Čelnici Europske unije upozorili su u četvrtak Rusiju da bi je bilo kakva agresija prema Ukrajini skupo koštala i da nosi sa sobom teške posljedice, uključujući i sankcije.
Bilo kakva daljnja vojna agresija protiv Ukrajine imat će teške posljedice i veliku cijenu, uključujući restriktivne mjere iskoordinirane s partnerima, kaže se u zaključcima sa sastanka na vrhu država članica EU-a.
Čelnici EU-a pozivaju Rusiju da hitno smanji agresivnu retoriku i napetosti uzrokovane gomilanjem vojske na granici s Ukrajinom.
Europska vijeće je također osudilo bjeloruski režim Aleksandra Lukašenka za iskorištavanje migranata i stvaranje humanitarne krize na granici s EU-om.
Čelnici EU-a u zaključcima o Bjelorusiji ističu važnost zaštite vanjskih granica EU-a, jačanje borbe protiv trgovine ljudima i krijumčara te pozivaju na hitnu provedbu dogovorenih restriktivnih mjera.
Također pozivaju na hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika u Bjelorusiji i prestanak represije prema civilnom društvu i neovisnim medijima.
Vlada Crne Gore usvojila je Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. sa Akcionim planom za 2022. godinu. Kako je navedeno, za realizaciju ovih aktivnosti predviđena su sredstva u iznosu od 110.000 eura.
Iz Vlade navode da je plan je da se ovim programom poveća broj digitalnih nomada i prepoznatljivost Crne Gore kao atraktivne destinacije za digitalne nomade, jačajući ekonomsku aktivnost u zemlji, najprije kroz podsticanje stranih investicija i pratećom promocijom crnogorskog turizma.
– Programom se definišu strateški prioriteti i ciljevi kod uvođenja viza za digitalne nomade, uslovi za definisanje njihovog statusa, aktivnosti i analize kako bi se ocijenio ekonomski i društveni potencijal, kao i nadležne institucije za sprovođenje aktivnosti, indikatori uspjeha, izvori finansiranja i druga pitanja od značaja za sprovođenje Programa i pratećeg Akcionog plana – objašnjeno je.
DPS-u bliski biznismen i NVO aktivista Aleksandar Damjanović iz Nikšića je u raznim poslovnim transakcijama i donacijama njegove firme i NVO sa Opštinom Tivat u vrijeme dok je tom lokalnom upravom rukovodila kolaicija DPS-SD-HGI, iz opštinske kase najmanjeg bokeljskog grada dobio ukupno skoro 54.000 eura.
Pokazuju to podaci iz arhive Opštine koja je na traženje „Vijesti“, dostavila evidenciju svih plaćanja lokalne uprave Tivta u periodu od početka 2017. do kraja 2020. godine Damjanovićevoj firmi „Dale Company“, odnosno njegovoj NVO Crnogorska kultutrna mreža (CKM). Ukupno je Damjanovićevoj firmi i nevladinoj organiozaciji Opšina Tivat u tom perodu kada je njome vladala koalicvija DPS-SD-HGI, a na mjestu predsjednika Opštine bili dr Snežana Matijević (DPS) i dr Siniša Kusovac (DPS), isplatila 53.685,58 eura.
Damjanović se u javnosti predstavlja kao veliki „crnogotrski patriota“ čija CKM priređuje brojne maje ili više kičaste maninfestacija „širenja ljubavi i poštovanja prema Crnoj Gori i njenim državnim simbolima“. On je često javno iskazivao podršku DPS-u i ostalim “državotvornim strankama“. Damjanović u javnim nastupima stalno žestoko i ponekad uvredljivo napada čelnike nekadašnje opozicije, a sada vladajuće većine u Crnoj Gori, pa je tako nedavno napravio pogrebni krst za aktuelnu Vladu Crne Gore sa natpisom da je ona egzistirala od 2020 . do 2021. godine. Nakon što je SDP zvanično predala inicijativu za izglasavanje nepoverenja kabinetu premijera Zdravka Krivokapića, ali od čega je opozicija međutim naporasno odustala u ponedjeljak, Damjanović je na sajtu CKM-a napisao da je “došlo je vrijeme da se smijeni nesposobna izdajnička Vlada Zdravka Krivokapića i njegovih 11. apostola “ eksperata” koji su sve osim eksperti” i poručio da bi svakom ploslaniku koji u parlamentu glasa protiov Vlade, trebalo dati najveće državno priznanje- Trinaestojulsku nagradu.
