Mlada tivatska operska pjevačica, sopranistkinja Antonia Vučinović održaće solistički koncert u subotu, 18.septembra u amfiteatru Marina naselja u turističkom kompleksu Luštica Bay kod Tivta, sa početkom u 20.30 sati.
Uz klavirsku pratnju Alekseja Molčanova te čelistkinje Ane Dulović, Vučinović će izvesti repertoar na kome su djela Pučinija, Vivaldija, Mocarta, Rahmanjinova, i druge arije među kojima je i Daničina „U dalekom drenopolju“, iz opere „Balkanska carica“.
„Raduje me prilika da nakon virtuelnog koncerta prošle godine, u rodnom gradu održim solistički koncert upravo u Luštici Bay koja se dokazala kao svojevrsna kulturna i koncertna platforma, gdje, naročito domaći izvođači, imaju šansu da nastupe pred međunarodnom publikom. Najizazovnije je pjevati pred svojim sugrađanima i pred mojim Tivtom. Prvi put ću pjevati cijeli koncert u Tivtu pred publikom i već sada me obuzimaju intenzivne emocije.“- izjavila je talentovana dvadesetogodišnja operska pjevačica.
Antonia Vučinović interesovanje za muziku i scenu pokazuje još od malih nogu. Student je jedne od najprestižnijih muzičkih akademija na svijetu MDW – „Universität für Musik und darstellende Kunst Wien“ u Beču, Austrija. Akademija je 2018. godine proglašena za najbolju svjetsku muzičku akademiju. Osvojila je brojne nagrade iz solo pjevanja na državnim i međunarodnim takmičenjima i priredila niz solističkih koncerata u zemlji i inostranstvu. Prošle godine je učestvovala u prvoj operi u našoj zemlji, „La Boheme“ – Đakoma Pučinija (Giaccomo Puccini), dok će u oktobru ove godine igrati u Mocartovoj operi “Don Giovanni” u Beču.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u susret Svjetskom danu turizma 2021 koji je ove godine fokusiran na turizam za inkluzivni, odnosno uključen rast, organizuje konkurs na temu “Inovacije za oporavak turizma”.
– Imajući u vidu da je pandemija Covid-19 imala ogroman društveni i ekonomski uticaj, ideja organizacije konkursa je identifikacija najboljih inicijativa vezanih za turizam koje su pomogle da se nastavi sa radom i prevaziđe kriza za vrijeme pandemije kako bi osigurali da niko nije zapostavljen dok se svijet ponovo otvara i gleda u budućnost – saopšteno je iz NTO.
Cilj konkursa je, kako navode, da se osnaži i poboljša konkurentnost i stvore inovativne inicijative iz oblasti turističkog i održivog razvoja bilo da je u pitanju lokalni ili nacionalni nivo.
– Inicijativa treba da doprinese održivom razvoju, razvoju proizvoda i njegovoj promociji, a u isto vrijeme donese benefite zajednici – objašnjeno je.
Konkurs na temu “Inovacije za oporavak turizma”, na kojem u obzir dolaze inicijative realizovane od početka pandemije do danas i na kojem pravo učešća imaju svi pojedinci, predstavnici privatnog i javnog sektora, te nevladine organizacije sa teritorije Crne Gore, trajaće do 22. septembra.
Pristigle inicijative rangiraće komisija koju čini predstavnici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Za autore najbolje tri inicijative, po ocjeni komisije, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore nagrađuje fondom u iznosu od 3000 EUR i to 1.5000 eura za prvu, 1000 za drugu i 500 EUR za treću nagradu.
Učešće na konkursu podrazumijeva popunjavanje prijave koja je sastavni dio konkursa i koja se dostavlja neposrednom predajom u prostorije NTOCG, radnim danima od 7 do 15 časova, ili preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu NTOCG – Ulica Slobode br. 2.
Konkurs i prijava dostupni su na zvaničnoj stranici NTOCG. Za sva dodatna pojašnjenja u toku trajanja konkursa zainteresovani se mogu informisati putem e-mail adrese: info@montenegro.travel.
