Novim izmjenama i dopunama Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa ublažene su važeće mjere u Herceg Novom koje se odnose na rad privrednih društava i preduzetnika.
Izmjenama Naredbe koje su juče, 19. marta objavljene u Službenom listu Crne Gore, za Herceg Novi je određen isti režim rada privrednika koji važi i u: Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru, Podgorici, Cetinju, Bijelom Polju, Mojkovcu, Pljevljima i Plužinama.
Nove izmjene su donijete nakon jučerašnjeg redovnog sastanka predstavnika lokalnih uprava sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Odluci je prethodila intenzivna komunikacija Opštine Herceg Novi sa nadležnim državnim ustanovama, te apeli da sa snižavanjem kumulativne stope incidencije dođe i do ublažavanja mjera.
Izmjenama Naredbe je, uz strogo poštovanje izrečenih epidemioloških mjera, omogućen rad neprehrambenim trgovinama, cvjećarama i drugim preduzetnicima i privrednim društvima, osim izuzetcima koji su navedeni u članu 1c Naredbe.
Na snazi ostaju sledeće zabrane:
– zabrana rada privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), osim za:
* goste koji su smješteni u hotelu, u periodu od 7 do 18 časova,
* pripremu i izdavanje hrane, osim napitaka (kafa i dr.), po porudžbi, bez zadržavanja i konzumacije ispred objekta koji posluje hranom, uključujući ketering, u periodu od 7 do 22 časa, uz potvrdu poslodavca;
– zabrana rada automata (prodaja hrane, pića, kafe i drugih napitaka) u okviru benzinskih stanica i drugih prostora,
– zabrana rada tržnih centara, štandova/tezgi i slično,
– zabrana rada priređivača igara na sreću,
– zabrana rada privrednih društava i preduzetnika koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama.
Ostaje obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima i objekata koji posluju hranom da uklone mobilijar ili na drugi način onemoguće njegovo koriščenje, tokom zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti.
Takođe, na snazi ostaje zabrana izlaska građana sa teritorije Opštine Herceg Novi. Izuzetak su oni koji posjeduju potvrde i potrebnu dokumentaciju za napuštanje teritorije opštine, i to radi: obavljanja redovnih radnih zadataka, ostvarivanja zdravstvene zaštite, njege lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, putovanja studenata od mjesta prebivališta do sjedišta ustanove visokog obrazovanja, održavanja ličnih odnosa djece sa roditeljem sa kojim ne žive, prevoza poljoprivrednih proizvođača, prevoza vlasnika poljoprivrednog zemljišta i članova njegovog porodičnog domaćinstva do mjesta u kome se zemljište nalazi, prevoza lica koja posjeduju dozvolu za sportsko-rekreativni i privredni ribolov, akvakulturu, odnosno dozvolu za plovilo, da se prevezu do mjesta u kome treba da obave ribolov i/ili akvakulturu, odnosno u kome posjeduju dozvolu za plovilo.
U izmjenjenoj Naredbi ostaju na snazi i sve privremene mjere za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa koje važe na teritoriji cijele Crne Gore.
Novi 38. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@” odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore, ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja koji je u cjelosti posvećen vodama u Crnoj Gori, a donosi veliki broj interesantnih tekstova.
Časopis započinje uvodnikom “Projekat koji je promijenio Crnu Goru” iz pera Gorana Jevrića, prvog čovjeka Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje koji ističe da “ovo preduzeće je tokom protekle godine obilježilo deset godina od funkcionisanja sistema i 45 godina od institucionalizovanjavizionarske ideje o potrebi izgradnje jedinstvenog sistema za regionalnog vodosnadbijevanje Crnogorskog primorja” naglašavajući „da ova i sve buduće generacije moraju sve učiniti da zaštite vodu kao pririodni resursizvanredne vrijednosti od značaja za održivi razvoj Crne Gore“.