Damjanović je, sudeći prema podacima do kojih su došle “Vijesti” posebno dobro i za sebe unosno,sarađivao sa vrhom DPS-a ju Tivtu, tokom trajanja posljednjeg mandata te stranke u lokalnoj vlasti.
Tako je Direkcija za investicije Opštine Tivat, prema podacima iz Izvještaja o sprovedenim postupcima i zaključenim ugovorima kao i fakturama u okviru postupaka javnih nabavki za period 2017-2020. godine sa Damjanovićevom firmom “Dale company” d.o.o. sklopila dva ugovora: 2017. godine – nabavka putem neposrednog sporazuma dnevnika i rokovnika u vrijednosti od 4.130 eura, odnosno 2019.godine, nabavka male vrijednosti putem fakture kojima su kupljeni privjesci i vezovi za narodnu nošnju u vrijednosti od 2.964,50€. U to vrijeme na čelu ove Direkcije bili su Peđa Obradović (DPS) i Marko Petričević (DPS).
Preko Sekretarijata za finansije Optine Tivat koji je u to vrijeme vodila Rajka Jovićević (DPS), Damjanovićeva firma „Dale Company“ je “na ime pruženih usluga i isporuke robe” od Opštine Tivat prihodovala u 2017. godini 14.366,76 eura; u 2018. godini 12.628,77 eura; u 2019. godini 9.825,20 eura, te u 2020. godini 8.270,35 eura.
Iz administracije aktuelnog gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) nisu mogli da precizno odgovore na pitanje “Vijesti” za konkretno koje pružene usluge i isporučenu robu lokalnoj samouptravi su njihovi prethodnici iz bivše lokalnje DPS-SD-HGi vlasti Tivta, Damjanovićevoj firnmi isplatile taj novac u ove četiri godine.
Osim u komercijalnim transakcijama preko “Dale Company”, Damjanović je u protekle četiri godine iz Tivta uzimao javni novac i preko svoje NVO CKM.
„Opština Tivat je NVO Crnogorska kulturna mreža u 2017. godini, na osnovu zaključka predsjednice gđe Snežane Matijević br. 0101-553-409/3 od 05.06.2017. godine, sa stavke Tekuće budžetske rezerve, isplatila iznos od 1.500,00 eura. Pomenuta sredstva su isplaćena za organizaciju programa obilježavanja dana 3. jun – dana kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o nezavisnosti Crne Gore.“- rečeno je „Vijestima“ iz kabineta gradonačelnika Komnenovića.
Precizirali su da je tih 1.500 eura lokalna uprava CKM-u odobrila „na osnovu podnešenog zahtjeva navedene NVO br.0401-553/27/36 od 01.06.2017. godine i na osnovu pribavljenog mišljenja Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnsti br. 0401-553-27/36-1 od 01.06.2017. godine.“ U to vrijeme na čelu ovog Sekretarijata bila je aktuelna predsjednica OO DPS Tivta, mr Dubravka Nikčević. Novac iz gradske kase Tivta CKM-u je tada isplaćem mimo važeće opštinske „Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama“ koja propisuje da se sredstva iz gradskog budžeta NVO-ima mogu dati samo na osnovu javnog konkursa i konkretnih projeketa koje one kandiduju na procjenu posebnoj opštinskoj Komisji za raspodjelu novca namijenjenog finansiranju NVO sektora.
Promotivni destinacijski televizjski spot Nacionalne turističke organizacije (NTO), U društvu prirode, izabran je od Međunarodnog komiteta filmskih festivala u turizmu (CIFFT) u top deset turističkih filmova u svijetu.
Iz NTO-a su kazali da je to prestižno priznanje dodijeljeno na osnovu rezultata učešća na 14 CIFFT festivala turističkog filma tokom ove godine, na kojima je spot osvojio tri nagrade.
„Prvo mjesto je destinacijski spot osvojio na Golden City Gate festivalu, koji je organizovan u okviru turističke berze u Berlinu – ITB Berlin“, rekli su iz NTO-a.
Na tom festivalu biraju se najbolji filmovi i multimedijalni sadržaji u oblasti turizma, a ove godine međunarodni žiri ocjenjivao je 122 filma iz 33 zemlje.
Nakon uspjeha u Berlinu, spot je dobio srebrnu nagradu Silver Award, na Međunarodnom festivalu turističkog filma u Africi ITTFA, u kategoriji Međunarodni turistički destinacijski filmovi.
