Portonovi nastavlja da njeguje i promoviše lokalnu kulturu i naslijeđe kroz događaj Zvuci Mediterana koji će biti organizovan u subotu, 26. juna.
Sa početkom u 19 sati, gosti i rezidenti će uživati u nastupu dvije klape, ansamblima poznatim po načinu pjevanja koji je star preko vijeka, ali je i dalje važan dio modernog života u
Boki. Zvukovi protkani tako da stvaraju divnu harmoniju će sve posjetioce provesti kroz priče o ljubavi i životu na obali.
Putovanje kroz istoriju na talasima muzike će se nastaviti plesnim performansom 70 članova kulturno sportskog centra DiANo. 20 igračkih numera od kojih svaka ima posebnu muziku, kostime, kao i audio i vizuelni dizajn su sigurno događaj koji ne treba propustiti. Projekat obuhvata više plesnih stilova, od klasičnog baleta, savremenog plesa, šou densa, etno igre i mjuzikla.
Pozivamo vas da nam se pridružite uz Zvuke Mediterana, u subotu 26. juna, od 19.00 do 23.00 sata.
Addiko Bank2Go – prva banka na točkovima ove sedmice ide na jug kako bi ljubazni Addiko savjetnici približili bankarske usluge građanima Tivta i Risna. Prepoznatljivo crveno Addiko vozilo će biti locirano 24. juna u Risnu, a u petak, 25. juna će boraviti u Tivtu, pa će stanovnici ovih mjesta imati priliku da brzo i jednostavno:
Ugovore kredit do 30.000 bez žiranata po promotivnoj kamatnoj stopi
Otvore račun za primanje plate ili penzije
Apliciraju za Mastercard 3u1 kreditnu karticu ili paket
Informišu se o aktuelnoj ponudi Addiko banke
Pogledajte kako izgleda Addiko poslovnica na točkovima:
Radno vrijeme Addiko putujućih bankara je od 8-16h, koje može po potrebi biti prilagođeno sezonskim prilikama i dešavanjima.
Addiko Bank2Go
Ruta Addiko banke na točkovima je dostupna na adresi bank2go.addiko.me.
Uzgoj novih kultura i proizvodnju nove hrane Evropska unija potiče Zelenim planom. Budući da je zemljište ograničeno i da se zagađuje intenzivnom poljoprivredom, često se traže alternativni načini proizvodnje hrane. Zanimljivo je stoga da u Istri, pokraj Kaštelira, niče europski centar proizvodnje algi.
U plastenicima nedaleko od Kaštelira nekad se uzgajalo povrće, a danas alge. Radi se o prvoj oglednoj farmi alge klorele na poluotoku. Fran Palokaj za sada je uzgaja u nekoliko bazena. Taj poduzetnik i inovator s nizozemskom adresom vjeruje da ta alga može riješiti probleme u prehrani čovječanstva.
– Naša planeta ne može hraniti devet milijardi ljudi proteinima životinjskog podrijetla. Alga je plod. Nema nikakvih otpada i lako metabolira dvaput dnevno. Množi se dvaput dnevno, a može imati prinose do deset puta više nego bilo koja druga energetska biljka, ima 70% proteina. To je dva puta više nego što ima soja, kazao je Palokaj.
Za proizvodnju algi potrebni su samo voda i sunce, a uzgaja se u plitkim bazenima.
– Daje prinos 10 puta više nego kukuruz, koji proizvodi mnogo jeftine biomase. Ovdje se pak radi o biljci od koje se ništa ne baca. To je najzdraviji plod u prirodi, dodao je.
Klorela je slatkovodna alga. Sastoji se od 70% proteina i 30% aminokiselina. Nazivaju je super namirnicom, hranom budućnosti ili pak hranom za astronaute. Korisna je i za okoliš jer jedan kilogram njihove biomase čisti dva kilograma ugljičnog dioksida iz zraka.
Palokaj ima dogovorene poslove s proizvođačima pekarskih proizvoda i tjestenine, a osim kao dodatak u prehrambenoj industriji, klorela se može koristiti u proizvodnji kozmetike ili kao biostimulans u poljoprivredi.
Ono što koči jači uzgoj algi bilo za hranu ili biogorivo jesu milijunske investicije. No nakon deset godina istraživanja Palokaj je pojednostavio način proizvodnje i došao do komercijalne formule.