Pošto je novi broj Komue posvećen tematu voda, donosi između ostalog i nekoliko stranica posvećenih istoriji, razvojnim projektima,upravljanju vodama i viziji razvoja Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, zatim klimatskim promjenama i upravljama vodama Crne Gore iz pera prof.dr Mihaila Burića , kao i hidrotehnici, kao grani građevine i odnosu sa vodama u tekstu prof.dr Gorana Sekulića u tekstu sa naslovom „Blago koje je rađalo civilizaciju“.
Prof dr Velibor Spalević piše da je voda preduslov ljudskog postojanja i održivost naše plave planete, u tekstu pod naslovom „Dobar sluga i loš gospodar“, a dr Zulfo Ahmetović, univerzitetski profesor iz Sarajeva o značaju vode „koji je toliko veliki da se to često previđa“.
O vodi kao izvoru života u tekstu pod naslovom „Ko kosi, a ko vodu i snijeg nosi“ mr Željko Rutović podsjeća da „da su vode i Crna Gora bogastvo prirode i jedinstvo životakoje su sa sobomu arhiv sjećanja zabilježile mnoga iskustva koja govore o vitalnosti i održivosti ljudskog postojanja.
U novom broju Komune i priča Miraša Martinovića o vodi u legendama utekstu pod naslovom „Žubor vode kroz predanje“ Miraš Martinović u kojem ističe da „narodi kroz svoje trajanje i predanje imena mnogih voda vezali su za određene ličnosti, njihove sudbine i događaje iz stvarnog života…
O vođenicama kao najsnažnijem i najsvjetlijem simbolu čovjekovog opstanka i drevne mistike piše Ramiz Hadžibegović u tekstu pod naslovom „Spomenik vremena i običaja“ a mr Sait Šabotić „da u dugoj borbi čovjeka sa prirodom, da su vodenice gradile svoju istoriju“.
Slavica Kosić piše da je u selu Kameno kod Herceg Novog još uvijek u upotrebi dio vodovoda izgrađen prije više od jednog vijeka, a Đoko Raičević o vodama Gornjeg Polimlja u tekstu pod naslovom „Bogatstvo rijeka i jezera“.
O istorijatu cetinjskog vodovoda koji je izgrađen daleke 1891 godine kao zadužbine velike knjeginje Milice, kćerke knjaza Nikole, piše Božidar Proročić u tekstu pod naslovom „Dar knjeginje za pune slavine“, a Dragan Mitov Đurović o vodama Bjelopavlića i grada Danilova u tekstu pod naslovom „Ladne vode sa bistige“u kojem piše da su na dovođenju vode, po projektu inžinjera Marka Đukanovića radili složno svi Bjelopavlići koji su cijevi kupljene u Austrougarskoj iz kotorske luke, na ramenima donijeli.
Abdulah Bato Abdić izražava zabrinutost zarijekuRibnica za koju napominje da je „istinski primjer šta čovjek može ili je već napravio na unižavanju prirode iz razloga teško shvatljive pohlepe i želje za materijalnim bogastvom“.
O vodama Banjana piše Radmila Perović u tekstu sa naslovom „Bistjerne na putu ka baštini „ a Božidar Jaredić o nikšićkom Gornjem polju i njegovim vodama, Vidrovanu, Viru i Vidovom potoku u tekstu pod naslovom „Noćni karavani za ilirsku kraljicu“
U najnovijem broju Komune i priča Mustafe Canka o Ulcinju u kojem jekult vode duboko usađen u svijest njegovih građana, zatim Dubravke Jovanović o čuvenoj kotorskoj česmi „Karampana“ kao obilježju drevnog grada.
Dr Stevan Nikolićo rijeci Pivi, vodnom blagu tog i durmitorskog kraja piše, kao daru prirode, koji je nedovoljno iskorišćen, a mr Halil Markišić o legendama o plavsko.gusinjskim vodama u tekstu sa naslovom „Između blata i jezera isplakanog suzama „
O mineralnim vodama na području bjelopoljske opštine piše Radomir Perišić, a magičnoj moći kolašinskih rijeka dr Mirko Jakovljević u tekst pod naslovom „Čudesni izvor Morače“, dok Dražen Drašković o Kolašinu kao gradu na Tari, gradu pod vodama i gradu vodapiše da je „nakon što je preživio potapanje i stanje akumuilacije jezera sedamdesetih godina prošlog vijeka, sa potencijalima rijeka, vodotoka i izvorišta zaslužio da mu vode dosta toga donesu…“
Željko Milović u najnovijem broju Komune posvećene vodama piše o rijeci Rikavac koju su kleli, a koja sada predstavlja turističku atrakciju, u tekstu sa naslovom „Izmijenila istoriju Bara“.
