Ubica američkog senatora Roberta Kenedija Sirhan Sirhan, biće pušten na uslovnu slobodu poslije 50 godina provedenih u zatvoru, a nakon što su dvojica Kenedijevih sinova govorila u prilog njegovom puštanju, prenio je danas Glas Amerike.
Ta odluka je velika pobjeda za 77-godišnjeg zatvorenika kojem je 15 puta odbijen zahtjev za uslovnu.
Kalifornijski Odbor za puštanje na uslovnu slobodu razmatraće ovu odluku u narednih 90 dana, a onda će biti poslata guverneru koji ima 30 dana da odluči da li će je potpisati ili odbiti, ili tražiti da se izmijeni.
Daglas Kenedi, koji je bio dijete kada mu je otac ubijen 1968, rekao je da ga je pogodilo Sirhanovo kajanje i da treba da bude pušten na uslovnu, ako više ne predstavlja prijetnju.
“Uspio sam da se vidim oči u oči sa Sirhanom, preplavljen sam emocijama. Mislim da sam cio život živio u strahu od njega i zahvalan sam što danas mogu da vidim da je on ljudsko biće koje zaslužuje ljubav i empatiju”, rekao je Daglas Kenedi.
Njujorški senator i brat ubijenog predsjednka Džona F. Kenedija, ubijen je 6. juna 1968. u hotelu Ambasador u Los Anđelesu, nekoliko trenutaka pošto je proglasio pobjedu na stranačkim izborima Demokratske stranke u američkoj saveznoj državi u Kaliforniji.
Sirhan je osuđen na ubistvo prvog stepena i kaže da se ne sjeća ubistva.
Njegov advokat potvrdio je da Odbor za uslovnu treba da odluči u odnosu na ono što je Sirhan danas. Tužilaštvo se nije usprotivilo toj odluci, dodaje VoA.
Crnogorski reditelj Vladimir Perović osvojio je Nagradu za najboljeg autora na nedavno završenom 16. međunarodnom festivalu Asterfest u Strumici, u Makedoniji. Priznanje je dobio za film “Mir naše Gospe” u produkciji Centra za kulturu Tivat.
”Prelijepo snimljen, sa zapanjujućim dizajnom zvuka, film je više od priče o životu crkve: psihološka studija ovovremenog turiste koji je potpuno digitalno, a istovremeno baš tužno biće”, navodi se u obrazloženju žirija.
Žiri tako ističe rad snimatelja Ivana Čojbašića i dizajnerke zvuka Dore Filipović, a ekipu upotpunjuju montažer Aleksandar Uhrin i izvršna producentkinja Jelena Božović.
”Junak, protagonista, trpilac radnje, nevoljni akter ove priče jeste mjesto mira, čistoće i spokoja: skoro pet vjekova staro svetilište na nevelikom školju, Gospa od Škrpjela pred Perastom. Danas na njega nasrće čudan antagonista, veoma aktivni akter, s više lica: brzina, buka, površnost i taština modernog doba. Nebesko naspram zemaljskog, prolazno naspram vječnog, materijalno naspram duhovnog. Gospa je prebrodila vjekove i izazove. Reditelj se pita da li će izdržati pod nasrtajima modernog doba i masovnog turizma”, ističe se u opisu filma.
U saopštenjima i reakcijama tivatskog DPS neistinama i čudima nikad kraja. Umjesto objašnjenja besprizornih podmetanja i izmišljotina o navodnim „šovinističkim ispadima“ u Tivtu o kojima su sa svojim satelitima proteklih dana dizali buku i graju po raznim portalima, slijede nove neistine i primitivne uvrede.
Obzirom da je njihova predsjednica Jovanka Laličić u svojoj poslednjoj reakciji po ko zna koji put ponovila svoje teze o „nezakonitim otpuštanjima radnika i revanšizmu“ od strane nove gradske administracije, podijelićemo sa javnošću dokument koji svjedoči kako je DPS „zakonito“ zapošljavao svoje članove.
Slučajno, u pitanju je Ugovor o radu zeta gđe Laličić, Danila Peroševića koji je neposredno uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora zapošljen u JU „Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju“ kao pomoćnik direktora. Zanimljivo je da je Perošević bio radno angažovan u toj ustanovi mimo Statuta, bez saglasnosti osnivača, sa koeficijentom koji je neusklađen sa sistematizacijom. Povrh svega na Ugovoru koji objavljujemo nema potpisa tadašnje direktorke dr Snežane Matijević, a dokument je ovjeren bez njenog potpisa.
