U okviru kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore za narednu godinu, među 16 planiranih projekata u Herceg Novom, koji će se finansirati preko Uprave javnih radova, uvrštena je i autobuska stanica sa pristupnim putem.
Kako je za RTHN rekao vd direktora Uprave javnih radova Boro Lučić , ovaj projekat je jedan od prioritetnih i u završnoj je fazi.
– Nadamo se da ćemo tokom januara ili februara raspisati tender za izgradnju pristupnog puta, kako bismo to riješili prije ljetne turističke sezone. Nakon sezone, a moguće i tokom nje, krenućemo sa radovima na autobuskoj stanici – saopštava on.
Projekat će se, kako je rekao, odnositi na sav saobraćaj u Igalu, a sve će biti spremno za sezonu 2023. godine.
– Imaćemo jednu autobusku stanicu koja će ispunjavati sve uslove koji se od nje traže u narednih 50-60 godina i to će biti zamajac u razvoju našeg grada – istakao je Lučić.
Izgradnjom obilaznice, koja bi išla od Sutorine preko Ratiševine, Mokrina, Kamenog, Kuta i Sasovića, namjera je da se zaobiđe i rastereti glavno gradsko jezgro. Ova deonica trebalo bi da se nastavi tunelom koji će povezivati Zeleniku i Lušticu, a izgradnjom tunela “Spas” oko Budve i bulevara od Tivta do Jaza biće izgrađen novi saobraćajni sistem u Boki, koji bi regulisao urušavanje tokom Herceg Novi i Luštica, zaključio je Lučić.
Koronavirus probleme stvara mnogim zemljama. Zbog pretrpanih bolnica, nizozemski COVID pacijenti prevoze se u Njemačku, gdje četvrti val pandemije također uzima maha. I dok Europa na cijepljenje još poziva starije stanovništvo, Izrael je počeo s cijepljenjem djece od 5 do 11 godina.
Milion i 200 hiljada djece u Izraelu u dobi je između pet i 11 godina. Prema anketi, 41 posto roditelja najavilo je da će cijepiti djecu, 38 posto je protiv, a 21 posto – neodlučno. Svojeg devetogodišnjeg sina Davida cijepio je i premijer Naftali Bennett.
– Važno je cijepiti se kako djeca ne bi oboljela od COVID-a, ali i kako virus ne bismo prenijeli roditeljima i starijim osobama koje bi zbog toga mogle umrijeti, rekao je mali David.
Djeca će se cijepiti Pfizerovim cjepivom koje je, stiže vijest iz SAD-a, pokazalo 100-postotnu učinkovitost kod adolescenata od 12 do 15 godina – i to četiri mjeseca nakon druge doze. Istodobno, američki State Department savjetovao je da se ne putuje u Njemačku zbog ubrzanog širenja koronavirusa u toj zemlji. Većina božićnih sajmova otkazuje se.
– To je baš tužno. Mislim da se sve moglo regulirati zabranom dolaska necijepljenima. Štandovi su mogli biti razmaknuti, komentirala je stanovnica Dresdena Sarah Krell.
U Njemačku se zbog pretrpanih bolnica prevoze nizozemski pacijenti. U toj zemlji škole su otvorene, no učionice sve češće prazne jer se zaraza proširila među djecom, a problem je i sve veći nedostatak učitelja koji također obolijevaju.
– Moj razred u karanteni je od četvrtka i brzo smo se prebacili na učenje na daljinu kako ne bismo propustili nastavu, rekla je Elisa van Mierlo, učiteljica u Nizozemskoj.
– Sve je ovo zastrašujuće jer djeca mogu imati blage, gotovo neprimjetne simptome. Kao baka o tome vodim računa bez obzira na to što sam cijepljena, nikada se ne zna, rekla je Ans van de Liefvoort, baka učenika.
Prognoze za Evropu za sada nisu optimistične. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, do proljeća iduće godine mogle bi umrijeti još stotine tisuća Europljana.
Pozorišna predstava “Pluća” rađena u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Gradskog kazališta Sisak biće izvedena, u sklopu novembarskih dana, u srijedu 24.novembra sa početkom u 20 sati. Tekst je napisao Duncan Macmillan a režiju potpisuje Aida Bukvić. U predstavi igraju Jadranka Đokić i Amar Bukvić.
“Pluća” su pozorišna priča o modernom paru, ekolški osviještenom i urbanom, uvjerenom da rade dobro za Zemlju. Ali što kad požele dijete? Tu neobičnu priču o problemima s kojima se susreću mlade generacije priča predstava Teatra EXIT.