OLimu , nekada najčistijoj rijeci u regionu čiji su tok sada pretvorili u odvoz najraznovrsnijeg inajprljavijeg ljudskog otpada prićsMurat Ćorović iz Bijelog Polja,a s druge strane prof dr Draško Došljak u tekstu „Čuti, da slušam Lim“ piše o toj rijeci kao vječitoj inspiraciji književnika.
Slobodan Vuković u tekstusa naslovom„Tekle vode beranske“ ističe da jeBerane nekada, umnim radom svojih ktirora, nalik razvijenim evropskim varošima preplavljeno izvorskim vodama i da je neko mudar i maštovit doveo vaktile vodu u grad iz vrela ispod drevnog manastira Đurđevi stupovi do čuvene gimnazije i Vakufske kuće,a da je, na žalost, neko neznaven, urnisao i prekinuo tu vodenu „žicu“, i zatrpao je, pa su od beranskih voda ostala uglavnom sjećanja.
O socio ekonomskim aspektima vodnih resursa u Opštini Petnjica piše dr Salija Adrović u tekstu sa naslovom „Uslov za razvoj poljoprivrede i turizma“, a mr Eldin Brđanin o hidrografskom području Rožaja i ljepotama Ibra i mineralnim vodama.
O neodoljivom zovu Tare „koja ljude čini boljim i traži poštovanje „akoja je idealna i za splavarenje piše Ranko Ćetković iz Mojkovca, dok o toj rijeci kao svjetskom dragulju prirode takođe piše iz drugog ugla dr Stevan Nikolić koji ističe „da se Tara mora sačuvati od svake vrste degradacije i propadanja vitalnih ekoloških vrijednosti“
U najnovijoj Komuni i zapis dr Čedomira Bogićevića o spomen česmi Jagode Bogićević kod Bijelog Polja kao izvoru života i slobode.
I ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.
Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.
O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.
Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.
To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.
Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.
Riba – peškarija JAKOV PRKIĆ/CROPIX – Slobodna Dalmacija
Druga marčana bura koja puše na širem splitskom području već nekoliko dana, poremetila je za petak uobičajenu sliku splitske Peškarije.
– Svita koliko hoćeš, al ribe malo! I friško je – ukratko nam je prenio atmosferu s ribarnice Siniša Beroš, prodavač ribe i administrator Facebook stranice Splitska peškarija.
Objašnjava kako su vremenski uvjeti na moru pomrsili planove ribarima koji su proteklih dana imali problema s jakim kurentima i mrtvim morem kod kojeg riba ‘ne radi’. Tako da je izbora bilo po pitanju ribljeg fonda, ali su ulovljene količine male.
– Od parangala skoro da ništa nije došlo na banke. Jedva nešto za nahraniti tek jedan portun. Kod mene su bili moli, jedva 30 kila i to sam prodao prije 9 sati. Inače, nudilo se srdele po 20 kuna, lokarde i inćuni po 30, grdobina po 50, 80 i 100 kuna, bilo je trlji, raže, lignjuna, jako slabo obora… Sve u svemu, količinski za 30 do 40 posto manje ribe nego inače na peškariji. Bura je sve poremetila. Ljudi se čude kako nema ribe, a zaboravljaju da su na moru skroz drugi uvjeti. Evo, od ponediljka nam stiže i treća marčana, kako kažu. Valjda će nakon toga proliće – kaže nam Beroš.
