Plaža Jaz u Budvi je, prema ocjeni popularnog britanskog portala Beachatlas, jedna od top deset plaža za zabavu u Evropi, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO su kazali da se u članku naslovljenom sa Top 10 Party Beaches in Europe, popularna plaža na budvanskoj rivijeri našla, rame uz rame, sa najpopularnijim plažama Španije, Kipra, Grčke, Hrvatske i Bugarske.
Tekst privlači pažnju atraktivnim fotografijama plaža uz kratke opise i objašnjenja kako doći do njih. Navodi se i da su evropske plaže oduvijek bile odlična mjesta za odmor i zabavu.
– Plaža Jaz je duga šljunkovita plaža koja se nalazi nekoliko kilometara od Budve. Nudi veličanstven pogled, čistu plavu vodu i prekrivena je ležaljkama, suncobranima i barovima na plaži. Tu su i svlačionice, tuševi, toaleti i parking, ili baš sve što vam je potrebno za odličan dan na plaži – piše u članku.
To sve, kako je navedeno, čini Jaz jednom od najpopularnijih plaža budvanske rivijere, te domaćinom brojnih koncerata i dešavanja posljednjih godina.
– Istražili smo svjetske obale kako bi na jednom mjestu skupili najbolje plaže svijeta. Između ostalog, pitali smo se koje su to najbolje party plaže u Evropi, napravili istraživanje i sastavili listu, na kojoj je Jaz na sedmom mjestu – saopštio je Pavić.
Na prvom mjestu je Playa d’en Bossa na Ibici, na drugom atraktivna plaža Zrće na hrvatskoj obali, a tu su i plaže Paradise i Paraga na Mikonosu, neobična plaža Nissi smještena u blizini kiparskog ljetovališta Aja Napa, kao i Centralna plaža u Bugarskoj, koja predstavlja oličenje noćnog života i nezaboravnih žurki.
U Crnoj Gori tokom jučerašnjeg dana nije zabilježen nijedan preminuli od posljedica infekcije koronavirusa, a registrovano je 111 novozaraženih od koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Maslinova ulja iz Hercegovine dostigla su zavidan nivo kvaliteta, što potvrđuju ocjene na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a upućeni poručuju da su se italijanske sorte pokazale veoma dobrim za to podneblje.
Naime, velika potražnja za maslinovim uljem sve češće motiviše Hercegovce da pokušaju sa uzgojem maslina, a među prvima koji su se upustili u ovu priču su monasi manastira Tvrdoš, ali i porodica Vukoje. U njihovim maslinjacima zasađene su sorte pendolino, lećino, ćepresino, koratina i fontoja. Kad je riječ o uzgoju ove kulture, pozitivan signal, kako kažu, su uvjeravanja stručnjaka da je blaga trebinjska klima pogodna za bavljenje maslinarstvom.
Sabrat manastira Tvrdoš Jermonah Porfirije rekao je za Glas Srpske da se maslinjak svake godine obnavlja te da on sada broji negdje oko 1.200 stabala masline.
– To je posađeno u zadnjih 22 do 23 godine. Na početku su u maslinjaku prednjačile grčke sorte, a u posljednjih šest godina su isključivo italijanske – rekao je otac Porfirije.
Objasnio je da masline ne podnose temperaturu ispod nule, kao ni vjetrovite dijelove. Orezivanje se, priča, obavlja u februaru, dok se od marta počinje i sa prskanjem maslina.
– U oktobru počinje berba, a oko 80% prinosa ide za ulje. Prošle godine smo imali 100 litara ulja, a svake godine imamo sve veći rod – rekao je otac Porfirije.
Ovih dana, kako ističe, sade maslinjak na tri dunuma, a za prognoze za predstojeću sezonu još je rano.
– Za sada nemamo uljaru pa masline vozimo na cijeđenje u zapadnu Hercegovine ili u Hrvatsku. Ali ako Bog da i to je u planu da se nabavi, barem na teritoriji Trebinja, jer je to jedino podneblje u Srpskoj koje je pogodno za uzgoj maslina – ističe otac Porfirije.
