“Pravac djelovanja lokalne uprave u Novom mora biti ekološki”

“Ovdje smo da pokažemo da Herceg Novi može drugačije, bolje. Svake godine se u svijetu iskoristi na stotine milijardi plastičnih kesa, od kojih mnoge završe u vodi koju pijemo, u prirodi, u našim morima, na obalama. Akcijom podjele cegara za višekratnu upotrebu čistimo naš grad“, saopštila je kandidatkinja za odbornicu koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Sofija Rakonjac prilikom dodjele eko cegera na Gradskoj pijaci u Herceg Novom.

Kandidat za odbornika Milan Isaković tom prilikom istakao je da je ribarstvo od vitalnog značaja za Herceg Novi, i da je to jedan od mnogih razloga zbog čega pravac djelovanja mora biti ekološki. ,,Sada kada je vrijeme da se ponovo obnovi i da se vrati stari sjaj Herceg Novom, neophodno bi bilo da počnemo da razmišljamo u ekološkom pravcu. Naše ribarstvo je od vitalnog značaja za Herceg Novi. Mnoge porodice se time bave. Koliko ćemo moći da se odupremo navali plastike na naše more, zavisiće od nas samih“, naveo je Isaković.

Prema riječima kandidata za odbornika Dejana Roganovića, koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški će posebno pažnju usmjeriti ka razvijanju seoskog turizma u Novom. ,,Turizam i poljoprivreda svrstani su u strategijske pravce razvoja Crne Gore i odnose se na djelatnosti koje su od izuzetnog značaja za razvoj kako Herceg Novog, tako i čitave države. Svjesni činjenice da bez kvalitetne razvijenosti sela, nema ni kvalitetne turističke ponude, mi u koaliciji Crno na bijelo – Može Bokeški odlučni smo da posebnu pažnju posvetimo razvijanju seoskog turizma, a to bi umnogome poboljšalo sumornu sliku naših sela“, kazao je on.

Kako ističe kandidatkinja za odbornicu koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, svako od građana, na svoj način, može doprinijeti tome da Herceg Novi postane moderan i zelen grad. ,,Do nas je. Crno na bijelo – Može Bokeški“, zaključila je Rakonjac.

Eko sanacija brodogradilišta Bijela do kraja novembra

0
Bijela Brodogradilište – foto arhiv Boka News

Iz bivšeg brodogradilišta Bijela, juče je isplovio prvi od pet brodova kojima je planiran izvoz 30 hiljada tona industrijskog otpada grita za Španiju.

Španske vlasti dale su i preliminarnu dozvolu za izvoz 40 hiljada tona kontaminiranog zemljišta iz bivšeg brodogradilišta.

U Agenciji za zaštitu prirode i životne očekuju da tokom narednog mjeseca španske vlasti daju uvoznu dozvolu, a potom će Agencija izdati izvoznu dozvolu.

“Sa ovim dozvolama riješili smo girući problem vezan za izvoz otpada iz brodogradilišta Bijela”, kazala je, za Radio Crne Gore, projekt menadžerka iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Almina Bučan.

Ona je navela da će eko sanacija tog prostora biti završena do kraja novembra ove godine.

Nakon čiščenja lokacije, prostor će biti predat koncesionaru na dalje korišćenje.

Izložba superautomobila i revija kubanskih cigara

0
Luštica bay – foto Miko Đuričković

Ljubitelji luksuznih premijum automobila i čuvenih duvanskih brendova sa Kube, ovog vikenda imaju priliku da u turističkom resortu Luštica Bay kod Tivta, provedu dio prvog Montenegro Smoking weekend-a i posjete Supercar show, koji će se u hotelu „The Chedi Luštica Bay“ i u Marina naselju odvijati od petka, 7.maja.

“Uparivanje vrhunskih brendova viskija, vina, koktela, drugih pića i gastrodelicija sa edicijom kvalitetnih kubanskih duvanskih brendova počeće u petak u 16 sati u hotelu Čedi Luštica Bay, a u subotu i nedjelju će se nastaviti na hotelskoj terasi i prostoru infiniti bazena, od 14 do 16, odnosno od 11 do 14 sati“- saopštili su iz menadžmenta Luštice Bay.

