Totonno

0
Totonno FOTO: Ivana Orlović Kranjc i Janez Kranj
Totonno FOTO: Ivana Orlović Kranjc i Janez Kranj

Totonno je nesumnjivo jedna od najfotogeničnijih olupina u cijelom jadranskom podmorju. Zbog toga i jest česta meta podvodnih fotografa. Olupina se nalazi u neposrednoj blizini Dubrovnika, malo na pučini pored svjetionika na hridi Grebeni.

Fotogeničnosti olupine u mnogome je pridonijela konfiguracija morskog dna jer je Totonno “nalegao” na morsko dno baš na prijelazu između dva pješčana platoa, od kojih je plići na tridesetak, a dublji već na preko pedeset metara dubine. Spomenuti platoi su oštro odijeljeni stijenskim masivom koji podsjeća na blaže položeni zid, a olupina se pri potonuću pramcem naslonila na gornji rub zida te je na tom mjestu i prelomljena, to jest savinuta (otprilike na gornjoj trećini dužine), a ostatak olupine prema krmi se nalazi na dubljem platou. Međutim, olupina nije punom dužinom nasjela na dno, već postoji manji dio oko mjesta puknuća koji kao da lebdi u podmorju pa se na tom mjestu i može podroniti ispod kobilice, što je rijetka situacija kakve vjerojatno nema ni na jednoj drugoj olupini u Jadranu.

Povijest – Totonno za kojeg se prije vjerovalo da je Taranto

Dugo vremena se smatralo da se ovdje radi o olupini broda “Taranto” pa ćete u mnogim dubrovačkim ronilačkim centrima naići i na takvo njezino imenovanje. Otprilike od početka ovog stoljeća je ipak sigurno da se radi o brodu “Totonno”. Da ne dužimo previše s poviješću, treba reći da je brod izgrađen 1899. godine u Rotterdamu kao teretni parobrod te da ga 1930. godine kupuje talijanski brodovlasnik Bottiglieri i imenuje “Totonno”. Brod je na početku Drugog svjetskog rata rekviriran za potrebe talijanske ratne mornarice kao transportni brod te do 1943. godine plovi između Dubrovnika i talijanske obale te Albanije. 15. veljače 1943. zbog nemara ili greške u navigaciji plovi preblizu hridi Grebeni te nailazi na minu u talijanskom minskom polju. Zbog nastale velike rupe uslijed eksplozije, prednji teretni prostor se ubrzano punio morem te je pramac već nakon nekoliko minuta potonuo i nalegao na dno na dvadeset i pet metara dubine, dok je krma još uvijek plutala na površini. Kako se i trup ispunio morem, cijeli brod je ubrzo zauvijek nestao pod površinom. Zbog prije opisane konfiguracije terena brod je ostao “visiti” na malim dijelovima kobilice po pramcu i krmi te se zbog velikih naprezanja slomio i ostao u položaju u kakvom je i danas.

Ronjenje na olupini Totonno

Ronjenjem na olupini najprije se uočava masivni pramac koji strši u gotovo okomitoj orijentaciji prema površini pa je on zbog atraktivne scenografije uvijek i prva meta podvodnih fotografa. Nadgrađe ovog teretnjaka nalazi se otprilike na sredini palube (dok su sprijeda i iza veliki otvori teretnih prostora), blizu mjesta gdje je olupina prelomljena. Kao i kod mnogih tadašnjih brodova, komandni most i kormilarnica bili su građeni od drva pa od njih danas nije ostalo gotovo ništa. No, i dan danas se na tom mjestu nalazi lijepo postolje kormila potpuno obraslo žutim spužvama, što je također nezaobilazan motiv podvodnih fotografa.

Totonno / FOTO: Ivana Orlović Kranjc i Janez Kranj

Krećući se dalje prema krmi i najdubljim dijelovima olupine dolazi se do stražnjeg teretnog prostora gdje se može vidjeti građevni materijal kao dio tereta, a i ostaci jarbola brodske dizalice. U krmenom teretnom prostoru nalazi se i prvi od “foto – trofeja” ove olupine – talijanski traktor “Ansaldo” koji leži prevrnut naopačke.

Najljepši dio olupine ustvari se nalazi van nje, a to je još jedan Ansaldo traktor koji leži dvadesetak metara od krme na morskom dnu na pedesetak metara dubine. Ovaj traktor se nalazi u “pravom” položaju, kao da je spreman za vožnju po morskom dnu. Traktor je vrlo lijep primjerak međuratne poljoprivredne tehnike, a najzanimljiviji su veliki kotači koji su napravljeni bez guma, od čelika s kosim čeličnim pločicama na obruču koje su služile protiv proklizavanja po zemljanim površinama. Te pločice se i danas jasno vide, ako se malo bolje zagledate u samu konstrukciju. Već i po samim fotografijama možete naslutiti zašto je ovo najzanimljiviji dio olupine.