“Mladi, obrazovani i ekološki osviješteni, recikliraju, gledaju dokumentarce i art filmove, čitaju knjige o pravim stvarima, voze se biciklima i kupuju od onih koji ne izrabljuju. Ali, se i voze automobilima, kupaju u kadi i ponekad ostave vodu da curi bez prave potrebe. Može li se imati dijete i istovremeno biti ekološki osvješten, tek je jedna od dilema koja će se pojaviti kada jednog popodneva On „predloži dijete“. A Ona se previše brine, previše razmišlja i ima veliku, zaista veliku potrebu razgovarati o svemu, razmotriti stvari jer sve učinjeno mora biti i dobro promišljeno”, službeni je opis predstave.
“Pluća”su duhovit, emotivan, ponekad i brutalno iskren mentalni slalom generacije kojoj je propitivanje imperativ, a nesigurnost odavno postala stil življenja.
Vlada Hrvatske uvela je kazne od 30.000 do 50.000 kuna (od oko 4.000 do oko 7.000 eura) za nepoštovanje covid propusnica u javnim institucijama, rekao je poslije redovnog sastanka vlade ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
“Definisali smo obavezu predočenja covid-potvrda u javnopravnim tijelima. Kroz pojam javnopravna tijela smo obuhvatili zakonodavno, izvršno i sudsko tijelo, tijelo državne uprave, drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne, pravne osobe koje imaju javna ovlašćenja i pravne osobe koje obavljaju javnu službu. Definisali smo i odgovorne osobe u tim tijelima”, rekao je Malenica.
On je dodao da su predviđene sankcije za odgovorne osobe koje ne poštuju odredbe ovog zakona.
„Dakle, novčane kazne u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna i vjerujem da ćemo nakon istupa ministra (zdravlja Vilija) Beroša podstaći čelnike tijela i sve odgovorne osobe u tim tijelima državne uprave da poštuju odluke štaba i poštuju odredbe zakona. Zapravo smo svi zajedno u ovoj borbi da ova pandemija što prije prođe i da bude što manje zaraženih i što manje umrlih”, kazao je Malenica.
Prije Malenice ministar zdravljaVili Beroš komentarisao je, između ostalog, i subotnji protest.
Beroš: “Nemojte biti licemjeri”
Izgleda da smo iznjedrili novi moto na subotnjim protestima: Misli na sebe, ugrozi druge! Misli na sebe, zarazi druge!”, rekao je Beroš.
“Nemojte biti licemjeri, nemojte izbjegavati testiranje, nemojte izbjegavati mjere, nemojte izbjegavati vakcinaciju, a na kraju kucati na vrata preopterećenog zdravstvenog sistema. To je licemjerje”, rekao je Beroš.
Nijesu svi ljudi na protestu bili ravnozemljaši, rekao je Beroš, dodavši da je bilo i ljekara i intelektualaca.
Komunalni inspektori Opštine Tivat su tokom vikenda, na poziv gradjana da se na privatnom placu u neposrednoj blizini kružnog toka na putu ka Radovićima nalaze kamioni koji vrsše nelegalno deponovanje građevinskog otpada, izašli na lice mjesta i zatekli kamione firme ‘Cijevna komerc’ u prekršaju.
Za evidentirani prekršaj komunalni inspektor je Sudu za prekršaje u Kotoru podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog lica doo ‘Cijevna komerc’ sa sjedištem u Podgorici i odgovornog lica u pravnom licu, izvršnog direktora, Danila Petrovića iz Podgorice – saopšteno je danas iz Opštine Tivat.
Odlaganje zemlje i otpada foto Opština Tivat
Iz Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor apeluju na vlasnike privatnih parcela da se savjesno odnose prema svom vlasništvu i ne dozvoljavaju neodgovornim pojedincima i firmama da odlažu otpad na njihovim parcelama, jer se, prema Zakonu o zbrinjavanju otpada, zbrinjavanje vrši na lokaciji koja je za tu namjenu određena prostorno planskim dokumentom, kao i u postrojenjima ili objektima koji ispunjavaju uslove utvrđene zakonom.
U suprotnom, prema vlasnicima parcela komunalni inspektori će preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Napominju da vođenje upravnog postupka iziskuje dodatne troškove koje je u tom slučaju, dužan da snosi vlasnik parcele.
