Srbija je u četvrtak premašila pet miliona datih doza vakcina protiv covida 19 i na snagu su stupile relaksirajuće epidemiološke mjere kojima se ukida ograničenje radnog vremena, dopuštaju sportske manifestacije i masovni skupovi uz ograničen broj publike i sudionika.
Veleposlanici država članica Evropske unije dogovorili su se u srijedu da se zbog povoljne epidemiološke situacije Srbija, uz Sjedinjene Države, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Tajvan, stavi na popis sigurnih zemalja iz kojih se može putovati u EU.
Srbske zdravstvene vlasti objavile su da je od početka imunizaacije 24. decembra 2020. zaključno s 16. junom dato ukupno 5.029.548 doza vakcina protiv corona virusa – od toga su 2.668.973 osobe primle prvu dozu, a dovakcinisano ih je 2.360.575.
Postotak ukupno vakcinisanih je oko 44,3 %, dok je 40,07 posto stanovnika primilo obje doze, a u kampanji prednjači Beograd s više od polovice – 52,2 posto, vakcinisanih građana.
U četvrtak je počela i isplata po 3.000 dinara (oko 25 eura) svim građanima koji su vakcinu primili do 31. maja, jedna od mjera kojim država potiče kampanju vakcinisanja.
Odluku Kriznog štaba o popuštanju epidemioloških mjera na državnoj razini prati i uredba kojom se dopuštenje ulaska u Srbiju stranim turistima s kruzera koji krstare Dunavom uz negativan brzi antigenski test.
To važan je korak prema oporavku cjelokupne ekomomije i poboljšanju ekonomske situacije u zemlji, ocijenila je ministrica trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.
Udruga organizatora festivala saopštila je da je od vlasti dobila saglasnost za održavanje festivala pod uslovom da posjetitelji imaju potvrdu o cijepljenju, antitijela nakon preboljenja covida 19 ili su negativni na PCR ili brzom antigenskom testu.
Dopuštenja su među prvima dobili junski festival Arsenal u Kragujevcu i novosadski Exit u srpnju, koji ove godine obilježava dva desetljeća postojanja, a organizatori najavljuju spekatakl uz brojne zvjezde svjetske muzičke scene.
Dozvole očekuju i festivali u avgustu – Lovfest i Beerr fest u Beogradu i te za jazz festival Nishvil u Nišu.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori u posljednjih 24 sata zabilježen je jedan smrtni ishod od posljedica korona virusa, a registrovano je 19 novoinficiranih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 16. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1345 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 19 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Budva
5
Herceg Novi
3
Pljevlja
3
Bijelo Polje
2
Tivat
2
Podgorica
1
Berane
1
Bar
1
Rožaje
1
Ukupno
19
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom i to kod pacijenta iz Podgorice, 70 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1604.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 39 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 359.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100020.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani i saradnici boravili su u radnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje su sa predsjednikom lokalne samouprave Stevanom Katićem razgovarali o nastupajućoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sa akcentom na koordinaciju i zajednički rad inspekcijskih službi sa državnog i lokalnog nivoa.
Sastanku su ispred UIP prisustvovale pomoćnica direktora Ana Vujošević i glavna inspekorka rada Angelina Međedović, dok su ispred lokalne samouprave bili gradski administrator Nenad Đorđević, načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković i pomoćnik sekretara za finansije i lokalne javne prihode, Stevo Vlaović.
Jučerašnji sastanak uslijedio je kao plod rada Nacionalnog koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone, kojeg je formiralo Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Prema riječima predsjednika Katića, fokus razgovora je bila ljetnja turistička sezona, za koju se očekuje da bude intenzivirana za 10 do 15 dana.Samim tim, i koordinacija između Uprave za inspekcijske poslove, Opštine Herceg Novi i inspekcijskih službi će u narednom periodu biti intenzivnija.
