID 19 .

U skladu sa  razmotrenim prijedlozima svih predstavnika, Radna grupa je formulisala konkretna rješenja za održavanje i organizaciju nastave u predstojećoj školskoj godini:

1.    Predškolske ustanove će vaspitno-obrazovni rad realizovati kao i do sada, bez promjena.

2.    Trajanje školskog časa biće 30 minuta, a nastavni planovi i programi će biti jedinstveni i prilagođeni tom trajanju.

3.     Pauza između časova trajaće najmanje pet minuta, a trajanje malog i velikog odmora biće produženo u skladu sa mogućnostima škola.

4.    Mjerenje temperature i dezinfekcija ruku na ulazu u školu su obavezni.

5.    Nošenje maski je stroga preporuka Instituta za javno zdravlje i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, ali MPNKS ne može vratiti iz škole nijedno dijete koje ne nosi masku, zbog njihovog zakonskog prava na obrazovanje.

6.    Organizovanje što većeg broja časova i nastavnih aktivnosti na otvorenom prostoru, u skladu sa prostornim, kadrovskim i ostalim kapacitetima škola i  vremenskim uslovima.

7.     Za djecu sa smetnjama u razvoju koja su onemogućena da redovno pohađaju nastavu, biće organizovana online nastava, a nastavni materijal će im se dostavljati na kućnu adresu.

8.    Sve škole dobile su od Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje  uputstva koja su dužna da poštuju.

U planu izgradnja hotela većeg kapaciteta u Kotoru

0
AMBASADOR REPUBLIKE KIPAR POSJETIO OPŠTINU KOTOR

Potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević, upoznao je ambasadora Kipra Dimitriosa Teofilaktua sa privrednim potencijalima grada, koji se zasnivaju na kruzing i izletničkom turizmu i posjetama gradskim bedemima.

On je podsjetio da je u planu i izgradnja hotela većeg kapaciteta u cilju razvoja stacionarnog turizma.

Iz Opštine Kotor je saopšteno da se Kovačević sastao sa Teofilaktuom koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti tom primorskom gradu.

Kotor

Na sastanku je razgovarano o kulturno istorijskom blagu Kotora, razvoju sporta naročito vaterpola i jedrenja, kao i potencijalima za zajedničku saradnju u tim oblastima.

Teofilaktu se zahvalio na gostoprimstvu i kazao da je zadovoljan što će imati priliku da vidi Kotor.

Kakvo je stanje u Engleskoj danas, mjesec dana nakon ukidanja skoro svih mjera?

0
Engleska foto EPA

Engleska je sredinom jula napravila dramatičan zaokret i ukinula gotovo sve epidemiološke mjere, a na snazi su ostale samo one vezane za samoizolaciju zaraženih i njihovih kontakata.

U Engleskoj su se dvorane i stadioni mogli otvoriti u punom kapacitetu, diskoteke mogu ponovo raditi, opet se može biti za šankom u pubovima i više nema ograničenja broja ljudi koji se mogu okupljati.

Ni nošenje maske više nije obavezno, ali je preporučljivo u javnom prijevozu i u prodavnicama, a više se ne poziva ni na rad od kuće.

Zbog te odluke očekivao se nagli rast zaraženih, ali se dogodila situacija bez presedana.

Nakon otvaranja pao broj novih slučajeva

Naime, naučnici su ostali zbunjeni naglim padom dnevnog broja zaraza koronavirusom ne samo u Engleskoj već u čitavoj Velikoj Britaniji, uprkos slabijim mjerama.

“Niko zapravo ne zna što se događa”, rekao je tada epidemiolog John Edmunds s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Širenje zaraznije, delta varijante koronavirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu činilo se, uprkos uspješnom programu cijepljenja, kao nadolazeća velika kriza. Eksponencijalni rast broja infekcija od lipnja doveo je do toga da se predviđalo da će se dnevno zabilježiti više od 100 hiljada novih slučajeva, a strahovalo se i od prevelikog pritiska na britanski zdravstveni sistem u vidu hospitalizacija.

U takvoj klimi mnogi su znanstvenici smatrali da je vladino potpuno ublažavanje mjera bezobzirno.

1200 znanstvenika upozorilo da je englesko otvaranje prijetnja cijelom svijetu

Uoči ukidanja mjera čak 1200 svjetskih znanstvenika potpisalo je otvoreno pismo, objavljeno početkom srpnja u uglednom medicinskom časopisu Lancet, u kojem kritiziraju Johnsonovu vladu zbog “neetičnog eksperimenta” koji provodi, a koji predstavlja prijetnju cijelom svijetu, budući da slobodno kolanje virusa osigurava plodno tlo za pojavu sojeva otpornih na cjepiva koja imamo.

“Zbog pozicije Engleske u globalnom prometu bilo koja varijanta koja postane dominantna u Ujedinjenom Kraljevstvu vjerojatno će se raširiti ostatkom svijeta. Politika Ujedinjenog Kraljevstva ne utiče samo na nas, ona utiče na sve”, naglasila je jedna od potpisnica, Christina Pagel, direktorica istraživačkog odjela na londonskom University Collegeu.

Britanski znanstvenici također su oglasili alarm. Model koji je napravio Imperial College London predviđao je da će ukidanje svih mjera dovesti do “značajnog trećeg vala, u kojem će skočiti broj hospitalizacija, a samim time i smrti od korone”. Naglasili su da su postojeća cjepiva protiv korone vrlo učinkovita, ali ne i sto posto i da će neki ljudi oboljeti bez obzira na to što su cijepljeni.