„Spot je izabran od međunarodnog žirija koji je okupio renomirane profesionalce iz audio-vizuelne produkcije, marketinga i turizma. Predsjednik žirija bio je poznati nagrađivani direktor kinematografije i specijalista za dronove, FC Hamman, koji je radio za najveće brendove u filmskoj industriji kao što su Universal, Disney, the BBC, National Geographic, Discovery Channel, Netflix“, dodaje se u saopštenju.
Spot je treću, bronzanu nagradu, osvojio na Međunarodnom filmskom festivalu u Njujorku – NYF TV & Film Awards, u kategoriji turistički film, u kojoj su se, pored Crne Gore, takmičile i druge evropske i svjetske destinacije, među kojima su Danska, Austrija, Litvanija, Španija, Grčka, Južna Afrika i Australija.
CIFFT, koji čini 14 festivala turističkog filma, podržavaju Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i Evropska komisija za putovanja (ETC).
Tokom posljednje 33 godine, CIFFT nagrađuje najbolji audio-vizuelni sadržaj iz turističke industrije, pozicionirajući se kao najprestižnije takmičenje posvećeno promotivnim turističkim video zapisima širom svijeta.
„Spot U društvu prirode je namijenjen promociji turističke ponude na domaćem, regionalnom i inostranim tržištima, u pravcu održavanja i unapređenja imidža destinacije, animiranja turista da posjete Crnu Goru i što bržeg oporavka turističkog prometa od posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa“, objasnili su iz NTO-a.
Spot prikazuje integralnu crnogorsku turističku ponudu, raznolikost i kontrast destinacije.
„Kombinovanjem autentičnih lica i karaktera sa jedne i vrhunske arhitekture i pejzaža sa druge strane, ukazuje na tanku granicu između prirode i čovjeka i kroz snažan emotivan izraz šalje poruku da su ljudi u Crnoj Gori brižni, topli i nadasve gostoprimljivi i dobri domaćini, te da zahvaljujući bogatstvu i čistoći prirode i raznovrsnosti ponude turisti mogu kvalitetno provesti odmor u Crnoj Gori osjećajući se bezbjedno i mirno“, dodaje se u saopštenju.
Kreator idejnog konceptaspota i marketinške kampanje U društvu prirode je Bojan Joksimović, a režija je povjerena jednom od najuspješnijih crnogorskih reditelja mlađe generacije, Ivanu Marinoviću iz Herceg Novog.
Spot je sniman u produkciji Artikulacija film, producentske kuće iz Podgorice, na čelu sa producentom Ivanom Đurovićem.
„Osim na crnogorskom, spot je urađen na dodatnih sedam jezika – albanskom, engleskom, francuskom, kineskom, njemačkom, poljskom i ruskom, što je od izuzetne važnosti za promociju na različitim ciljnim tržištima”, smatraju u NTO-u.
U Boki se sve do Drugogo svjetskog rata lovorika (lovor), kitila kao božićno drvo, koji uz maslinu smatraju svetom biljkome. I sam njen latinski naziv LAURUS – pobjeda pohvala, slavlje NOBILIS – slavan, glasovit, plemenit to potencira.
U nekim porodicama ta tradicija se zadržala do današnjih dana. I badnjaci su se znali praviti od lovorike . Ili su bili od maslinovog drveta, a kitili su se lovorom .
Običaj je i da se da se pred ulaz u kuću postavi mali lovorov vijenac, kao znak dobrodišlice I slobodnog ulaza. Po podu se razastre lovorovo lišće, kao slama u unutrašnjosti. Uz nalaganje badnjaka u vatru se bacaju i pera lovorike. U pravoslavnim domovima sve ikone o Božićnim praznicima kite se lovorikom.
Lovor ili lovorika (Laurus nobilis) je biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno je stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi su dvodomni, neugledni, žute boje, a plod je modrocrna bobica. Potiče iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaliva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu.
Danas se lovor koristi u hortikulturi, a u kulinarstvu kao začin, i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka.
Lovor – laurel-laurus-nobilis
“Postoji vjerovanje da je mjesto gdje raste lovor, dobro za život”, kaže ing, pejzažne arhitekture Vesna Vidić, projektantica mnogih zelenih javnih površina I privatnih vrtova. Ističe da je I danas lovor popularan I često se sadi u vrtovima, jer se od njega prave žive ograde ( može lijepo da se orezuje), ali raste I kao drvo stablašica koje može da naraste do 15 metara u visinu.