Talijanska vlada usvojila je danas jedne od najstrožih covid-mjera u svijetu, obvezavši sve radnike javnog i privatnog sektora da imaju potvrdu o cijepljenju, negativni test na koronavirus ili potvrdu da su se nedavno oporavili od infekcije.
Odluka je donesena na sjednici vlade i treba stupiti na snagu 15. loktobra.
Cilj toga poteza je uvjeriti ljude da se cijepe i smanjiti zarazu u jednoj od najpogođenijih zemalja pandemijom koronavirusa.
Kazne do 1500 eura
Radnik koji neće moći predočiti valjani zdravstveni certifikat bit će suspendovan bez plate, ali ne može dobiti otkaz. Oni koji ignoriraju uredbu i dolaze na posao bez covid-potvrde, dobit će kaznu između 600 i 1500 eura, piše Reuters, koji je imao uvid u nacrt mjera.
Iako su neke zemlje EU naredile zdravstvenim radnicima da se moraju cijepiti, nijedna dosad prije Italije nije odredila da je covid-certifikat obavezan za sve djelatnike.
Ideja covid-potvrde inicijalno se odnosila na putovanja, ali je Italija vrlo brzo krenula primjenjivati je i za mjesta poput muzeja, teretana i unutarnjih dijelova restorana.
Stranke i poslodavci podupiru mjere
Iako je posljednjih tjedana bilo prosvjeda protiv tih mjera, većina političkih stranaka, kao i glavne udruge poslodavaca, poduprle su ih u nadi da neće biti daljnjih zatvaranja gospodarstva.
Vođe sindikata manje su skloni novim restrikcijama i smatraju da oni koji se ne žele cijepiti moraju testiranja dobiti besplatno kako bi mogli doći na posao.
Italija, nakon Britanije, ima najviše umrlih u Europi koji su bili pozitivni na koronavirus, više od 130.000 od početka pandemije.
Oko 73 posto od 60 milijuna stanovnika je primilo barem jednu dozu, a 68 posto je potpuno cijepljeno.
Protivnici zelene propusnice tvrde da se tim dokumentom kao obaveznim gaze slobode građana te se uvijeno želi uvesti prisilno cijepljenje. Nekoliko europskih zemalja koristi zdravstvenu covid-potvrdu za rekreativne aktivnosti i putovanja, ali je nijedna nije proglasila obveznom za sve radnike u javnom ili privatnom sektoru.
Odobrili treću dozu za ranjive skupine
Talijanska medicinska agencija AIFA prošli tjedan je objavila da je odobrila docjepljivanje trećom dozom cjepiva protiv covida-19 za ranjive skupine populacije.
Agencija je odobrila takozvano booster cjepivo za sve one za koje je vjerojatno da imaju slabiju zaštitu nakon primanja redovite dvije doze cjepiva – imunokompromitirane osobe, starije od 80 godina i štićenike staračkih domova.
Također je odobreno docjepljivanje trećom dozom za sve zdravstvene radnike koji su često izloženi mogućnosti zaraze koronavirusom.
Stanić Beverages, firma u vlasništvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom i Koestlinom, članicama Mepas grupe, kupoprodajni ugovor o kuovini Maraske, objavili su u četvrtak iz tih tvrtki ne navodeći vrijednost transakcije.
Stanić Beverages postat će novi vlasnik 98,25 posto dionica Maraske, pri čemu 45,3 posto dionica kupuje od Koestlina, a 52,90 posto od Saponie, navodi se u saopštenju Stanić Grupe. Takođe, objavit će i obvezujuću javnu ponudu za otkup svih dionica nakon završetka transakcije sa Saponijom i Koestlinom.
Nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Stanić Beverages postat će novi većinski vlasnik Maraske. U saopštenju se prenosi izjava vlasnika i predsjednika Uprave Stanić Grupe Svjetlana Stanića koji je podsjetio da je proces preuzimanja Maraske počeo 2020., no zbog pandemije bolesti covid-19 bio je usporen.
