Luštica Bay domaćin Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju od 3. do 5. juna

0

Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, održava se od 3. do 5. juna u zalivu Trašte, uz učešće preko 60 takmičara iz Crne Gore

Regata foto Luštica bay

Luštica Bay će i ove godine biti domaćin Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, koje se ovog vikenda, od 3. do 5. juna, održava na atraktivnoj lokaciji akvatorijuma zaliva Trašte. Prijavljeno je šezdesetak mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4. Pored takmičara iz tivatskog Delfina, koji je organizator prvenstva, učestvovaće jedriličari iz klubova – „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, „Lahor“ iz Kotora i „Jovo Dabović“ iz Tivta. U isto vreme se održava i Optimist Kup Luštica Bay, u klasi Optimist u kojoj se takmiče djeca do 15 godina starosti.

Takmičenja su organizovana u saradnji sa Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i Luštice Bay.

 „Zaista se radujemo što Luštica Bay postaje prepoznatljiv centar nautičkog sporta na Jadranu, stjecište jedriličara svih uzrasta i zaljubljenika u ovaj sport iz zemlje i inostranstva. Srećni smo što smo u Jedriličarskom klubu Delfin dobili izuzetnog partnera koji sa velikim znanjem i strašću popularizuje jedriličarstvo među mladima i onima nešto iskusnijima. Nama je posebno važno da pružimo podršku mladima, kako bi oni pronašli sopstveni put razvoja i ostvarili svoje snove. Atraktivna sportska nadmetanja u jedrenju sigurno će privući veliki broj gledalaca, a mi želimo da budemo najbolji domaćini za sve koji traže avanture i zabavu na kopnu i vodi. Iznova dokazujemo da je Luštica Bay jedna od najopularnijih destinacija na Crnogorskoj rivijeri i sa osmijehom dočekujemo sve takmičare i goste u našoj zajednici koja pruža sve za odmor i uživanje, a uvijek mami goste da se ovdje ponovo vrate“, rekla je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay.

Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, u klasi ILCA, održava se u prelijepom akvatorijumu zaliva Trašte u kome su izuzetni uslovi za jedrenje, uz dobar vjetar na talasima Jadrana i savršeno prirodno okruženje poluostrva Luštica.

Ove godine se paralelno održava i Optimist Kup Luštica Bay, međunarodno takmičenje koje predstavlja izvrsnu priliku za mlade domaće talente da uporede svoja znanja i vještine sa vršnjacima, upoznaju se i razmijene iskustva uz lijepo druženje.

Regata – Luštica bay

Prošle godine u junu u Luštici Bay je sa velikim uspjehom prvi put održano Otvoreno prvenstvo Evrope za klasu ILCA (Laser) do 21 godine (EECU21 2021). Tom prilikom je Akvatorijum zaliva Trašte predstavljen  kao novo, gotovo idealno regatno polje koje je postalo dostupno zahvaljujući obalnoj infrastrukturi marine Luštica Bay.

„Veoma smo ponosni na činjenicu da se jedrenje u Crnoj Gori razvija punim jedrima, da imamo sve više mladih jedriličara, te i da na svjetskoj sceni u olimpijskim klasama postižemo vrhunske rezultate. Partnerstvo sa Lušticom Bay za nas je dragocjeno i zahvalni smo na podršci koja nam omogućava da rastemo. Domaćinstvo Otvorenog ILCA juniorskog prvenstva Evrope prošle godine, za sve nas je znak povjerenja međunarodne jedriličarske zajednice i priznanje postignutih rezultata. Upisali smo se na mapu evropskih regatnih polja i značajno doprinijeli promociji Crne Gore kao nautičke destinacije. Imamo sjajnu djecu, posvećenu jedrenju, moru i prirodi. Uporni smo i posvećeno radimo. Svima nama u jedriličarskim klubovima u Boki je puno srce, pred nama je sjajna budućnost jedriličarskog sporta koja se ponosno naslanja na tradiciju čuvenih bokeljskih moreplovaca koji su jedrili svim morima i okeanima svijeta“, rekla je Aleksandra Janičić, sekretar Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta.

