Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novog kazao je da u tom gradu prema posljednjim podacima boravi više od 20.000 turista, a sezona prolazi u najboljem redu.
n je u Jutarnjem programu RTCG saopštio da su na nivou od 80 odsto prometa rekordne 2019. godine. Dominiraju turisti iz regiona, što je, kako je rekao, očekivano.
“Dakle, region, i Kazahstan kao jedna nova destinacija, nakon što su uvedeni direktni avio letovi”, rekao je Vuković.
Herceg Novi fot Mediabiro
Statistika juna je bila na 60 odsto iz 2019. godine, i to, kako je rekao, nije najrealnija slika budući da su mnogi hoteli u tom periodu bili zatvoreni, za razliku od 2019.
“Kad razgovarate sa ugostiteljima, svi će reći da je ovaj jun jedan žnajboljih do sada”, rekao je Vuković.
Nakon 14 dana i 18 sati provedenih na moru Ivica Kostelić je u ponedjeljak ponovo stao na čvrsto tlo u francuskom Les Sablesu. Prva oceanska regata je iza njega, čak 2600 nautičkih milja odjedrenih “u komadu”, jer ove godine zbog mjera vezanih uz koronavirus nije bilo uobičajenog zaustavljanja na pola puta u Horti. Jedriličari su mogli tek mahnuti Azorima i nastaviti put u suprotnom smjeru…
Natjecatelj u Ivici nije presretan sa 17. mjestom u regati, nadao se višem plasmanu, ali svjestan je i realnosti, pišu Sportske novosti.
– Rezultatski sam htio biti više, ali realno nismo mogli biti bolje plasirani od 12. mjesta bez da je odustao netko od važnijih. Držali smo 15. mjesto do zadnjeg dana i to je bilo ok, ali smo nažalost izgubili tu poziciju u posljednjih šest sati jedrenja. I da, to je bilo frustrirajuće, nakon 14 dana zezne te tih samo šest sati. Ali ovo je jedrenje na visokoj razni i dečki stvarno jedre sjajno, nema tu “šalabajzera”.
Realnost se odnosi u velikoj mjeri na brodove…
– U Class40 se događa revolucija u konstrukciji brodova, novi scow brodovi su puno brži od ovih starijih na kakvom i ja jedrim i jednostavno s njima ne možeš biti konkurentan. A bit će ih sve više i sve će se teže dolaziti do visokog plasmana, zapravo, neće biti moguće. To je kao da jedan skijaš nastupa na starim skijama, a drugi na carving – poslužio se usporedbom iz svog “starog” sporta.
Da bi se borio za vrh morao bi kupiti novi brod, a to u ovom trenutku nije nimalo realno.
– I za francuske prilike gdje je offshore jedrenje nacionalni sport to je ogromna investicija, a za nas su to basnoslovne svote. U ovom projektu koji sad imam to se sigurno neće dogoditi, ali možda neću ni biti dugo u ovoj klasi. Ima i drugih, manjih, a koje su jednako zanimljive. Ali ne znam točno kako će se sve razvijati u budućnosti, ovisi o mogućnosti dobivanja sponzora, ali i mojoj motivaciji jer danas sam u drukčijoj poziciji, imam obitelj i nije mi lako biti daleko od njih. Naše skijanje je bila obiteljska priča, ovo nije, ovdje sam sâm…
Ove godine ga čekaju još dvije regate, Rolex Fastnet Race već od 8. kolovoza, a nakon toga će napraviti malu pauzu do početka studenoga s kraćim treningom jer…
– I brod mora biti u formi, samo onaj koji se upotrebljava je spreman.
Les Sables – Horta je ove godine ispala teži zalogaj nego svih prethodnih jer nije bilo zaustavljanja na Azorima, a i vrijeme je bilo specifično.
I. Kostelić JAKOV PRKIĆ/ARHIV/CROPIX
– Nije bila tipična ljetna regata, baš suprotno od toga. Sedam dana do Azora smo imali jedrenje kontra vjetra, bilo je to baš fizičko iscrpljivanje, ja bih rekao moje najveće samokažnjavanje ove godine. Stajanje na Azorima bi savršeno došlo nakon tih sedam dana, ali ovo je ispalo stvarno jedinstveno iskustvo i nakon tih 14 dana si sasvim drugi mornar.
