Trenutni podaci ne ukazuju da su potrebne dodatne vakcine protiv Kovida-19, rekla je u srijedu 18. avgusta glavna naučnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Sumija Svaminatan, prenosi Rojters.
“Na svijetu ima dovoljno vakcina, ali one neće ići na prava mjesta, pravim redosljedom,” rekao je savjetnik SZO Brus Ejlvord, govoreći o dodatnim vakcinama koje daju zemlje sa visokim prihodima.
Dvije doze treba dati najugroženijima širom svijeta prije nego što se krene sa davanjem treće doze onima koji su u potpunosti vakcinisani, rekao je Ejlvord, dodajući: “Još smo daleko od toga.”
Iz SZO su takođe rekli da se delta soj širi u djelovima gdje je stopa vakcinacije niska. “Mnoga mjesta u svijetu gdje je delta u porastu, čak i u zemljama koje na nacionalnom nivou imaju visoku pokrivenost vakcinacije, delta se širi u onim djelovima sa niskom stopom vakcinacije,” rekla je epidemiološkinja SZO Marija Van Kerkhove.
Svjetska zdravstvena organizacija ranije je pozvala na uvođenje moratorijuma na davanje treće doze vakcine bar do kraja septembra, kako bi se riješila ogromna nejednakost u raspodjeli doza između između bogatih i siromašnih nacija. Izrael je u julu počeo da nudi treću dozu stanovnicima preko 60 godina, dok je Njemačka najavila da će je početi nuditi od septembra.
Američki stručnjak za zarazne bolesti i medicinski savetnik predsjednika Džoa Bajdena, Entoni Fauči, rekao je da će u SAD biti preporučena treća doza vakcine protiv Kovida-19 za one sa slabijim imunim sistemom.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore od 23. avgusta do 6. septembra održaće se peti književni festival Ćirilicom. Programi će biti realizovani na Trgu između crkava u Starom gradu Budve a svi počinju u 21 čas.
Tokom petnaest dana festivala Ćirilicom publika će imati priliku da prati sadržajan i bogat program. U ponedjeljak, 23. avusta Festival otvara „Slovo o Svetom Stefanu Štiljanoviću“, kako nosi naziv i nagrada festivala Ćirilicom. Sljedeće večeri na programu je koncert duhovne muzike, a nastupiće ansambl Melodi sa Divnom Ljubojević.
Izložba „Moja ćirilica“ autorke Olgice Stefanović i veče Selimira Radulovića biće održani u srijedu 25. avgusta, a nakon toga, u četvrtak, veče će imati Ivan Negrišorac. O „Duhu samoporicanja“ u petak, 27. avgusta govoriće profesor Milo Lompar, a u subotu će na okruglom stolu biti riječi o „Kulturološkim konfliktima“.
Predstava „Oleana“ biće izvedena na Trgu između crkava 29. avgusta, a 30. avgusta profesor Jovan Delić govoriće o „Pjesništvu Jovana Dučića“. Posljednjeg avgustovskog dana biće upriličeno veče Marine Rajević Savić, autorke kultne emisije „Dok anđeli spavaju“, dok ćemo priču o kotorskom leksionaru i pontifikalu „Lectionarium et Pontificale Catharense 1166“ slušati prvoseptembarske večeri.
Sjutradan, 2. septembra veče će imati ruski pisac Lav Danilkin, dok ćemo 3. septembra publici na Trgu između crkava predstaviti Paštrovski almanah IV. U subotu, 4. septembra predstavićemo publikaciju „Kulturno blago paštrovskih manastira“ autorke Lucije Đurašković koju je objavila Narodna biblioteka Budve, dok ćemo u nedjelju prisustvovati pozorišnoj predstavi „Bedemi ćirilice“, drugoj na ovogodišnjem festivalu Ćirilicom.
Festival ćemo završiti u ponedjeljak, 6. septembra koncertom Gradske muzike Budva.
Detaljan program sa svim učesnicima biće predstavljen na konferenciji za medije koja će biti održana u prostorijama Narodne biblioteke Budve u petak u 12 časova.