Reviju pića i proizvoda najstarijih duvanskih fabrika Latinske Amerike pratiće  izložba  superautomobila na promendi Luštica Bay. Ljubiteljima autmobilskih premijum brendova biće predstavljeno 14 vozila brendova Ferrari, Bentley, Lamborghini, Audi, Rolls-Royce i Porsche, a premijerno i nova verzija Rolls-Royce Ghost-a. Događaji se organizuju u partnerstvu sa kompanijama Habano Podgorica, I&S Premium Cars i Rokšped.

“Ovi zanimljivi događaji koje organizujemo predstavljaju nastavak razvoja i ponude destinacije, iako suočeni sa već drugom godinom globalnih pandemijskih izazova. Uprkos tome, nastavili smo sa realizacijom naših planova, a stanovnike i posjetioce će ove godine u Luštici Bay dočekati još atraktivnija ponuda i novi sadržaji u sklopu projekta,  a čije će zvanično otvaranje  uslijediti“- saopštio je Marc De Rujter, direktor destinacije u kompaaniji Luštica Bay.

Vlada preuzela koncesiju na dijelu puta od Herceg Novog do Trebinja

36
Naplatna rampa -Trebinje – HN

Vlada Crne Gore je preuzela koncesiju na dijelu puta od Herceg Novog do Trebinja, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Kako se dodaje granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine će biti jednostavnija za prelaženje.

“To će biti od koristi i za privrednike i za predstojeću turističku sezonu”, rekao je premijer Zdravko Krivokapić.

Građani Herceg Novog, Trebinja i drugih gradova plaćaju putarinu za saobraćajnicu Meljine-Petijevići.

Taj put je otvoren 2009. i prva je koncesija na nekoj saobraćajnici u Crnoj Gori, po BOT sistemu (uzmi, izgradi, koristi i vrati).

Ugovor je bio potpisan na 20 godina, a kada istekne “Univerzal Monte” treba da vrati put Opštini.

IJZ: Pet smrtnih slučajeva, 112 novopozitivnih, H. Novi 2

0
corona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 05. maja 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1423 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 112 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 36
Pljevlja 16
Nikšić 12
Rožaje 12
Bijelo Polje 7
Ulcinj 6
Budva 4
Berane 4
Bar 4
Mojkovac 4
Petnjica 3
Herceg Novi 2
Danilovgrad 1
Tuzi 1
Ukupno 112

 

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 kod pacijenata iz sledećih opština: Berane (2), Bijelo Polje (1), Ulcinj (1) i Podgorica (1), od kojih je najmlađi imao 57, a najstariji 95 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1526.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 132 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2025.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 98042.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 670
Pljevlja 222
Nikšić 216
Bijelo Polje 109
Bar 99
Berane 98
Ulcinj 94
Rožaje 87
Herceg Novi 67
Danilovgrad 55
Mojkovac 47
Andrijevica 43
Budva 37
Cetinje 36
Kotor 36
Tuzi 32
Tivat 25
Kolašin 16
Petnjica 11
Žabljak 10
Plav 9
Gusinje 4
Plužine 2
Šavnik 0
Crna Gora 2025

Crno na bijelo – Može Bokeški: Imamo rješenje za cataru, Herceg Novi će ponovo prihodovati od korišćenja opštinskih obala

Dušan Vukić

“Trajektna linija Kamenari-Lepetani jedina je u Crnoj Gori i predstavlja značajan resurs Boke. Kao takva mora služiti i interesu lokalne zajednice, a ne enormnom bogaćenju pojedinaca. Imamo rješenje za cataru. Radićemo na tome da se ubrza koncesija za nju i da se detaljno provjeri privatizacija Pomorskog saobraćaja“, saopštilo je danas kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Dušan Vukić.

