Usljed porasta broja oboljelih od koronavirusa na teritoriji opštine Tivat, po nalogu predsjednika opštine Željka Komnenovića, na posljednjem sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje formirane su mješovite inspekcijsko-policijske patrole koje su tokom proteklog vikenda obilazile trgovinske objekte, benzinske pumpe i ugostiteljske objekte u Tivtu.
Tokom dva dana vikenda u prijepodnevnim i večernjim satima, ekipe koje su sačinjavali pripadnici OB Tivat, službenici opštinskog Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor kao i turistički, odnosno tržišni inspektori Uprave za inspekcijske poslove, nisu zabilježile kršenje epidemioloških mjera propisanih od strane Ministarstva zdravlja. Odgovorna lica u trgovinskim i ugostiteljskim objektima svoj rad su prilagodili i djelatnost obavljaju u skladu sa epidemiološkim mjerama.
Prilikom zajedničke kontrole u ugostiteljskom objektu ‘Majestic’ pripadnici policije su, legitimišući prisutne goste, utvrdili da se radi o maloljetnim licima koja su konzumirala alkohol za šta je komunalni inspektor, shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, pravnom i odgovornom licu u pravnom licu izrekao prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 2.200 eura.
Ministar zdravstva RH Vili Beroš izjavio je u utorak kako je Vlada jučerašnjim uvođenjem covid-potvrda spriječila daljnje širenje koronavirusa jer su među 54.086 testiranih zabilježili 1265 pozitivnih građana koji nisu znali da su oboljeli.
Danas je bio sastanak ekspertne skupine Ministarstva zdravstva gdje je dogovoreno daljnje širenje kapaciteta za covid bolesnike.
“To ujedno znači i daljnja redukcija ostalih kapaciteta, hladnog pogona i elektivnih zahvata, što se sve odražava na zdravstveno stanje nacije. Budimo i toga svjesni. Upravo stoga je Vlada uvela nove mjere koje se odnose na širenje upotrebe covid-potvrda”, rekao je Beroš novinarima u Banskim dvorima uoči užeg kabineta Vlade.
U toku jučerašnjeg dana je bilo 37.682 brza antigenska testiranja od kojih je detektirano 892 pozitivnih.
Istaknuo je da su ti zaraženi detektirani kao pozitivni zbog uvođenja covid-potvrda.
“Jutros od devet sati, testirano je još 16.404 građana brzim anitgenskim testom, od toga je 373 pozitivnih. Znači u dan i pol od najave početka širenja upotrebe covid-potvrda imamo ukupno testiranih 54.086, a pozitivnih je 1265. Nažalost ovo je neoborivi argument o koristi covid-potvrda”, poručio je Beroš.
Svi ovi ljudi, dodao je, da nisu testiranjem proglašeni pozitivnim bili bi u svojim radnim okruženjima, obiteljima i širili bi virus, ne svojom krivicom, jer nisu ni znali da su pozitivni. Uvođenjem ove mjere sprječili smo širenje virusa.
Komentirao je i “činjenicu koju nitko ne negira” da cijepljeni mogu zaraziti druge i sami sebe.
“Pri tome moramo naglasiti da brzi antigenski testovi detektiraju nekoga tko ima veću količinu virusa u svojoj nosnoj sluznici. Istraživanja dokazuju da cijepljeni imaju manje količine, manje se razboljevaju i mogu manje širiti bolest”, rekao je
Poručio je cijepljenima: Cijepljenje nas ne abolira od pridržavanja osnovnih protuepidemijskih mjera. Ako smo cijepljeni možemo zaraziti druge, ali u daleko manjem opsegu, stoga je potrebno pridržavati se mjera.
Naglasio je kako su covid-potvrde ključan instrument kojim se može postići zdravstvena sigurnost, dodavši da sve koji govore drugačije treba zapitati zašto to rade.