Radnici Vektra Boke posljednju platu primili su za oktobar 2019. godine, a osim duga od 16 zarada, menadžment nije isplatio ni treću ratu po planu reorganizacije, tvrdi Vojin Miljanić. On je podsjetio da je 7. februar bio krajnji rok, pa su oštećeni radnici uputili upozorenje da će na isplatu čekati do srijede 24. marta, a potom preduzeti pravne korake protiv menadžmenta.
– Naš je cilj da naplatimo svoja potraživanja. Dali smo rok za isplatu 16 plata i jednu ratu po planu reorganizacije, a ako ne bude poštovan procesuiraćemo odgovorne – kazao je Miljanić.
Svi sudski postupci koje su radnici imali do stečaja završeni su, ali uprkos brojnim obećanjima, po riječima advokata Jovana Pejovića, nijesu poštovani rokovi za isplatu potraživanja. Zbog toga će tražiti od Vlade i specijalnog tužilaštva raskid privatizacionog ugovora.
– Druga vrsta potraživanja, koja nijesu prihvaćena u stečaju, potvrđena su presudama Osnovnog suda u Herceg Novom i Višeg suda u Podgorici. Blokirali smo račun firme, ali vlasnik Vektra Boke Dragan Brković nije vratio novac od prodaje nekretnina kompanije – kazao je Pejović i istakao da su sudovi priznali sva potraživanja radnika, a većinski vlasnik prodaje imovinu i prisvaja novac.
Bivša radnica Maja Pajević smatra da je država u obavezi da omoguće radnicima da budu jednaki pred zakonom.
– Tražićemo od Valde raskid ugovora i procesuiranje Brkovića. Vrijeme je da se čuje zašto on ne izvršava obaveze koje je davno prihvatio, tim prije što je lani naplatio pet miliona eura od prodaje imovine Vektra Boke i obećao nam isplatu 7. februara – kazala je Pajević.
Vektra Boka radnicima po planu reorganizacije duguje 280 hiljada eura, po sudskim presudama 200.000 i 150.000 eura za plate. Stalnim radnicima nijesu uplaćeni doprinosi 60 mjeseci, a bivšim radnicima 30 mjeseci.
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici usvojila izvještaj o realizovanim investicijama kompanija
Podgorica i Equest Capital limited – Channel Island na poluostrvu Luštica za period od 1. decembra 2019. do 30. novembra 2020. godine.
Iz Vlade podsjećaju da je sa ovim kompanijama ugovor potpisan 2009. godin, te da je njime predviđen zakup lokacije ukupne površine 510.927 m2 na period od 90 godina. Ugovorom su definisane ukupne investicione obaveze u isnosu od 210 mil EUR, od čega su minimalne obaveze u prvoj fazi 80 miliona, koje se konzorcijum obavezao da će realizovati u roku od pet godina od dana početka investicionog perioda.
– Imajući u vidu da realizacija projekta kasni zbog toga što organi državne uprave i lokalne samouprave u prethodnom periodu nijesu efikasno i blagovremeno izvršili preuzete obaveze, Vlada je zadužila Agenciju za investicije da formira operativni radni tim koji će činiti predstavnici nadležnih organa, koji će, u saradnji sa investitorom, pristupiti rješavanju svih do sada nerealizovanih obaveza – saopšteno je iz Vlade.
Kako navode, to su pitanja eksproprijacije, infrastruktura, priprema protokola o otpočinjanju minimalne investicione obaveze, donošenje HIA studije (Heritage Impact Assessment).
– Savjetu za konkurentnost preporučeno je da, u okviru svoje nadležnosti, predloži model otklanjanja sistemskih problema (biznis barijera) sa kojima se susreću investitori u Crnoj Gori, a koji su nastali zbog neažurnosti državnih organa – navode iz Vlade.
Kada je riječ o periodu na koji se odnosi poslednji izvještaj, kompanija Northstar je, koja je određena i za projektnu kompaniju u realizaciji ove investicije, na sastanku u januaru 2020. godine izrazila zadovoljstvo investitora razvojem projekta, što je kako su istakli pokazala analiza kvaliteta koju je za potrebe investitora radila engleska kompanija.