Start prve regate Otvorenog prvenstva Crne Gore u jedrenju u klasi ILCA je u petak, 3. juna 2022. u 11 časova, na regatnom polju Akvatorijuma zaliva Trašte, Jedriće se ukupno osam regata, prema programu koji će na sam dan takmičenja biti dostupan na veb sajtu Jedriličarskog kluba Delfin. Za takmičare se primjenjuju regatna pravila klase i međunarodna uputstva za jedrenje, kao i internacionalni sistem bodovanja. Pravo učešća imaju svi domaći i inostrani takmičari, članovi nacionalnih saveza, bez ograničenja u pogledu broja učesnika. Sve jedrilice moraju posjedovati validan dokaz premjera. Prijave za regatu se dostavljaju na e-mejl adresu sailing@jkdelfin.me, najkasnije do 2. juna u 19 časova. Najboljim jedriličarima u svakoj klasi biće dodijeljene vrijedne nagrade, na ceremoniji koja počinje u nedjelju 5. juna, u 18 časova, u zalivu Trašte.

Luštica Bay i Jedriličarski klub Delfin pozivaju građane Tivta i okoline, kao i posjetioce i ljubitelje jedrenja, da ovaj vikend provedu u bodrenju mladih domaćih jedriličara, uživajući u njihovim bravurama na talasima Jadrana.

Međunarodna Hidro avio regata Montadria od 2. do 5. juna

0
Hidro regata

U Crnoj Gori se od 02. Do 05 juna održava druga Međunarodna Hidro avio regata – Montadria, koja ima za cilj  promociju hidro avijacije, valorizaciju  zaboravljenih crnogorskih aerodroma, ali i promociju turizma, te ljepota Crne Gore , kao i promovisanje Avio klubova.

Organizatori ističu da su prošle godine, na prvoj regati, ispisane nove stranice  Crnogorske hidroavijacije i po prvi put u istoriji  realizovano je slijetanje vazduhoplova na Pivsko, Šasko i Plavsko jezero.

Prvi dan ovogodišnje druge Međunarodne Hidro Avio Regate – Montadria, posvećen je herojima Boke Kotorske. Planirane aktivnosti toga dana biće realizovane u Porto- Montenegru.

Drugi dan regate, posvećen je crnogorskim aerodromima, kako onim koji su u finkciji, tako i onima zaboravljenima. Planirane aktivnosti biće realizovane na Aerodromu Dolac u Beranama.

Treći dan, posvećen je promociji turističkih potencijala i ljepotama Crne Gore. Toga dana planirane su aktivnosti u Plavu, Ulcinju i na Skadarskom jezeru.

Druga Međunarodna Hidro Avio Regata – Montadria, pružiće svim zainteresovanim posjetiocima priliku da se upoznaju sa hidroavijaciom i njenom istorijom i razvojem, a biće u prilici i da vide brojne vazduhoplove iz 12 zemalja Evrope.

Video: Superjahta vrijedna milione izgorela i završila na dnu marine

0
Video: Superjahta vrijedna milione izgorela i završila na dnu marine
jahta-pozar

Superjahta imena Rezvendous, privezana u britanskoj marini Princess Pier, potonula je nakon što je na njoj izbio požar, piše BBC, a prenosi Jutarnji.hr.

Vatra je u subotu oko podneva zahvatila plovilo dugo 26 metara, čija se vrijednost procjenjuje na oko 6 milijuna funti, a koje se nalazilo na vezu u Torquayu u Devonu. Na mjesto događaja ubrzo je došla policija.

Očevici su kazali kako su čuli eksploziju, a nakon toga vidjeli i visoki stup crnog dima. U požaru nema ozlijeđenih, kazala je policija.

Na požarište su poslane hitne službe, a policija je evakuirala obližnje ceste i plaže. Brod koji se odvojio od privezišta osigurali su vatrogasci prije nego je potonuo.

Agencija za zaštitu okoliša kaže kako je na brodu bilo oko devet tona dizelskog goriva.

Policija je okolnom stanovništvu sugerirala da zatvore vrata i prozore kuća zbog ‘visoke razine dima i para’. Uzrok izbijanja vatre još se istražuje.