-Tokom naredna dva dana formiraćemo lokalno Koordinacino tijelo za praćenje ljetnje turističke sezone, gdje će biti svi predstavnici kada su u pitanju službe koje se bave problematikom funkcionsanja grada u toku ljetnje turističke sezone. Pored Uprave za inspekcijske poslove, tu će biti i predstavnici Uprave policije, Službe zaštite i spašavanja, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kao i lokalnih inspekcijskih službi. Siguran sam da ćemo u narednom periodu uspostaviti jedan dobar sistem funkcionisanja, jer očekujemo da, bez obzira na sve, ova turistička sezona bude jako uspješna. To vidimo po najavama i razgovorima koje imamo sa predstavnicima turističke privredei mislim da definitivno idemo ka jednoj dobroj ljetnjoj turističkoj sezoni, kazao je predsjednik Katić o dodao da je iz tog razloga i potrebna spremnost kako opštinskih, tako i državnih organa da zajednički stvore uslove za što kvalitetniju turističku sezonu.
Kako je kazao direktor UIP Ilir Harasani, inspektori će tokom jula i avgusta biti prisutni u svakoj primorskoj opštini, kojih će biti manje u odnosu na 2019. godinu,a prioritet će biti preventivno djelovanje.
-Bićemo senzibilniji što se tiče djelatnosti poput hotelijerstva i ugostiteljstva, prvenstveno ćemo kontrolisati preventivno, a u slučaju ponavljanja nepravilnosti djelovaćemo represivno. Jako je bitno što smo se usaglasili sa predsjednikom Katićem i da imamo dobru saradnju sa Službom komunalne policije i inspekcijskog nadzora i komunalnom inspekcijom, obzirom da su po novom Zakonu o turizmu neke nadležnosti već prešle u domen rada Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora i komunalne inspekcije, kao što su kontrola privremenih objekata, plažni barovi I kontrola privatnog smještaja, kazao je Harasani.
On je dodao da će državni i lokalni turistički inspektori, kao i oni komunalni, zajednički vršti kontrole i dati što veći doprinos budžetu države i lokalne samouprave. Na teritoriji Herceg Novog će ovog ljeta raditi osam inspektora Uprave za inspekcijske poslove, kao i dodatnih pet po osnovu Plana pojačanog nadzora.
Svečana dodjela nagrada za najbolje tivatske đake – dobitnike priznanja “Luča”, đake generacije i nagrađane na državnim takmičenjima, održana je danas organizaciji opštinskog Sekretarijata za društvene djelatnosti Opšptine Tivat.
Nagrade najboljima uručili su predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik Opštine Goran Božović i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja.
“Znanje je moć, ali vama danas nisu potrebni mudri citati, kolilo podrška u vašem daljem radu i napredovanju. Očekuje vas još mnogo stepenica znanja koje treba osvojiti. Nije važno samo to što ste sada ostvarili uspijeh, važno je da taj kontinuitet uspjeha održite, da stečeno znanje vratite u naš grad i da tako doprinesete njegovom razvoju.” – kazao je gradonačelnik Komnenović, čestitajući najboljim tivatskim đacima na postignutom uspjehu.
Potpredsjednik Opštine Goran Božović takođe je čestitao najboljim tivatskim đacima na ostvarenom uspjehu, uputio im riječi podrške ali i savjet:
“Nemojte očekivati da vas uvijek hvale i da baš svi priznaju vaš uspjeh, jer to nažalost često neće biti slučaj. Vi morate biti svjesni svog uspjeha i nikada ga ne izgubiti iz vida.”- istakao je on.
Božović je ukazao na značaj odabira budućeg zvanja “jer će ono u značajnoj mjeri uticati na kvalitet vašeg života” i kao zadatak lokalne uprave istakao važnost stvaranja pretpostavki da se uspješni i školovani mladi ljudi vrate Tivtu.
“Čestitam vam na postignutim rezultatima, na dobijenoj diplomi “Luča”, uz želju da to bude samo prvo u nizu priznanja, koja vas očekuju na daljem putu ličnog i profesionalnog rasta i razvoja.” – rekla je sekretark za društvene djelatnosti Borka Mršulja, ističući da će lokalna uprava biti podrška na tom putu.
Prisutne je, u ime najboljih učenika Tivta pozdravio Marko Kijac, đak generacije u čak dvije škole -OŠ “Drago Milović” i Muzičkoj školi Tivat. On je rekao da su ove nagrade podsticaj za sve prisutne učenike.
Ove godine novčane nagrade je primilo 15 učenika završnih razreda osnovne škole i 15 srednjoškolaca dobitnika priznanja “Luča”, tri đaka koji su u svojim školama proglašeni za đake generacije i tri učenika koji su ostvarili zavidne rezultate na državnim takmičenjima znanja.