Ukazali su i na ugovorne obaveze konzorcijuma prema Marriotu koji su obezbijeđeni garancijom od 30 mil EUR, te da je shodno tome definisan dinamički plan otvaranja rizorta u ljeto 2023. godine.
– Naveli su da je na izradi glavnog projekta za prvu fazu angažovano 180-190 inženjera, a plan je bio da isti bude gotov do kraja septembra 2020. godine, nakon čega je trebalo da bude objavljen tender za izgradnju prve faze, koja bi trebalo da obuhvati izgradnju 120 hotelskih soba, 113 apartmana, 13 vila i šest restorana, procijenjene vrijednosti od 161 mil EUR bez PDV-a – objavljeno je u izvještaju.
lustica
Investitor je, navode, obezbijedio investiciona sredstva, a postoji i interesovanje banaka za kreditiranje projekta. Za mart/april ove godine planiran je bio početak gradnje dvije pokazne hotelske sobe, rekonstrukcija nekadašnjeg vojnog objekta u okviru kompleksa gdje će biti smješteni izvođači radova, kao i izgradnja dvije pokazne vile. Izgradnja pokaznih vila je, kako su istakli, uslovljena dobijanjem saglasnosti na HIA studiju.
Predstavnici investitora su u junu 2020. godine informisali Agenciju za investicije o realizovanim aktivnostima u periodu od 1. januara do 31. maja, aktivnostima čija je realizacija bila u toku, te o planovima za naredni period.
Kako je navedeno, u tom periodu su odobrene sve karakteristične zone enterijera od strane Marriotta, završen je idejni projekat za prvu fazu za sve objekte, glavni projekat za pokaznu vilu i pokazne sobe, završen tender za izvođača radova za gradnju pokazne vile i pokaznih soba, kao i tender za projekt-menadžment i nadzor nad gradnjom.
U tom periodu u toku su bili pregovori sa izvođačima i priprema za gradnju PV i MUR, izrada glavnog projekta za objekte i infrastrukturu unutar prve faze, procedura izrade HIA studije kao važnog preduslova za verifikaciju projektne dokumentacije i rocedura izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Kako je navedeno, tokom izvještajnog perioda planiran je početak izgradnje pokazne vile i pokaznih soba, završetak glavnog projekta i revizije, dobijanje saglasnosti na tehnička rješenja, završetak HIA studije i Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, te raspisivanje tendera za izgradnju prve faze sa zaključivanjem ugovora.
– Tom prilikom saopšteno je i da je tokom 2020. godine, presjek na dan 1. jun 2020. godine, u projekat uloženo 4,37 mil EUR, kao i da je u tom trenutku na projektu bilo angažovano 120 radnika, od čega njih 40 iz Crne Gore.
Sredinom oktobra 2020. godine, projektna kompanija je saopštila da se investicija nalazi u fazi “technical design”, odnosno da je u toku izrada glavnog projekta.
– Predmet projektovanja prve faze je objekat hotela sa 120 smještajnih jedinica (glavna zgrada i standalone jedinice), zatim pripadajući brendirani depadansi (113 smještajnih jedinica), brendirane vile (13 jedinica), Ritz Carlton Club, Ritz Carlton Lounge, Teens i Kids Club, kao i specijalizovani restorani na samoj obali, u funkciji hotelskih operacija. Zbog aktuelne situacije sa virusom Covid-19 projektni tim, sačinjen od domaćih i međunarodnih projektanata i eksperata, i pored značajnih poteškoća u radu, napreduje u skladu sa dinamikom završetka projekta – istakli su iz kompanije Northstar.
Sredstva za fazu projektovanja, kako su naveli, iznose 4,9 mil EUR, a kašnjenje u pogledu donošenja HIA studije utiče na završetak procesa projektovanja, na način da zbog nedostatka HIA studije projektant nije u mogućnosti da kompletira Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Istakli su da je u prethodnom periodu urađen Elaborat parcelizacije za kompletnu projektnu lokaciju i Elaborat pripremnih radova s pratećom dokumentacijom, na osnovu kojeg je projektna kompanija sprovela međunarodne tendere za odabir glavnog izvođača, projekt menadžera na gradilištu, kao i nadzora.