Kako navodi, nedopustivo je da ta trajektna linija i dalje funkcioniše bez koncesionog akta, a samo na osnovu Ugovora o zakupu djelova trajektnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji datira još iz 2004. godine i aneksa tog ugovora iz 2019. godine. ,,Naše djelovanje biće usmjereno na to da se ubrza proces pripreme nacrta koncesionog akta i raspisivanje tendera za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza. Osim toga, detaljno preispita privatizacija Pomorskog saobraćaja, da se pregleda kompletna dokumentacija i posebno obrati pažnja na kontrolu prihoda koje catara ostvaruje, naročito imajući u vidu revizije i mišljenja Državne revizorske institucije (DRI)”, ističe Vukić ispred Crno na bijelo – Može Bokeški.

Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto Boka News

Neprihvatljivo je, kako napominje, da se za korišćenje opštinskih obala ništa ne plaća Herceg Novom i susjednom Tivtu. ,,Apsolutno je neprihvatljivo da se građanima Boke naplaćuje karta po punoj cijeni, u iznosu od četiri i po eura, kao i da se sve to radi samo na osnovu ugovora sa Morskim dobrom. Ta firma je za tri godine, od 2017. do 2020. godine, ukupno prihodovala oko 17.7 miliona eura, a prijavila je 6.5 miliona eura čiste neto dobiti. Od 6.5 miliona eura u opštinski budžet Herceg Novog nije se slio niti jedan jedini cent”, objašnjava Vukić.

Naročito će, naglašava kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, insistirati da se utvrde kršenje prava radnika i obračun sa sindikalnim predstavnicima u tom preduzeću koji su se događali u prethodnom periodu. ,,Imamo viziju i rješenje za pitanje catare. Insitucionalno ćemo se boriti za to da se konačno donese koncesioni ugovor, u kom će postojati klauzula kojom će se odrediti koncesiona naknada u funkciji punjenja budžeta opština Herceg Novi i Tivta. Osim toga, odredićemo i klauzulu prema kojoj će karta za lokalno građanstvo Boke biti i za 50 odsto jeftinija”.

Dušan Vukić pocrtava da će koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški posebnom klauzulom obezbijediti poštovanje najstrožijih ekoloških standarda. ,,Osim toga, istim putem ćemo zaštititi prava radnika catare. Štitićemo interese Herceg Novog i svih njegovih građana. Sve mora biti crno na bijelo. Može Bokeški”, zaključuje.

Zaštita bogate baštine cilj je konferencije “Identitet Hrvata Boke Kotorske”

10
Gospa od Škrpjela – Foto Zoran Nikolić

Hrvatski identitet Boke Kotorske i stoljetna baština Bokelja ugroženi su i nepravedno zanemareni, a to će pokušati promijeniti konferencija Identitet Hrvata Boke Kotorske.

Prvi dio konferencije održan je u Zagrebu u četvrtka 6. maja u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar dok će se drugi dio održati u Tivtu 8. maja. Cilj konferencije je uvrstiti naučne činjenice iz hrvatske baštine Boke u predmetne kurikulume obje države te tako zaštiti bogato kulturno naslijeđe bokeljskih Hrvata od prešućivanja, svojatanja i zaborava.

„Novonastala društveno politička situacija u Crnoj Gori potaknula je na razmišljanje što još treba učiniti kako bismo zaštitili hrvatsku autohtonu baštinu Boke, ali i Hrvata Boke, Bokelja koji se našao u sličnoj situaciji iz devedesetih godina prošlog stoljeća. S druge strane turistički vodiči o Boki kotorskoj ne prepoznaju baštinu, ne nazivaju je i ne prezentiraju kao takvu što je na određeni način kulturocid pa je cilj potaknuti crnogorske obrazovne strukture da udžbenik o bokokotorskoj kulturnoj baštini uključe u obveznu literaturu i time iskažu kako pijetet prema onomu što je Hrvat Boke Crnoj Gori donio kao i da ispune obveze iz temeljnih prava manjina.“ – ističe jedna od pokretačica inicijative, prof. dr.Vanda Babić, Bokeljka i profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Prvo izdanje konferencije Identitet Hrvata Boke kotorske okupilo je važne znanstvene institucije na čelu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar (HKS, HS, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Zavod pa povijesne znanosti HAZU), a održava se uz pokroviteljstva nadležnih Ministarstava vanjskih i europskih poslova, znanosti i obrazovanja, kulture i medija te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Drugi dio znanstvenog skup održat će se u subotu, 8. maja u Tivtu. Josip Uglešić, Josip Renić i Jakov Momirović  govorit će o Boki kotorskoj – biseru hrvatske kulture koji treba poznavati kroz viđenje studenata zadarske Kroatistike. Milica Mihaljević i Lana Hudeček s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit će što nam mrežni izvori govore o Boki dok će Vanda Babić Galić s odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru govoriti o porukama monografija Boka Kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture. U Tivtu izlaže i don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije, dr. sc. Miljan Gogić i Marijan Bitanga.