– Uspjeli smo s našom tehnologijom doći do te razine da je prihvatljiva za investitore, mladog farmera i da se lijepo od toga živi. Nema više nepotrebnog otpada. To je čudna biljka koja će spasiti našu planetu, kaže Palokaj.
Klorela je tražena roba, ali je potrebno dosegnuti određenu razinu proizvodnje i količine. Palokaj želi okupiti kooperante, lokalne ljude, kojima je spreman ponuditi 8 eura za otkup kilograma suhe tvari.
– Da bi neka obitelj dobro živjela i imala godišnja primanja 40-50 tisuća eura bila bi potrebno do 2.000 metara četvornih. U to bi trebalo uložiti između 200 do 300 tisuća eura. Morali bi imati 20% svog kapitala, a ostalo bi se investiralo kroz fondove, kaže Palokaj.
Ponudio je i konkretnu pomoć. Na svojoj prvoj farmi u Kašteliru spreman je educirati buduće kooperante koji će, kada ovladaju tehnologijom, moći podići svoje obiteljske farme.
Svečana akademija povodom Dana Bokeljske mornarice biće organizovana u petak 25. juna sa početkom u 20 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ – crkvi Svetog Duha.
Dan Bokeljske mornarice biće obilježen u subotu 26. juna od 20 sati, tradicionalnom ceremonijom.
Planiran je nastup Glavnog odreda Bokeljske mornarice Kotor sa kompletnim ceremonijalnim programom koji podrazumijeva: formiranje Glavnog odreda ispred Doma Bokeljske mornarice (Pjaca od kina), prijem državne zastave od predsjednika Opštine Kotor ispred zgrade Opštine, obilazak Glavnog odreda oko grada, prijem ključeva grada ispred glavnih gradskih vrata od predsjednika Opštine i tradicionalno kolo Bokeljske mornarice na Trgu od oružja.
Problematika prelaska granica Evropske unije ovog ljeta dobila je na konfuziji, jer je brzopleto i prilično nejasno uvođenje digitalnih certifikata u državama EU-a zvanično značilo i stop za ulazak građana država koje ne budu izdavale potvrde kakve su propisane u Briselu.
Kako ići, gdje ići i šta ponijeti? I, na kraju, kako doći to toga što treba ponijeti? To su pitanja koja more većinu onih koji sebi, makar sa finansijske strane, mogu priuštiti odlazak na hrvatski Jadran.
No, zahvaljujući Srbiji, zemlji koja je velikodušno otvorila vrata građanima susjednih zemalja, vrata Hrvatske, ali i još nekih država Evropske unije, među kojima su i Slovenija i Grčka, bit će otvorena, makar kada se radi o dokumentaciji koja se odnosi na COVID stanje putnika.
Odlukom vlasti iz Beograda, svi oni koji su potpuno vakcinisani na teritoriji Republike Srbije, bez obzira na to odakle dolazili, e-mailom su dobili zvanični zeleni elektronski certifikat Srbije o vakcinaciji, koji je važeći i u elektronskoj i u štampanoj formi, koji, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, vrijedi kao važeći COVID sertifikat za prelazak granice te zemlje.
Ono što je jedan od osnovnih preduslova za prelazak granice je – potvrda sa QR kodom preko kojeg granična policija može steći uvid u sve detalje o COVID stanju putnika – vakcinaciju, prebolovani COVID-19 ili negativan test.
U odgovoru na upit koji smo poslali u Zagreb se, osim toga, navodi i to da su vrata Hrvatske otvorena ne samo za one koji su imunizaciju izvršili vakcinama koje je priznao evropski regulator EMA, a to su AstraZeneca, Pfizer/BioNTech, Moderna i Johnson&Jonhson, već i za one koji su primili vakcine koje EMA nije odobrila, ali koje se koriste u pojedinim zemljama EU-u – ruski Sputnjik V i kineski Sinopharm, uprkos tome što nemaju dozvolu EMA-e.
Hrvatska je, naime, uz još nekoliko evropskih zemalja koje se oslanjaju na turizam (Grčka, Portugal, Španija…), zagovarala ublažavanje mjera ulaska na svoju teritoriju.