Grčku nimfu Dafne otac pretvorio u lovorovo drvo
Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto i često su ga koristili u vjerskim svečanostima i za ukrašavanje ulaza u kuću. Lovor je bio posvećen bogu Apolonu, a njegov hram imao je krov od lovorovih listova koji su, prije svega, imali ulogu da štite od bolesti, uroka i gromova. Prema legendi nimfu Dafne njen otac, bog Pinios, je da bi izbjegla Apolonovu osvetu zbog neuzvraćene ljubavi pretvorio u lovorovo drvo. Nimfa Dafne nije mogla da zavoli boga Apolona, zato što ju je bog ljubavi Kupidon pogodio u srce svojom otrovnom strelom. Nakon toga, Apolon je nosio lovorov vjenac u znak sjećanja na Dafne.
Lovorov vijenac ukrašavao je i pobjednike Olimpijskih igara, a proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučivalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
Lovor – foto pixbay
Rimljani su lovor zvali laurus, što znači zlato, a ukazuje na njegovu vezu s bogom sunca. Za njih je lovor bio simbol mudrosti i slave i vjerovali su da štiti od gromova, bolesti i zlih duhova. Lovorov list je od davnina korišten kao znak slave i pobjede te su stoga glave starih rimskih imperatora bile ukrašene vijencem od lovorovog lišća.
U Indiji su slava, moć i žrtvovanje lovora simbolizirani u kultu boga Shive što se smatra muževnom i nebeskom moći, znakom pravde i više ljubavi. “Kao što sunce kao Božje oko sve vidi i ljudima omogućava da vide, tako i lovor otkriva sve ono što je skriveno”.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Hristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva.
Lovor
Lijek i začin
Lovorov list sadrži eterična ulja, tanine, terpene, aromatske materije, minerale poput natrija, kalija, magnezija i željeza, dijetalna vlakna, vitamine A, C i B. Kao lijek djeluje antioksidativno, protuupalno i antivirusno.
Zato se koristi kao lijek protiv kašlja, bolova i problema s kosom i kožom. Kada se zapali lovoro list ispušta linalol, aromatični spoj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. U dimu se nalaze i drugi vrijedni sastojci koji djeluju na smanjenje stresa i glavobolja. Od lovora se dobija jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje i preventivu jer čisti limfni sistem.
U primorskim krajevima lišće se se i danas upotrebljava prilikom konzerviranja i oblaganja suvog voća. Kao začin u jela poput juha, variva, marinada i tamnih umaka stavljaju se suvi lovorovi listovi. Slaže se s jelima od povrća, mesa, pečenjima, pa čak i desertima.
Imena kao što su Lovro, Lovorka, Lovrenac, Lora, Loreta, Lara, Dafne i neka druga potiču od lovora. Postoji vjerovanje da lovor pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima neko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
Provjerom zdravstvenih potvrda koje su u Francuskoj uvedene u cilju borbe protiv pandemije koronaviusa otkriveno je 11.000 krivotvorenih potvrda, prenosi Anadolu Agency (AA).
Ministar unutrašnjih poslova Francuske Gerald Darmanin za kanal ”France 2“ izjavio je kako su zbog pogoršane epidemiološke situacije pooštrene provjere zdravstvenih potvrda.
Darmanin je rekao kako je otkrivena mreža ljudi koji su izdavali krivotvorene potvrde. Sigurnosni zvaničnici su zaplijenili 11.000 potvrda i slobode lišili 400 osoba.
Dodao je da oni koji su shvatili grešku nošenja krivotvorene potvrde neće biti procesuirani.
Ustavna komisija Francuske 5. augusta je odobrila zdravstvene potvrde, koje su na snagu stupile 9. augusta. Odnose se na dokumentovanje vakcinisanih osoba, što je potrebno za ulazak u zatvorene prostore s kapacitetom većim od 50 mjesta, restorane, kafiće, muzeje, zabavne parkove i tome slično. Za ulazak mogu pokazati i negativan PCR test ne stariji od 72 sata odnosno potvrdu da su u posljednjih šest mjeseci prebolovali bolest.
Ranije je uvedena obavezna vakcinacija medicinskih radnika i vatrogasaca protiv COVID-19 do 15. septembra. Na protestima koji su održavani nekoliko sedmica učestvovalo je stotine hiljada ljudi.
Posljednji objavljeni podaci pokazuju kako je postotak pozitivnih testova na COVID-19 u Francuskoj 6,7.