Naši prvi morski susjedi Talijani odlučili su razviti mrežu vjetroelektrana na moru, duž svoje obale, a ovih dana su izvijestili javnost i da su za taj pothvat dobili široku paletu interesa. Talijansko Ministarstvo ekološke tranzicije izvještava da nastavlja s radom usmjerenim na poticanje razvoja nove generacije plutajućih elektrana na moru smještenih uz talijansku obalu, prenosi Morski.hr.
Na kraju prvog kruga sastanaka i poziva za podnošenje interesa, Ministarstvo je izvijestilo da je zaprimilo 64 iskaza interesa, od čega 55 tvrtki i poslovnih udruga. Osim toga, u raspravama su sudjelovale tri udruge za zaštitu okoliša, WWF, Legambiente i Greenpeace, kao i sedam drugih organizacija i znanstvenika koji zastupaju interese u sektoru električne energije te razvoju i istraživanju na Jadranu i Mediteranu.
Ispitano deset projekata za Jadran
Najmanje 20 zainteresiranih strana predložilo je detaljne projekte, koji u mnogim slučajevima uključuju plutajuće vjetroelektrane, smještene više od 12 milja od obale. Ukupno je ispitano 40 projekata plutajućih vjetroelektrana na moru, s više od 20 prijedloga koji se uglavnom nalaze uz obalu Sicilije i Sardinije, dodatnih 10 za jadransku obalu, a ostali su raspoređeni između Jonskog i Tirenskog mora.
Italija je krenula aktivno postavljati temelje za razvoj svog offshore energetskog sektora. U veljači je talijanski premijer Mario Draghi postavio novog ministra i tu ulogu dodijelio fizičaru Robertu Cingolaniju. Ministarstvo je usredotočeno na politiku održivosti zemlje, a mnoge odgovornosti za energetsku politiku prebačene su na novo ministarstvo nakon što ih je prethodno nadziralo šire usmjereno ministarstvo za industriju.
Objavljujući rezultate prvog kruga sastanaka, novo ministarstvo je kazalo da je u planu daljnji krug sastanaka. Očekuju da će istražiti moguće sinergije koje proizlaze iz opskrbe više postrojenja u istim morskim područjima, nakon čega namjeravaju podijeliti svoja iskustva s udrugama za zaštitu okoliša i ostalim sudionicima.
U rujnu 2021. godine započeli su radovi na prvoj vjetroelektrani koja će se nalaziti u Italiji i na cijelom Mediteranu. Projekt koji se sastoji od 10 vjetroturbina gradi se u blizini luke Taranto u južnoj Italiji.
Predloženo je više od 50 projekata vjetroelektrana za lokacije duž talijanske obale. U listopadu je predložen novi projekt za vode Brindisija u južnom Jadranu, koji bi s 1,2 GW mogao postati prva velika vjetroelektrana u Italiji.
Velika tragedija na autocesti u Bugarskoj Foto: Stoyan Nenov / Reuters
Velika tragedija na autocesti u Bugarskoj. Četrdeset i šest osoba poginulo je u autobusu koji se zapalio jugozapadno od Sofije. Riječ je o autobusu iz Sjeverne Makedonije koji se vraćao iz Istanbula. Preživjelo je sedam osoba, a među poginulima je i 12 maloljetnika. Uzroci nesreće još se utvrđuju.
Nesreća se dogodila noćas oko dva sata. U to vrijeme autobus je već više od 7 sati bio na putu iz Istanbula, a pretpostavlja se da je udario u zaštitnu ogradu i zapalio se. Prizori su potresni – putnici su izgorjeli do neprepoznatljivosti.
– Nikada nisam vidio takvo što. Unutra su ljudi pretvoreni u prah. Zato ne možemo reći njihov broj ni identitet. Najprije se mora obaviti identifikacija, rekao je Bojko Raškov, bugarski ministar unutarnjih poslova.
Nesreća se dogodila 30-ak kilometara južno od Sofije na autocesti Sofija – Blagoevgrad, kod mjesta Bosnek. Autobus kompanije “Besa trans”, koja organizira turističke i šoping-ture, vraćao se iz Istanbula u Skoplje. Stradali su uglavnom mladi između 20 i 30 godina, a među putnicima je i 12 maloljetnika. Poginuo je i vozač autobusa.
Sedam preživjelih putnika s opeklinama prevezeno je u bolnicu Pirogov u Sofiji. Izvan su životne opasnosti, a za dan-dva bit će prevezeni u bolnicu u Skoplju. Ozlijeđene je u Sofiji posjetio premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev s resornim ministrima.