Bilo je i jako teških trenutaka, neki su brodovi odustali, neki su pretrpjeli veliku štetu, a Ivica i njegov co-skipper Hugo Feydit dobro su se izvukli.
– Naša šteta je za sada manja od 300 eura, neki su slomili spinakere, a to je 6-7.000 eura štete.
Iako uživa na moru, voli tu borbu s prirodnim silama, priznaje da su neka iskustva na oceanu zastrašujuća.
– Ponekad je stvarno strašno i zapravo uvijek moraš dosta procjenjivati s koliko rizika želiš ući u neke situacije, ako nemaš sreće…
U svom “brodskom dnevniku”, kako smo mi nazvali njegove zapise s regate Les Sables – Horta – Les Sables koje je objavljivao proteklih dana pisao je i o “paklenoj vožnji u srce kaosa”, a noć sve čini težim i strašnijim.
– Ne vidiš ništa, a brod roni ispod vode, nabija se na valove i kad ispliva dobije ogromnu brzinu i samo čekaš idući val u koji će zaroniti…
Opština Tivat raspisala je javni konkurs za raspodju sredstava iz budžeta Opštine opredijeljenih za podršku ženskom preduzetnipštvu.
Na raspolaganju za ove svrhe u gradskoj kasi za 2021. je 20.000 eura pri čemu učesnik konkursa može konkurisati sa najviše dva biznis plana, od kojih će mu biti podržan jedan. Maksimalni iznos dodijeljenih redstava za biznis plan ne može iznositi više od 30% od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu.
Konkurs traje do 12.avgusta a na njega se mogu prijaviti žene koje su kao fizička lice registrovane kod nadležnih organa za obavljenje privredne djelatnosti, žene –preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nositeljke biznisa (osnivači, ili direktori) sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Tivtu.
Sredstvima iz opštinskog budžeta podržaće se njihovi biznis planovi za koje se procijeni da doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima lokalne samouprave. Nariočito će prednost za dodjelu podrške imati biznis planovi koji podstiču ekonomski razvoj Opštine Tivat, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područlja kroz razvoj stočarstva, vinogradsrastva, vočarstva, povrtlarstva, maslinarstva, ratarstva., zaštitom poljoprovrednog zemljišta i drugo, podstiču razvoj organske poljopriovredne proizvodnje, stvaraju uslove i podstiču razvoj turizma, podstiču razoj trgovine i zanatstva, podstiču razoj lovstva, ribolova i marikulture, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti Opštine Tivat, doprinose podizanju nivoa urbane kulture i očuvanju kulturne baštine, utiču na razvoj fizičke kulture i sporte te biznis planova za projekte koji dopronose očuvanju životne sredine i održivog razvoja.
Ljubitelji savremene umjetnosti od sinoć imaju priliku da uživaju u tri internacionalna događaja koja organizuje Gayo Gallery u Porto Montenegru. U pitanju su zvanična otvaranja izložbi Idana Zareskog, Milene Mijović Durutović i Zhang Runshija, koje je priredila kustoskinja Elena Vojvodić.
Zidove Gayo Gallery krase umjetnine najvećih svjetskih umjetnika iz Kine, Rusije, Italije, ali i djela crnogorskih likovnih majstora.
Identitet i kredibilitet galerije se gradio pune tri decenije i uzdizao nivo kulturne scene u Crnoj Gori.
Posjetioci Porta Montenegra su već imali mogućnost da se susretnu sa djelima izraelskog umjetnika Idana Zareskog, umjetnika svjetskog renomea, i njegovom kolekcijom Big Foot Family koja je raspoređena duž cijelog elitnog naselja. Skulpture svojim dimenzijama i veselim bojama daju poseban duh ovom mjestu. Izložba će na otvorenom biti postavljena do 15. septembra.
Večeras će se predstaviti crnogorska umjetnica Milena Mijović Durutović sa izložbom #CosmicsRythms koja će biti otvorena u 21.30 sati u Gayo Gallery. Nevjerovatno talentovana, Mijović Durutović, inspiraciju crpi od naše Majke Zemlje i Svemira, kombinujući duboke emocije i misli u očaravajući vizuelni izraz. Postavku njenih djela možete vidjeti u glaeriji do 31. jula.
Za kraj ove sedmice, ali ne i ljeta, pripremljena je izložba slika kineskog umjetnika Zhang Runshija pod nazivom Mediterranean dream.