“Drago nam je što smo upravo pri završetku kupovine dionica Maraske i što ćemo potkraj 2021. godine postati novi vlasnici jedne od najstarijih kompanija u Hrvatskoj”, istaknuo je te dodao kako Maraska Zadar ima bogatu povijest te još važnije, svijetlu budućnost.
“Vjerujemo da će sinergija Stanić Beveragesa i Maraske rezultirati vrhunskim proizvodima u svim kategorijama, koji će kreirati nove trendove na tržištu. Cilj nam je odgovoriti na zahtjevne želje i potrebe domaćih i inozemnih potrošača te u sinergiji moći ponuditi bolje uvjete prema tržištu i povoljnije proizvode potrošačima”, naveo je Stanić.
Iz Saponie su danas takođe izvijestili da su sa firmom Stanić Beverages sklopili ugovor o kupoprodaji dionica. Riječ je o prodaji 755.165 redovnih dionica Maraske u vlasništvu Saponije, a taj iznos dionica predstavlja 52,90 posto temeljnog kapitala Maraske.
“Navedenim ugovorom o kupoprodaji dionica utvrđeno je da će se prijenos dionica na kupca Stanić Beverages obaviti najkasnije do 31. januara 2022. godine kada se ispune ugovoreni prethodni uslovi”, navodi se u priopćenju Saponie.
Inače, Stanić Beverages je proizvođač sokova u Hrvatskoj te vlasnik dvije fabrike u Hrvatskoj i BiH, zajedničkog kapaciteta od 150 miliona litara godišnje.
Oslonac Stanić Beveragesa je brand Juicy, a kupnjom Maraske Stanić Beverages širi svoje proizvodne kapacitete i ulazi u novi segment jakih alkoholnih pića, u kojem vidi priliku za rast i razvoj, navodi se u saopštenju.
Silhouettes of mobile users are seen next to a screen projection of Instagram logo in this picture illustration taken March 28, 2018. REUTERS/Dado Ruvic/Illustration
Procurili dokumenti pokazuju da je Facebook najmanje dvije godine držao u tajnosti interne studije o štetnom utjecaju njihove aplikacije Instagram na tinejdžerke, dok su rukovodioci Facebooka u javnosti taj problem dosljedno umanjivali i zaobilazili.
Instagram, platforma za razmjenu fotografija i videozapisa koja je u vlasništvu Facebooka od 2012. godine, odgovorna je za izazivanje suicidalnih misli kod mladih korisnika, piše londonski The Times, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
U fokus grupama tinejdžerke su u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama krivile Instagram za osjećaje anksioznosti i depresije, otkrilo je interno istraživanje koje je procurilo u javnost i koje je prvi objavio The Wall Street Journal (WSJ), ističući da je Facebook svjestan da Instagram pogoršava sliku o tijelu svakoj trećoj tinejdžerki koja koristi aplikaciju, prenosi Beta.
Loš osjećaj
“Trideset dva posto tinejdžerki je reklo da su zbog Instagrama imale loš osjećaj zbog svog tijela”, napisali su istraživači Facebooka u prezentaciji, pripremljenoj u martu 2020. godine.
Među tinejdžerima koji su izvijestili o suicidalnim mislima, dodaje The Times, 13 posto su bili korisnici iz Velike Britanije i šest posto iz SAD-a.
“Poređenja na Instagramu mogu promijeniti način na koji mlade žene vide i opisuju sebe”, navedeno je u jednom prikazu, dok je u drugom istaknuto da tinejdžeri krive Instagram za povećanje stope anksioznosti i depresije uz zaključak istraživača da je ta “reakcija bila dosledna u svim grupama”.
S druge strane, ističe The Times, izvještaj o procurjelom istraživanju ukazuje da je izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg imao prezentaciju nalaza iz 2020. godine, kada je u martu ove godine na saslušanju u Kongresu rekao da istraživanja pokazuju da korištenje aplikacija za povezivanje s drugim ljudima može imati pozitivne koristi po mentalno zdravlje.