Dobitnici priznanja “Luča” i novčane nagrade koju za postignuća dodjeljuje opština Tivat iz OŠ “Drago Milović” su :Filip Pinjatić, Bojana Hercegovac, Marko Kijac, Nađa Marković, Petar Stevović, Balša Popović, Sara Vraneš, Marija Samardžić, Marko Sindik, Iva Dubljević, Itana Pajović, Vuk Popović, Marija Zotova: iz OŠ “Branko Brinić”: Krsto Kikanović, Anđela Bujenović; JU SMŠ “Mladost”: Sara Ristović, Anja Stanišić, Katarina Krivokapić, Mija Radnjić, Slađana Đurašević, Antonio Tripović, Đorđe Raičević, Katarina Novović, Bojana Tomašević, Matea Đurović, Ognjen Đuričić, Katarina Klakor, Viktorija Samardžić, Tamara Nedović; te iz Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje i vaspitanje “Vida Matjan”: Danijela Krstović.
Đaci generacije u OŠ “Drago Milović” su Marko Kijac i Bojana Hercegovac. Đak generacije u OŠ “Branko Brinić” je Krsto Kikanović. Đak generacije u Muzičkoj školi Tivat je Marko Kijac.
Nagrada je uručena i Stefanu Jašoviću, dobitniku nagrade na državnom takmičenju znanja iz geografije, za osvojeno II mjesto. Nagrađen je i Egor Georgijevski za osvojeno II mjesto na državnom takmičenju iz informatike, dok je nagrada pripala i Đorđu Raičeviću za osvojeno III mjesto na državnom takmičenju iz engleskog jezika. Svi oni đaci su SMŠ “Mladost” iz Tivta.
Turistička organizacija Tivat juče je u Gornjoj Lastvi, u Domu kulture Ilija Marković obilježila završetak 28. po redu tradicionalne akcije „Turistički cvijet 2021“.
Najboljima su po ocjeni komisije, angažovane od strane Turističke organizacije Tivat dodjeljena priznanja za hortikulturna ostvarenja u uređenju: dvorišta, balkona, zelene površine ispred stambenog i poslovnog objekta, stabla magnolije, žive ograde, kreativnog detalja, višegodišnjeg doprinosa uređenju grada kao i priznanje za najviše online glasova u akciji Turistički cvijet, na FB stranici Turističke organizacije Tivat.
Uz priznanja su dodijeljene i nagrade u vidu vaučera koji će dobitnici moći iskoristiti u rasadniku «Mondo verde». Podsjećamo da je i sam cilj akcije animiranje građana da daju svoj doprinos u uređenju grada, u susret nastupajućoj turistčkoj sezoni.
Turistički cvijet
Ove godine nije slučajnost da ovaj događaj obilježavamo u Gornjoj Lastvi. Očuvanje tradicije je upravo ono što nas je dovelo baš ovdje. Već je poznato da je Tivat u procesu pristupa Green Destinations i da pretenduje da u budućnosti postane zelena destinacija. Fokus je na aktivnostima koje su usmjerene na održivosti, očuvanju životne sredine i lokalnim vrijednostima. Da bi se navedeno ostvarilo potrebna je sinergija svih relevantnih subjekata kako bismo zajedno uspjeli da uvežemo ove oblasti. Upravo ovakvi događaji su dokaz da je to izvodljivo – jednu tradicionalnu lokalnu manifestaciju – hortikulturno uređivanje, tj ,,ozelenjavanje“ grada, održimo u ovom prelijepom ruralnom području, uz konzumaciju lokalnih proizvoda i zvuke lokalne muzike. Nastavićemo u istom ritmu i pozivamo sve sugrađane i partnere, da u svom poslovanju takođe slijede ovaj primjer sa ciljem da Tivat postame održiva turistička destinacija.Gosti su ostatak večeri uživali uz muzički dio programa za koji je bio zadužen lokalni duo Damir i Musa koji su zvucima lokalne muzike upotpunili ovu noć.