– Na tender se prijavilo preko 50 kompanija iz 11 država, a prema planu početak gradnje prvih objekata na projektnom lokalitetu (privremene upravne zgrade investitora i privremene hale za potrebe gradilišta) očekivao se tokom oktobra ove godine – navode.
Projektna kompanija je u predmetnom aktu posebno naglasila da značajno kašnjenje donošenja HIA studije utiče na završetak procesa projektovanja, a samim tim i na datum početka izgradnje kompleksa, što investitora dovodi u situaciju da zbog ugovornih obaveza sa hotelskim operatorom i međunarodnim konsultantima trpi ozbiljne ugovorne kazne.
– S tim u vezi, nadamo se da će nam Vlada Crne Gore pružiti podršku i logističku pomoć kako bi se što prije finalizovala ova aktivnost – navode invtitori.
Napomenuto je da je shodno ugovoru obaveza države da realizuje projekte infrastrukturne dostupnosti lokaciji – raspisivanje tendera za izgradnju putne, vodovodne i energetske infrastrukture do granice lokacije. Takođe, navedeno je da su predstavnici projektne kompanije i Opštine Herceg Novi ranije oformili tehnički tim koji prati aktivnosti vezane za rješavanje infrastrukturnih pitanja, te da su za 2020. godinu planirana ukupna ulaganja u projekat u iznosu od 8,33 mil EUR.
U subotu – kada u 10 sati i 37 minuta astronomski počinje proljeće – vrijeme će u većini biti gotovo pravo zimsko.
U Crnoj Gori će biti pretežno oblačno, suvo, tokom dana povremeno i mjestimično sa padavinama.
Na jugu se očekuje kiša, ponegdje moguć i kratkotrajan pljusak i grmljavina, a u sjevernim i višim centralnim predjelima snijeg i susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od devet ispod nule do šest, a najviša dnevna od dva ispod nule do 13 stepeni.
Nedjelja, 21.03.2021.
Pretežno oblačno, povremeno i mjestimično sa padavinama. Više uslova za padavine u sjevenim predjelima. Na jugu kiša, ponegdje i kratkotrajan pljusak i grmljavina a u sjevernim, višim centralnim i višim planinskim predjelima snijeg i susnježica.
Vjetar sjevernih smjerova, umjeren i jak, u popodnevnim satima i tokom noći na udare i veoma jak, ponegdje i olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 8, najviša dnevna od -3 do 13 stepeni.
Stanovnici Pariza u velikom broju napuštaju grad uoči nove blokade čiji je cilj zaustavljanje porasta broja slučajeva koronavirusa, piše “Gardijan”.
Nova ograničenja, koja je premijer Žan Kasteks najavio kasno u četvrtak, stupiće na snagu u ponoć i obuhvatiti oko trećine stanovništva zemlje, uključujući Pariz i nekoliko drugih regiona na sjeveru i jugu.
Vlada je insistirala na tome da će novo jednomjesečno zaključavanje biti ograničenije od prethodna dva, s otvorenim školama i neograničenim vremenom za vježbanje na otvorenom.
Predsjednik Emanuel Makron je takođe danas insistirao da riječ „zaključavanje“ nije prikladna za opisivanje vladine strategije.
Ipak, mjere kojima se zabranjuje napuštanje pariske regije podstakle su mnoge da napuste Pariz i upute se u područja sa lakšim ograničenjima, poput Bretanje, jugozapadne obale Atlantika i Liona na jugoistoku.
Prema Nacionalnoj željeznici, vozovi za te destinacije sada su u potpunosti rezervisani nakon što su prethodnih petka imali 60-70 procenata popunjenosti.
Turistička organizacija opštine Tivat predstavila je ponudu grada na sajmu turizma “MITT” koji se održao u periodu od 16. do 18.marta u Moskvi, a u okviru predstavljanja ukupne turističke ponude Crne Gore na štandu Nacionalne turističke organizacije. Ovo je nakon pandemije virusa COVID 19 prvi sajam koji je održan tradicionalno, direktnim predstavljanjem ponude zainteresovanim partnerima i turistima.