Istraživanje o Instagramu je najdublji pogled na ono što Facebook zna o svom utjecaju na tinejdžere i njihovu mentalnu dobrobit i ujedno pokazuje da je tehnološki gigant uložio minimalne napore u rješavanje uočenih problema i da ih umanjuje u javnosti, piše The Wall Street Journal.
Vitalni značaj
Facebook je posljednje tri godine provodio interne studije jer je, dodaje list, proširenje baze mladih korisnika od vitalnog značaja za godišnji prihod kompanije od više od 100 milijardi dolara.
Dokumenti o Instagramu dio su velike interne komunikacije o različitim istraživanjima koja uključuju mentalno zdravlje tinejdžera, politički diskurs i trgovinu ljudima.
Više od 40 posto korisnika Instagrama ima 22 godine ili su mlađe, a gotovo 22 miliona tinejdžera svakodnevno se prijavljuje na Instagram u SAD-u, u poređenju s pet miliona tinejdžera koji se prijavljuju na Facebook.
Materijali također pokazuju da tinejdžeri u prosjeku provode 50 posto više vremena na Instagramu nego na Facebooku.
Sklonost dijeljenju samo najboljih trenutaka, pritisak da izgledaju savršeno i proizvodi koji stvaraju zavisnost mogu gurnuti tinejdžere u poremećaje ishrane, manjak samopoštovanja, nezdrav osjećaj vlastitog tijela i depresiju, ukazuje interno istraživanje u martu 2020.
Problem mentalnog zdravlja
Istraživači su došli do zaključka da su neki od problema specifični za Instagram, jer je ta aplikacija veoma fokusirana na tijelo i način života, kao i da određene opcije i algoritmi mogu poslati korisnike u sadržaj koji je potencijalno štetan.
Procurili interni zaključci Facebooka ponavljaju se i u drugim brojnim studijama koje u epidemiji problema mentalnog zdravlja među mladima impliciraju društvene medije, ukazuje The Guardian.
Dobrotvorna organizacija Young Minds i britansko Kraljevsko društvo za javno zdravstvo su 2017. objavili istraživanje u kojem se Instagram izdvaja od drugih društvenih mreža kao najnegativniji u utjecaju na mentalno blagostanje.
Izvršna direktorica organizacije Emma Thomas rekla je da okruženje slikama “savršenog” života i naizgled savršenih tijela može imati veliki utjecaj na to kako se ljudi osjećaju u vezi s vlastitim životom i izgledom.
Poražavajuća optužba zbog nemara
Druga studija otkrila je da je više od 40 posto korisnika Instagrama koji su izvijestili da se osjećaju “neprivlačno” reklo da je osjećaj počeo s korištenjem te aplikacije, dok je gotovo četvrtine tinejdžera koji su izjavili da se osjećaju “nedovoljno dobro” reklo da je to počelo korištenjem Instagrama.
Glasnogovornica Fondacije 5Rights, koja vodi kampanju za promjene u digitalnim uslugama kako bi bile prikladnije za djecu i mlade, saopštila je da je Facebookovo interno istraživanje poražavajuća optužba zbog nemara kako se ta kompanija i generalno tehnološki sektor odnose prema deci.
“U potrazi za profitom, ove kompanije kradu deci vreme, samopoštovanje i mentalno zdravlje, a ponekad i tragično njihove živote”, navodi se u saopštenju.
Facebook je odbio da komentira procurile dokumente o njihovim studijama, premda je voditeljica javne politike Instagrama Karin Newton na svom blogu napisala da se “priča WSJ-a fokusirala na ograničen skup nalaza i bacila ih u negativnom svjetlu”, kao i da je kompanija “uložila poseban napor da odgovori na ovo istraživanje i promjeni Instagram nabolje.
Delegacija rumunskih biznismena, menadžera i više predstavnika organizacija danas je boravila u posjeti Opštini Kotor. Nominalni sto između predstavnika lokalne samouprave i članova ekonomske i kulturne misije iz Rumunije održan je u sali Bizanti sa ciljem razmatranja mogućnosti ekonomske saradnje i prijateljske razmjene između Kotora i gradova u Rumuniji.