Izvršni menadžer podruma Vukoje u Trebinju Mladen Fuštar rekao je za Glas da su 2012. zasadili nešto više od 1.000 stabala masline, a riječ je o sortimentu koji je zastupljen na sjeveru Italije, ali i Istre. Odabir sorti u maslinjaku, kako ističe, obavljen je u dogovoru sa profesorom sa Univerziteta iz Verone, koji je na osnovu hemijske analize zemljišta i mikroklimatskih uslova koje ima Trebinje, došao do najboljeg rješenja.
– U našem maslinjaku sve se radi na organski način. Ovce održavaju travu, tako da nema upotrebe za pesticidima – rekao je Fušter.
Tokom prošle godine, kako kaže, imali su 700 do 800 litara ulja.
– Rod jeste bio manji od očekivanog, zbog kiše koja je pala tokom cvjetanja masline i ona je sigurno smanjila rod za 20%. U narednih pet godina očekujemo da bismo imali ozbiljnije količine – rekao je Fustar, dodajući da rod prerađuju u Uljari Mikulić u Ljubuškom. Dodao je da je važno da masline budu prerađene sedam ili osam sati nakon berbe, jer je to ključno za proizvodnju vrhunskog ulja.
Sajam privrede 2022
U okviru Sajma privrede 2022, koji će biti održan od 5. do 9. aprila u Mostaru, istaknuti stručnjaci iz Hrvatske trebalo bi da približe nove tehnologije i znanja uljarima BiH, gdje se masline gaje na 350 hektara.
Mladen Fuštar kaže da neće izlagati, ali će biti prisutni na sajmu.
– Nismo izašli na tržište jer nemamo još dovoljnu količinu maslinovog ulja. Međutim, to ne znači da se u narednom periodu neće pojaviti prvo maslinovo ulje na tržištu RS – rekao Fuštar.
Proljećni festival „Hello Spring“ („U susret proljeću“) u Marina naselju Luštice Bay, koji će biti održan u subotu 26. marta, od 11 do 16 časova, predstavlja raznovrsnu gastronomsku ponudu domaćih proizvođača, obilje slanih i slatkih delicija, prirodne kozmetike, nakita i maštovitih rukotvorina, uz bogat zabavni program, radionice i aktivnosti za mališane. Aktivnosti će se odvijati istovremeno na više punktova nanizanih duž šetališta, u veseloj fešti prepunoj boja, mirisa i ukusa koja će predstavljati uživanje za sva čula posjetilaca.
Početak festivala pripada najmlađim posjetiocima, za koje je rezervisan Amfiteatar Luštice Bay. Od 11 do 12 časova mališani će moći da učestvuju u radionici pod nazivom „Arts & Crafts (proljećna tema) sa Dubravkom Milivojević”, a zatim ih očekuje druženje i zabava u okviru „Bubble Fun”, od 13 do 14 časova, na istom mjestu. Zabava sa Diznijevim junacima, „Družite se sa Mikijem Mausom i Medvjedićem”, nastavlja se od 15 do 16 časova, takođe u Amfiteatru. Program se odvija uz prisustvo animatora, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
Festival „U susret proljeću” je namijenjen posjetiocima svih uzrasta, te će svako pronaći kutak po svojoj mjeri. Od 11 do 16 časova, duž šetališta će biti prikazana raznolika izložba domaćih proizvođača hrane i lokalnih specijaliteta, kozmetike, nakita i raznovrsnih rukotvorina.
U sklopu festivala, u restoranu „The Spot” Hotela The Chedi biće priređen i „Live Music i Barbeque” od 13 do 16 časova, gdje će gosti moći da isprobaju poznate specijalitete šefa kuhinje Željka Knezovića, uz druženje i nastup uživo “Giselle benda”.