“Iznošenje vlastitog stava je legitimno, međutim iskrivljavanje činjenica i obmanjivanje javnosti nije dobro. Molim sve stručnjake da govore u ime znanosti i struke, a sve ostale molim da se suzdrže od takvih komentara jer njihova riječ nekoga zbunjuje, potiče na necijepljenje, potiče na netestiranje. Nije mi doista jasno zašto se netko odbija testirati”, poručio je Beroš.
Beroš je potvrdio kako “vjeruje” da će se Vlada zahvaliti na suradnji članu Znanstvenog savjeta Gordanu Laucu zbog poziva građanima na prosvjede.
“Vjerujem, odluka u ovome trenutku nije donesena, ja ju osobno zagovaram, a kako će Vlada odlučiti to ćemo vidjeti”, rekao je Beroš.
Na upit osjeća li se odgovornim s obzirom na to da ga je on uključio u Znanstveni savjet, Beroš odgovara da se i sada slaže s mnogim Laucovim utemeljenjima i promišljanjima.
“Međutim sada kada je prošao određeni rubikon, kada je ušao u sfere pozivanja na prosvjede, kada trivijalizira problematiku koja dovodi do smrti hrvatskih građana, onda je u jednome trenutku dosta, mislim da je došao taj trenutak”, kazao je Beroš.
Na pitanje kada će se to dogoditi, Beroš je kazao kako je iznio svoj stav za koji je uvjeren da će biti i stav Vlade te je o toj temi razgovarao i s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Po pitanju otkaza zaposlenima u javnoj ili državnoj upravi zbog odbijanja testiranja, Beroš je kazao kako je i jedan otkaz zbog te problematike previše.
“Zašto se netko odbija testirati. Neinvazivni postupak kojim se informira netko da li je nositelj virusa. To je znak općedruštvene odgovornosti. Nešto će biti, to je sukladno Zakonu o radu i drugim propisima. Osobno sam jako nesretan zbog toga”, istaknuo je Beroš.
O navodima kako gradske uprave Sinja i Primoštena te Ured predsjednika Republike nemaju namjeru testirati svoje zaposlenike i goste, Beroš je poručio da će poduzeti određene korake sukladno zakonu i propisima, kao i da ne podržava takvo postupanje.
Ministar je komentirao i najavu referendumske inicijative Mosta protiv covid-potvrda.
“Mišljenja sam da su covid-potvrde, ne apsolutno dobro, ali u ovome trenutku optimalno rješenje za kontrolu aktualne epidemiološke situacije. Tko god misli da ima bolje rješenje dobrodošao je, pozivam gospodu iz Mosta da predlože koji je njihov koncept odgovora kada je 14-dnevna stopa novozaraženih na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj veća od 1400”, zaključio je Beroš.
Opština Herceg Novi apsolutno i bezrezervno podržava radnike Instituta „Dr Simo Milošević“, u cilju ostvarenja i zaštite njihovih prava.
„Kao građanin i kao predsjednik hercegnovske Opštine, upućujem radnicima Instituta riječi podrške u borbi koju sada vode. Opština Herceg Novi je uključena u rješavanje problema Instituta “Dr Simo Milošević”, insistira na očuvanju ove ustanove i zaštiti prava brojnih radnika.
Ovaj stav nema alternativu, a moje obećanje zaposlenima je da ćemo svim zakonskim sredstvima i mogućnostima uticati na regulisanje stanja u Institutu, kako u pogledu funkcionisanja te renomirane ustanove, tako i u pogledu zaštite radničkih prava”, poručuje predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Kako ističe Katić, Opština Herceg Novi na dnevnom novu komunicira sa predstavnicima Vlade i ministarstava kada je u pitanju isplata obaveza prema Fondu zdravstva. Stiglo je uvjerenje da će sredstva biti uplaćena danas, kako bi radnicima bile isplaćene zaostale zarade.