Sastankom je predsjedavao potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević, koji je predstavio investicione potencijale Kotora na različitim poljima, planove budućeg razvoja i kulturno-istorijske karakteristike grada.
Ambasador Rumunije u Crnoj Gori, Viorela Ardeleanu informisao je prisutne o inicijativi rumunskog grada Krajova za uspostavljanjem prijateljske razmjene i saradnje sa Kotorom na poljima od zajedničkog interesa te da je sa rukovodstvom ovog grada već započeo dijalog ka uspostavljanju bilateralne saradnje sa Kotorom. Prisutnima su se takođe obratili počasni konzul Crne Gore u Rumuniji Ion Deasconescu i počasni Sekretar Ioan Cristian Alexandrou koji je kazao nešto više o rumunskom gradu Krajova u kojem je smješten počasni konzulat Crne Gore. Sastanku su prisustvovali predstavnici firmi koje se bave informacionim tehnologijama i digitalizacijom, bezbjednošću, obradom kamena, poljoprivredom kao i predstavnici Univerziteta za medicinu i farmaciju koji su predstavili svoj biznis i razmotrili predloge saradnje sa predstavnicima lokalne samouprave.
U prijateljskom razgovoru predstavnici dvije strane došli su do zajedničkog zaključka da postoje brojne mogućnosti za saradnju između gradova u Rumuniji i Kotora i da će uspostavljanje bilateralnih odnosa i prijateljske razmjene značajno olakšati saradnju na brojnim poljima. Nakon sastanka uslijedio je obilazak kotorskog Starog grada.
Sastanku su u ime Opštine Kotor takođe prisustvovali potpredsjednik Opštine Nebojša Ševaljević, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković, koordinatorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Jelena Stjepčević, koordinatorka Kancelarije za međunarodne projekte Nađa Radulović, a u ime Skupštine Opštine Kotor predsjednica Maja Mršulja i sekretarka Skupštine Opštine Snežana Barba.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 15.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4 708 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 730 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
249
Nikšić
107
Bar
50
Pljevlja
46
Berane
39
Herceg Novi
31
Rožaje
26
Ulcinj
26
Kotor
24
Danilovgrad
23
Bijelo Polje
22
Budva
20
Tivat
16
Kolašin
11
Cetinje
9
Tuzi
8
Žabljak
7
Andrijevica
5
Plužine
4
Petnjica
3
Mojkovac
2
Plav
1
Šavnik
1
Ukupno
730
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 15.09.2021. godine je iznosio 15,51%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Nikšić (2), Podgorica (1) i Plav (1). Među preminulima najmlađi je imao 59 a najstariji 87 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1822.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 577 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7 870.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 124 485.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Autonomni sistem robota za prikupljanje otpada iz mora, prvi u svijetu, preliminarno je testiran u srijedu kod otoka Lokruma, u blizini Dubrovnika, u sklopu projekta Evropske unije SeaClear.
Bart de Schutter s Tehničkog sveučilišta u Delftu, u Nizozemskoj, vodećeg partnera projekta, rekao je kako je prednost autonomnog sistema veća vremenska i prostorna operativnost od ronilaca.
“Sistem se koristi bespilotnim letjelicama za nadzor, baznim brodom kao površinskim plovilom te dvama podvodnim autonomnim robotima za lociranje, prepoznavanje i prikupljanje otpada. Podvodni roboti povezani su s baznim brodom koji im privezačem šalje energiju, a tako i komuniciraju”, objasnio je de Schutter.
Dodao je da se jedan podvodni robot koristi kamerom i sonarom za lociranje i prepoznavanje otpada, a podatke šalje drugom robotu opremljenom hvataljkom, koji prikuplja otpad s morskom dna i odlaže ga u košaricu.
Prorektorica za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević ocijenila je da je utjecaj čovjeka na more najviše izražen u malome i zatvorenome Jadranskom moru.
“Sredozemlje je među najonečišćenijim morima na svijetu, a Jadran je tek mali zaljev. Posebno smo na udaru otpada iz drugih zemalja. Iako mu često tepamo da je kristalno čist, Jadranu je potrebna puno bolja zaštita. Premalo ulažemo u tako važan resurs”, rekla je Pećarević.