Nagrađeni su: Ljubinka Janović za najljepše uređeno dvorište; Vera Stijović za najljepši balkon i za najviše online glasova u akciji „Turistički cvijet 2021“; Damir Pinjatić za najljepšu živu ogradu; Pavle Jurlina za najljepše stablo magnolije; stambena zgrada I , br. 35, Radovići za najljepšu zelenu površinu ispred stambenog objekta; k onoba „Bacchus″- za najljepšu zelenu površinu ispred poslovno – ugostiteljskog objekta; Filip Vuksanović za hortikulturno uređenje dvorišta – kreativni detalj, te Ljubica Bujanić za višegodišnji doprinos kortikulturnom uređenju grada.
Slike nagrađenih će narednih dana biti izložene na panou ispred turističkog biroa u centru grada.Iste će biti objavljene i na sajtu www.tivat.travel
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u petak, 18. juna sa početkom u 20 časova biće predstavljena knjiga putopisa “Između polova” autora Stefana Đukića. O knjizi će na Akademiji znanja pored autora govoriti Milena Đukić, a moderatorka promocije biće Stanka Stanojević.
Knjiga Između polova je skup kolumni. Geopolitika baš kao i globalizam su kako navodi autor „učinli svijet ne-vrijednim putopisa i zato se možda treba okrenuti drugoj mogućnosti, geopoetici. Između polova je tako jedno kreativno tumačenje ideje geopoetike“.Eseji u knjizi se uglavnom bave svjetskim zbivanjima i gradovima, ali i nekim važnim domaćim događajima i temama paralelno.
Stefan Đukić je rođen 1986. godine u Baru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na odsjeku Filozofija sa temom „Pojam razvoja u Hegelovoj filozofiji istorije“.
Radio kao profesor filozofije, etike, građanskog obrazovanja i istorije religije u gimnaziji. Dvije godine vodio autorsku radio emisiju „Glasom protiv negativnog“ koja se bavila širokim spektrom društvenih tema i ugostila univerzitetske profesore, naučnike, umjetnike, diplomate i druge.
Autor dokumentarnog filma „Šta ljevica želi“ snimanog u Berlinu 2016. godine koji se bavi savremenom radikalnom ljevicom u Evropi. Film je emitovan na Televiziji „Vijesti“ 2017. godine i bio predmet više okruglih stolova i tribina na fakultetima u Crnoj Gori. Jedan je od autora i voditelj političkog podcasta „Sve po spisku“.
Kao kolumnista, objavljuje tekstove i analize u dnevnim listovima Vijesti i Dan u Crnoj Gori, te na mnogim internet portalima. Lični blog uređuje i vodi od 2007. godine na kome objavljuje tekstove sa temama iz filozofije, kulture, politike i drugih društvenih oblasti.
Aktivan je kao moderator, predavač i učesnik na tribinama i konferencijama, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Kao politički analitičar komentariše zbivanja na domaćoj i međunarodnoj političkoj sceni za televiziju i štampane medije.
Posvećen je građanskom aktivizmu, sa posebnim naglaskom na teme direktne demokratije, ekologije i pacifizma.
Sa stišavanjem epidemije, ali i približavanjem Hrvatske ulasku u šengensku zonu bez granica u EU-u, ponovo raste slovensko zanimanje za kupnju hrvatskih nekretnina, najviše u Istri, prenose slovenski mediji.
Stan od sto kvadratnih metara na slovenskoj obali treba platiti i do 270 tisuća eura, a za to se na hrvatskoj strani može dobiti velika kuća.
“Lani su naši klijenti radije kupovali nekretnine u Sloveniji, zbog pandemije i Schengena, a sada je trend obratan”, kazao je u razgovoru za ljubljansko “Delo” od utorka Daniel Lovšin, direktor nekretnine agencije Casabela.
“Hrvatske nekretnine su opet zanimljive, dok u Sloveniji ponude gotovo da nema”, dodao je.
Na slovenskoj obali su cijene zbog slabe ponude “astronomske”, dodao je.
Kao reakcija na visoke cijene u Sloveniji nekretninski agenti u zadnje vrijeme primjećuju i praksu da se neke obitelji sele u Hrvatsku gdje su cijene nekretnina niže.
Kupci tih nekrentina uz to se nadaju i širenju Schengena na Hrvatsku, te veću protočnost na granici, kazao je za vodeći slovenski list jedan od stručnjaka iz slovenskih nekretninskih agencija.