– Pacijenti imaju ozljede, kontuzije, ali odlično ih liječe naši bugarski kolege. Želim zahvaliti ravnatelju bolnice Pirogov, rekao je Venko Filipče, ministar zdravstva Sjeverne Makedonije.
– Svi putnici su građani Sjeverne Makedonije, ali različitih nacionalnosti. Imamo građanina iz Preševa u Srbiji koji je sa zaručnicom iz Kumanova putovao u Istanbul na izlet. Jedan je belgijski državljanin, rekao je Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije.
Navodno su preživjeli na stražnjem dijelu uspjeli razbiti staklo i izaći iz autobusa u plamenu. Kao uzrok nesreće spominje se pogreška vozača ili tehnički kvar koji zasad nije utvrđen. Na istom dijelu autoceste i 1996. dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginulo 16 ljudi.
neće sidrišta brodova na svakom dijelu svoje obale – detalj iz priobalja Đuraševića foto S.L.
Grupa mještana Krtola uputila je peticiju predstavnicimna Opštine Tivat, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) i obrađivačima izmena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Tivat, tražeći da se pri izradi tog osnovnog planskog dokumneta koji tretira cijelo područje opštine Tivat, odustane od nekih mještanima neodgovarajućih djelova programskog zadataka datog obrađivaču.
Vlada Crne Gore je 23.septembra usvojila zaklučak o potrebi izrade izmena i dopuna aktuelnog PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020.godine, a za rukobodica izrade plana imenovala je diplomiranu arhitekticu Aleksandru Tosić-Jokić.
U peticiji koja nam je danas dostavljena preko 300 mještana Krtola koji su je potpisali, od nadležnih u lokalnoj upravi i državi traže da odustanu od ucrtavanja uz kroljsku obalu, niza novih privezišta i sidriđša za jahte i manja plovila, kao i da se odustane od namjere smanjenja planiranih površina za građenje u korist više zelenih zona. Potpisnici peticije posebno naglašavaju činjenicu da, kako kažu, „mještani do sada nisu učestvovali, niti bili upoznati sa bilo kakvom namjerom za izmjenama tivatske planske dokumentacije“.
„Tražimo da se u odedbama novog plana, ne mogu unijeti bilo kakva sidrišta-privezišta u obalnom području od stare ciglane KO Đuraševići, pa zaključno sa teritorijom KO Gošići, odnosno na cijeloj obali krtoljskih katastarskih opština. Ujedno trađimo da se sve već predviđene zone gradnje prikazane važećim PUP-om i važećim DUP-ovima, ostave na snazi, te da se mještani kao vlasnici zemljišta ne kažnjavaju zato što nisu mogli ili nisu htjeli da grade na sada slobodnim parcelama“- stoji u peticiji koju je svojim potpisima do sada podržalo više od 300 Krtoljana.
Krtoljani ne žele sidrišta jahti na svakom dijelu ispred svoje obale – foto S.L.
U obrazloženju svojih zahtjeva, oni su naveli da je i ranije u nekolio navrata pokušavano „ucrtavanje zona i planiranje raznih sidrušta“ u akvatorijumu Tivatskog zaliva pred obalom Krtola, a što su mještani energično odbijali jer ta „sidrišta nikome ne odgovaraju“. Naime, prema u međuvremenu još zvanično neusvojenom Nacrtu izmjene i dopuna DSL „Dio sektora 27 i Sektor 28“ je 2018. godine naručila Vlada tadašnjeg premijera Duška Markovića (DPS), a napravio je radni tim pod rukovodstvo arhitektice Ksenije Vukmanović, na prostoru od Solila na istoku do Krašića na zapadu, ucrtana su čak tri velika sidrišta za jahte na kojima bi se mogla istovremeno usidriti ukupno 42 broda, dužine od 12 do čak 100 metara, te još čitav niz manjih privremenih ili stalnih privezišta i pristaništa za jahte na ovom dijelu krtoljske obale.
“Tivatsaki zaliv je jako malen, biodiverzitet jako osjetljiv, a eventualna sidrišta u tom potezu bila bi katastrofalna za biljni i životinjski svijet podmorja. Nikakva Studija opravdanosti ne može dati pozitiotivan stav o tome, a raniji pokušaji Ministartva i Morskog Dobra da na krtoljskoj obali Tivatskog zaliva predvide grandiozna sidrišta, bezuslovno su bili odbačeni.Ovo i iz razloga što neka navodna Studija opravdanosti nije bila pozitivna i nikada nije usvojena, ali to nijje spriječilo predlagača da nam takvo rješenje ponude u formi Nacrta plana (DSL “Dio sektora 27 i sektor 28”) koji jasno nije prošao.”- piše u obrazloženjuj stava Krtoljana zašto su protiv velikih sidrišta za jahte na samo par stotina metara od obale ovog dijela Tivatskog zaliva.