Robot za prikupljanje otpada iz mora – foto Hina
Voditeljica projekta SeaClear za Sveučilište u Dubrovniku Ivana Palunko istaknula je kako je pandemija koronavirusa odgodila preliminarna testiranja u projektu koji traje već 18 mjeseci.
“Tek danas smo obavili prva zajednička testiranja i prikupili smo dosta informacija za nastavak razvoja algoritama temeljenih na umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju i autonomnim robotima”, izjavila je Palunko.
Osim Lokruma, projekt će se testirati i u Malostonskom zalivu te u luci u Hamburgu.
Projekt autonomnog sustava robota za prikupljanje otpada iz mora dio je 37 milijuna kuna vrijednog projekta Europske unije SeaClear, koji potpuno financirana Europska komisija, a u njemu sudjeluje osam partnera.
U svjetskim oceanima ima više od 60 milijuna tona otpada, od čega je više od 90 posto na morskome dnu.
Na 24. međunarodnom „Mediteraneo Video Festivalu“ u Italiji, dokumentarni film „Mir naše Gospe“, rađen u produkciji Centra za kulturu Tivat uz podršku Opštine Kotor, osvojio je nagradu za najbolji kratki film.
Film je režirao poznati crnogorski sineasta Vladimir Perović.
„Mir naše Gospe“ zalsužio je nagradu za najbolji kratki film, zbog odluke da se služi originalnim ekspresivnim i formalnim rješenjima, naročito korišćenjem evokativne moći slike, podsjećajući nas na rane dane filma. Izborom da ne pribjegava vojs-over niti pisanim komentarima, nego da samo pušta slike da govore – uz mudru upotrebu montaže i fotografije – film uspijeva da prenese nedvosmislenu poruku gledaocima.“- stoji pored ostaloga, u obrazloženju žirija italijanskog festivala.
Nagrada filmu koji govori o uticaju masovnog i kruzing turizma na osjetljivi ambijent Boke Kotorske, istovremeno je, kako je obrazložio žiri, „nagrada i kinematografiju mlade zemlje, Crne Gore, koja je ukorijenjena u stvaralačkoj i izvornoj tradiciji balkanske kulture, gdje je odnos filma i stvarnosti uvijek bio izražen na kreativan i efektan način.“
„Konačno, jednako je za pohvalu i ideja suptilne i inteligentne osude masovnog i ravnodušnog turizma.“- ocijenili su članovi žirija festivala u Italiji.
Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici donijela je Odluku o proglašenju zaštićenog područja Park prirode “Katič”.
Kako je istakao, u pitanju još jedno integrisano obalno i morsko zaštićeno područje u Crnoj Gori, s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti i resursa koje karakterišu ovo područje.
– Vlada na današnjoj sjednici, donijela je Odluku o proglašenju zaštićenog područja Park prirode „Katič”, još jednog integrisanog obalnog i morskog zaštićenog područja u Crnoj Gori, s ciljem očuvanja prirodnih vrijednosti i resursa koje karakterišu ovo područje – napisao je Krivokapić.
Napominje da je ova odluka donijeta kako bi se unaprijedio imidž Crne Gore kao ekološke države.
– Nastavak aktivnosti Vlade na širenju mreže zaštićenih područja značajno je, u kontekstu obilježavanja 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, imajući svijest o brojnim aktivnostima koje su pred nama, kako bi Crna Gora zadržala i unaprijedila imidž ekološke države – objavio je Krivokapić na Tviteru.
Ostrvo Katič je drugo zaštićeno područje u moru u Crnoj Gori. U aprilu status park prirode dobiili su Platamuni.
@VladaCG, на данашњој сједници, донијела је Одлуку о проглашењу заштићеног подручја Парк природе „Катич”, још једног интегрисаног обалног и морског заштићеног подручја у Црној Гори, с циљем очувања природних вриједности и ресурса које карактеришу ово подручје. 1/2 pic.twitter.com/1QfI8WxXOu