Broj žrtava i zaraženih koronavirusom u Crnoj Gori raste. Od jučerašnjeg presjeka preminulo je šest osoba, od kojih tri iz Ulcinja, po jedan iz Podgorice i Budve i jedan državljanin Srbije. Među preminulima najmlađi je imao 55, a najstariji 96 godina. U posljednja 24 sata registrovano je 535 novih slučajeva, i to 482 među građanima Crne Gore i 53 među turistima. Prijavljen je oporavak kod 256 pacijenata, a trenutno je 4912 oboljelih.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 17.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4 156 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 535 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 482 među građanima Crne Gore i 53 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
99
1
100
Ulcinj
61
13
74
Budva
39
12
51
Bar
37
11
48
Nikšić
41
2
43
Bijelo Polje
35
35
Rožaje
31
4
35
Herceg Novi
24
2
26
Kotor
24
24
Tivat
21
21
Berane
10
5
15
Danilovgrad
12
12
Cetinje
9
9
Pljevlja
9
9
Plav
6
3
9
Andrijevica
6
6
Petnjica
5
5
Kolašin
4
4
Plužine
3
3
Tuzi
2
2
Gusinje
2
2
Mojkovac
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
482
53
535
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 17.08.2021. godine je iznosio 12,87 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1657.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 107576.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta će u saradnji sa Upravom za sport Crne Gore i Opštinom Herceg Novi preduzeti sve potrebne korake kako bi bazen u Institutu „Dr Simo Milošević“ bio kompletno rekonstruisan, čime će ovo pitanje biti dugoročno riješeno. Prelazno rješenje, do završetka rekonstrukcije bazena, biće instalacija balona na bazenu na Škveru, što će vaterpolistima i plivačima omogućiti kontinuirani trenažni proces.
Koraci i zadaci koje je potrebno preduzeti dogovoreni su na sastanku koji je juče održan u Institutu, na kojem su učestvovali ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, direktor Uprave za sport Vasilije Lalošević, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, direktorica Instituta dr Marina Delić, predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore Đuro Marić i selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković.
Sastanku je prethodio obilazak bazena, koji je trenutno van upotrebe, zbog nedavnog urušavanja krovne konstrukcije. Podsjetićemo, krajem jula je u toku večernjih časova došlo do pucanja jedne od tri noseće grede, koja je za sobom povuka i ventilacione cijevi. Zbog havarije koja se desila, bazen u Institutu će duže vremena biti van upotrebe.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, na sastanku je dogovoren red koraka koji će biti preduzeti u narednom periodu, kako od strane lokalne samouprave, tako i od državnih institucija. Katić je istakao zadovoljstvo činjenicom da je za rješavanje ovog problema istaknuta apsolutna podrška ministarke Bratić i Uprave za sport Crne Gore.
Igalo bazen
-Projektanti će u narednom periodu raditi na izradi idejnog rješenja i glavnog projekta, nakon čega ćemo konačno regulisati status bazena i u dugoročnom periodu imati to pitanje riješeno. Nakon završetka tih radova, na Vladi će sagledati kako i na koji način će projekat biti finansiran, kako bi pomogli Institutu kao firmi koja se nalazi u većinskom vlasništvu države, kazao je Katić.
Što se tiče prelaznog rješenja, dogovoreno je da Uprava za sport i Opština Herceg Novi pomognu u nabavci balona za bazen na Škveru. Do završetka rekonstrukcije bazena Instituta, Škver će biti privremeno rješenje za sve koji se bave vaterpolom i plivanjem, što je od iznimnog značaja posebno za djecu koja će trenirati tokom narednog zimskog perioda.
Predsjednik Katić je pojasnio da, kako u budžetu grada postoje sredstva koja se odnose na troškove održavanja bazena, dio tih sredstava će biti preusmjeren za nabavku balona. Takođe, i Uprava za sport će odvojiti dio finansijskih sredstava za instalaciju balona, čime će finansijska konstrukcija po ovom pitanju biti zaokružena.