“Obavještavamo Vas kako se za ulazak u Republiku Hrvatsku priznaju četiri cjepiva koje je odobrila EMA: Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Johnson&Jonhson te još dva cjepiva koja se koriste u drugim članicama EU i to Sinopharm i Sputnik V”, kaže se u pojašnjenu iz MUP-a Hrvatske upućenom Al Jazeeri.
“Osobe koje posjeduju potvrdu da su prije više od 14 dana primile drugu dozu vakcine (za vakcinu Johnson&Johnson mora proći više od 14 dana od primitka prve i jedine doze) protiv COVID-19 koje apliciraju države članice, izuzete su od obveze testiranja i samoizolacije prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku”, dodaje se.
U odgovoru MUP-a Hrvatske stoji da će ta zemlja priznati i potvrde bez QR koda, koje izdaje ovlaštena zdravstvena ustanova, što znači da bi i „nota račun“ potvrde, trebale biti dovoljne.
“Što se tiče digitalnih COVID potvrda, hrvatska granična policija čitačem može očitati EU digitalne COVID potvrde te QR kod kojeg je propisao WHO po ICAO standardu.
Osobama kojima nisu izdane potvrde s QR kodom, za ulazak u Republiku Hrvatsku priznat će se potvrde koje su izdate od strane ovlaštene zdravstvene ustanove, uz ispunjavanje ostalih uslova za ulazak u Republiku Hrvatsku. Potvrde o cijepljenju trebaju sadržavati osobne podatke osobe koja je cijepljena, podatke o vakcini,broj doza i datum vakcinisanja“, rečeno je.
Kada je riječ o onima koji nisu vakcinisani, već su bili zaraženi, oni moraju imati pozitivan PCR ili brzi antigenski test BAT stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz, ali ne stariji od šest mjeseci, ili potvrdu da su preboljeli COVID-19 izdatu od ljekara.
Priznaje se i potvrda o preboljenju COVID-19 i primanju jedne doze vakcine unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da vakcinacija mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
Na pitanje da nam pojasne šta znači “plaćen smještaj”, da li se odnosi na rezervaciju, djelimično plaćen ili u potpunosti plaćen smještaj, iz MUP-a su nam odgovorili: “Obavještavamo Vas kako je Odlukom Stožera civilne zaštite RH o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske u tački V, podtočki 8. propisano kako državljani trećih država koji u RH dolaze u turističke svrhe moraju imati potvrdu o uplaćenom smještaju“.
Pritom ističemo kako se prihvaća i avansno plaćanje određenog postotka smještaja (npr. 30 posto), a mali iznajmljivači upravo uvjetuju avansno plaćanje, te nije moguće rezervirati smještaj bez prethodne avansne uplate. Takođe, o tome mogu izdati i potvrdu.
Dodatno, prema našim saznanjima većina turističkih objekata u RH, hotela i apartmana, prihvaća plaćanje unaprijed i u mogućnosti je izdati potvrdu o izvršenoj uplati”, kažu u odgovoru iz MUP-a Hrvatske.
A za one koji su vakcinisani u Srbiji, a koji bi mogli ići u druge zemlje, iz Beograda dolazi informacija da digitali certifikat Srbije trenutno još, prema bilateralnim dogovorima država, priznaju Grčka, Turska, Mađarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Češka Republika, Slovenija i Rumunija.
Prazni brodovi zaplovili su između Atlantskog i Tihog oceana. Prazni – bez posade. Ne zapovijeda im posada ukletih gusara koja traži blago, već se radi o najnovijim autonomnim ili besposadnim brodovima američke vojske, piše IFL Science.
Nedavno je Ured ministra obrane za strateške sposobnosti, zajedno s američkom mornaricom, potvrdio uspjeh drugog po redu dalekog putovanja besposadnog broda, prenosi RTL.
Autonomno ili besposadno plovilo NOMAD putovalo je 8.187 kilometara (4.421 nautička milja) od obale Meksičkog zaljeva, prolazeći kroz Panamski kanal sve do obale Tihog oceana. Nevjerojatan podatak je taj da je čak 98 posto putovanja završeno u autonomnom načinu rada, bez pomoći čovjeka, osim dijela prolaza kroz Panamski kanal.
Brod je dio programa Ghost Fleet Overlord, u kojem je još jedno autonomno plovilo, RANGER, završilo sličan tranzit u listopadu 2020. godine. Iako o radu plovila ne govore, pretpostavlja se da se koristi umjetna inteligencija i strojno učenje. Prema američkoj mornarici, trenutno testiraju i NOMAD i RANGER kako bi “savladali autonomne sustave, demonstrirali njihovu pouzdanost i istražili koncepte zapošljavanja za koordinirane operacije s naoružanim ljudstvom”.