Ovaj dokument je kap u moru ugovora o radu bivše DPS vlasti kojima se bavi i kojima će se zasigurno tek baviti Specijalno državno tužilaštvo koje je izuzelo dokumentaciju za preko 180 nezakonitih ugovora o djelu koje su zaključili znaveni, sposobni i profesionalni DPS kadrovi u opštini Tivat.
Ubuduće ćemo ih jedan po jedan redovno objavljivati kao odgovor na DPS-ovska podmetanja i neistine.
Što se projekata tiče, gđo Laličić spavajte mirno. Prvi put u poslednjih dvije i po decenije nakon zasluženog kraja vaše uprave, gradski budžet se upotrebljava za javni interes umjesto za lične interese DPS funkcionera. Nećete dugo čekati na završetak postojećih i početak realizacije novih projekata, kaže se u saopštenju koje potpisuje predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.
Predsjednica OO DPS Tivta i poslanica te partije u Skupštini Crne Gore Jovanka Laličić oštro je juče kritikovala aktuelnu lokjalnu vlast u tom gradu koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forium i “Goran Bošović-časno i odgovorno za bokjji Tivat”.
Laličić je navela da “za dva dana biće godinu od kad je nova skupštinska većina u Tivtu preuzela vlast, što je dovoljno dug period da građani shvate o kakvoj vlasti je riječ.”
Aktuelna gradska uprava međutim, upravljanje Tiv om od bivšpe vlasti koalicije DPS-SD-HGI nije preuzela prije godinu dana, već 16.oktobra prošle godine, kada je, nakon što je uporno odbijao da sam podnese ostavku, novi saziv lokalnog parlamenta izabran na izborima 31.avgusta, smijenio dotadašnjeg gradonačelnika dr Sinišu Kusovca (DPS) i za novog predsjednika Opštine imenovao Željka Komnenovića (NP).
Laličić je danas konstatovala da Tivtom trenutno rukovodi “jedna nekompetentna i neznavena vlast koja nije ispunila gotovo nijedno od svojih predizbornih obećanja, nije započela nijedan novi projekat, niti je nastavila sa već započetim”.
Tivat / Porto Montenegro
Ona je istakla da nešto po čemu će aktuelna skupštinska većina i lokalna vlast ostati zapamćeni jeste “revanšistički pohod na zaposlene u javnim preduzećima i ustanovama u organima lokalne uprave” i naglasila da je “70 ljudi nezakonito ostalo bez posla.”
“Ono što je još tragičnije i pogubnije je to da se pod pokroviteljstvom ove vlasti u Tivtu, održavaju nacionalistički skupovi na kojima se kliču nacionalističke pjesme, a zastavama drugih zemalja veliča i velikosrpski nacionalizam. Jedan divan i miran mediteranski grad kakav je Tivat, koji je krasio međuetnički, međunacionalni sklad, nikako nije zaslužio ovakvo stanje.
Mislim da su građani Tivta konačno shvatiti šta su odabrali na izborima: željeli su promjene, ali ovakve svakako ne.”- zaključila je šefica tivatskog DPS-a Jovanka Laličić.
U Herceg Novom boravi 23,76 hiljada turista, što je 71 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 23,13 hiljada, a domaćih 636.
U hotelima boravi 5,38 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 18,34 hiljade.
U auto-kampovima borave 43 gosta, dok u hostelima nema prijavljenih turista.
Prihodi od boravišne takse bi trebalo da budu veći…
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock
Od naplate boravišne takse, prihodovano je do sada 885.477 eura, od čega 80% ide lokalnoj turističkoj organizaciji, a 20% nacionalnoj. Ostvareni prihod je 78% u odnosu na 2019.
U lokalnoj upravi smatraju da bi prihodi trebalo da budu veći jer je u gradu evidentno više gostiju nego što je zvanično registrovano, kazao je predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić:
-Neprijavljivanje gostiju je hroničan problem koji je godinama prisutan. Na koordinacionim sastancima sa predstavnicima Vlade smo razgovarali da se to dobro i kvalitetno uveže i da se na graničnim prelazima naplata dodatno kontroliše. Postoji nekoliko inspekcija koje se bave tim pitanjem i to se mora sistemski riješiti na nivou države, kazao je Katić.
On je najavio da će na narednoj sjednici lokalnog parlamenta biti izabrani novi članovi Skupštine turističke organizacije .
Predsjednik Turske Redžep Taip rekao je da je sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem dogovorio cilj, a to je 250 miliona dolara kada je riječ o trgovini. On je nakon sastanka sa Đukanovićem naglasio da je Turska realizovala u Crnoj Gori preko 20 miliona i da će nastaviti da investira u našu zemlju. Đukanović je kazao da je uvjerio svog turskog kolegu da je Crna Gora stabilna i da nastavlja da se kreće putem integracije u Evropsku uniju i da je spremna da na tom putu potpuno otvoreno razmjenjuje iskustva.