Na samoj olupini ima još nekoliko zanimljivih mjesta za obilazak. Prvenstveno su to bočni hodnici kroz koje se bez problema može proći, a također je i prostor strojarnice dovoljno prostran za relativno siguran ulazak u unutrašnjost broda. Obilazak unutrašnjosti komplicira jedino velika dubina pa je potreban dodatan oprez i suvislo planiranje zarona. Povratkom prema najplićim dijelovima olupine iskoristite priliku i za razgledavanje masivnog pramčanog sidrenog uređaja prekrivenog velikim brojem spužvi i algi. Na uređaju se jasno raspoznaju i sidreni lanci, ali sidara nažalost nema pa je za pretpostaviti da su izvađena neposredno nakon rata. Za kraj, da dobijete potpuni dojam olupine, treba napomenuti da je njena ukupna dužina kojih šezdesetak metara pa se bez problema kompletna može obići u jednom ronjenju.

Ambasada Ukrajine donirala sadnice Dječijem domu „Mladost“

5
Ambasada Ukrajine donirala sadnice Dječijem domu „Mladost“

Predstavnici Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori posadili su jutros stotinjak sadnica raznog bilja u baštama Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj. Povod za ovu akciju bio je projekat koji vodi Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine – „Greening planet“, koji za cilj ima sadnju milion novih stabala u stotinu zemalja svijeta, pojasnila je ambasadorka Ukrajine Natalija Fijalka i dodala da je u baštama Doma posađeno bilje karakteristično za naš region.

U sadnji učestvovali su i predstavnici Opštine Herceg Novi, sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Dejan Radonić i savjetnik predsjednika za međunarodnu saradnju Jovan Subotić.

Ambasada Ukrajine donirala sadnice Dječijem domu „Mladost“

Sekretar Radonić se zahvalio ambasadorki na uključivanju Herceg Novog u projekat globalnog ozelenjavanja javnih površina, ističući da se radi o iznimno lijepom gestu da to bude upravo Dječiji dom “Mladost”. Poručio je i da će druge organizacije i privredni subjekti koji za cilj imaju zaštitu i unaprijeđenje životne sredine imati podršku u lokalnoj samoupravi.

Ambasadorka Fijalka i država Ukrajina već dugi niz godina imaju specijalan odnos prema Herceg Novom i Dječijem domu, istakao je Subotić i dodao da se Herceg Novi ovom prilikom pokazao kao dobar domaćin, što će se svakako nastaviti i ubuduće.

Protesti protiv korona mjera u mnogih evropskim gradovima

0
Protesti – foto EPA

Protesti protiv korona mjera okupili su u subotu hiljada ljudi koji su u Njemačkoj, Švicarskoj, Bugarskoj, Austriji i drugim europskim zemljama osudili diktaturu epidemioloških restrikcija koje su im nametnute u pandemiji, a u njemačkom Kasselu došlo je i do sukoba s policijom.

Prosvjednici koji su se okupili na ulicama grada Kassela, izražavajući na taj način nezadovoljstvo zbog restriktivnih mjera njemačke vlade, sukobili su se policijom koja je protiv sudionika demonstracija koristila papar sprej i pendreke, javila je agencija dpa.

Policija je izvijestila da se na prethodno neprijavljenom skupu u središtu grada okupilo nekoliko hiljada ljudi. U policijskom izvješću stoji da je nasilje izbilo nakon što su prosvjednici ignorirali upute i upozorenja njihovih pripadnika te su probili policijske prepreke.

Na istom su mjestu prijavljeni manji sukobi s protudemonstrantima. Policija je objavila da je nekoliko osoba privedeno, no nije objavljen tačan broj.

Na snimkama i fotografijama s mjesta događaja vidi se mnoštvo prosvjednika, od kojih mnogi ne nose zaštitne maske niti vode računa o fizičkom razmaku. Većina okupljenih u Kasselu pristaše su takozvanog pokreta Querdenken (Razmišljati izvan okvira), a čine ga ekstremno desno orijentirani aktivisti, osobe koje negiraju postojanje bolesti COVID-19 i antivakseri.

U ponedjeljak je predviđen sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel s čelnicima 16 saveznih pokrajina kako bi se odlučilo o eventualnim novim mjerama.

Više od pet hiljada ljudi okupilo se u švicarskom gradu Liestalu blizu Basela na “tihom prosvjedu”, a mnogi nisu nosili maske ni poštivali distancu.

Mogli su se vidjeti transparenti “Dosta je!” i “Cjepivo ubija”, prenosi agencija France presse.

“Moderni robovi nose maske”, napisali su si neki na vratu. Jedan je muškarac preko lica napisao “Maska obavezna, začepite usta”.

Oni ocjenjuju da su švicarske vlasti donijele diktatorske mjere, među kojima su zatvaranje restorana i barova.

U priopćenju objavljenom uoči prosvjeda, demonstranti su optužili vlasti da ih drže kao taoce već više od godinu dana.

– Ove mjere nemaju smisla. Da bi se zaštitio jedan posto rizične populacije, oni uništavaju život 99 posto stanovništva, dodali su.

Prosvjedi su u Sofiji okupili su oko 500 ljudi, a u Beču oko tisuću. U Amsterdamu je policija ispalila vodene topove kako bi otjerala prosvjednike s Trga muzeja, čestog mjesta nedopuštenih demonstracija.