Pojam “autonomno vozilo” obično se povezuje s zrakoplovnim bespilotnim letjelicama (dronovima) i samovozećim automobilima, ali sve je veći interes za besposadnim brodovima koji plove morima s vrlo malim brojem članova posade ili gotovo nijednim. Na primjer, pojedinci smatraju besposadne teretne brodove neizbježnim sljedećim korakom u pomorstvu.
Postoji nekoliko prednosti autonomnih brodova. Prvo, većinu pomorskih nesreća uzrokuje ljudski faktor, što, između ostalog, potvrđuje i nedavna blokada Sueskog kanala. Upravo zbog toga bi se umjetna inteligencija mogla pokazati znatno sigurnijim kapetanom od čovjeka.
Isto tako, besposadni brodovi se mogu lakše graditi, s manje prostora za posadu, što smanjuje potrošnju goriva, čime se direktno utječe na okoliš, ali i troškove. S druge strane, ako brod nema posadu koja sa sobom ima određen novac ili ostale vrijedne stvari, automatski je manje privlačan gusarima.
S obzirom na to da postoje prepreke kod svake nove tehnologije, onu su se pojavile i kod besposadnih brodova, a riječ je o pouzdanosti, pitanja odgovornosti, nedorečenih propisa i prijetnji od kibernetičkih napada. Ipak, izgleda da se bliska budućnost pomorstva oslanja na besposadne brodove.
“Ovo se događa. Ne govorimo o pojmovima ‘ako’, nego ‘kada’. Doista postoje tehnologije potrebne za daljinske i autonomne brodove”, rekao je potpredsjednik za inovacije Rolls-Roycea Oskar Levander.
“Daljinsko upravljani brod vidjet ćemo u komercijalnoj upotrebi do kraja desetljeća”, zaključio je, prenosi RTL.
Kuća Nobelovca Iva Andrića u Herceg Novom koja je nakon renoviranja i adaptacije prije dva mjeseca otvorena za javnost, privlači veliku pažnju turista , ali i mještana od kojih mnogi nikada ranije nijesu posjetili to zdanje. Za dva mjeseca kuću je obišlo preko šest stotina posjetilaca, a već je održano i nekoliko kulturnih programa .Skupa sa obnovljenom Njegoševom školom na Toploj i Muzejom „Mirko Komnenović“ kuća je dio organizovane turističke ture kroz grad.
Kuća Iva Andrića u kojoj je pisac sa suprugom Milicom Babić živio nakon dobijanja Nobelove nagrade godinama je bila slabo održavana i bez konkretnog sadržaja. Prije tri godine zahvaljujući evropskim fondovima i lokalnoj upravi počelo je renoviranje i adaptacija kuće koja je početkom aprila ove godine svečano otvorena.
Renoviranje kuće Iva Andrića, realizovano je u okviru IPA INTERREG Programa prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore i ima za cilj jačanje održivog turističkog upravljanja s fokusom na podršku konceptu eko muzeja.
Unutrašnjost kuće ostala je ista, dok je dvorište pretrpjelo promjene. “U prizemlju obnovljene kuće urađena je postavka o vremenu dok je boravio u Herceg Novom , dok je na spratu obuhvaćen period Andićeveg diplomatskog djelovanja i stvaranja do dobijanja Nobelove nagrade. U dvorištu je napravljen amfiteatar za organizovanje kulturnih događaja. Kuća je izazvala veliko interesovanje , prije svega turista i od otvaranja ovo zdanje posjetilo je preko šest stotina posjetilaca”, ističe rukovodilac Andićeve kuće Tihomir Konjević.
“Ljudi koji prvi put uđu u kuću Iva Andrića u Herceg Novom su oduševljeni” kaže vodičkinja Jovana Vujović koja im pri obilasku kuće prenosi zanimljive detalje iz Andrićevog života. Ona ističe da je posjetiocima najzanimljivija priča o Andrićevoj ljubavi prema supruzi Milici.