Predsjednik Milo Đukanović kazao je da su odnosi Crne Gore i Turske prijateljski. Međudržavni odnosi su razvijeni, a zahvaljujući članstvu Crne Gore u Nato savezu postali smo i partneri.
“Želim da izrazim nadu da će današnja posjeta predsjednika Turske značiti novi impuls međudržavnih odnosa”, kazao je Đukanović.
Kaže da je izrazio zadovoljstvo onim što Republika Turska radi kako bi doprinijela evropskoj i evro-atlantskoj perspektivi Zapadnog Balkana.
“Kao dio našeg regiona Turska razumije deficit stabilnosti koju imamo na Z. Balkanu i potrebu da taj deficit prevaziđemo. Zato Tuska insistira na otvorenim vratima Nato i EU za zemlje regiona”, kazao je on i dodao da je to veoma važno.
Istakao je da su saglasni da ima prostora za ekonomsku saradnju i investicije shodno tome porazgovarali su o mogućnostima i potezima koje treba povući.
Erdogan je kazao da se nada da će Turska i Crna Gora prevazići trgovinsku krizu koja je nastala zbog pandemije.
“250 miliona dolara je cilj kada je riječ o trgovini koji smo na sastanku odredili i na kojem ćemo nastaviti da radimo. Turski privatni sektor postoji u Crnoj Gori i naša zemlja je u prvih deset država koje ulažu u Crnu Goru. Vrijednost projekata koje je Turska realizovala u Crnoj Gori je preko 20 miliona”, kazao je on i dodao da će nastaviti da ulažu u projekte u Crnoj Gori.
Istakao je da je Balkan važan za Evropu.
Doček
“Crna Gora nastavlja da poštuje mirnodopske aktivnosti i moramo da čestitamo na značajnim koracima koje vaša zemlja pruža ka EU integraciji. Nadamo se da će uskoro postati članica Evropske unije”, kazao je Erdogan.
Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan sletio je na podgorički aerodrom u 11 sati i 30 minuta gdje ga je dočekao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Na Cetinju ga je uz najveće državne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Erdogan je u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori boravi na poziv Đukanovića, saopšteno je iz predsjednikovog kabineta.
Turskog predsjednika dočekao je na podgoričkom aerodromu potpredsjednik Abazović. Poželio mu je srdačnu kome je ovo prva zvanična posjeta Crnoj Gori.
“Pružena ruka saradnje svima koji poštuju našu državu”, saopštio je Abazović na Tviteru.
U odvojenom programu prva dama Crne Gore Lidija Đukanović ugostiće prvu damu Republike Turske Emine Erdogan. One će posjetiti muzej kralja Nikole na Cetinju i izložbu na platou ispred Muzeja.
Predsjednik Erdogan će se, tokom zvanične posjete našoj zemlji, sastati i sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem i predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem, a planirana je i posjeta Nizamskoj džamiji i Medresi Mehmet Fatih.
Predsjednik Turske @RTErdogan stigao u Crnu Goru 🇲🇪🤝🏻🇹🇷
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je potvrđeno još 637 slučajeva koronavirusa – 586 među građanima Crne Gore i 51 među turistima. Od posljedica te bolesti preminule su četiri osobe iz Tivta, Herceg Novog, Ulcinja i Bara, od kojih je najmlađa imala 50, a najstarija 88 godina.
Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, urađena su 4.893 testa, a novi slučajevi su potvrđeni u sledećim opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
161
1
162
Bar
52
8
60
Ulcinj
42
16
58
Budva
43
9
52
Bijelo Polje
46
46
Nikšić
43
1
44
Kotor
32
3
35
Herceg Novi
24
6
30
Rožaje
21
7
28
Tuzi
24
24
Berane
22
22
Pljevlja
22
22
Cetinje
14
14
Tivat
11
11
Danilovgrad
11
11
Plav
7
7
Petnjica
5
5
Mojkovac
2
2
Andrijevica
2
2
Plužine
2
2
Ukupno
586
51
637
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 27. avgust je iznosio 13,02 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.712.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 393 pacijenta, pa je ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva 8.023.
Od početka epidemijskih dešavanja u martu 2020. godine ukupno je registrovano 113.808 slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 113.808.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke uputila je pismo zahvalnosti kapetanu duge plovidbe Nikoli Cojiću i posadi kontejnerskog broda „MSC Kalina“ kojim on zapovijeda, zbog toga što su početkom avgusta, na Pacifiku spasili jednog američkog državljanina čija je mala jedrilica bila onesposovljena za plovidbu i lagano je tonula.