U zemlji je zaraza koronavirusom potvrđena kod više od 8,39 miliona ljudi, a od posljedica uzrokovanih infekcijom umrlo je 120.983.
Izložba slika akademske slikarke Sare Savić pod nazivom „Dok pokušavamo da opravdamo naše postojanje” biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u petak, 17. decembra 2021. godine u 19 sati.
„Ne mogu ne primijetiti jaz koji je stvoren između čovjeka i prirode, te osjećaj trenutne disharmonije u tom odnosu pokušavam otkloniti i ponovo ostvariti direktnu konekciju sa prirodom. Grebanjem površine želim da postignem teksture slične onima u prirodi, a povremeno slikanje sopstvenim rukama ili čak ostavljanje otisaka prstiju na radu predstavlja pomirenje sa istom. Ostavljanje traga u bilo kojem obliku jeste stalna potreba čovjeka da dokaže, ali i opravda svoje prisustvo.”, zapisala je autorka o svom djelu.
Sara Savić je vizuelna umjetnica rođena 10. marta 1997. godine u Tesliću, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Derventi. Akademiju umjetnosti na Univerzitetu u Banjoj Luci upisuje 2016. godine, na odsjeku likovnih umjetnosti, smjer – slikarstvo. Diplomirala je u julu 2020. godine. Trenutno je student Master studija na Univerzitetu u Ljubljani, Fakultet društvenih nauka, na odsjeku za Kulturologiju, program – Kulturne studije. Imala je više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Umjetnica će na svom prvom predstavljanju likovnoj publici u Tivtu izložiti radove iz dva ciklusa, „Isprepleteni” i „Ostavljajući tragove”. Izložbu koja će biti postavljena u galerijskom prostoru na prvom spratu svečano će otvoriti istoričarka i tetičarka umjetnosti Marija Saičić na platou ispred galerije.
Najstarija svjetska aviokompanija, nizozemski KLM, uskoro će i službeno najaviti ljetni red letenja u kojem će biti i novosti za hrvatsko tržište. Naime, KLM će značajno povećati broj sedmičnih operacija između Amsterdama i Dubrovnika.
Linija između Dubrovnika i Amsterdama uvedena je u ljeto ove godine, nakon pune 33 godine, a letovi su između dva spomenuta grada u špici sezone prometovali svakodnevno.
S obzirom na odličan interes putnika, KLM planira u ljeto sljedeće godine prometovati između Dubrovnika i Amsterdama čak dva puta dnevno odnosno 14 puta sedmično, a pritom će zadržati i dva dnevna leta prema Zagrebu te čak tri dnevna leta prema Splitu.
KLM će u špici ljetne sezone sljedeće godine imati čak 7 dnevnih odnosno 49 sedmičnih letova prema Hrvatskoj. S obzirom na kvalitetu usluge i široku mrežu destinacija ovog avioprijevoznika i svog glavnog čvorišta u Amsterdamu, nema sumnje da će i sljedećeg ljeta ovaj avioprijevoznik dovoditi značajan broj turista u hrvatske zračne luke.
Ovaj nizozemski avioprijevoznik trenutno prometuje dva puta dnevno prema Zagrebu, a uskoro će nakratko pokrenuti i liniju između Splita i Amsterdama, u vrijeme oko Božića i Nove godine.
Arancini ili orancini, ušećerene kore naranče, je tradicionalna primorska grickalica, za koju vjerujemo da ste je makar jednom probali. Kad se rade od limunove kore nazivaju se limuncini, a pripremaju se, istina puno rjeđe, i od kore grejpa.
Arancini su se u prošlosti najčešće pripremali zimi za svečanosti i nudili gostima kao “bomboni”. Domaćice su ih koristile i tokom čitave godine kao dodatak kolačima. Navodno su stari Rimljani arancine i ušećerene bademe darivali prijateljima.
Arancini se i danas pripremaju za kućne potrebe. Međutim, oni su postali i zanimljiv tržišni proizvod. Na tržištu se pojavljuje sve više proizvođača arancina koji nude kao suveniri (Hrvatska).
Iako ima više recepata za pravljenje arancina, ušećerenih kora od naranči, objavljujemo jedan, čini nam se, vrlo jednostavan recept.