On napominje i da je lokalna uprava od samog starta uključena u projekat rekonstrukcije bazena Instituta Igalo. Osim toga, Opština se zalaže za rješavanje pitanja škole u Igalu na lokaciji koja se nalazi u vlasništvu Instituta, što bi za ovu ustanovu bilo povoljno rješenje jer podrazumijeva isplatu značajnih sredstava po osnovu otkupa zemljišta.
Takođe, Opština posreduje u rješavanju problema sa “Jugobankom” u stečaju i po ovoj temi je u stalnom kontaktu sa menadžmentom Instituta i Ministarstvom ekonomskog razvoja, kaže Katić.
“Opština Herceg Novi će i u narednom periodu biti maksimalno uključena u rješavanje svih pitanja u vezi sa Institutom “Dr Simo Milošević”.
Slijedeći korak koji planiramo je iniciranje formiranja radne grupe koja bi se na dnevnom nivou, ozbiljno i temeljno bavila rješavanjem problema u vezi sa potraživanjem prema “Jugobanci”, a činili bi je predstavnici Vlade, menadžmenta Instituta i Opštine. Zadatak te radne grupe bio bi da detaljno sagleda situaciju i predloži modele za rješavanje ovog višedecenijskog pitanja koje opterećuje poslovanje jednog od najvažnijih privrednih subjekata u našem gradu”, najavljuje Katić.
Izraelska kompanija Israir narednog ljeta značajno će intenzivirati svoj saobraćaj sa Crnom Gorom pa će tako imati svakodnevne letove na relaciji Tel Aviv – Tivat.
Israir inače, već par godina ljeti saobraća na toj liniji, a ove sezone sa manjim brojem letova za Tivat, pridružila mu se i kompanija Sun d` Or – čarter i turistički prevoznik u vlasništvu izraelske nacionalne avikompaaije El Al.
Israir je ljetnje redovne letove iz Tel Aviva za Tivat uveo 2016., a broj sedmičnih rotacija na njima je sa samo jednog leta nedjeljno u prvoj godini saobraćanja, stabilno rastao do četiri leta sedmično koliko ih je bilo ovog ljeta. Dogodine će izraelska aviokompanija dodatno intenzivirati saobraćaj sa Tivtom, pa će u ljeto 2022. letovi na relacijina Tel-.Aviv- Tivat biti svakodnevni, odnosno nedjeljno će biti ukupno sedam rotacija. To je mnogo veća frekvencija nego što će je Israir u ljeto naredne godine imati prema konkurentskim aerodromima na jadranskooj obali gdje će ta aviokompanija samo dva puta nedjeljno letjeti za Dubrovnik, a jednom sedmično i za Split.
Avioni Israira tipa airbus A320 i boeing B737-800 svakodnevno će iz Tel Aviva za Tivat saobraćati počev od 5.maja, sve do sredine oktobra naredne godine.
Izvršni odbor Sindikalne organizacije Institut “Dr Simo Milošević” stupio je danas u najavljeni jednosatni štrajk upozorenja.
Okupljenima se prvo obratila dr Marija Obradović, a pismo podrške Unije slobodnih sindikata je pročitao dr Mirko Knežević.
Takođe je pročitano i pismo podrške pacijenata iz Norveške.
Obradović je kazala da već imaju pozitivne informacije što se tiče ispunjenja uslova.
Zaposlenim u Institutu nisu isplaćene zarade za septembar i oktobar, a nisu im ni uplaćivani obavezni doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje po osnovu nezaposlenosti.
Štrajkom upozorenja, kako se navodi u odluci, zaposleni zahtijevaju da najkasnije do 25.11.2021. godine poslodavac isplati neisplaćene zarade za septembar i oktobar 2021. godine da im u najskorijem roku, a najkasnije do kraja tekućeg mjeseca, Vlada Crne Gore upozna zaposlene u Institutu sa kratkoročnim i dugoročnim strateškim planovima vezanim za budućnost Instituta.