U pismu u koje smo imali uvid, američka ambasadorka je kazala da je njena prvenstvena misija u Crnoj Gori da pomaže državljane DSAD ako bi se oni našli u nekom problemu ili nevolji, odnosno da pronalazi nove načine da se učvrste prijateljski odnosi i saradnja naroda SAD i Crne Gore.
„Kada sam pročitala medijske izvještaje o vašem hrabrom spašavanju 72-godišnjeg džavljanina SAD koji se našao u opasnosti na okeanu, shvatila sam da ste vi time postigli oba ova moja prethodno pominjena cilja. Dok sam gledala vide klipove i čitala izvještaje o spasilačkoj akciji koju ste preduzeli, bila sam očarana, kao i mnogi drugi ljudi širim svijeta koji su pratili ovaj događaj. U momentu spašavanja ugroženog čovjeka, Vi i vaša posada postali ste ambasadori dobre volje i ja Vam se stoga zahvaljjujem na vašoj plemenitoj akciji“- napisala je ambasadorka Rajzing-Rajnke kapetanu Cojiću i posadi „MSC Kaline“ koja trenuno opet plovi Pacifikom, na svojoj redovnoj liniji od Kine prema zapadnoj obali SAD.
Kontejnerski brod „MSC Kalina“ na kome je zapovjednik kapetan duge plovidbe Nikola Cojić iz Kotora, a veći dio posade čine pomorci iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske, spasio je početkom avgusta na Pacifiku američkog državljanina Lensa Iru Formana sa njegove deset metarske jedrilice koja je bila onesposobljena za plovidbu i počela je da propušta vodu.
kontejnerski brod MSC KALINA
Dok je „MSC Kalina“ bila na Pacifiku, oko 850 milja zapadno od obale američke savezne džave Oregon, ploveći na redovnoj liniji iz Los Anđelesa prema kineskoj luci Ningbo, oko 9.30 časova je preko satelitskog telefona kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije „Mediterannean Shipping“ (MSC), obaviješten od stanice američke Obalne straže (USCG) iz Sijetla sa su oni dobili poziv u pomoć sa jedrilice koja se u tom trenutku nalazila oko 40 milja po krmi „MSC Kaline“. Kapetan Cojić je odmah okrenuo svoj brod i punom brzinom se uputio prema naznačenoj poziciji. Poslije otprilike sat ipo vremena on i posada „MSC Kaline“ ugledali su jedrilicu prvo na radaru, a potom i vizuelno. Riječ je bila i deset metara dugom brodiću na kome se nalazila jedna osoba –Amerikanac star 72 godine. Njegov brod je ostao bez pogona- slomilo mu se glavno jedro, a u rezervoarima je imao samo oko 10 litara goriva. Jedrilica je propuštala vodu, tako da je američki nautičar Forman morao da bude evakuisan i ukrcan ne veliki kontejnerski brod.
Kapetan Cojić i njegova posada od kojih su sedam pomoraca iz Crne Gore, po dva iz Srbije, odnosno Hrvatske, sedam iz Indonezije i po jedan Grzujac, odnosno Grk, potom su izveli vrlo zahtjevan manevar da se ogromni kontejneraš od 151.569 tona nosivosti, dužine 366 metara i širine preko 51 metar, sigurno približe ugroženoj malenoj jedrilici, a da je pritom veliki brod ne udari i jednostavno pregazi. „MSC Kalina“ je potom svojim ogromnim trupom, napravila zavjetrinu, spuštena je tzv. jakovljica (pilotska skala) sa boka velikog kontejneraša i posada „MSC Kaline“ je uprkos valovima koji su bacali onesposobljenu jedrilicu, uspjela je da sa skale dohvati ugroženog Amerikanca i ukrca ga na svoj brod. Momci kapetana Cojića čak su uspjeli da sa jedrilice koja je već polako tonula, evakuišu i dio ličnih stvari i prtljage brodolomca kojem su pružili utočište. Formanova jedrilica je bila u vrlo lošem stanju i imala je prodor vode u trup. Kada mu se desila havarija, Amerikanac je plovio svojim malim brodićem od Havaja prema Sijetlu na zapadnoj obali SAD, a po njegovoj priči, nakon havarije na jedrima, već je par nedjelja bespomoćno plutao pučinom Pacifika dok USCG nije uhvatila njegov „Mayday“ poziv u pomoć i proslijedila ga „MSC Kalini“.