Na ovim znanstvenim skupovima kroz 26 biranih tema donijet će se zaključci koji će biti svečano potpisani te proslijeđeni nadležnima u Hrvatskoj i Crnoj Gori kako bi se potaknule prijeko potrebne promjene i zaštitila hrvatska autohtona baština Boke, Hrvati Boke i Bokelji.

Predstava Ifigenija u Kotoru

0
Ifigenija

Predstava IFIGENIJA, rađena u produkciji Centra za kulturu Kolašin sa koproducentima Centrom za kulturu “Vojislav Bulatović – Strunjo” Bijelo Polje i NVO “Korifej teatar” iz Kolašina biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog  Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor u subotu 08. maja 2021.g. sa početkom u 19h.

Reditelj: Zoran Rakočević

Igraju: Anđelija Rondović, Jelena Đukić, Đorđije Tatić, Petar Novaković, Moamer Kasumović i studenti glume na Fakultetu dramskih umjetnosti sa Cetinja u klasi profesora Branimira Popovića, Una Lučić i Ognjen Sekulić. U predstavi takođe igra i muzičar Bojan Peko Minić koji potpisuje i muziku predstave.

Nakon višemjesečne pauze kulturni život u Kotoru lagano se vraća u svoj tok, a od poštovanja mjera i brige za zdravlje zavisi da li će sve uskoro biti isto kao ranije.

Zato Kulturni centar Kotor ovu predstavu poklanja svom gradu i  svim ljubiteljima pozorišta pa  je ulaz na predstavu slobodan, uz obaveznu dezinfekciju ruku nošenje maski i održavanje distance.

Broj mjesta je ograničen. Rezervacije na broj telefona 032/304 – 140.

Ifigenija na Tauridi je drama koju je napisao znameniti  starogrčki

dramatičar Euripid između 414. pne. i 412. pne. Zaplet je sagrađen na intrigi.

Drama se odlikuje izvrsnom karakterizacijom likova, posebno glavne junakinje, i pažljivo zasnovanom i vrlo spretno sprovedenom obradom radnje. Posebno snažno obrađena je scena prepoznavanja brata i sestre.

Predstavu je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore preko konkursa za razvoj kulture na sjeveru za 2020.godinu, uz finansijsku podršku Opštine Kolašin, Turističke organizacije Kolašin i nekoliko sponzora, osvjedočenih prijatelja kolašinske stvaralačke energije.

Autobusi bez vozača još do kraja juna na ulicama Beča

0
Foto: Wiener Linien/Gritsevskaja Alexandra

Početkom juna 2019. prvi su se putnici u Beču imali prilike provozati autobusima bez vozača. Uskoro završava testna faza koja je trajala više od dvije godine, a krajem juna javnosti će biti predstavljeni rezultati projekta.

Sredinom 2019. godine u glavnom su gradu Austrije u promet pušteni prvi autobusi bez vozača. Dva samovozeća autobusa na električni pogon dio su projekta „auto.Bus – Seestadt” čiji je cilj povećati učinkovitost i sigurnost autonomnih vozila kako bi se u konačnici u novoizgrađenoj bečkoj četvrti Seestadt Aspern mogla uvesti autobusna linija koja može funkcionirati u stvarnim uvjetima – sa stalnim autobusnim stanicama, voznim redom i pravim putnicima.