Umjetnička radionica za odrasle, pod nazivom „Art By You“ / „Umjetnost koju sam stvaraš” sa Dubravkom Milivojević, u rasporedu je od 14 do 16 časova, takođe na promenadi. Radionicu vodi profesorica Dubravka Milivojević, akademska slikarka iz Kotora, koja polaznicima nudi priliku da otkriju svoj likovni izraz i nauče ili usavrše osnove likovnih tehnika. Časovi slikanja su besplatni za sve vlasnike apartmana, kao i goste koji borave u hotelu i apartmanskom smještaju u okviru Luštice Bay. Za ostale goste, na raspolaganju je poseban meni i ponuda specijalnih vrsta kafe i čaja, uz domaće kolače od čokolade i lješnika, po cijeni od 10 eura po osobi, plus 10% naknade za uslugu. Rezervacije se primaju unaprijed, putem mejla: events@lusticabay.com.
Sajam – Luštica Bay
„Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo po treći put domaćini proljećnog festivala i što zajedno sa našim gostima i posjetiocima obilježavamo dolazak godišnjeg doba koje simbolizuje buđenje prirode i talase nove, svježe energije. Poznato je da naselje Luštica Bay živi i diše tokom cijele godine, te uvijek imamo u ponudi zanimljiva dešavanja u kojima svako može uživati i sticati nova iskustva, prema svojim afinitetima i interesovanjima. Za nas je takođe važno da se na ovaj način povezujemo sa lokalnom zajednicom i dajemo podršku razvoju i promociji lokalnih preduzetnika, jer želimo da jačamo osjećaj pripadnosti zajednici koju dijelimo zajedno sa našim posjetiocima”, rekla je Sonja Banićević, iz sektora organizacije događaja u Luštici Bay.
Goste festivala će svakako privući raznovrsna ponuda prehrambenih proizvoda i delicija lokalnih proizvođača koji garantuju prirodno porijeklo, svježinu i kvalitet artikala iz svoje ponude. Među izlagačima će se naći već poznata i cijenjena imena lokalne gastronomske scene, kao što su „Fisherman’s Smokehouse”, sa izvrsnom ponudom ribljih proizvoda i „Fromagerie Ovchar“, sa paletom sireva preduzetnice ukrajinskog porijekla Olge Ovchar. Pažnju će zasigurno privući štand veselih boja „Porodice Vuksanović” sa svježim voćem i povrćem, likerima i cijeđenim sokovima, a takođe i ponuda svježeg povrća koje uzgaja porodica „Garmaš”, Andrej i Natalija. Prirodne sokove, pune vitamina, ponudiće i Velibor Mršulja.
Poznato je da je med jedna od najzdravijih i najljekovitijih namirnica, a „Pčelarsko gazdinstvo Cimbaljević” će predstaviti odabrane vrste ovog božanskog nektara sa poluostrva Luštica. „Gazdinstvo Dragović” će takođe ponuditi prirodni med, kao i masline i maslinovo ulje, koje čini jednu od osnova zdrave mediteranske ishrane. Za sve sladokusce, velike i male, „Annabella Candy & Gift Shop” će ponuditi najfinije bombone i čokolade vrhunske ručne izrade.
Posjetioce očekuje i prava revija ljepote, za koju će se pobrinuti studio „Krasiva”, vlasnice Kristine Radoičić, sa interesantnim ukrasima za kosu, dok će „Julius Nakit” predstaviti raskošni nakit od kristala, kao omiljeni ukras, a „Studio Milanka” će prikazati maštovito izrađen nakit za svakodnevne kombinacije ili odabrane prilike i dio asortimana ukrasa za kosu za djevojčice.
Cvijeće je prvi vjesnik proljeća, te će raznobojne i mirisne cvjetne aranžmane posjetiocima predstaviti „Cvjećara Nina”. Jedan od najljepših ukrasa za svaki enterijer, pored cvijeća, čine i dekorativne svijeće ručne izrade koje će ponuditi „Vanilla Candle Studio”.
Kako se priroda budi i cvjeta, to je i pravi trenutak da posjetioci potraže prirodne proizvode za njegu ljepote, među kojima će pronaći aromatične prirodne sapune Nine Lakičević i njenog Brenda „Soapy By Nina”, kao i delikatnu prirodnu kozmetiku „Tauretis Natural” stvorenu od biranih lokalno uzgajanih sastojaka.