Izložba Idana Zareskog
Izložba će biti otvorena u subotu 17. jula u 21h u Zbirci pomorskog nasljedja u Porto Montenegru. Umjetnik je kolekciju ovih slika napravio za vrijeme boravka u Crnoj Gori, inspirisan crnogorskim pejzažima.
Publika će moći da uživa u njegovim djelima do 15. avgusta.
Umjetnik Idan Zareski kazao je da ne može tačno procijeniti koliko mu je vremena trebalo za izradu pojedinačnih skulptura jer neke od djela jednostavno izbaci i oni žive, nakon toga izbaci i drugo djelo.
“Međutim, mogu da kažem da mi je trebalo otprilike 10 godina da kreiram ono što se može vidjeti na izložbi”, rekao je Zareski.
On ima odlične utiske kada je u pitanju Porto Montenegro.
“Zapravo, meni je ova izložba jedna vrsta ulaza u Evropu. Mislim da me vrlo dobro znaju i u Americi, pogotovo u Južnoj Americi gdje poznajem ljude koji su kolekcionari mojih djela. Ova izložba konkretno i ovaj način izlaganja je moja vrsta predstavljanja ka Evropi i u saradnji sa galerijama Gayo i Bel-Air Fine Art sam uspio da se pozicioniram i u Crnoj Gori. Sve mi jako dopada i imam dobre prve utiske o vašoj zemlji”, poručio je Zareski.
Kazao je da ima dosta planova za naredni period te da se “kuva” nešto dobto u Parizu.
“Dvije godine smo imali bijenale koje je takođe odlično prošlo. Puno se toga priprema, ne mogu puno da kažem o tome kako će izgledati ova godina ali imamo vrlo interesantne planove. Ono što je za mene važno je da ja stvaram i kreiram”, zaključuje on.
Tamara Vojvodić iz Gayo gallery kazala je da ove godine predstavljaju renomiranog internacionalnog skulptora Idana Zareskog koji je, prema njenim riječiima, dao posebne boje Porto Montenegru.
“Želimo da predstavimo te divne skulpture koje su obišle čitavi svijet i došle u Porto Montenegro. I za Porto i za Gayo gallery je to veliki poduhvat i velika ornanizacija koja je sa svim snagama uspjela da izgura jedan veoma dobar projekat”, kazala je ona.
Napomenula je da Gayo gallery već 30 godina promoviše slikare – što crnogorske u inostranstvu što inostrane i renomirane slikare savremene umjetnosti u Crnoj Gori.
Najmanje 59 osoba je poginulo a deseci se smatraju nestalima u katastrofalnim poplavama na zapadu Njemačke, objavile su vlasti u četvrtak, dok traju evakuacije pogođenih gradova u Belgiji i Nizozemskoj.
Iz središta Maastrichtu u Nizozemskoj evakuirano je 10.000 građana kojima prijeti izlijevanje rijeke Maas. Slična je situacija u Roermondu koji se nalazi na njemačko-nizozemskoj granici.
Rijekama u Nizozemskoj je porastao vodostaj zbog obilnog priliva iz rijeka u brdskim dijelovima Njemačke i Belgije.
Ranije su na evakuaciju pozvale gradske vlasti Liegea u Belgiji u kojoj je poginulo šestero ljudi.
Broj žrtava na sjeveru njemačke savezne pokrajine Porajnje-Falačka popeo se na 28 a u susjednoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji na 31 čime je ukupan broj poginulih u Njemačkoj porastao na 59, izvijestile su pokrajinske vlasti.
U oblasti Eifel na sjeveru Porajnja-Falačke još uvijek se traga za 50 do 70 osoba koje su nestale prilikom urušavanja šest zgrada.
Oko 100 kuća u okrugu Ahrweiler, koje je najteže pogođeno izlijevanjem rijeke Ahr, smatra se trajno neupotrebljivima.
Oko 4500 stanovnika blizu brane Steinbach u Sjevernoj Rajni–Vestfaliji je evakuirano nakon što su vještaci ustvrdili da je brana zbog velikog pritiska vode nestabilna.
U Ruhrskoj oblasti s više od pet milijuna stanovnika građanima je preporučeno da prokuhavaju vodu jer je došlo do onečišćenja.