Bečki su autonomni autobusi najprije dvije godine testirani bez putnika, a početkom juna 2019. i prvi su se putnici imali prilike provozati novim autobusima. Svi koji to još žele isprobati, moraju se požuriti jer autobusi prometuju bečkom četvrti Seestadt Aspern još samo do 23. lipnja kada će nakon više od dvije godine završiti testna faza projekta. Kako bi se spriječilo potencijalno širenje zaraze, u autobusima je trenutačno obvezno nošenje maske FFP2 te je ograničen broj putnika. Istovremeno se smiju voziti samo dvije osobe iz različitih kućanstava ili pet članova istog kućanstva.

Vožnja autonomnim autobusima potpuno je besplatna za sve. Autobus se u automatskom načinu rada može kretati brzinom od 20 km/h, a njegovo maksimalno vrijeme rada iznosi devet sati. Zbog sigurnosnih se razloga putnici smiju voziti samo u sjedećem položaju. Svaki autobus ima po jedanaest sjedećih mjesta. Deset mjesta rezervirano je za putnike, a jedno za specijalno obučenog operatera koji mora biti prisutan tijekom vožnje. Operater se u vožnju uključuje u slučaju nenadanih smetnji ili barijera na prometnici te vozilo usmjerava alternativnim pravcem. Klasični red vožnje nije zadan, ali putnici se putem QR koda ili internetske stranice bečkog poduzeća za javni prijevoz mogu informirati o aktualnom kretanju autobusa.

U ovaj su projekt uključeni Austrijsko ministarstvo prometa, bečko gradsko poduzeće za javni prijevoz „Wiener Linien“, Austrijski tehnološki institut, Kuratorij za sigurnost u prometu („Kuratorium für Verkehrssicherheit“), poduzeće za kontrolu kvalitete „TÜV Austria“, Siemens AG Österreich te francuski proizvođač autonomnih vozila „Navya“. Tijekom posljednje dvije godine opsežno su istraživali ovu novu tehnologiju. Rezultati projekta bit će predstavljeni javnosti krajem lipnja.

MAERSK‘Snažna potražnja dovela je do uskih grla i manjka kapaciteta i opreme, zbog čega su vozarine porasle na rekordno visoke razine‘

0
Kontejneri – Maresk – foto AFP – ilustracija

Danski logistički div Maersk očekuje “iznimno snažne” rezultate u ovoj godini zbog snažne potražnje za kontejnerskim prijevozom tereta, upozoravajući na uska grla u transportu i manjak kontejnera i opreme.

“Snažna potražnja dovela je do uskih grla i manjka kapaciteta i opreme, zbog čega su vozarine porasle na rekordno visoke razine”, naveo je u priopćenju objavljenom u srijedu direktor Soren Skou.

Zbog tih je činjenica Maersk u prošloj sedmici povisio procjene ovogodišnje dobiti prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) s 8,5 do 10,5 milijardi dolara na 13 do 15 milijardi dolara.

Podigao je i procjenu rasta globalne potražnje za kontejnerima s tri do pet na pet do sedam posto.

“Sada očekujemo da će se trenutna dinamika protegnuti i na četvrto tromjesečje,” izjavio je Skou.

Veliki trgovci i proizvođači, uključujući Pumu i Signify, izvijestili su da zagušene luke, nestašica kontejnera i kašnjenja u Sueskom kanalu izazivaju probleme u transportu proizvoda iz Azije na ključna tržišta.

“Pandemija i dalje utječe na sektor tako što su se na aktualni ekonomski uzlet nadovezali značajni izazovi u poslovanju”, rekao je Skou.

Najveća svjetska kompanija za kontejnerski prijevoz potvrdila je da su joj prihodi u prvom tromjesečju poskočili 30 posto, kao što su preliminarno izvijestili u prošlom tjednu.

U prvom tromjesečju EBITDA im je više nego udvostručena, na 4,0 milijarde dolara. U cijeloj godini trebala bi iznositi od 13 do 15 milijardi dolara, čime je dosadašnji raspon podignut za nekih pet milijardi dolara.

Procjena dobiti prije kamata i poreza podignuta je s 3,2 do 6,3 milijarde na devet do 11 milijardi dolara.