Marko Balaban iz agencije Urbanistica kaže da trend “seobe” slovenskih obitelji na područje Istre i Kvarnera zbog jeftinijih nekretnina, koji u zadnje vrijeme primjećuju, nije masovan.
Međutim, takvi slučajevi nisu usamljeni te ih uvjetuje i očekivanje da će cijene u Hrvatskoj s ulaskom u Schengen samo rasti, rekaoje Balaban.
Letjelica je nosila trojicu astronauta do svemirske stanice koja je još uvijek u izgradnji, a bit će to i najduži boravak bilo kojeg kineskog državljanina u niskoj Zemljinoj orbiti.
Kina je u u četvrtak ujutro upješno lansirala letjelicu s ljudskom posadom Shenzhou-12 prema svojoj svemirskoj postaji u izgradnji, javljaju kineski mediji, prenosi Hina.
Letjelica je nosila trojicu astronauta do dijela svemirske stanice koja je još uvijek u izgradnji, a bit će to i najduži boravak bilo kojeg kineskog državljanina u niskoj Zemljinoj orbiti.
Raketa “Dugi marš 2F” koja je prevozila Shenzhou-12 ili “Božanski brod”, krenula je prema modulu svemirske stanice Tianhe iz lansirnog centra Jiuquan u sjeverozapadnoj provinciji Gansu.
Shenzhou-12 je treća od 11 misija – od kojih će četiri biti ljudskom posadom – potrebne za dovršetak prve kineske svemirske stanice, čija je izgradnja započela u aprilu lansiranjem Tianhea, prvog i najvećeg od tri modula.
Astronauti Nie Haisheng (56), Liu Boming (54) i Tang Hongbo (45) trebali bi raditi i boraviti tri mjeseca u Tianheu, koji izgleda poput cilindra malo većeg od gradskog autobusa.
Prethodnog vikenda u Portonovi marini održana je druga po redu regata “Bokeška ostrva” koja je okupila 37 jedrilica i preko 250 ljubitelja jedrenja.
Nadmetanje je trajalo dva dana, sa dvije jedriličarske rute oko predivnih bokeških ostrva. Kuriozitet ovogodišnje regate jeste da je umjesto startne bove bio usidren posebno uređen ponton na kojem se nalazio najnoviji BMW motocikl.
Druženja jedriličara su se produžavala do kasnih večernjih sati unutar luksuznog kompleksa Portonovi. Noći su bile rezervisane za muziku, ples i osvježenje uz bogat zabavni program. Naši domaćini bili su Koffein Bar Portonovi u ’’ Noći piva i koktela ’’ i Portonovi Beach Club u ’’ Noći degustacije vina ’’.
Zatvaranje događaja i dodjela nagrada uprličeni su u restoranu Perla Square. Najbrži učesnici nagrađeni su peharima, medaljama i nagradama naših sponzora: BMV Voli Motors, Hipotekarna banke, Entekt, Asmira & Co, Compania de Vinos i DNS Nautica.
Crkva Svetog Antuna Padovanskog, na drugoj plaži Mogren, koja je nakon Drugog svjetskog rata porušena, još nije obnovljena, iako su gradske vlasti još prije dvije godine obećale da će to učiniti.
Ideja o obnovi jedne od nekadašnjih svetinja Budve, kojoj su pohodili ne samo katolici, nego i pravoslavni vjernici, i pored stalnih obećanja koja su stizala iz gradske uprave nikako da se krene u realizaciju.
Zbog toga je 13. jun, kada se obilježava Sveti Antun, bio je povod da iz Mjesne zajednice “Stari grad“ ponovo upute apel Opštini Budva da se krene u obnovu crkve.
“Od davnina su Budvani obilježavali 13. jun posjetom crkvi Svetog Antuna sve dok nije srušena. Kasnije su posjećivali mjesto gdje se nalazila, kako bi pokazali da je ona samo fizički srušena, ali da je u našim srcima uvijek tu postojala i postojaće. Tim datumom je ujedno i simbolično obilježavan početak kupališne sezone u Budvi. Nadamo se da su se stekli uslovi da konačno krenemo sa obnovom crkve. Opština Budva je obećala prije dvije godina da će da pokrene akciju obnove crkve. Menadžer grada je tada obećao da čim se steknu uslovi da će lokalna uprava da finansira troškove projekta i pomoći u gradnji. Nadamo se brzoj realizaciji projekta”, kazao je član Savjeta MZ “Stari grad“ Luka Vučković.