Judy-Reinke
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke u pismu koji je uputila kapetanu Cojiču i posadi „MSC Kaline“ naglasila je da je svaki pomorac dužan, kako po drevnoj pomorskoj tradiciji, tako i zakonima koji vladaju u pomorstvu, da pruži pomoč ugroženima na moru, ali da i pored toga, poduhvat kapetana iz Kotora i njegove posade zaslužuje posebnu pohvalu i priznanje.
„Vi i vaša posada ste na uzburkanom moru pažljivo manevrisali vašim brodom koji je skoro 40 puta duži od onesposobljene jedrilice, da bi spasili njenog jedinog putnika. Uspjeli ste čak da spasiste i nešto njegovih ličnih stvari sa tonuće jedrilice prije nego što ju je more uzelo. Vi i vaše kolege sa broda ste iskusni pomorci i zato mi je drago to ste baš vi bili tu, na pravom mjestu i u pravo vrijeme, da pomognete mom sunarodniku. Bravo!“- napisala je ambasadorka Rajzing Rajnke, zahvaljujuli se kapetanu Cojiću i njegovim oficirima i mornarima, i poželjevši im mirno more na njihovim putovanjima preko Pacifika.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan svečano je otvorio obnovljenu Baščaršijsku džamiju, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske.
Poslije vjerskog obreda Erdogan je izjavio da je džamija trebalo da bude otvorena prošle godine, ali je to odloženo zbog pandemije koronavirusa.
Turski predsjednik je dodao da su džamije “centri znanja i kulture”.
“I moramo uzeti džamiju kao centar kako bismo napredovali u svakom smislu. Našu djecu treba da nosimo po džamijama što je moguće više. Naše supruge i ćerke treba da što više posjećuju džamije. I oni koji nisu muslimani mogu da slobodno posjete naše džamije”, naveo je Erdogan.
Poglavar islamske zajednice u BiH Husein Kavazović izjavio je da je srećan što je danas otvorena Baščaršijska džamija u prisustvu turskog predsjednika i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
“Ova džamija je simbol. Ovo su trenuci da se prisjetimo vakufa koji ju je sagradio”, kazao je Kavazović.
On je zahvalio Erdoganu što Turska pomaže IZ u BiH u obnovi džamija.
“Džamije su naša zajednička prošlost i naša zajednička budućnost. Muslimani u BiH, zajedno sa svojim komšijama, žele da grade mirnu i prosperitetnu državu”, istakao je Kavazović, dodavši da to neće spriječiti ni “loše riječi loših ljudi koje slušamo ovih dana”.
Baščaršijska džamija, odnosno džamija Havadže Duraka, izgrađena je u 16. vijeku.
Zahvaljujući dobroj vakcinisanosti protiv covida-19, restriktivne mjere koje su u Danskoj još uvijek na snazi ukinut će se 10. septembra s obzirom na to da se bolest u toj državi više ne smatra “prijetnjom po društvo”, objavilo je u petak dansko ministarstvo zdravlja.
“Epidemija je pod kontrolom i možemo se pohvaliti rekordnom stopom vakcinacije. Zato ćemo 10. septembra moći odbaciti posebne restriktivne mjere koje smo morali uvesti u borbi protiv covida-19”, rekao je ministar zdravlja Magnus Heunicke.
Podsjetio je da epidemija još nije završila, ali je istaknuo da danska vlada “neće oklijevati bude li trebalo brzo djelovati u slučaju da pandemija ponovno naruši temeljne funkcije društva”.
U martu 2020. Danska je bila jedna od prvih zemalja koje su uvele režim djelomičnog zatvaranja. Zatvorila je škole i firme čiji rad nije bio od ključne važnosti za funkcioniranje države. Nekoliko nedelja kasnije, nakon prvog ublažavanja uvedenih mjera danske su ih vlasti od avgusta 2020. odlučile ponovno postupno pooštravati. Djelomični ‘lockdown’ uveden je za Božić.
Od tada se zemlja postupno ponovno otvara. U aprilu su uvedeni digitalni pasoši, čija je upotreba sada ograničena.
Dana 14. avgusta obavezno nošenje maske u javnom je prijevozu ukinuto. Dotad je javni prijevoz bio jedino mjesto gdje su se maske morale nositi.
Obavezno pokazivanje zdravstvene knjižice u noćnim klubovima (koji se ponovno otvaraju 1. septembra) i na velikim okupljanjima od 10. septembra se ukida.
Od ranije je planirano da se “coronapass” od 1. septembra više neće tražiti ni u restoranima, sportskim centrima niti pri odlasku kod frizera.
Od 5,8 miliona stanovnika ove skandinavske zemlje protiv covida-19 ih je vakcinisano više od 70 posto.