Traže i da Vlada Crne Gore preuzme dug prema Jugobanci u iznosu od osam miliona eura i da se Opština Herceg Novi aktivno uključi u rješavanje nagomilanih problema sa kojima se suočava Institut i svi zaposleni u Institutu.
Ukoliko navedeni zahtjevi ne budu ispunjeni, Sindikalna organizacija upozorava da će donijeti odluku o radikalizaciji mjera na zaštiti svojih prava i interesa, odnosno o pokretanju štrajka koji će trajati do ispunjenja uslova.
Za vrijeme štrajka upozorenja nijednom pacijentu nije uskraćena terapija.
Luksemburški nacionalni avio-prevoznik Luxair prekinuo je letove na linijama iz Luksemburga za Podgoricu i Tivat.
Međutim, uoči i nakon Nove godine će obnoviti letove na liniji Luksemburg-Podgorica, pa će letjeti 16, 19, 23. i 30. decembra, kao i 2. i 6. januara, prenosi portal Zamaaero.
Sinoć oko 21:20 izbio je požar u trgovinskom centru u Igalu.
Prema riječima načelnika Službe zaštite i spašavanja Zlatka Ćirovića, ekipe su na terenu, ali ne uspijevaju da dođu do mjesta na kojem je izbio plamen. Nadaju se da će u toku dana požar biti lokalizovan.
Ovom dijelu grada isključeni su i voda i struja, javlja RTHN.
Požar Igalo foto RTHN
– Sinoć oko 21:20 dobili smo dojavu da gori poslovni objekat u Igalu. Odmah smo na lice mjesta poslali jednu ekipu. Situacija je nalagala da moramo poslati još dvije. Od sinoć do jutranjih sati na terenu su tri vozila i 13 pripadnika Službe zaštite i spasavanja. Požar je jako nepristupačan i težak za ugasiti. Još uvijek nije lokalizovan. Nadamo se da ćemo tokom dana uspjeti da ga lokalizujemo. U objektu su poslovni prostori, ima lako zapaljivog materijala i to nam sve otežava – navodi Ćirović.
Vlasnik Zdrave hrane Duško Obradović kaže da su sinoć zatvorili objekat u 21 sat, kao i obično i da nikada nisu imali problem sa instalacijama.
– Otišli smo kući, došli jutros u 8:00 sati, nismo ni znali da gori. Nismo imali nikakav problem sa instalacijama, za kolege oko nas, ne znam. Vrijednost robe u objektu je oko 40 000 eura bez inventara. Ne mogu da uđem u objekat, po ovome što se vidi iz vani, teško da je išta ostalo – priča on.
Na terenu su i pripadnici Komunalne policije i službenici Centra bezbijednosti.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) proglasit će Međunarodni dan žena u pomorstvu koji će se obilježavati svake godine, javlja gCaptain.
Vijeće IMO-a, na sastanku od 8. do 12. novembra, odlučilo je proglasiti Međunarodni dan žena u pomorstvu kako bi se “proslavilo žene u industriji, promicalo zapošljavanje i zadržavanje žena u pomorskom sektoru, te podizanje svijesti o ženama u pomorstvu, postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena”, stoji u sopštenju IMO-a. Također će pomoći u promicanju IMO-ovog programa Žene u pomorstvu.
Prijedlog za uspostavljanje Međunarodnog dana žena u pomorstvu donio je IMO-ov odbor Technical Cooperation Committee (TCC) u rujnu 2021. Prijedlog će biti usvojen u prosincu.
Nakon što se usvoji prijedlog, Međunarodni dan žena u pomorstvu obilježavat će se 18. maja svake godine.
Prema IMO-u, od ukupnog svjetskog broja pomoraca, samo 1,2% čine žene. Prema BIMCO/ICS Izvješću za 2021., procjenjuje se da 24.059 žena rade kao pomorci širom svijeta. U odnosu na 2015. godinu, broj žena pomoraca povećao se za od 45,8%.
Potaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta varijantom koronavirusa i zastojem u procesu cijepljenja, vlade mnogih zemalja uvode obvezno cijepljenje radnicima u zdravstvu i drugim visokorizičnim djelatnostima.
Raste i broj zemalja koje uvode obvezno cijepljenje državnim službenicima i drugim kategorijama radnika.
Objavljujemo popis zemalja koje su uvele obvezu cijepljenja, poredanih po kategorijama ljudi na koje se obveza odnosi:
Sve odrasle osobe – U Indoneziji je obveza cijepljenja uvedena još u veljači te je svatko tko se nije htio cijepiti upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga.
– U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, cijepljenje odraslih obvezno je od srpnja.
– U Turkmenistanu cijepljenje je obvezno za sve stanovnike starije od 18 godina.
Državni službenici, radnici u privatnom i javnom sektoru – U Kanadi je u listopadu donesena odluka da će svi necijepljeni državni službenici biti prisiljeni uzeti neplaćeni dopust te da su cjepiva obvezna za sve putnike u zrakoplovima, vlakovima i brodovima. Također je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati biti cijepljeno objema dozama cjepiva protiv virusa COVID-19 prije nego li se vrate na posao 22. novembra.
– U Kostariki je u rujnu donesena odluka da svi državni djelatnici moraju biti cijepljeni.
– U Danskoj je 12. novembra predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenika zahtijevaju digitalnu covid potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao stupiti na snagu u studenome.
– U Egiptu će se od zaposlenika u javnom sektoru nakon 15. novembraa zahtijevati da budu cijepljeni ili da se testiraju na virus jednom tjedno.
– U Fidžiju je u kolovozu predstavljena politika “nema cjepiva, nema posla” kojom se necijepljenima zabranjuje dolazak na posao. Zbog toga su necijepljeni javni službenici bili prisiljeni otići na neplaćeni dopust i dobit će otkaz ako se ne cijepe do kraja studenoga. Zaposlenici privatnih tvrtki također bi mogli snositi novčane kazne, a tvrtke bi mogle biti zatvorene ako odbiju cijepljenje.
– U Mađarskoj je u listopadu najavljeno da će zaposlenici državnih institucija morati biti cijepljeni. Cijepljenje je za zdravstvene djelatnike već obvezno.
– U Italiji su covid potvrde obvezne od listopada. Zaposlenici bez potvrde o cijepljenju, negativnog testa ili dokaza o nedavnom preboljenju bit će privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave dolaziti na posao.
– U Latviji je 12. novembra zakonodavcima koji odbiju cijepljenje zabranjeno glasanje te im je smanjena plaća. Poduzećima je od 4. studenoga dozvoljeno otpustiti one radnike koji se ne žele cijepiti niti prebaciti na rad na daljinu.
– Moskovske vlasti su u lipnju naredile svim javnim djelatnicima da se cijepe, a tvrtke su dobile rok od mjesec dana da barem 60 posto zaposlenika cijepe barem prvom dozom. Sankt Peterburg je 9. novembra naredio obvezno cijepljenje svima starijima od 60 godina i onima koji pate od kroničnih bolesti.
– U Saudijskoj Arabiji u svibnju je donesena odluka da se svi djelatnici javnog i privatnog sektora moraju cijepiti žele li dolaziti na radno mjesto. Također, cijepljene moraju biti i sve osobe koje žele ući u zgradu vlade te u privatne i javne obrazovne institucije.
– U Tunisu je u listopadu odlučeno da svi službenici, zaposlenici i posjetitelji zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati iskaznicu/potvrdu o cijepljenju. Necijepljeni zaposlenici bit će privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti pokazati potvrdu.
– Turska od kolovoza traži negativne testove na COVID-19 te dokaz o cijepljenju u nekim sektorima, što uključuje zaposlenike u prosvjeti i unutardržavnom prijevozu.