Proljećni festival u Luštici Bay postaje omiljeno stjecište okupljanja i druženja svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj, raznovrsnu zabavu i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih prirodnih proizvoda i rukotvorina vještih preduzetnika.
Sjednica Skupštine Opštine Kotor koja je bila zakazana za danas nije održana, jer nije bilo kvoruma. Zakazane su konultacije za tri dana kod predsjednice SO, a biće obaviješteno Ministarstvo i čekaće nove upute.
Odbornici lokalnog parlamenta na današnjoj sjednici, između ostalog, trebalo je da raspravljaju o predlogu budžeta Opštine Kotor za 2022.godinu.
Takođe, na dnevnom redu bili su predlog Odluke o komunalnom redu, predlog Odluke o davanju na korišćenje nepokretnosti Srpskom pjevačkom društvu „Jedinstvo“ 1839, Kotor.
Trebalo je da raspravljaju o predlogu Odluke o stavljanju van snage Odluke o davanju u dugoročni zakup Doma Kulture u Risnu, kao i o drugim vašnim pitanjima ove Opštine.
Višegodišnja saradnja Pomorskog fakulteta Kotor i Pomorske akademije „Mircea cel Bătrân“ iz Rumunije uspješno je nastavljena i ove 2021/22. studijske godine. Naime, posredstvom Erasmus + programa mobilnosti akademskog osoblja u periodu od 14. do 18. marta 2022. godine Pomorski fakultet Kotor posjetili su uvaženi profesori Andrei BĂUTU, Dan LASCU, Daniel Constantin MĂRĂŞESCU, Adrian POPA i Dragos – Ionut SIMION.
Kolege iz Rumunije dočekane su od strane dekana Pomorskog fakulteta Kotor prof. dr Špira Ivoševića, prodekanice za razvoj i inovacije prof. dr Tatijane Dlabač i koordinatorke za međunarodnu saradnju doc. dr Senke Šekularac – Ivošević. Ovom prilikom, kolege su razmijenile znanja i iskustva iz oblasti obrazovanja budućih pomoraca. Pored toga, predstavljena su im savremena sredstva koje koristi Pomorski fakultet Kotor u obrazovanju: simulatori, laboratorije, računarski centri i ostali infrastrukturni kapaciteti Fakulteta.
U skladu sa tipom mobilnosti, gostujući profesori su održali predavanja za studente sa tehničkih studijskih programa u okviru predmeta Savremene koncepcije održavanja na sljedeće teme: čvrstoća materijala, sigurnost broda i kontrola oštećenja. Pored toga, studenti su kroz interesantnu prezentaciju dobili informacije o istoriji, nastavnim i infrastrukturnim kapacitetima Pomorske akademije „Mircea cel Bătrân“ iz Konstance, kako bi u perspektivi mogli studirati na ovoj instituciji.
Bitno je napometi da je u zimskom semestru 2021/22. studijske godine ostvaren značajan broj studentskih mobilnosti sa Pomorskom akademijom „Mircea cel Bătrân“, i to 4 odlazne i 4 dolazne mobilnosti. Takođe, u toku je realizacija 2 dolazne studentske mobilnosti sa pomenute Akademije. Zaključeno je da će se saradnja nastaviti i u budućem periodu uz povećanje broja razmjena na svim nivoima.
Nestašice hrane stigle su vrlo blizu regiona. I to onih proizvoda koji se vrlo često kupuju, poput tjestenine.
U sjevernoj Italiji supermarketi su očišćeni od tjestenine. Ljekarne u Norveškoj rasprodale tableta joda. I u Njemačkoj, trgovačke grupe upozoravaju na Hamsterkauf – “šoping hrčaka” ili paničnu kupnju, piše Financial Times.
Ukrajina je, zajedno s jugozapadnom Rusijom, dugo bila poznata kao “europska žitnica” zahvaljujući bogatom tamnom tlu u regiji, černozemu, među najplodnijim na svijetu. Regija čini “oko 15 posto svjetske proizvodnje pšenice i gotovo 30 posto svjetskog izvoza”, rekao je za France 24 Sébastien Abis, istraživač na Francuskom institutu za međunarodne i strateške poslove (IRIS) i direktor istraživačkog centra Deemeter Club, koji specijalizirana za globalna poljoprivredna pitanja.