Što se tiče bazena u Institutu, prvo je potrebno ukloniti sve što je palo, za šta će biti pokrenuta tenderska procedura, a nakon toga i tender za izbor projektanta za rekonstrukciju bazena, za šta će biti potrebni i UT uslovi.
Kako je kazao direktor Uprave za sport Vasilije Lalošević nakon sastanka, pitanje bazena u Institutu “Dr Simo Milošević” je problem urgentnog karaktera koji je potrebno što prije početi rješavati.
-Došli smo do određenih zaključaka, i to će ići ka Vladi, odnosno resornom Ministarstvu ekonomije. Potrebno je napraviti procjenu prouzrokovane štete i mora se raditi u etapama – mora se skloniti sve ono što se sada nalazi u bazenu, zatim slijedi izrada studije izvodljivosti, odnosno projekat kako bi se sanirao krov. Tu će Vlada Crne Gore, resorno ministarsvo i Uprava za sport apsolutno pomoći, kazao je Lalošević i dodao da to neće biti kratak proces, te da će biti potrebno više mjeseci do godinu dana.
Jedna od tema sastanka, kako je Lalošević pojasnio, bila je i pomoć za PVK Jadran i VPSCG, koji “jesu jedan od najreprezentativnijih brednova koje Crna Gora ima”.
-Pokušaćemo da napravimo jedno ad hoc rješenje u vidu balona na bazenu na Škveru, tako da će igrači i djeca PVK Jadran imati gdje da obavljaju trenažne procese, a samim tim i da igraju utakmice. Ne smijemo zaboraviti da ima mnogo pionira, kadeta i juniora u Herceg Novom i okolini. Mi smo predložili tu saradnju sa Opštinom Hrceg Novi, kako vaterpolisti i plivači ne bi morali odlaziti u druge gradove. Svu učesnici sastanka saglasni su da je potrebno uraditi sve što je potrebno za dobrobit grada i plivačkih sportova, zaključio je Lalošević.
U Luštici Bay sinoć je održan koncert „Russian Fairytale“, prvi u okviru Operosa Montenegro Opera Festivala, a publika je uživala u pravoj ruskoj bajci i omiljenim arijama koje otjelovljuju čuvenu rusku dušu. Najljepše kompozicije ruskih kompozitora Čajkovskog, Rahmanjinova i Metnera, izvela je sopran Nataša Jovović, uz klavirsku pratnju Tee Đorđević. Kako je opera poznata kao svojevrsno raskošna muzičko-scenska forma, bajkovita postavka koncerta bila je i istančan vizuelni ugođaj za ljubitelje ruske solo pjesme.
Tradicionalna operska manifestacija , Operosa Montenegro Opera Festival, ove godine se održava od 17. do 23. avgusta, u organizaciji Fondacije Operosa. Program čine tri koncerta koja će biti održana u Luštici Bay i na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom. Festival predstavlja pravi umjetnički doživljaj i za izvođače i za publiku, a na repertoaru su najpopularnije ruske i italijanske ljubavne arije u izvedbi poznatih domaćih umjetnika koji nastupaju širom svijeta.
Najčuvenije operske arije odavno su izašle van zidova opere i postale popularne među najširom publikom, mada ljudi često toga i nisu svjesni. Repertoar koncerata u Luštici Bay je pažljivo odabran, uz prave operske poslastice koje će zadovoljiti ukuse i vrsnih poznavalaca operske umjetnosti ali i onih koji se tek upoznaju sa magijom opere. Posjetioci će imati priliku da čuju prave dragulje ruske i italijanske vokalne muzike, u izvođenju Nataše Jovović i Stevana Karanca, u pratnji Tee Đorđević za klavirom. U prelijepom ambijentu, pod vedrim nebom, preplitanje probranih melodija i zvukova morskih talasa nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Prema riječima soprana Nataše Jovović, opera je satkana od svega onoga što čini suštinu života čovjeka: patnje, ljubavi, žrtve, zla i radosti, posrnuća i uzdizanja – sve to je na emotivan način prikazano u operskim djelima. “Оperski umjetnici su privilegovani mogućnošću da žive više života kroz junake koje tumače u svakom od naslova, a inspiraciju pronalaze svuda oko sebe. Opera je, dakle, život u životu”, kaže Nataša.