– U Ukrajini je od listopada cijepljenje obvezno za zaposlenike u javnom sektoru, uključujući i prosvjetne radnike. Necijepljenima se ograničava ulazu u restorane te na sportske i druge javne događaje. Popis zanimanja koja zahtijevaju potvrdu o cijepljenju proširen je 11. studenoga, te otad uključuje i medicinsko osoblje i zaposlenike u općinskim službama.
– U Americi je predsjednik Joe Biden je 10. septembra naredio svim državnim službenicima i pružateljima javnih usluga obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno za radnike u privatnom sektoru. Uredba stupa na snagu od 4. januara.
Zdravstveni radnici – U Australiji je od kraja lipnja cijepljenje obvezno radnicima u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova ustanove za starije i nemoćne te karantenski hoteli.
– Velika Britanija u listopadu je uvela obvezu cijepljenja radnicima u domovima za starije i nemoćne u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj morat će biti cijepljeni do 1. aprila.
– U Francuskoj svi zdravstveni djelatnici, radnici u domovima za starije i nemoćne, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. septembra biti cijepljeni barem prvom dozom. Zbog neispunjavanja toga uvjeta oko 3000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta.
– U Grčkoj je cijepljenje od lipnja obvezno radnicima u domovima za starije i nemoćne, a od rujna i zdravstvenim radnicima.
– U Novom Zelandu je u listopadu najavljeno da će se od prosvjetara, djelatnika zdravstvene skrbi i skrbi za osobe s invaliditetom tražiti da budu u potpunosti cijepljeni.
Ostali djelatnici
– U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu te istraživanju nafte i plina morat će do 1. decembra primiti prvu dozu cjepiva, a drugu do 1. januara.
– Glavni grad Kine Peking traži obvezno docjepljivanje za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuhare, zaštitare i čistače.
– Ured predsjednika Filipina izjavio je 12. novembra da će od 1. decembra cijepljenje ili redovito testiranje biti obvezno za radnike u uredima te javnom prijevozu.
– U Kazahstanu obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno uvedeno je za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.
Ulazak u javna mjesta
– U Austriji, milijuni ljudi koji nisu potpuno cijepljeni protiv koronavirusa od 15. studenoga stavljeni su u karantenu. Necijepljenima je već otprije zabranjeno ulaziti u restorane, hotele, kazališta i žičare.
– U Bugarskoj je od 21. oktobara obvezna covid potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.
– U Češkoj je 20. oktobra najavljeno da će restorani i klubovi morati provjeravati covid potvrde o cijepljenosti ili negativnom testu osobe.
– U Danskoj je potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.
– U Francuskoj će od sredine prosinca osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o docjepljivanju kako bi mogle ulaziti u restorane, vlakove i avione.
– U Libanonu, ulazak u restorane, kafiće i plaže dozvoljen je osobama s potvrdama o cijepljenju te osobama s važećim testovima na antitijela.
– U Maroku je 21. oktobra uvedena potvrda o cijepljenju koja služi za ulazak u sve zgrade vlade i javne prostore poput kafića, restorana, kinodvorana, teretana i u javni prijevoz.
– Nizozemska je u sepembra predstavila zdravstvenu potvrdu o cijepljenju koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje.
– U Rumunjskoj zdravstvene su potvrde od 25. oktobra obvezne za ulazak u većinu javnih prostora.
– Mnoge ruske regije koje su bile u karanteni sada zahtijevaju dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti za ulazak u kafiće, restorane i trgovačke centre.
– U Švicarskoj potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativan rezultat testa za ulazak u kafiće, restorane i teretane.
Međunarodni festival KotorArt, inicijator i glavni koordinator projekta #synergy, biće domaćin radionice Programiranje klasične muzike, koja će se održati 23. i 24. novembra u Crnoj Gori.