“Ali nije samo pšenica”, rekao je Abis, “dvije zemlje čine 80 posto svjetske proizvodnje suncokretovog ulja, a Ukrajina je četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza.”
Kako se borbe u Ukrajini nastavljaju i ruska ofenziva pojačava duž obale Crnog mora, ovi važni proizvođači usjeva sada su odsječeni od svijeta.
“Više ništa ne napušta ukrajinske luke”, objasnio je Abis, “i nemoguće je znati što će zemlja moći proizvesti i ubrati u narednim mjesecima”.
Tjestenina
Sukob je već imao dramatične posljedice za Ukrajince “koji se bore da pronađu hranu usred metaka”, rekao je.
Ali to također izaziva zabrinutost za mnoge zemlje koje ovise o ukrajinskoj pšenici i sve su zabrinutije da uskoro neće moći prehraniti svoj narod. Egipat, Tunis i Alžir već su počeli osjećati posljedice nestašice pšenice.
“Zemlje Magreba uvelike ovise o ukrajinskoj pšenici”, rekao je Abis. “A ove godine, još više jer su pretrpjeli veliku sušu koja je povećala njihove potrebe za inozemnim uvozom.” Za Egipat je to katastrofalno.
“Egipat je najveći svjetski uvoznik pšenice i 60 posto uvoza dobiva iz Rusije i 40 posto iz Ukrajine.”
Ruske rakete pogodile su u petak područje u blizini zračne luke zapadnog ukrajinskog grada Lavova, rekao je gradonačelnik Andrij Sadovij, dodajući da sama zračna luka nije napadnuta.
Danas je 23. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajinski dužnosnici tvrde da ima preživjelih u bombardiranom skloništu koje se nalazilo u podrumu kazališta u gradu Mariupolju.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da bi se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski čelnik Vladimir Putin mogli sastati. Osam od devet humanitarnih koridora iz ukrajinskih gradova su funkcionirali u utorak, te je evakuirano pritom više od 2000 ljudi.
Ključni događaji
Više od 700 civila, među kojima 52 djece, ubijeno je u Ukrajini od početka ruske invazije prije tri tjedna, tvrde dužnosnici UN-a navodeći kako je “stvarni broj vjerojatno mnogo veći”
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je jedan američki državljanin ubijen u Ukrajini u jeku ruske invazije na tu zemlju.
Rusija je pred Vijećem sigurnosti UN-a tvrdila da je napad na kazalište u Mariupolju djelo ukrajinskih nacionalista, te da se radilo o talačkoj situaciji
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina “ratnim zločincem”, što predstavlja odmak u pristupu američke administracije
Iako su priče o zakopanom blagu opće mjesto u piratskim romanima i filmovima, u povijesti je poznato malo slučajeva da su pirati mislili na stare dane i spremali svoj plijen na puste otoke ili u duboke pećine. Pirat bi svoj dio plijena brzo potrošio na piće, žene i kocku. Ipak, bilo je i drukčijih slučajeva.
Kad su Španjolci uhvatili nizozemskog pirata Rochea Braziliana i predali ga inkviziciji na ispitivanje i mučenje, on je, da bi spasio glavu, inkvizitorima rekao da na jednom otoku pokraj Kube ima skriveno blago te je ponudio njime otkupiti slobodu.
Njegova se priča pokazala istinitom i Roche je sa 100.000 srebrnjaka sebi spasio život. Prvo književno djelo u kojem se spominje zakopano piratsko blago je priča The Gold Bug koju je 1843. napisao Edgar Allan Poe.
Autorsko veče Miraša Martinovića „Živa antika“ , održano je sinoć u JU Biblioteka i čitaonica „Njegoš“. Martinović je unikatna figura savremene crnogorske književnosti. On podsjeća na drevne grčke kipare koji su svoja djela klesali decenijama dajući im najbolji dio sebe, kazao je književnik i publicista Božidar Proročić.