Obrazlažući zašto se protive smanjenju građevinskih zona iz aktuelnih planova u korist više zelenih površina koje bi trebale biti definisane u izmijenjenom i dopunjenom PUP-u, Krtoljani ističu da “već stečena prava po ranijim urbanističkim rješenjima, a po kojima su mnogi mještani i vlasnici zemljišta započeli postupak dobijanja dozvola za gradnju, treba da ostanu kako jeste”.
“To što određene lokacije još nisu privredne namjeni ne znači da ih treba brisati i prevoditi u zelene pojaseve, a ave sa ciljem da se te površine za gradnju imaju “prikačiti” nekom tajkunskom investotoru”- piše u obrazloženju zahtjeva mještana Krtola.
Građani traže i da “privatna svojina u zoni morskog dobra bude neprikosnovena, te da se razni javni sadržaji i plažni djelovi imaju planirati isključivo na državnom-društvenom zemljištu”.
U okviru Programa povodom Dana opštine Kotor, OJU „Muzeji“ Kotor organizuje program „Stara vještina za novo doba“, izložbu radova sa radionice izrade dobrotske čipke koju je od 19. oktobra do 20. novembra vodila čuvarka ove vještine Nadežda Nada Radović.
Otvaranje će biti u petak 26. novembra 2021. godine u 18 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu uz obavezno poštovanje važećih epidemioloških pravila i preporuka.
Opštinska javna ustanova „Muzeji“ radionicama daje doprinos održivosti i vitalnosti vještine izrade dobrotske čipke kao zaštićenog nematerijalnog dobra Crne Gore.
U toku trajanja Male maštovite fešte koju je Turistička organizacija Herceg Novi organizovala od 07.-14.11. kroz evropski projekat Wonder, primijećeno je veliko interesovanje roditelja i najmlađih za prvom izrađenom brošurom „Herceg-Novi, vodič za djecu – Chil friendly guide“. Uvažavajući potrebe, Turistička organizacija je u tijesnoj saradnji sa direktorima četiri novske osnovne škole, mališanima distribuirala 1.400 primjeraka ovog promo materijala.
Sadržaj brošure podijeljen je u dva dijela i ima edukativni i zabavni karakter. Kroz kratke, djeci prilagođene tekstove, najmlađa populacija upoznaje se sa gradom, tvrđavama, kulturom, zanimljivim mjestima, znamenitim ljudima koji su u njemu živjeli i stvarali… Vodič je izrađen dvojezično, na našem i engleskom jeziku, kako bi baza djece koja ga mogu koristiti bila što šira. Namijenjen je kako malim Novljanima tako i mališanima koji kao posjetioci dolaze u naš grad. Tekstove prate pažljivo odabrane fotografije i animacije koje ovaj edukativno zabavni materijal čine slikovitijim i zanimljivijim.
Foto TO Herceg Novi
Prvi „Herceg-Novi, vodič za djecu – Child friendly guide“ kreiran je i štampan u okviru događaja „Mala maštovita fešta“ koju je organizovala Turistička organizacija Herceg Novi od 07.-14.11. kroz evropski projekat Wonder. Svojim prisustvom na aktivnostima, djeca su promovisala različite oblike sportskih, kulturnih, zabavnih, edukativnih i kreativnih sadržaja zbog dodatnog prilagođavanja najmlađima, a sve u cilju prepoznavanja Herceg Novog kao child-friendly. Takođe, mališani su pokazali da je promo materijal izrađen po njihovoj mjeri, nezaobilazna karika na putu do veće vidljivosti destinacije prilagođene za boravak djece, koja su na emitivnim tržištima, prepoznata kao značajna ciljna grupa.
Zahvaljujemo svima koji su donirali fotografije ili svojim sugestijama i savjetima iz specifičnih oblasti unaprijedili kroz projekat Wonder zadati koncept za izradu Vodiča, te na taj način postali dio tima koji je kreirao prvi turistički promo materijal za najmlađe.
Za sve zainteresovane brošura je dostupna u informativnim biroima Turističke organizacije Herceg Novi, na glavnom gradskom trgu i u Igalu.