Voda rijeke Mosel (Moselle) poplavila je i dijelove antičkog središta grada Triera blizu granice s Luksemburgom. Ondje su evakuirane bolnica i starački dom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se nalazi u posjetu Washingtonu rekla je da je šokirana prirodnom katastrofom i izrazila sućut obiteljima žrtava.
Pogođenim krajevima obećala je “brzu i nebirokratsku” pomoć vlade. “Možete biti sigurni da će sve razine države učiniti sve da spase životi, ukloni opasnost i ublaže patnje”, rekla je Merkel. Brzu pomoć je obećao i vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz.
Nekoliko političara, među kojima i kancelarski kandidat Unije CDU/CSU Armin Laschet i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer su poplave izravno povezali s klimatskim promjenama i najavili odlučniju borbu za zaštitu klime.
Seehofer je rekao kako se Njemačka mora pripremiti na povećani broj takvih katastrofa u bliskoj budućnosti.
Pomoć poplavom pogođenim područjima u Njemačkoj i u zemljama Beneluksa ponudili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i britanski premijer Boris Johnson.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog za davanje saglasnosti za obezbjeđivanje sredstava za nabavku PCR testova i potrošnog materijala za ZU Dom zdravlja Kotor. Predviđeno je da se novac obezbijedi i uplati Domu zdravlja Kotor, sukcesivno u tri rate, od kojih bi prva iznosila 170.000 eura za hitnu nabavku.
Ostale nabavke bi se realizovale u zavisnosti od epidomiloške situacije.
Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Kotor obratila se 16. juna Ministarstvu zdravlja zahtjevom za obezbjeđivanje sredstava za nabavku PCR testova i potrošnog materijala za period od jedne godine. Ova zdravstvena ustanova je krajem 2020. godine kao donaciju dobila savremenu PCR laboratoriju i potrošni materijal.
– Imajući u vidu da se u Kotoru vrši uzorkovanje i testiranje pacijenata iz susjednih opština, kao i stranih turista tokom prethodna dva mjeseca došlo je do povećane potrošnje i postojeće rezerve potrošnog materijala iz donacije su pri kraju. Budući da je Vlada Crne Gore 13. maja 2021. godine donijela Odluku o besplatnom PCR testiranju za turiste kojima je test neophodan prilikom povratka u matičnu zemlju, potrebno je obezbijediti dovoljne količine kitova za izolaciju i detekciju virusa, s obzirom da je turistička sezona već počela. Na osnovu istraživanja tržišta i specifikacije koju je napravio Dom zdravlja Kotor za PCR testove i potrošni materijal (kitovi za detekciju i izolaciju virusa) potrebno je obezbijediti 501.970 eura – kazali su u Vladi.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja dostavilo je mišljenje u kojem navode da su saglasni sa predlogom Ministarstva zdravlja da se 170.000 eura kao prva tranša za nabavku PCR testova, obezbijedi iz tekuće budzetske rezerve, a uveća odgovarajuća pozicija Fonda za zdravstveno osiguranje, za potrebe Doma zdravlja Kotor.
Sezona je na Mediteranu dovedena u pitanje. Mladi ljudi, redom nevakcinisani, raširili su novi delta soj covida-19 diljem Evrope. Juče su u Portugalu, gdje je stanje najteže, i gdje se, nažalost, mogu pozdraviti s turističkim ljetom 2021., evidentirana 4.153 nova slučaja. Utješno je da se ne bilježi veći broj pacijenata koji traže liječničku pomoć i zahtijevaju hospitalizaciju jer se mahom radi o mlađoj poulaciji koja je otpornija na bolest. Mali je i broj smrtnih slučajeva.
Ukupan broj zaraženih u toj zemlji s nešto više od 10 miliona stanovnika dosegao je 916.599 slučajeva od početka pandemije, a ni rigorozne epidemiološke mjere koje su u međuvremenu uvedene – ne uspijevaju obuzdati širenje zaraze. Nije pomogao ni policijski sat u 45 opština, uključujući Lisabon, Porto i Albufeiru, kao ni ranije zatvaranje restorana i neprehrambenih trgovina tijekom vikenda.
Španija je prešla prag od 4 miliona slučajeva koronavirusa od početka pandemije nakon što je imala 43.960 novozaraženih. Zaraznija delta varijanta virusa, potaknula je širenje bolesti među mladima s grloboljom kao glavnim simptomom.
Četrnaestodnevna stopa zaraze u Španiji iznosi blizu 437 slučajeva na 100.000 stanovnika.