Naredni koncert, 20. avgusta u 21 čas u Luštici Bay, nazvan je Viva l’Opera Italiana. Tenor Stevan Karanac, u klavirskoj pratnji Tee Đorđević, predstaviće publici najčuvenije operske arije u duhu venecijanskog karnevala. Kompozicije Rosinija, Verdija i Pučinija, razigrane melodije koje dočaravaju veseli i romantični italijanski svijet i duh i ono što danas nazivamo dolce vita, pravi su biseri operske muzike. Uz raskošan kostim i prirodnu scenografiju mediteranskog ambijenta Luštice Bay, publiku očekuje nezaboravno opersko veče. Stevan Karanac ističe da se veoma raduje što ovaj program može izvesti u Crnoj Gori, gdje je načinio neke od prvih koraka na operskoj sceni.
“Bogat muzički i kulturni program ovog ljeta u Luštici Bay osmišljen je tako da svaki posjetilac može naći nešto za svoju dušu. Koncerti popularnih pop pjevača smjenjuju se sa operskim arijama”, kaže Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Development. Repertoar operskog festivala je koncipiran sa namjerom da publika uživa u velikom broju popularnih arija u formi solističkih koncerata, u periodu kada se umjetnički događaji održavaju sa manjim brojem učesnika, ističe Radulović. Koncerti se održavaju uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera i preporuka. Ulaz na ovo izvođenje je takođe besplatan.
Konačno, na koncertu 23. avgusta, na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom, nastupaju zajedno Nataša Jovović i Stevan Karanac, u muzičko-scenskom doživljaju, pod nazivom Opera under the Stars.
Knjiga „Špilje i jame otoka Mljeta“, čiji su autori veća skupina hrvatskih biospeleologa, donosi pregled svih poznatih jama i pećina toga otoka, kao i iznimnih vrijednost njihova živog svijeta.
Središnji dio luksuzno opremljene knjige, nedavno izdane u nakladi Nacionalnog parka Mljet i Hrvatskog biospeleološkog društva, prezentira 53 istražene speleološke pojave.
Svaka pojava je tekstualno opisana, predstavljena speleološkim nacrtom i ilustrirana s više fotografija, te svrstana u neku od kategorija: suhe jame i pećine, one sa slatkom vodom, pećine i jame pod utjecajem mora (anhijaline) i morske speleološke pojave.
Brojne zanimljivosti prate jame i pećine toga 37 km dugog otoka. Primjerice Onofrijeva jama, duboka 21 metar, nalazi se na dnu Malog jezera u Nacionalnom parku.
Slično je i s Blatinom. To je potopljena špilja i izvor pitke vode kod mjesta Blato. Njezin otvor se nalazi na dnu potopljene vrtače na dubini od 11 metara. Nakon kiša, voda iz Blatine prostor pretvori u istoimeno jezero u kojem žive jegulje.
Rikavica je nekad bila suha pećina, danas se nalazi ispod površine mora. Ime je dobila zbog valova koji nabijaju zrak u njezinu unutrašnjost, što proizvodi zvukove slične „rikanju“.
Vjerojatno je najpoznatija Odisejeva špilja. Nalazi se na obali mora kod Babina Polja. Većim dijelom je urušena stropa, a dijelom je strop ostao u obliku mosta. Za nju je vezana legenda o glavnom liku Homerove Odiseje.
Najdulja pećina na Mljetu je Galičnjak, duljine 130 metara, a najdublja jama Međugrađen, duboka 102 metra.