Crkva Svetog Antona izgrađena je 1571. godine. Vremenom je crkva propadala, da bi je na kraju veliko nevrijeme 1899. godine gotovo potpuno uništilo. Sljedeće godine su građani Budve odlučili da izgrade novu i veću crkvu i počeli su sa sakupljanjem dobrovoljnih priloga u čemu su podjednako učestvovali i katolici i pravoslavni i 1. maja 1905. godine don Ćiril Rosić je blagoslovio kamen temeljac uz veliko veselje građana obje vjeroispovijesti, propraćeno gradskom muzikom. Siromašniji građani koji nijesu mogli da pomognu izgradnju crkve novcem, pomogli su dobrovoljnim radom. Decenijama prije i poslije posvećenja crkve na dan 13. juna su se održavale svečanosti u čast Svetog Antuna, u kojem su mnogi stanovnici vidjeli zaštitnika svog grada. Ova tradicija trajala je do 1952. godine kada je crkva Sv. Antona porušena.
Odbor za obnovu-izgradnju crkve Svetog Antuna obratio se Opštini Budva još 29. januara 2013, međutim, nije se daleko otišlo od pokretanja inicijative.
Originalni planovi za izgradnju crkve su sačuvani, postoje i brojne fotografije, tako da ne bi postojao problem da se crkva obnovi u izgledu kakvom je bila, nakon posljednje rekonstrukcije početkom XX vijeka.
Mogren – Sveti Anton – foto V.L.
Zemljište na kom se crkva nekada nalazila pripada katastarskoj parceli broj 2652 KO Budva i u vlasništvu je HG “Budvanska rivijera”.
Kako je ranije saopšteno iz Opštine Budva, u katastarskoj evidenciji nalaze se opisi ograničenja koji se odnose na zahtjeve za restituciju, te zbog toga bi u saradnji Opštine Budva, HG “Budvanska rivijera” i predstavnika katoličke crkve u Budvi trebalo postići dogovor o rješavanju statusa tog zemljišta kako bi se moglo pristupiti izgradnji crkve.
“Vijesti“ su ranije objavile priču predstavnika Odbora koji su ispričali da je crkva vandalski porušena 25. juna 1952. oko dva sata iza ponoći, dan nakon Svetoga Ivana, zaštitnika grada Budve.
“U ranim jutarnjim satima su minirali crkvu i zna se ko je to učinio. Navodno da je greškom minirana i porušena, ali ta greška nikada nije ispravljena, niti je crkva ikada ponovo bila rekonstruisana“, ispričali su tada staromještani koji za Dan Svetog Antuna pohode plažu Mogren na kojoj se nalazila crkva.
Svetac označavao početak sezone u Budvi
Crkva Svetog Antuna sa sobom je nosila i simboliku za cijelu Budvu, jer su je davno vjernici i jedne i druge vjeroispovijesti pohodili na Dan Svetoga Antuna. Procesije, kada su građani Budve brodićima odlazili na plažu Mogren II, označavale su ujedno i početak kupališne sezone u Budvi.
O ovoj katoličkoj crkvi ostao je pomen u priči o svetkovini starih Budvana koji detaljno opisuje mr Lucija Đurašković:
“Na dan Sv. Antuna Padovanskog, 13. juna svake godine je iz crkve Sv. Ivana Krstitelja kretala svečana procesija sa ikonom Sv. Antuna Padovanskog, bogato ukrašenom zavjetnim zlatom. Ikona je iznošena iz mogrenske crkve Sv. Antuna devet dana prije proslave, da bi svih tih dana u crkvi Sv. Ivana održavana misa. Poznato je da je ikona, tom prilikom obično iznošena barkom morskim putem, a na sam dan svetkovine (13. juna) vraćana u crkvu Sv. Antuna kopnenim putem. Toga dana se poslije svečane mise na plaži Mogren slavilo do zalaska sunca. Kod starih Budvana je ostao običaj da se ovog dana počinju kupati u moru“.