Očevidac Joseph Barlow kazao je da je čuo glasnu buku i vidio vatru dok je šetao obližnjom plažom. – Iz pravca marine sam čuo nešto poput pucnja, nakon čega se pojavio crni dim, kazao je.

Nakon toga je, kaže, vidio vatru kako suklja iz marine. Ubrzo su stigli vatrogasci i osigurali područje.

Agencija za zaštitu okoliša jer na Twitteru kazala kako je sad sav fokus na sprečavanju širenja onečišćenja.

Dodali su kako će akciju čišćenja voditi upravitelji marine, dok će agencija pomoći ‘savjetima u vezi kvalitete vode na obližnjem kupalištu’.

Hrvatska uvodi euro: Mnogi se pitaju šta će to značiti za tržište nekretnina

0
Hrvatska uvodi euro: Mnogi se pitaju šta će to značiti za tržište nekretnina
Komiža – Dalmacija Foto Shutterstock

Stručnjaci tržišta nekretnina na konferenciji u sklopu sajma nekretnina Adriatic Expo u Opatiji, ocijenili su u petak da ulazak Hrvatske u eurozonu neće donijeti velike promjene na nekretninskom tržištu.

Kako je na panel raspravi o uticaju uvođenja eura na tržište nekretnina ustvrdio urednik revije Kapital iz Slovenije Srečko Pirtovšek, u Hrvatskoj se cijene nekretnina i tako uglavnom izražavaju u eurima te su visoke.

Predrag Di Lenardo Zamlić iz agencije Opatija Nekretnine naveo je da je u Hrvatskoj trenutno više kupaca nego nekretnina.

“Kupcima iz inostranstva nije u prvom planu cijena, nego kvalitet nekretnine. Cijene su u Hrvatskoj razumne i kupci ne smatraju da su previsoke”, rekao je. I on misli da se neće dogoditi bitne promjene na tržištu nakon uvođenja eura, prenose zagrebački mediji.

Dubravko Ranilović iz agencije Kastel i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK rekao je da se ciklusi poput dosadašnjeg trenda jeftinog novca, a potom inflacije redovno smjenjuju, što utiče na cijene nekretnina.

Predsjednik Županijske komore HGK Rijeka Heri Bezić kazao je da hrvatsko tržište nekretnina dugo nije bilo dovoljno razvijeno, a prva prekretnica je bila ulazak Hrvatske u EU. Ulaganja stranaca u nekretnine postala su među najznačajnijim investicijama u Hrvatsku, rekao je. Smatra da se sljedeća prekretnica biti uvođenje eura.

Zelenski nezadovoljan “neprihvatljivim” kašnjenjem europskih sankcija Rusiji

0
Zelenski nezadovoljan “neprihvatljivim” kašnjenjem europskih sankcija Rusiji
Voldomir Zelenski – foto EPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je pozdravio šesti paket sankcija Europske unije Rusiji, no kritizirao je neprihvatljivo kašnjenje u donošenju te odluke europskog bloka.

Situacija za nas nije prihvatljiva, da između 5. i 6. paketa sankcija prođe više od 50 dana, rekao je Zelenski na konferenciji za medije uz slovačku predsjednicu Zuzanu Čaputovu.

Na samitu EU-a u ponedjeljak i utorak postignut je politički dogovor o zabrani uvoza ruske nafte brodovima do kraja ove godine, a za naftu koja se doprema naftovodom Družba dogovoreno je privremeno izuzeće kako zemlje bez izlaza na more ne bi preko noći ostale bez sirove nafte.

Time bi se ruski izvoz sirove nafte u EU trebao smanjiti za 90 posto.

Počinje izgradnja skoro osam kilometara duge ceste na Luštici – od Rosa do Luštice Bay

0
Počinje izgradnja skoro osam kilometara duge ceste na Luštici – od Rosa do Luštice Bay
Luštica – foto meanderbug.com

Izgradnja puta od 7,7 kilometara na Luštici od Rosa do kompleksa Luštica Bay počeće narednog mjeseca. Izvođač radova je konzorcijum Briv Constraction i Besiks, a kompletan posao finansira Uprava javnih radova. Put će poboljšati život mještana i valorizovati potencijale poluotoka.