Mljet je iznimno bogat po podzemnom biodiverzitetu. Do sada je utvrđeno više od 30 pećinskih vrsta, od kojih je 27 prvi put otkriveno i opisano na Mljetu, najviše od ijednog jadranskog otoka. Među njima su 23 endemi uskog područja. Najbogatiju skupinu čine kukci kornjaši, a najrjeđi je pećinski ciksid, srodnik cvrčka, jedini pronađen u dinarskom kršu i drugi poznat na Sredozemlju.
Pećinske vrste su među najugroženijim jer se svi negativni učinci čovjeka odražavaju na podzemna staništa, ističu autori i zaključuju kako su podzemna staništa otoka Mljeta bolje očuvana nego drugdje u Hrvatskoj.
Linija Tivat- Beograd-Tivat trenutno je najfrekventnija i ostvaruje najbolje rezultate po prosječnoj popunjenosti kabine aviona kojina njioj lete od svih aviolionija u regionu bivše Jugoslavije.
Pokazuju to podaci iz analize aktuelnog stanja u avioindustriji regiona a koju je obavio portal Zamaaero iz Zagreba.
Naime, na liniji između Beograda i Tivta sedmično se obave lak 72 redovna leta kompanija Air Serbia i Air Montenegro. Ako se tome doda i 30 sedmičnih linija dvinju kompanija između Beograda i Podgorice, proizlizali da na ovoim relacijama nedjeljno ima čak preko 100 letova što ovu rutu čini najprometnijom na području bivše Jugoslavije.
Air Serbia sedmično ima čak 54 leta na liniji Beograd- Tivat na kojoj najčešće saobraća avionima tipa airbus A-319 kapacitea 144 putnika. Air Montenegro trenutno u špicu sezone na ovoj liniji ima 18 nedjeljnih letova sa avionima tipa embraer E190 i E195 koji su kapaciteta 100, odnosno 116 sjedišta. Trenutna prosječna popunjenost putničke kabinne aviona na letovima iz Beograda za Tivat kod obje komapnije je preko 90%, a često u njima uopšte nema slobodnih mjesta.
Inače, u odnosu na avgust prošle godine kada je zbog koronavirusa aviosaobraćaj bio bukvalno simboličan, aerodrom Tivat u avgustu 2021. ima čak 136 sedmičnih letova više nego lani. Trenutno se iz te vazdušne lukie u prosjeku sedmično leti 161 put, odnosno imaju po 23 leta na dan, po čemu je Tivat trenutno prvi među srednje velikim aerodromima u regionu, ispored Zadra, Sarajeva, Podgorice, Pule, Ljubljane i Tuzle.
Iz Tivta se trenurno u špicu sezone leti na 35 redovnih destinacija u Evropi i na Bliskom Istoku. Sa ukupno 21 avioprevoznikom koji ove sezone redovno leti sa ovdašnjeg aerodroma, Tivat je na četvrtom mjestu među vazdušnim lukama u regiji bivše Jugoslavije po broju aviokompanija koje taj aerodrom opslužuje, poslije Dubrovnikia (37), Splita (36) i Beograda (27). To je postignuto uporkos činjenici da je i ove godine, zbog političkih razloga, aerodrom Tivat izgubio svoje najveće i najbitnije – tržište Rusije sa kojeg je ranijih godina desetak prevoznika saobraćalo za Tivat. Takođe iz političkih razloga, izgubljeno je i tržište Bjeloriusije sa kojeg je Tivat trebao da ima preko 300 letova.
Ove gubitke djelimično je nadoknadio značajan porast obima saobraćaja sa Ukrajinom, pa tako ove sezone linija Tivat-Kijev na kojoj saobraća čak pet ukrajinskih prevoznika, jedan je od najkonkurentnijih u regionu, nakon linija Priština-Bazel, odnosno Split-London na kojima saobraća po šest aviokompanija.
Humanitarno veče organizovano sinoć u bašti kuće Iva Andrića ujedinilo je naše sugrađane i predstavnike firmi i preduzeća oko jednog cilja, pomoći „Djeci s Pireja“ zahvaljujući našoj sugrađanki, humanitarki, pjesnikinji i novinarki Kseniji Matović.