“Završetkom školske godine, povećanim kretanjem i većom socijalnom interakcijom, krivulja kumulativne incidencije je ponovo porasla”, rekla je ministrica zdravstva Carolina Darias.
U Kataloniji ne rade noćni klubovi. Javna okupljanja ograničena su na 500 ljudi i svi moraju imati negativan test ili biti vakcinisani. Procijepljenost je visoka, ali među starijima od 40 godina, a zaraza buja među mladima. U nedelju dana brojevi su se u Kataloniji upeterostručili!
Sve to je Španiju dovelo u nezavidnu situaciju naročito nakon što je Njemačka cijelu Španiju proglasila rizičnim područjem jer se stopa zaraze od covida-19 u samo nedelju dana više nego udvostručila, a delta varijanta proširila među necijepljenim mlađim osobama.
Po odluci, koja uključuje i popularne turističke destinacije Baleare i Kanarska ostrva te stupa na snagu u nedjelju, putnici će morati po povratku u Njemačku pokazati negativan test na koronavirus kako bi izbjegli karantin.
Daljnji porast stope zaraze u Španiji mogao bi dovesti do obaveznog kratntina za nevakcinisane putnike, stvarajući nesigurnost po pitanju putovanja uoči vrhunca sezone školskih praznika, tokom koje Nijemci preplave morske destinacije.
Španija, Portugal i Kipar su u crvenoj zoni, a to im stvara velike probleme u prodaji turističkih aranžamana u špici sezone.
U Grčkoj situacija s koronavirusom nije blistava, ali ni tako teška kao u već spomenutim zemljama. Juče je tako zabilježeno 2.935 oboljelih ili preko šest stotina slučajeva više u nedelju dana, pa je Vlada ograničila rad kafića i noćnih klubova. Poslužuju se samo gosti koji sjede, što će, opravdano strahuju ugostitelji i vlasnici diskoteka, ugroziti turističku sezonu.
U Grčkoj na sve moguće načine pokušavaju motivisati stanovništvo na vakcinaciju, no za sada im to ne polazi za rukom u onom omjeru kojeg priželjkuju. Vakcinisano je 38 posto populacije, što je očito nedovoljno da bi se, u okolnostima kad zbog turističke sezone u Grčku pristiže veliki broj gostiju, othrvali bolesti. Vlada onima koji pristupe vakcinaciji nudi novac, a mladima besplatne mobilne podatke. Cilj im je do jeseni procijepiti 70 posto građana.
Da je sve u vakcinaciji, pokazuje epidemiološka situacija na Malti. Oni su vakcinisali čak 79 posto odrasle populacije s dvije doze, pa na dan 27. juna, nisu imali nijednog oboljelog. No, početkom turističke sezone, zabilježili su nove slučajeve što ih je potaknulo na razmišljanje o mjerama kojima bi suzbili širenje virusa.
Malta je tako bila odlučila zatvori granice nevakcinisanim osobama protiv koronavirusa, da bi samo nekoliko sati prije nego je ta odluka trebala stupiti na snagu, od nje odustala i takvim putnicima nametnula karantin.
U petak, 16. jula, na Pjaci od kina, sa početkom u 20 časova, međunarodni Festival KotorArt, u okviru svog programa Pjace od filozofa, organizuje panel sa temom Promatranje, u okviru velike petodnevne konferencije “Nova normalnost: promatranje, promišljanje, preoblikovanje uloge umjetnosti i kulture nakon Kovid-19”, koja se organizuje uz pokroviteljstvo UNESCO-a a u okviru Programa participacije za period 2020-2021. godine.
Govornici na ovoj konferenciji biće Darija Andovska, kompozitorka, univerzitetski professor, umjetnički rukovodilac festivala Dani makedonske muzike, Vladimir Maraš, kompozitor, direktor Made in New York Jazz Festival Montenegro i Ana Vukotić, pozorišna rediteljka, direktorka festival FIAT.