Posljednja njegova knjiga poezije „Troja domovina“, u kojoj je sadržano četrdesetak pjesama, prema riječima Proročića, predstavlja kompleksno pjesničko štivo.
Martinović je fasciniran prošlošću, velikim civilizacijama, antičkim temama. Ova knjiga poezije sadrži jasne ali i dubokoumne poruke koje su se, u samom autoru, taložile kao vid višedecenijskog iskustva u istraživanju antičke prošlosti Crne Gore. Njegova poezija čitaoce osvaja helenizmom i mistikom koji se obostrano prepliću kroz paradigmu nastajanja i događaja iz daleke prošlosti. U sintezi mitskog, književnog, enciklopedijskog, etimološkog i kulturološkog, on na poseban način budi našu maštu i pretvara je u stvarnost – kazao je Proročić.
Romani „Putevi Prevalisa”, „Otvaranje Agruvijuma” i „Teuta” djela su koja, kako je objasnio, nose u sebi jaku komponentu Mediterana, izdignutu iz ruševina drevnih gradova imaginacijom i tajnama kojom Martinović vlada, i čitaoca vodi u mistični svijet drevnih Prometeja, Teute i Agruvijuma.
Književik Miraš Martinović poručuje da je u literaturi sve moguće, da sve prošlo živi u nama, da treba umjeti pročitati znakove i tragove koji su ostavljeni, i „ukrstiti ih s našim tragovima“.
Na prostoru Crne Gore su se smjenjivali mnogi narodi, starosjedioci Iliri, čiji su korijeni duboko u njoj. Meni je bilo bitno da se kroz moje djelo produže oni koji su nekada živjeli na prostoru Duklje i Prevalitane, ove zemlje. Sve što je živjelo u našim prethodnicima, živi i u nama. Ono što oni nijesu dosanjali, mi sanjamo. Samo treba da im se istinski posvetimo. Oni su tu, nijemi, treba im omogućiti da progovore – kazao je Martinović.
Knjiga poezije „Mit o Trešnji” je autoru, kako je kazao, otvorila mnoge puteve, posao novinara u dnevnom listu „Jedinstvo”, zatim posao u Herceg Novom početkom osamdesetih prošlog vijeka, pa je rekao da ga mnogi po toj knjizi i danas pamte.
Profesor književnosti, Veljko Đukanović ukazuje da je književnost Martinovića nastajala poslije brižljivog arhivskog i arheološkog istraživanja i ispitivanja, pa se, kazao je, slobodno može reći da su Martinovićeve knjige u isto vrijeme i studije i umjetnička djela.
Iako po profesiji nije ni arheolog, ni istoričar, njegovo znanje iz ovih oblasti je ogromno jer se više od trideset godina druži i s jednima i drugima. Istorijske ličnosti i događaje o kojima piše, Martinović koristi kao okosnicu ili kostur, a priča je ono vezivno tkivo koje taj kostur drži ujedno, i služi da se određena ličnost ili događaj sagleda s više strana i da dobije na živosti. Izvanredni dar erudite i pripovijedača omogućava mu da, snagom svoje mašte, čitaocima otkriva davno izumrle ličnosti, oburdane i porušene gradove dok su bili u svoj svojoj veličini.
Martinović nam poručuje da su prolazni i moć i slava i ljepota onih što im se činilo da nikad neće proći. Sigurno je samo jedno, kako kaže Miraš: „Svi putevi vode u smrt, // pa i carski” … Ali zato „Samo zapisano traje i čuva sjećanje” – zaključio je Đukanović.
Miraš Martinović je jedan je od najznačajnih crnogorskih pisaca čija su djela prevođena na mnoge strane jezike. Objavio je više zbirki poezije, kratkih priča i romana među kojima su: Jeretik, Vavilonski mudraci, Poslednji Eshilov dan, Harfistkinja iz Ura, Teuta kraljica Ilira, Dioklitijsko zavještanje, Teuta, Govor kraljeva, Govor zemlje, Sašpatavanje s memorijom, Glasovi iz kamena.