Ivo Andrić
“Malo je sačuvano autentičnih Andrićevih stvari , to su stilski stočić i ogledalo. Knjige i dvije slike Voja Stanića, pisac je najvjerovatnije odnio u Beograd kada je napuštao Herceg Novi, a dio stvari i sestričina Andićeve supruge Milice, koja je i naslijedila kuću”, kaže Vujović.
Za ovo ljeto planirano je više književnih i muzičkih programa. U bašti će raditi ljetnja čitaonica, a poštovaoci Andrića i njegovog djela moći će u maloj biblioteci, u sklopu suvenirnice, da iznajme i čitaju knjige jedinog nobelovca sa ovih prostora.
Andrića u Herceg Novi dovela ljubav
Herceg Novi je jedini grad na svijetu u kome je Ivo Andrić podigao kuću. U doba piščeve najveće slave, nakon što mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, Andrić je baš u gradu koji ima naročitu auru pronašao ambijent koji ideju oplemenjuje, misao izoštrava a plemenitu namjeru osnažuje, što je bio osnovni motiv Vladimiru Roganoviću da napiše knjigu “Andrić u Herceg Novo- Novske staze, lica i predeli. Ističe da je Herceg Novi bio grad i mjesto piščevog svojevrsnog utočišta, porodična luka i mizanscen istinskog spokoja i zadovoljstva, gdje je on živio mirnu sreću svoga nemirnoga vijeka.
Ivo Andrić u HN
A da Andrić dođe u Novi odlučila je ljubav. Prije svega ljubav prema supruzi Milici Babić čijem je narušenom zdravlju pogodovala novska arija, ljekovito blato banje u Igalu i sunce, ali i piščeva duboka fascinacija morem i njegovim (meta)fizičkim prostranstvom što je konstanta duboko ukorenjena u Andrićevu stvaralačku ličnost.
U Novom se pisac družio sa Brankom Lazarevićem, Mihailom Lalićem, Gun Bergman, Brankom Ćopićem, Vojom i Nadom Stanić, Bosiljkom i Ilijom Pušićem, Zukom Džumhurom, Stevanom Raičkovićem… našim umjetnicima Acom Prijićem, Batom Pravilovićem, Lukom Tomanovićem, Mitkom Bulajićem, Dušanom Mašovićem… Po prilici i sa gostima našeg grada: Desankom Maksimović, Danilom Kišom, Makom Dizdarom, Arsenom Dedićem, Miodragom Bulatovićem i mnogim drugima. Najčešće – sa svojom Milicom i sa vlastitom maštom.
Vlasnici i agencije kod kojih je osiguran džinovski teretni brod koji je u martu gotovo nedelju dana blokirao Suecki kanal, postigli su načelni dogovor o rješenju spora sa Upravom Kanala o obeštećenju zbog te blokade izjavili su predstavnici obje strane, ne navodeći kakvo je rješenje.
Središnje pitanje tog spora je visina naknade koju Uprava Sueckog kanala potražuje zbog šestodnevne blokade tog prolaza u kojem se brod preprječio i nasukao.
Iznos će pokriti operaciju deblokade kanala, odnosno pokretanja broda “Ever Given” i troškove nastale zbog prekida saobraćaja u Kanalu, što uključuje tranzitne takse koje pune državni budžet Egipta.
Uprava Sueckog kanala prvobitno je tražila 916 miliona dolara odštete, a kasnije je ublažila zahtjev na 550 miliona.
Sud u Kairu je u nedelju odložio do 4. jula početak procesa pokrenutog povodom blokade Sueckog kanala, pošto je pravni tim Uprave Sueckog kanala naveo da razmatra ponudu vlasnika broda.
Osumnjičeni krivac za blokadu, 400-metarski brod pod panamskom zastavom “Ever Given” koji prevozi kontejnere izmedju Azije i Evrope, od marta je po odluci vlasti Egipta “u pritvoru” zadržan je usidren na jezeru na polovini Sueckog kanala, gde će ostati sve dok se ne riješi spor oko odštete.
Šestodnevna blokada kanala poremetila je globalnu isporuku robe. Stotine brodova su se zaustavile dok Kanal nije deblokiran, a neki brodovi su bili primorani da pređu mnogo duži put oko čitave Afrike, zbog čega su morali da plate dodatno gorivo i imali druge troškove.
Kroz Suecki kanal prolazi oko deset odsto svetske robne trgovine.