Pomoći nekome, pružiti podršku, ohrabriti, bodriti, odreći se svojeg i dati drugom, punog srca, sve su to vrline dobrog i čestitog čovjeka. Kao pojedinci možemo mnogo, kao društvo još više, poručila je organizatorka Ksenija Matović.
-Imam san, da živim u društvu jednakih mogućnosti za sve. Društvu zasnovanom na pravdi, društvu čovjekoljublja… solidarnosti. Ja imam san, da skupimo posljednje atome ljudskosti koji su ostali u nama, nakon svih otuđenja, atomizacija, apatija, naslovnih strana u kojima je važnije šta je neko ukrao ili obećao, od onoga šta je neko dao, od neokolonijalizma, od nove normalnosti u koji nas decenijma gura neki novi svjetski poredak…ustanemo i pogledamo lice drugog čovjeka. Ja imam san, da sada spojimo naše ruke i rijeku koja će poteći ka Grčkoj. Ugasiti sve požare. Izgraditi kuće, kazala je Matović, koja je zahvalila donatorima među kojima su Opština, ustanove čiji je osnivač Opština, Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, kao i lokalni privrednici.
-Kao dio evropske porodice, ali i kao tradicionalni prijatelji naroda Grčke, mi danas imamo moralnu i ljudsku obavezu da se osvrnemo i pružimo ruku pomoći. Biti prijatelj ne znači samo protokol i uglađena diplomatija u stabilnim vremenima – biti prijatelj znači razumjeti i saosjećati, ali i tuđu nesreću švatiti kao svoju. Biti prijatelj, u ovom kontekstu, znači učiniti sve moguće da se do rješenja dođe što bezbolnije, ma koliko teško bilo, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić i dodao da veze Grčke i Crne Gore sežu daleko u prošlost.
Prijateljstvo naših naroda potvrđeno je više puta kroz istoriju, od borbi protiv zajedničkih neprijatelja i okupatora, do pomoći Grčke našoj zemlji na putu ka Evropskoj uniji.
Saradnja naših zemalja ogleda se kroz više polja, među kojima je i onaj sportski.
-Na desetine naših ljudi aktivno rade i doprinose razvoju sporta u Grčkoj, uglavnom u fudbalu, košarci i vaterpolu. U širokoj plejadi tih sportskih radnika nalazi se i Novljanin Slobodan Subotić, koji je vodio Iraklis, AEK, Aris, Panatinaikos, PAOK i Olimpiakos. U Olimpiakosu trenutno igra i naš mladi vaterpolista Đuro Radović. Takođe, podsjetiću, a vjerujem da neki od vas znaju, na našeg i grčkog borca i heroja – Vasa Brajovića, u Grčkoj poznatog kao Vasos Mavrovunotis, rođenog u Mojdežu. Narodni junak i vojskovođa crnogorskog porijekla iz 19. vijeka, nakon izbijanja grčkog ustanka protiv Turaka, 1821. godine, sa svoja dva brata Radošem i Špirom, kao i grupom sunarodnika-dobrovoljaca, učestvuje u prvim okršajima. Po predanju, učestvovao je u oko 150 manjih i većih bitaka protiv Turaka, a za ratne zasluge na kraju dobija čin generala, podsjetio je predsjednik Katić.
Svetlana Gradinac, profesorka retorike i dobitnica Nušićeve nagrade, održala je prigodnu besjedu i podsjetila da njena prva saznanja o tome da su nam Grci braća i da su nam pomagali uvjek kad je bilo najteže, potiču još iz djetinjstva:
–Moja majka je kao mlada učiteljica radila u Makedoniji, u selu iznad Prilepa, između dva rata i na početku Drugog svjetskog rata. Kada je sišla u Prilep da podigne platu zarobili su je fašisti, to je bilo nekoliko dana poslije okupacije Jugoslavije i sproveli su je u logor u Grčku, u grad Kalamatu. Tamo su ih mučili različitim načinima. Tada su im stanovnici Kalamate, kroz logorsku žicu, donosili hranu i vodu, ja to ne mogu da zaboravim, kazala je Gradinac.