Prema riječima direktora Uprave javnih radova Bora Lučića , u toku je izbor nadzora, a nakon toga se očekuje početak radova.

– Očekujemo da za par dana završimo proceduru izbora izvođača i tada ćemo objaviti početak radova i nadam se da ćemo u naredne dve do tri nedelje krenuti sa radovima na Luštici, rekao je Lučić.

Inženjer Dejan Đurović objašnjava da će put na Luštici biti moderan.

– Radi se o izgradnji puta u dužini od 7,7 kilometara, probijanju potpuno nove saobraćajnice. Iako je lokalna, imaće sve elemente modernog autoputa. Paralelno će se raditi i sva infrastruktura, kanalizaciona mreža, energetski i telekomunikacioni priključci, rekao je Đurović.

Luštica

Lučić ističe da će nova saobraćajnica mnogo značiti mještanima, a omogućit će i valorizaciju mjesta. Navodi i da je izgradnja puta, između ostalog, zahtjev investitora koji gradi kompleks Monterose.

– Izgradnjom ove saobraćajnice ubrzaće se izgradnja ovog izletišta, a ovim projektom rešavamo obaveze države prema investitoru. Ovo će otvoriti mogućnost izgradnje novih odmarališta, ali bolje povezanosti sa gradovima u Crnoj Gori. U budućnosti se planira veza sa Herceg Novim trajektnom linijom ili izgradnja podvodnog tunela kroz više planskih dokumenata. Projektuje se i obilaznica. Prema Prostornom planu općine HN nedostaje trajektna linija ili podvodni most koji bi povezivao dvije obale, rekao je Lučić.

Radovi neće ometati saobraćaj, a Đurović ne očekuje probleme na terenu.

– Na dionicama gdje nema puno saobraćaja radićemo tokom ljeta i dok traje zabrana. Trasa je prilično prazna, nema starih infrastrukturnih objekata koji mogu ometati poslovanje. Potpuno je otvoren, ima mnogo iskopina, preko 230.000, od čega 200.000 kubika u čvrstoj stijeni. Posao je zahtjevan, ali sve ćemo završiti, rekao je Đurović.

Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci, a vrijednost radova je 10,3 miliona eura.

Najava dobre sezone – u aprilu boravilo 72 hiljade gostiju u kolektivnom smještaju

0
Najava dobre sezone – u aprilu boravilo 72 hiljade gostiju u kolektivnom smještaju
Kotor – foto boka News

U Crnoj Gori u aprilu 2022. godine, u kolektivnom smještaju (hoteli, odmarališta, pansioni, moteli, turistička naselja, hosteli i dr.), ostvareno je 72 203 dolazaka i 199 774 noćenja turista. To se navodi u izvještaju MONSTAT-a.

Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 85,8% ostvarili su strani, a 14,2% noćenja ostvarili su domaći turisti.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u aprilu 2022. godine, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (83,3%), glavnom gradu (11,9%), planinskim mjestima (2,9%) i ostalim mjestima (1,9%).

Herceg Novi: Kriza podigla cijene vožnje turističkim brodićima, od 1. jula očekuju više posla

0
Herceg Novi: Kriza podigla cijene vožnje turističkim brodićima, od 1. jula očekuju više posla
Herceg Novi – foto Boka News

Iako u Herceg Novom trenutno boravi nešto više od 7.500 mahom inostranih gostiju, interesovanje za izlete brodićima po Boki je slabo. U Gradskoj luci Škver ima desetak privrednika registrovanih za tu djelatnost, ali posla nema, a zbog enormnog rasta cijena goriva, prinuđeni su da povećaju cijene izleta. Smatraju da se ovaj problem mora rješavati sistemski, prevashodno kroz pomoć države koja bi morala omogućiti niže cijene goriva, tim prije što i dalje prolaze kroz velike gubitke, koje je načela dvogodišnja kovid pandemija. Dušan Sučević, vlasnik flotile “Pajo”, naglašava da prethodne godine uopšte nije bilo predsezone. Zbog domaćih gostiju koji su činili 90 odsto ukupnog broja turista, niskoplatežnih, cijene su bile snižene 20 odsto, a sezona je trajala svega 55 dana.