Grupa građana najavila je protestni skup za danas, u 19 sati, zbog prikazivanja dokumentarnog filma Borisa Malagurskog “Crna Gora – podijeljena zemlja”.
U Kotoru su se sinoć pojavile poruke kojima građani pozivaju predsjednika opštine Vladimira Jokića da reaguje i smiri napetu situaciju u gradu.
Na vratima kotorskog Centra za kulturu, koji je organizator projekcije, pojavile su se poruke upućene direktoru Centra, a organizatori protesta zahtijevaju da se projekcija odloži za neko, kako su rekli, srećnije vrijeme. Smatraju da u trenutnoj situaciji prikazivanje “političkog pamfleta izaziva rekcije građana, a to tokom sezone ne pravi lijepu reklamu za Kotor”.
Protest
Organizatori ističu i da Centar za kulturu nije reagovao na peticiju protiv prikazivanja filma koju je, kako navide, potpisalo više od 700 građana, već da se suprotno svim ekonomskim parametrima insistira na projekciji.
– Centar plaća autoru 500 eura za prikazivanje filma, a prodaje 50 karata po tri eura – kazali su organizatori.
Narušen je ugled Venecije koja postaje veliko sidrište turističkih kruzera, takva bi mogla biti budućnost grada upisanog na UNESCO-ov popis svjetske baštine ako ta agencija ostvari prijetnju i stavi je na popis ugrožene baštine.
Gradske vlasti oklijevaju odustati od kruzera i stoga bi UNESCO mogao Veneciju upisati na crvenu listu sredinom srpnja kada se očekuje novo izvješće koje bi moglo osuditi Italiju jer ne smanjuje uplovljavanje brodskih turističkih grdosija i masovnog turizma.
Vlada u Rimu na upozorenje UNESCO-a odgovorila je da će brzo poduzeti korake kako bi popravila situaciju.
“Rješavanju tog pitanja ozbiljno ćemo pristupiti”, rekao je talijanski ministar kulture Dario Franceschini i poručio “Više nema vremena za oklijevanje”.
Međutim, već se godinama vodi bitka za očuvanje grada koji je u 2019. godini prije pandemije privukao 5,5 milijuna turista željnih posjetiti Trg sv. Marka i provozati se gondolama venecijanskim kanalima.
Političari u Rimu, u regiji Veneto i samome gradu godinama se natežu s incijativima poslovne zajednice u pogledu najboljeg smjera za dragulj na vodi.
Venecija i njezina laguna upisani su na UNESCO-ov popis svjetske baštine od 1987., a taj status je važan jer može proizvesti prihod za lokalno gospodarstvo.
Ako UNESCO ostvari svoju prijetnju, Italija će morati donijeti novi akcijski plan i predati ga do veljače 2022., prenosi talijanska novinska agencija Ansa.
UNESO će o tome glasati između 16. i 31. srpnja. Prije nekoliko godina ta svjetska organizacija razmatrala je mogućnost da Veneciju posvema ukloni s popisa svjetske baštine.
Početkom lipnja, nakon godinu i po dana stanke zbog pandemije, prvi veliki kruzer isplovio je praćen glasnim prosvjedima građana.
Službeni Rim početkom travnja odlučio je prikupljati zamisli koje bi omogućile da se veliki kruzeri drže podalje od lagune.
Mnogi su u tome vidjeli zabranu za velike brodove (s više od 40.000 BRTG) kako bi se spriječilo njihovo uplovljavanje do Trga sv. Marka, no to se nije dogodilo.
Rješenja se još traže, a prema medijima, prijelazni period bilo bi sidrenje u industrijskoj luci Marghera, a dugoročno u velikoj, skupoj, novoj luci na otvorenom moru.
“Industrijska luka Marghera dio je lagune. Čak i ako se kruzeri budu ondje sidrili, laguna će se uništavati”, rekla je Peta Reski, njemačka autorica koja živi u Veneciji.
Ističe da grad od njih ima malo koristi jer turisti s kruzera ne noće u gradu, u njemu rijetko jedu i provode malo vremena.
U svakom slučaju, stručnjaci UNESCO-a pišu u svojoj analizi da je turistički bum u kombinaciji s padom broja lokalnog stanovništva “u velikoj mjeri doveo do gubitka povijesne autentičnosti” Venecije.
Zabrinutost izražavaju i zbog klimatskih promjena.