Tokom večeri Dragana Vlaović, glumica Hercegnovskog pozorišta, čitala je stihove grčkih nobelovaca Jorgosa Seferija i Odiseja Elitija, a nastupili su i članovi Kulturno sportskog centra Diano.
Program je vodila Željka Čepić. Humanitarno veče, kojoj je prisustvovao i konzul republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, završeno je sirtakijem kao još jednom potvrdom zajedništva, empatije i podrške.
Ovogodišnji književni program festivala Grad teatar nastavljen je u ponedeljak, 16. avgusta kada je na Trgu pjesnika predstavljena kapitalna monografija „Arhitekt Josip Slade Šilović – Graditeljska djela u Knjaževini Crnoj Gori 1877-1900“, budvanskog arhitekte Slobodana Mitrovića.
Graditeljsko-kulturološki opseg Josipa Slada Šilovića je izuzetno obiman i veoma sadržajan i ovim monografskim izdanjem je detaljno obuhvaćen samo njegov stvaralačko-graditeljski opus dok je boravio i poslovao u Knjaževini Crnoj Gori, za vrijeme vladavine knjaza Nikole.
Moderatorka večeri je bila urednica programa Grada teatra Svetlana Ivanović koja je naglasila da je ova monografija reprezentativno i kapitalno izdanje ne samo za istoriju graditeljstva već i za istoriju kulture Crne Gore. Ona se zahvalila Slobodanu Mitroviću što je odlučio da promociju ove knjige u rodnom gradu održi upravo na festivalu Grad teatar.
“Radi se o rijetko ozbiljno uređenoj monografiji posvećenoj jednom arhitekti, bogato je opremljena kako stručnim i analitičkim tekstovima i fotografijama, tako i potrebnim naučnim aparatom za upoznavanje sa osnovama arhitektonske vještine uz neke od dokumentacionih rariteta koji dodatno osvjetljuju stvaralačku prirodu Josipa Slada Šilovića”, istakla je Ivanović.
Slobodan Mitrović je monografiju posvetio nepoznatim graditeljima, a naslovom je jasno definisano da Mitrović piše o čovjeku koji je zadužio arhitekturu i urbanizam Crne Gore i dao jasan putokaz za oblikovanje i nadogradnju prostora u svrhu lakšeg i plemenitijeg življenja. Mitrović je kazao da u Crnoj Gori nikad nije posvećena pažnja istoriografiji graditeljstva.
“Znajući lično za bezbroj imena koja nisu nigjde zvanično zabilježena, koji su gradili ovaj prostor oko nas i čiji smo mi dužnici jer živimo u tom prostoru, tako mi je sazrela ta ideja da tim bezimenim i neznavenim kolegama posvetim ovu knjigu ne bi li time pobudio nečiju drugu pažnju. Josip Slade je, nažalost, bio zaboravljen, iako je njegov opus reprezentativan. Posljednih godina se nešto dešava pa su po njemu nazvali ulice u Podgorici i Nikšiću”.
Mitrović je istakao i to da se i sudbina arhitekte vezuje za sudbinu investitora, tako da, dok se nije govorilo o kralju Nikoli, na čiji poziv Šilović dolazi u Crnu Goru, nije se govorilo ni o Šiloviću.
Monografija je, između ostalog, značajna i zbog podataka o prvom projektu Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” na Cetinju koje je prvo profesionalno pozorište u Crnoj Gori, a ujedno i prva ustanova kulture u Crnoj Gori. Šilović je prije Zetskog doma radio i na projektu pozorišta u Šibeniku kojim je on već tada pokazao pročišćenost stila, naveo je Mitrović, i dodao da se ne može desiti jednom arhitekti da za života radi dva pozorišta, ali da se Šiloviću to dogodilo.