-Ove godine se ipak nešto dešava. Ima gostiju po hotelima, ali je pitanje koliko ih je raspoloženo za odlazak na izlet. Prije neki dan smo imali svega dvoje ljudi za izlet na Žanjice, a juče nije bilo nikoga. Englezi borave u Njivicama, Francuzi u gradu, ima Njemaca u Bijeloj. To je to zasad, ali je u svakom slučaju predsezona nešto bolja nego prošle godine. Još nema gostiju iz regiona. Gosti iz regiona dolaze da bi se kupali u moru, a inostrani turisti da bi vidjeli kulturno- istorijske znamenitosti Boke i Herceg Novog. Do 1. jula ne očekujem neki veći “bum” kad je riječ o turistima iz regiona, a prava sezona počinje kad oni stignu. Strani gosti ne znaju za Lušticu, Plavu špilju, već samo za veliki izlet po Boki. Flota je vezana, a plovimo jednom u četiri dana, objašnjava Sučević.

Ističe da je teško formirati cijenu koja bi bila realna i kojom bi brodari bili zadovoljni.

-Premda je sve poskupjelo 80 odsto u odnosu na prošlu godinu, cijenu karte mogu podići samo 15 odsto, tako da je veliki promet, a mala zarada. Teško je opstati jer flotu treba održavati i sedam- osam mjeseci kada ne plovi. Podigli smo cijenu sa 25 na 30 eura za veliki izlet, ali dok se sve dažbine plate državi, zatim pristanište, na tu cijenu je teško zaraditi srazmjerno trudu koji je uložen, kazao je Sučević.

Pojašnjava da izostanak ruskog i ukrajinskog tržišta znači čak 40 vožnji manje. Na sve to prisutan je nedostatak radne snage.

Vladeta Mirković, blasnik flotile “Petar”, kaže da zasad saobraćaju na relaciji Njivice – Škver, zbog sklopljenog ugovora sa hotelom “Iberostar”. Kaže da je broj gostiju uobičajen za predsezonu, uz nadu da će glavna sezona biti dobra.

-Mjesta koja obilazimo tokom izleta su zasad Žanjic, Mamula, Mirišta i Plava špilja, dok po Boki ka Kotoru i Perastu vozi veliki brod. Pošto radim sa hotelskim gostima, riječ je uglavnom o Francuzima, Britancima, Poljacima, a na ostalim turama su uglavnom gosti s područja Balkana, kazao je Mirković.

Do izletišta 20, cjelodnevni izlet po zalivu 30 eura

Mirković očekuje da će glavna sezona premašiti onu iz 2019. godine. Ukazuje da je najtraženiji izlet obilazak Boke kotorske. Objasnio je da su malo podigli cijene pa je za osmočasovni izlet po Boki potrebno izdvojiti 30 umjesto dosadašnjih 25 eura što je bilo razumljivo s obzirom na to da su naftni derivati značajno poskupili u odnosu na prošlu godinu.

-Počeli smo da plovimo još 15.aprila. Zahvaljujući saradnji sa “Iberostar” hotelom u Njivicama, održavamo redovnu liniju za hotelske goste od 8 do 22 časa svakih sat vremena. Počeli smo i sa izletima do Plave špilje. To se nije desilo ni 2019. godine, koja se računa za najbolju sezonu, kazao je Mirković. Od pet brodova flotile “Petar” trenutno plove dva i gliser. Zbog povećanja cijena goriva podigli su i cijene karata za 20 do 30 odsto, pa tako plovidba do izletišta Mamula, Plava špilja, Žanjic, Mirišta, Potkopa i Rosa, u trajanju od 3 sata, iznosi 20 eura po osobi. Sredinom maja zaplovio je i njihov veći brod “Petar” kapaciteta 98 putnika. Za cjelodnevni izlet tim brodom po zalivu lani je trebalo izdvojiti 25 eura, dok će ove godine cijena izleta koštati 30 eura.

