Realno je očekivati da će se Crna Gora i naredne turističke sezone dominantno oslanjati na tržište regiona, jer smo propustili vrijeme za blagovremenu pripremu organizovanog turizma i dolazaka turista sa glavnih emitivnih tržišta Evrope, ocijenio je u razgovoru za Portal RTCG dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

On smatra i da nije realna najava ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da će aktivnost u turizmu u Crnoj Gori naredne godine biti na nivou rekordne 2019.

To je, ocjenjuje Ratković, razumljiv cilj vlade.

“Ali se bojim da nije realan. Propušteni su rokovi za organizovani nastup na organizovano turističko tržište na glavnim emitivnim tržištima Evrope, tako da su male šanse da se primaknemo evropskom tržišnom miksu kakav je bio 2019. godine. Bojim se da će za to trebati više godina”, kazao je Ratković.

Na nama je, kako je rekao, da složno, organizovano, profesionalno i inkluzivno radimo na postizanju toga cilja, no takav rad, kazao je, nažalost do sada nije bio naša imanentna vrlina.

Eskalacija pandemije, kaže Ratković, prijetnja je turizmu u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika. Propušteno je, kako je rekao, da se blagovremeno donesu i sprovedu učinkovite antipandemijske mjere i da se sa turističkim poslenicima blagovremeno dogovori način funkcionisanja turizma u vrijeme praznika.

“Što se tiče naredne ljetnje turističke sezone, vjerovatno ćemo biti u deficitu organizovanog turizma i dolazaka iz glavnih emitivnih tržišta Evrope, bez kojih nema ekonomske održivosti, kako na Mediteranu, tako i kod nas, kao njegovom prirodnom dijelu. Razlog je što smo propustili vrijeme za blagovremenu pripremu za organizovani turizam iduće sezone. Vjerovatno će opet dominirati tržište regiona, pa je realno očekivati sezonu sličnu ovogodišnjoj”, smatra naš sagovornik.

Govoreći o narednoj turističkoj sezoni u uslovi trajanja epidemije korona virusa, Ratković je rekao da je vakcinacija jedini način efikasne imunizacije stanovništva.

“Danas je kvalitet i kapacitet zdravstvenog sistema postao jedan od glavnih receptivnih faktora svake turističke destinacije. Bez optimizacije procesa vakcinacije nerealno je očekivati smirivanje pandemije i postizanje povjerenja u naš zdravstveni sistem, kako kod turista, tako i kod lokalnog stanovništva. To, međutim, jeste neophodan, ali ne i dovoljan uslov. Nužne su i tri dosadašnje preventivne mjere: maska, distanca i pranje ruku. U sinergiji sa vakcinom i kontrolom ulaska u zemlju (jedan od četiri opšteprihvaćena dokumenta karaktera kovid potvrde) to je dobitna kombinacija”, vjeruje Ratković.

“Propustili vrijeme za blagovremenu pripremu za organizovani turizam iduće sezone”: Detalj s jedne od plaža minule sezone

On, međutim, nije saglasan sa ocjenama nadležnih da je minula ljetnja sezona bila odlična i gotovo rekordna.

“Teško se može smatrati odličnom turistička sezona koja se dominantno bazira na najsiromašnijim turističkim tržištima Evrope. Bila je sezona masovnog i prekomjernog turizma u kratkoj vremenskoj sekvanci, čiji će finansijski rezultati biti lošiji od naturalnih, a koji, zaključno sa devetim mjesecom, ne dostižu ni 60% ostvarenja iz 2019. godine, kada je u pitanju kolektivni smještaj, koji generiše glavni ekonomski impact. Za privatni smještaj nemamo nikavu evidenciju, ni kapaciteta, ni turističkog prometa, tako da je teško procijeniti njihov doprinos turističkoj sezoni. Po dinamici naplate boravišne takse, moglo bi se reći da je i ukupan naturalni rezultat ove turističke sezone blizu nivoa relativnog (procentualnog) ostvarenja u kolektivnom smještaju”, pojasnio je Ratković.

Zanimalo nas je i kakva će biti predstojeća zimska turistička sezona. Ratković kaže da će njen uspjeh zavisiti, između ostalog, od epidemiološke situacije, koja eskalira i klimatske situacije, koju, u pogledu snijega, ne možemo prognozirati.

“U najboljem slučaju, ona može biti na nivou prošle sezone, dakle relativno loša. Naš planinski turizam, inače, primarno ne zavisi od poslovično-neizvjesne i kratkotrajne zimske sezone, već od mnogo duže i izvjesnije ljetnje turističke sezone, zasnovane na ruralnom turizmu i aktivnostima u prirodi”, kaže Ratković.

Govoreći o infrastrukturi u zimskim centrima, Ratković je rekao da nije primijetio da ima ozbiljnijih inovacija u smještajnom i restoranskom sektoru, osim da ima više gradilišta, a naročito na području Kolašina. Stoga će, kako je rekao, tek za narednu turističku sezonu biti evidentno obogaćivanje turističke ponude.

Govoreći o tome može li se u slučaju loše epidemiološke situacije u regionu sezona izvući domaćim i gostima iz regiona, poput ljetnje, sagovornik kaže da je u tom pogledu situacija u regionu drugačija, jer i region ima svoje zimske turističke centre.

“Tako da će se turisti, pretežno, opredjeljivati za svoje turističke centre (Kopaonik, Zlatibor, Jahorina….), a, u slučaju postojanog snijega i smirene epidemiološke sutuacije, možemo očekivati i turiste iz Hrvatske, BiH, Albanije i Kosova. Domaći gosti će, ukoliko bude snijega, ostati pretežno vjerni našim zimskim centrima, a nakon isteka zimskog raspusta, vjerovatno će oživjeti zimski vikend turizam, sa svim svojim manama i vrlinama”, rekao je Ratković.

Međutim, smatra on, sve to neće, nažalost, generirati ekonomski održivu turističku sezonu. On ne očekuje rast cijena.

“Cijene se formiraju prema tražnji. Kako se radi o niskobudžetnim tržištima okruženja, realno je očekivati da cijene miruju, uz cjenovne stimulanse za duži boravak”, zaključio je Ratković.