Nakon prve radionice sa nazivom Finansiranje klasične muzike: Različite forme finansiranja i načini za postizanje finansijske samoodrživosti, koja je realizovana u oktobru u Ljubljani, slijedi druga radionica, Programiranje klasične muzike, čiji će domaćin biti Međunarodni festival KotorArt.
Realizacija Konferencije na temu primene različitih strategija za koncipiranje programa kulturno-umjetničkih manifestacija i ustanova kulture planirana je za 23. novembar od 9.30 časova u samostanskom kompleksuCrkve Svetog Nikole na Prčanju.
Konferencija će biti otvorena za širu stručnu javnost (uz obaveznu registraciju na e-mail program@kotorart.me) i ugostiće predstavnike partnerskih organizacija, kao i lokalne menadžere u kulturi, profesionalce i predstavnike muzičkih i umjetničkih organizacija. Planirani učesnici ove konferencije su direktori i predstavnici najuglednijih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su KotorArt Don Brankovi dani muzike (Crna Gora), Dubrovačke ljetne igre (Hrvatska), Festival Ljubljana (Slovenija), Centar beogradskih festivala (Srbija), Vox Baroque (Albanija) i Chopin Piano Fest (Kosovo*), kao i domaći eksperti i menadžeri u kulturi: Neven Staničić, direktor Kulturnog centra Tivat, Vučić Ćetković, direktor JU Muzeji i galerije Podgorice, Biserka Milić, menadžerka programske politike i planiranja OJU Muzeji Kotor, kao i Dušan Medin, projektni mendažer NVO Društvo za kulturni razvoj Bauo.
Međunarodni festival KotorArt će u svojstvu domaćina ovog skupa u srijedu 24. novembra organizovati i kreativnu radionicu za predstavnike projekta #synergy. Radionica će se održati u prostorijama Kotor Creative Hub-a u novorekonstruisanoj zgradi Starog zatvora u Kotoru.
Serijal od šest dvodnevnih programapod nazivom Kulturni menadžment bez granica dio je aktivnosti projekta #synergy koji će biti realizovan u svih šest zemalja učesnica projekta. U okviru ovih radionica diskutovaće se i analizirati organizacioni, menadžerski, umjetnički, produkcioni, marketinški i drugi aspekti produkcije umjetničke muzike. Radionice su prije svega usmjerene na predstavnike partnerskih festivala i razmjenu iskustava, kao i na mlade menadžere u kulturi koji su uključeni u ovaj evropski projekat i zajedno učestvuju u sastavljanju Vodiča za produkciju umjetničke muzike, jedinstvene publikacije koja će biti najvažniji rezultat ovog segmenta #synergy projekta. Međutim, Kulturni menadžment bez granica otvoren je i za sve zainteresovane menadžere u kulturi, profesionalce, studente i predstavnike institucija i organizacija.
Projekat #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans (Jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu), podržan od strane Evropske komisije, kroz program Kreativna Evropa, je projekat saradnje iniciran od strane Međunarodnog festivala KotorArt, koji okuplja neke od najvećih festivala umjetnosti u regionu, kao što su: Centar beogradskih festivala (Srbija), Dubrovačke ljetnje igre (Hrvatska), Ljubljana Festival (Slovenija), organizacija Vox Baroque (Albanija) i Udruženja Frederik Šopen (Kosovo).
Ciljevi ovog projekta su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu. Tokom 3 godine trajanja, projekat će okupiti 12 kompozitora, preko 50 mladih muzičara i menadžera u kulturi, organizovaće se 6 seminara za profesionalce u kulturi, 12 rezidencija za kompozitore na kojima će nastati 12 novih djela inspirisanih kulturnom baštinom regiona, ali i same Evrope. Kao veliko finale projekta, planirana je festivalska turneja koja će kompozitore, nove kompozicije i mlade muzičare predstaviti tokom ljetnjih festivala širom Zapadnog Balkana, a koja započinje upravo na KotorArtu.