“On se na Cetinju našao u potpuno novoj situaciji, nije imao ambijent baroka koji je imao u Dalmaciji i na neki, po meni, originalan način pristupa tom objektu. On ga gradi kao jedan neoromanički hram. Pozorište se inače zove hram, imamo sada običaj da se zove pozorišna zgrada, a to je trobrodni hram. Glavno centralno gledalište i scena, ulaz, gledalište i mizanscen. Pobočno su sekundarne prostorije, holovi, garderobe i slično. To je prvi obejkat prosvjete na Cetinju jer se tu smještaju čitaonica i muzej. Tako da je to jedna polivalentna građevina, ali vrlo brzo je preovladalo samo pozorište u njoj. On ga gradi u neoromaničkom duhu sa smirenom arhitekturom i sva ljepota ko Šilovića je u prozorima. Prozori na Zetskom domu su prosto dali jedan likovni rukopis arhitekturi Cetinja i kasnije su mnogi ponavljali taj prozor na drugim zgradama. Kada nešto dobro riješite kao što je Šilović riješio fasade Zetskog doma i ulaz poslije vas svi repliciraju. Tako da se taj tip ulaza na Cetinju dešava i na Vladinom domu i na italijanskoj legaciji. Postoji linija hoda kada ulazite u pozorište, ja sam to učio još na fakultetu iz predmeta “Projektovanje pozorišnih zgrada”, kako se od ulice gledalac pripremi za pozorišni događaj, poznati primjer je Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. A to je sve Josip Slade znao 1874. godine”, objasnio je Mitrović i kazao da je Zetski dom vrlo važna institucija za razvoj Crne Gore.
“Tada je Cetinje imalo oko 500 domova. Stari Crnogorci su govorili da je pozorište blagorodna zabava, a odlazak u pozorište povezivali su sa tim da “idu da sanjare u tmini”. Pomenuvši da Budva nema pozorište, Mitrović je kazao da je to velika investicija i da treba znati napraviti pozorišnu zgradu. “To su skupe kuće, napraviti jedan Zetski dom sa 250 mjesta danas, to košta, tu su i održavanje objekta, glumačka ekipa, tehnika… Važno je da grad to želi.”
Tokom večeri Mitrović je govorio i o karakteru Šilovića, njegovom privatnom životu i sudbini, ali i o drugim važnim projektima na kojima je radio u Crnoj Gori. Da je Šilović danas sa nama bio bi vrlo prijek, kazao je Mitrović.
“Sjekao bi ovakav sistem razvoja gradova. On je tada znao u Nikšiću da napravi onakve ulice, da vodi računa o insolaciji, da svaka kuća u svakom dobu dana ima sunce, da kuća ima vizure. U Nikšiću se, kao i na Cetinju svaka ulica završavala brdom. Čovjek takvog znanja i senzibiliteta ne bi imao lijepe riječi za ovo što imamo danas. Nije lako ni današnjim arhitektama i mladim generacijama da se odrede i da im internetska saznanja ne uguše inspiraciju za arhitekturu i prostor. Ja sam jednom prilikom studentima savjetovao da čitaju Vita Nikolića jer on ima sjajne vizuelne percepcije koje pretvara u poetizovani stih. Vito je izrekao jednu rečenicu koja bi mogla da stoji na prvoj strani svakog udžbenika, a to je “Bilo je normalno da skrenem svakom stranputicom, ali spasio me dobri duh Nikšića”. Taj dobri duh bi trebalo da bude inspiracija svakom arhitekti i urbanisti. Ako njegovo djelo, kuća ili plan ne proizvodi dobri duh, harmonizaciju prostora, ne spaja prirodu i građevinu, ako nema tu humanističku komponentu, kako je to Vito prelijepo izrazio, ne može to biti dobra arhitektura. Objekat svojom funkcijom, sadržajem, djelovanje u prostoru i okolini, ako je dobro urađen on stvara nove vrijednosti za koje se mi emotivno vezujemo kroz naš život. Moguće je naći dobru arhitekturu sa identitetskim karakteristikama, ako imamo i ličnu snagu kakvu je imao Josip Slade”, kazao je Mitrović.