Gorivo preskupo

Flotila “Pajo” radila je uglavnom u punom kapacitetu, osim jednog velikog broda koji nisu mogli uposliti već tri godine. Sučević ističe da bi im veoma značajna bila podrška države u vidu snižavanja cijena goriva.

-Pričalo se o trećem paketu mjera, do mene lično nije stigao ni prvi. Možemo uštedjeti na nekim stavkama, ali ne možemo na gorivu, to je ono što nam je neophodno svakog dana. Nemamo gorivo namijenjeno u privredne svrhe nego nam ga obračunavaju kao da ga sipam u gliser i idem da se provodim s društvom. Kad već regularno radimo, dosta bi nam značilo da imamo gorivo po nižoj cijeni. U Portonovi dođe jahta vrijedna milione i sipa gorivo koje je jefinije nego ono koje mi sipamo, što je apsurd, kazao je Sučević.

/Ksenija Matović/

Letovi Kraljevo-Tivat od 15. juna

0
Letovi Kraljevo-Tivat od 15. juna
Aerodrom Tivat

Sa aerodroma Morava u Lađevcima od 15. juna polijeću avioni srpske nacionalne avio kompanije Air Serbia ka Tivtu.

Putnici će ka crnogorskom primorju moći da lete srijedom i petkom u 9 sati i 40 minuta, dok je let iz Tivta u 9:10.

Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić istakao je u izjavi za medije da je otvaranje novih avio-linija iz Srbije od velikog značaja za razvoj crnogorske privrede, naročito za razvoj turizma.

– Za nas su dobre vijesti što se obnavljaju stare i uspostavljaju nove linije iz Srbije – naglasio je Dobardžić.

Osim Tivta sa aerodroma Morava u Lađevcima realizuju se i letovi ka Istanbulu i Solunu. Prvi sezonski let za Solun zakazan je za 14. jun, a saobraćaće se utorkom i subotom.

Međunarodno priznanje – Nagrada FRÉDÉRIC ROSSIF za životno djelo Vladimiru Peroviću

0
Međunarodno priznanje – Nagrada FRÉDÉRIC ROSSIF za životno djelo Vladimiru Peroviću
Vladimir Perović

Međunarodni žiri za dodjelu nagrade FRÉDÉRIC ROSSIF AWARD za životno djelo, koju je ustanovio umjetnički savjet South-East European film festivala (SEE FF Paris-Berlin-Washington) u sastavu: Fabrice D’Almeida, Jordan Plevnes i Yves Boisset, donio je odluku da ovogodišnja nagrada za životno djelo pripadne crnogorskom dokumentaristi Vladimiru Peroviću.

Nagradu će uručiti predsjednik žirija Fabris D’Almeida, na svečanosti koja će biti naknadno upriličena u Crnoj Gori, kada će plaketa FREDERIC ROSSIF stići u autorov rodni grad – Cetinje. Inicijativa za dodjeljivanje ove nagrade potekla je od nekoliko sineasta sa Balkana i evropskih zemalja, u čast besmrtnog djela velikog francuskog dokumentariste Frederika Rosifa. Dosadašnji dobitnici ove nagrade bili su: Žak Peren (2019), Patrik Rotman (2020) i Virdžini Linhart (2021).

U odluci žirija se navodi da će izuzetni dokumentarni filmovi Vladimira Perovića ostati u savremenom sjećanju kao primjeri dokumentarnog filma u svom najboljem obliku.

SEE Film Festival organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Francuske, Međunarodnog univerziteta EUROPA PRIMA iz Skoplja, zajedno sa partnerima: Humboldt univerzitetom iz Berlina, INALCO Paris-Cite-Sorbonne i Američkim univerzitetom iz Vašingtona.

„SEE a Paris“ (South-East European Film Festival) je međunarodni filmski festival 15 zemalja jugoistočne Evrope. Cilj je predstavljanje najbolje aktuelne filmske produkcije iz regiona Jugoistočne Evrope i da je približi kulturnoj sferi ostatka Evrope.