TO Tivat je i tokom prethodne godine sprovodila kontinuirane aktivnosti na promociji destinacije na tržištu Rusije, a krajem godine smo bili domaćini i određenom broju studijskih posjeta medija. Ovaj sajam je bio prilika da se nastave promotivne aktivnosti te su, u susret sajmu, održani sastanci sa vodećim ruskim medijima za putovanje i turizam, na kojima se razgovaralo o turističkom sektoru u post-pandemijskom periodu, kao i o novitetima i investicijama u sektoru turizma. Zbog pandemije i COVID 19 ograničenja ovo je bio prvi direktno organizovani poslovni događaj sa predstavnicima ruskih medija od početka 2020 godine, te su isti bili izuzetno zainteresovani da čuju više o ponudi naše destinacije koja je izuzetno popularna među ruskim turistima. Kako je Crna Gora otvorena za turiste ovo je značajno za porast prometa sa tržišta Ruske Federacije iako još uvijek nijesu uspostavljene direktne avio linije.
Predstavnike medija su posebno interesovale informacije koje se tiču programa Green Destinations, novih investicionih projekata poput hotela SIRO Boka Place, investicija u okviru Luštica Bay i otvaranje hotela Nikki Beach, te prirodnih i kulturnih atrakcija. Direktorica TO Tivat Danica Banjević je tom prilikom realizovala sastanke sa: Profi Travel – popularna online praltforma za edukaciju turoperatora i turističkih agencija (170hiljada posjetilaca mjesečno), TTG i Interfax – poslovni turistički portali sa aktuelnim informacijama iz oblasti turizma (445 hiljada posjetilaca mjesečno), Tonkosti Turizma – portal namijenjen turistima o najpopularnijim destinacijama sa 1,9miliona posjetilaca mjesečno, Votpusk i Euromag – portali namijenjen turističkoj industriji sa opisom destinacija, revizijama i informacijama o punudi (300hiljada posjetilaca mjesečno), 100 dorog – najstariji portal na ruskom tržištu o informacijama za turiste sa oko 77hiljada posjeta mjesečno. Susreti sa medijima su za sada rezultirali određenim brojem objava i to u: Profi Travel, Ratanews, TTG, Votpusk, Tankosti, Euromag, Tury, Geozet, Saletur i Ibis24, a u narednom periodu se očekuju dodatne objave o turističkoj ponudi i novitetima u Tivtu.
Turisti sa tržišta Rusije u ukupnom turističkom prometu Tivta u 2019.g. su bili na prvom mjestu sa preko 34 hiljade dolazaka i 356 hiljada ostvarenih noćenja. Očekuje se da će sa uspostavljanjem direktnih avio linija ruski turisti nastaviti da provode svoje odmore u našem gradu. Aktivnosti TO Tivat na ovom tržištu se nastavljaju i u narednom periodu i to kroz organizaciju studijskih posjeta medija koji će biti u prilici da se direktno upoznaju sa našom turističkom ponudom.
Za malo više od mjesec dana koliko je prošlo od kako je Fondacija Volnoe Delo, ruskog biznismena Olega Deripaske, donirala PCR laboratoriju kotorskom domu zdravlja, testirano je oko 3.000 građana, od čega je čak 30 odsto bilo pozitivno na korona virus.
Najveći broj testiranih dolazi sa područja Boke Kotorske, ali se uskoro očekuje početak testiranja građana sa teritorije Budve.
Oleg-Deripaska
“Brza detekcija korona virusa veoma nam je pomogla u liječenju pacijanata, jer se na taj način na vrijeme kreće sa terapijom i znatno manje pacijenata u tom slučaju završi na bolničkom liječenju.
Sada kada i opština Kotor ima na raspolaganju jednu od najsavremenijih i najkvalitetnijih laboratorija u regionu vjerujemo i nadamo se da će se epidemiološka situacija u zemlji uskoro stabilizovati. Već za par sedmica očekujemo boljitak”, kaže Igor Kumburović, direktor Doma zdravlja Kotor.