Sastojci i postupak pripremanja
Sastojci potrebni za pripremu arancina:
½ kg kora od naranče (naračna ne smije biti prskana)
½ kg šećera
šećer za posipanje
masni papir
Kore naranče izrežu se na rezance, širine 1/2 cm, i kratko prokuhaju u vodi (samo da baci ključ). Vruća voda iz lonca zamijeni se hladnom vodom i ovaj postupak kuhanja i zamjene vode ponavlja se tri puta. Poslije trećeg, kratkog prokuhavanja odstranjuje se unutarnji dio kore (bijeli dio).
Kore se potom izvagaju i dodaje im se ista količina šećera. Smjesa potom treba da odstoji 24 sata. Nakon toga u smjesu se dodaje voda (½ dcl vode na ½ kg kora) i sve se kuha na laganoj vatri. Kad ispari sva voda i šećer se upije u kore, kore se pažljivo vade.
Kore se potom uvaljaju u šećer za posipanje. Svaku koricu treba posebno odvojiti, složiti na masni papir i ostaviti da se dobro osuše. Nakon sušenja kore se slažu u staklene tegle.
Izložba “Šotografija” Bože Vukičevića, fotoreporetera Slobodne Dalmacije, otvorena je u četvrtak na otvorenom, pred splitskom Peškarijom i na sjevernom zidu zgrade.
Tridesetak panoa s prizorima hrvatskog podmorja otkriva svijet koji mali broj ljudi uživo može vidjeti. Božo, oduševljeni ronioc i majstor svoga zanata, na ovaj je način izvukao iz dubina brodske olupine, amfore, koralje, gorgonije, ribe, rakove i zadivljući biljni svijet pod morem.
Uostalom, vodio se pricipom svih pravih ronioca – na dnu se ne ostavlja ništa. “Uzimaju” se samo slike.
Fotografije su nastale kroz zadnjih petnaestak godina duž obale, od rta Kamenjak u Istri do Molunata u Konavlima.
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX
– Počeo sam se ovim intenzivno baviti još 2006. godine, kada smo objavili prvo izdanje Otvorenog mora čiji je urednik bio Ivica Flesch. Tada smo izdanje predstavili i na Nautičkom sajmu u Zagrebu.
Flesch je znao da ronim, a kako je ideja bila da budemo drugačiji, originalni, odlučili smo čitateljima približiti svijet u koji pristup imaju samo ronioci. Trebalo je, naravno, svladati nove tehničke vještine, a i sama oprema za takvo snimanje je veoma skupa, ali, sve se to vratilo i isplatilo.
Otvorile su nam se nove teme, moglo se pisati o podvodnom ribolovu, podvodnoj arheologiji, sportovima poput ronjenja na dah – i sve to dokumentirati slikom, kaže Vukičević.
Snimanje pod morem, napominje on, ima i ograničenja, u prvom redu tehničkih – oprema se ne može mijenjati i prilagođavati kao na suhom, a bez blica sve bi one žarke boje morskih organizama bile sive.
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX
Osobito ga pak privlače arheološka otkrića, i s arheolozima surađuje već niz godina.
– To je nešto posebno, kada se otkrije, recimo, antički brodolom. Kada ga arheolozi pronađu – u pravilu slučajno – biti možda treća ili peta osoba koja dolazi u kontakt s predmetima koje je more čuvalo daleko od ljudskih očiju dvije tisuće godina – evo, sav se naježim, kaže Božo.
Njegovu su izložbu posjetli kolege fotografi i novinari svih generacija, a direktor Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić na otvaranju je kazao kako ovakvom događaju ne treba buka ni razglas; ovakvu ljepotu treba promatrati u tišini.
Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Split, dodala je kako ovi radovi odlično prezentiraju ljepote našega mora i obale a i sama Turistička zajednica koristi ih u svojim propagandnim materijalima.
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX
Božin posao je i fizički naporan – svjedoči o tome fotografija koju mu je darovao Ivica Flesch, a nastala je nakon izrona. Flesch joj je dodao i par simpatičnih stihova. Što se već spomenutog mira i tišine koja se osjeća na radovima tiče, Ante Verzotti je citirao Božnu mudrost:
“Kad se posvađaš s ženom, zaroni”.
Uz svaku fotografiju je QR kod i svaki posjetitelj može pomoću njega “kliknuti na more“ te na portalu Slobodne Dalmacije pročitati zanimljivu priču vezanu uz pojedini rad.
Izložba je dio adventskog programa Kliknimo na kulturu, a organizirana u suradnji TZ Splita, Grada Splita i Slobodne Dalmacije.