Kao uvod u ovu temu Vladimir Maraš istakao je: Kako i na koji način kulturu učiniti važnim dijelom strategije za post-pandemijskepolitike – Kako prepoznati razliku između tretmana culture u javnom životu prije I nakon pandemije – Da bismo dobili odgovore na ova pitanja, jako je važno da napravimo iskreno suočavanje sa nama samima, a tiče se statusa culture u crnogorskom društvu posljednjih decenija – Kuda su se kretali, kuda se kreću i kuda će ići muzički festivali u narednih deset godina – Kakav je tretman države prema fstivalima od najvećeg značaja i društvenog interesa, znaćemo ako pogledamo uporedne primjere iz regiona, ali Evrope i svijeta. Zašto je važno stvoriti uslove da najznačajniji art festivali prežive i zbog čega im je u ovom trenutku, kao nikada do sada, potrebna pomoć države? Gdje su u svemu tome oni bez kojih kultura I nije kultura – umjetnici i radnici u kulturi?
Nakon konferencije, takođe na Pjaci od kina, sa početkom u 22 časa planirana je projekcija 3 filma reditelja Zdravka Velimirovića. U pitanju su U spomen slavne mornarice, 1959., Kako sačuvati grad, 1987. Kao I Dobro došli u Kotorski fjord, 1987. Filmski program biće realizovan svake noći nakon konferencije, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore.
Detalji svih programa i učesnika se mogu naći na zvaničnom sajtu festivala, www.kotorart.me a ulaz za sve događaje je slobodan. Zbog ograničenog broja publike, obavezna je registracija na protokol@kotorart.me ili 069/37-35-37 (od 09 do 14h) Registracija je moguća najranije tri dana, a najkasnije 24h prije početka programa.
Delta-varijanta koronavirusa sve se brže širi Europom. Francuska uvodi nove mjere kojima potiče stanovništvo na cijepljenje. Epidemiološka slika pogoršava se u Nizozemskoj. U Danskoj je dobra vijest da u posljednja tri dana nema preminulih iako raste broj novozaraženih.
Mlade koji se kupaju na plaži u kopenhaškoj luci to ne zabrinjava, no epidemija je ponovno u usponu u Danskoj. Iz dana u dan sve je više novozaraženih i sada je taj broj opet četveroznamenkast.
– Nakon Eura čini mi se da je ljude baš briga. I ja sam gledala nogomet i svašta radila, zajedno s tisućama drugih, kaže Line Hybholt, studentica iz Kopenhagena.
Ipak, stručnjaci nalaze razlike u sadašnjem porastu i onome u prošlim mjesecima ili na početku pandemije. Ovaj val zaraze primarno je među mladima.
– Da se ovo događalo prije tri mjeseca, bio bih zabrinut. Sada se ovo događa u dobnoj skupini u kojoj možda jedan posto ima rizik od hospitalizacije, kaže Allan Randrup Thomsen, profesor virologije sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Nizozemska bilježi porast broja novozaraženih od 500 posto u prošloj sedmici. Ukupno su u tih sedam dana potvrđene 52 tisuće novih slučajeva zaraze. Mjere su ublažene potkraj lipnja i od tada se zaraza ubrzano širi, zbog zaraznije delta-varijante.
– Vidimo eksplozivan rast brojeva. Obavljenih je testova 59 posto više, ali postotak pozitivnih raste još većom stopom. Dakle, posvuda su dokazi da se virus širi brže nego do sada, kaže Aura Time iz Instituta za javno zdravstvo u Nizozemskoj.
Francuska je predstavila nove mjere kojima želi mlade dovesti pred izbor: ili cijepljenje ili život pod ograničenjima.
– Našli smo rješenje za adolescente od 12 do 17 godina, a da pritom ne pokvarimo obiteljske praznike. Oni će trebati COVID potvrdu za sva mjesta na kojima se ona traži, ali od 30. kolovoza. To znači da do tog datuma najprije pozivamo mlade da se masovno cijepe jer ako su potpuno zaštićeni cijepljenjem, moći će na sva mjesta na kojima se traži potvrda. U suprotnom, svuda će morati nositi maske. Što se tiče zaposlenika koji su u kontaktu s građanima, pozivamo ih da se odmah cijepe, također do 30. kolovoza, rekao je Olivier Veran, francuski ministar zdravstva.
Južna Koreja zabilježila je jučer rekordan broj novozaraženih. Pozitivnih je 1615 u zemlji koja je dugo odolijevala masovnom prodoru virusa. No sada su vlasti prisiljene dodatno postrožiti mjere.
Zapelo je i s cijepljenjem. Zbog velike navale, srušila se vladina stranica, a probijeni su rokovi i kad je riječ o nekim isporukama cjepiva.