Simon Clarke, izvanredni profesor stanične biologije na Sveučilištu Reading, objasnio je za CNN da će “punjenje bolnica ljudima koji su dovoljno bolesni da budu hospitalizirani, ali ne i da budu na odjelu intenzivne”, napraviti ogroman pritisak na britanski bolnički sustav.

Nekoliko je mogućih objašnjenja

Uprkos upozorenjima naučnika, do značajnog širenja zaraze nakon ukidanja mjera nije došlo, a stručnjaci navode nekoliko mogućih razloga za razvoj te situacije. Prvo, u Velikoj Britaniji je gotovo 80% ljudi primilo obje doze cjepiva.

Drugi razlog pada broja slučajeva jest taj što nakon Evropskog nogometnog prvenstva više nije bilo tako masovnih okupljanja. Dodatno, zbog lijepog vremena je sve više ljudi boravilo na otvorenim prostorima, a nije bilo ni nastave.

Moguće je i da su se građani manje testirali jer, ako su pozitivni, čak i ako su cijepljeni, moraju ići 10 dana u karantin što često ne odgovara onima koji planiraju krenuti na godišnji odmor.

Broj zaraženih u sedam dana porastao za 13%

Prema zadnjim službenim podacima, dnevno u Velikoj Britaniji oko 100 ljudi umre od covida, a znanstvenici upozoravaju na to da će taj broj ponovno porasti kada se sljedeće sedmice milioni učenika vrate u škole.

Tone uginule ribe na obalama lagune na jugoistoku Španije

0
riba, foto: Reuters/ Eva Manez

Tone uginule ribe dospijele su proteklih sedmica na obale velike morske lagune na jugoistoku Španije, nakon masovnog pomora koji je šokirao lokalne stanovnike i ekologe.

Lokalna vlada okrivila je nedavnu visoku temperaturu za pomor ribe u Mar Menoru, južno od grada Mursije, prenosi BBC.

No naučnici kažu da je za pad kvaliteta vode odgovorna lokalna poljoprivreda.

Tužitelji istražuju slučaj, a stanovnici protestuju i traže da se nešto preduzme.

„Ljudi to zovu zelena supa“, rekao je Ramon Paha, član lokalne grupe za zaštitu životne sredine. „Uzrokovano je viškom veštačkog đubriva u vodi.“

Napisi u španskim medijima govore da centralna vlada razmatra zahtjev da se u Mar Menoru proglasi katastrofa.

Zahtjev je poslala regionalna vlada, izložena rastućem pritisku da spasi lagunu koja se godinama bori s ekološkim problemima.

Smještena na jugoistoku španske mediteranske obale, laguna je nekad bila magnet za turizam i utočište morskim životinjama.

No kvalitet vode se proteklih godina pogoršao, uzrokujući degradaciju eko sistema i masovne pomore ribe 2016. i 2019. godine.

Podmorski svijet bori se s još jednim velikim zagađivačem koji ozbiljno ugrožava život u moru

0
greenpeace

Jeste li znali da snažni zvukovi koje stvaraju pomorska plovila negativno utječe na život ispod površine mora? Osim pretjeranog izlova, plastike, otpadnih voda i raznog nasipavanja, morski život sve teže se bori i s još jednim velikim zagađivačem – bukom.; piše Morski.hr

Jeste li se ikad zapitali koliko buke proizvodi bačeno sidro, gliserski motor ili nasipavanje mora te koliko takvi zvukovi utječu na podmorski život? Ako niste, evo prilike da se osvijestite koliko je zapravo čovjek svojim utjecajem poremetio život u podmorju.

Snažni zvukovi koje proizvode plovila negativno utječu na morske životinje – sprječava okupljanje rakova, komuniciranje morskih sisavaca, otežava hvatanje plijena, traženje partnera, a time i razmnožavanje vrsta.

U tijeku je zajednički prekogranični projekt Hrvatske i Italije, koji ima za cilj istražiti koliko podvodna buka utječe na morsku faunu i ekosustav.

U projektu sudjeluje Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Interreg projekta SOUNDSCAPE kojim će se, kroz prekograničnu suradnju, poboljšati učinkovitost zaštite morske bioraznolikosti u Jadranskom moru.

Kako bi se prikupili podaci o zagađenju Jadrana bukom, u sklopu Soundscape projekta biti će postavljeni hidrofoni na 8 lokacija – u Anconi, Riminiju, Veneciji, Trstu, Susku, Lošinju, Zadru i Splitu.

Akcionari Crnogorske plovidbe smjenjuju bord?!

Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Treća ponovljena redovna Skupština akcionara Crnogorske plovidbe a.d. Kotor zakazana je za 30. avgust u Kotoru.

Odluku o Skupštini donio je odbor direktora krajem jula, koji bi, prema dnevnom redu, krajem avgusta trebalo da bude razriješen. Na dnevnom redu je i izbor novih članova odbora, utvrđivanje njihove naknade kao i izbor nezavisnog revizora za ovu godinu.

Akcionari će na sjednici biti upoznati sa strukturom akcionarskog kapitala, a glasaće i o finansijskom i izvještaju nezavisnog revizora za prošlu godinu, kao i o rezultatima poslovanja Crnogorske plovidbe za 2020. godinu i izvještajima menadžmenta i odbora direktora.

Crnogorska plovidba ukupno ima 1.066.425 običnih akcija s pravom glasa, a sve odluke donose se većinom glasova prisutnih ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Odluka o izboru novog odbora direktora biće donijeta kumulativnim glasanjem, navodi se u obavještenju o sazivanju skupštine.

Trenutno su u bordu direktora Ivica Kordić (predsjednik), Jovo Lazarević, Vladimir Potpara, Nemanja Petrović i Nuri Ismailisufi. Izvršni direktor je Slobo Pajović.