Internetske su snimke pokazale kako policajac palicom gura ženu u prsa i dva puta udara muškarca koji ju je pokušao zaštititi.

Nekoliko je prosvjednika privedeno i u demonstracijama u Hide Parku u Londonu. Tamo su se okupile tisuće aktivista protiv mjera zatvaranja, nakon što je više od 60 zastupnika pozvalo ministricu unutarnjih poslova da ublaži ograničenja.

Policija je prekinula demonstracije i u nekoliko gradova širom Švedske. Prema podacima lista Aftonbladet, u Stockholmu se pojavilo oko 200 do 300 ljudi, još 200 ih se okupilo u Malmoeu, a između 50 i 70 u Goeteborgu, rekla je policija.

Na demonstracijama u tri najveća grada Švedske kršila su se pravila o maksimalnom broju ljudi koji mogu sudjelovati na javnim skupovima, navodi policija.

Švedska se s pandemijom koronavirusa odlučila boriti jedinstvenom strategijom koja je dobila međunarodnu pozornost. Razmjerno je malo ograničenja, a građane se potiče da koriste zdrav razum. Međutim, još uvijek postoje neke mjere ograničavanja, a jedna od njih je da se od kraja studenoga ne smije okupljati više od osam ljudi na javnim okupljanjima i događanjima.

Istaknuti članovi nove ekstremno desničarske stranke bili su među prosvjednicima u Bukureštu, u demonstracijama protiv rumunjskih mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa.

Članovi Saveza za jedinstvo Rumunja bili su na prosvjedima u glavnom gradu, kao i u gradu Cluj-Napoca.

U mnoštvu su se mogli vidjeti i vjerski simboli jer su mnogi pripadnici pravoslavne zajednice nezadovoljni ograničenjima vjerskih službi.

Policija je rekla da će kazniti prosvjednike koji nisu nosili maske ili držali distancu.

Maske su ondje obavezne u zatvorenim javnim prostorima, ali i na otvorenom. Restorani i kulturne institucije u Bukureštu su zatvoreni.

Palatu Visković obnavljaju sa 60.000

4
Palata Visković – foto Martin Kmet

Opština Kotor će za izradu glavnog projekta za rekonstrukciju Slavijanske čitaonice, sadašnjeg Doma kulture u Dobroti, izdvojiti 20 hiljada eura, predviđeno je Programom zaštite i očuvanja Područja Kotora koji je u formi nacrta na uvidu građanima do 2. aprila.

Nosilac projekta biće Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, a dokumentom će se definisati namjena pojedinih djelova ovog objekta u skladu sa namjenom propisanom UT i konzervatorskim uslovima. Za izradu projekta za rekonstrukciju baterije San Roko, koja se nalazi na prvom platou na trasi Parilo-San Đovani, nacrtom je opredijeljeno 10.000 eura. Ovaj objekat približno je kvadratne osnove, ograđen kamenim zidom i u jako lošem je stanju.

Gospa od snijega – Škaljari foto Kotorska biskujpija

U crkvi Gospe od snijega u Škaljarima biće restaurirano sedam slika Ivana Volarića za šta je planiran iznos od 15.000 eura. U planu je i izrada studije zaštite i revitalizacije Špiljara (naselje na padini brda Sv. Ivan), a potrebna sredstva u ovoj godini su 25.000 eura, te studije zaštite brda Vrmac zašta su neophodna sredstva u iznosu od 4,5 hiljade eura.

Najviše, 60.000 eura, planirano je za izvođenje druge faze radova na rekonstrukciji Palate Visković, kompleksa koji je formiran gradnjom u periodu od 15. do kraja 19. vijeka.

Sredstva za realizaciju predviđenih projekata obezbijediće se iz naknade za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara na Području Kotora, koju su u obavezi da plaćaju pravna i fizička lica.

/B.M/

Dnevno će vakcinisati preko hiljadu građana

4
Vakcinacija

U Crnoj Gori će narednih dana biti aktivni svi punktovi predviđeni za vakcinaciju, što znači da će biti vakcinisano više od hiljadu građana dnevno, saopšteno je iz Vlade.

“U prethodna dva dana vakcinisano je skoro 800 građana starijih od 80 godina”, objavljeno je na Twitter nalogu Vlade.

Prvom dozom vakcine protiv covid-a 19 do sada su vakcinisane 6.863 osobe, a drugom dozom 461.

U Crnoj Gori su se do sada za vakcinaciju protiv koronavirusa prijavile 57.124 osobe.

Napadnut novinar TV Vijesti Sead Sadiković

2
Sead-Sadikovic

Novinar TV Vijesti i autor emisije “Bez granica” Sead Sadiković napadnut je sinoć u Bijelom Polju tokom skupa pristalica bivše vlasti.

Kako je prenose mediji, Sadiković ima lakše povrede na glavi.

Policija je privela neke od napadača.

“Psovke, vrijeđanja, skočili su napali, na mene, više njih, pet-šest momaka. Odbranili su me ljudi koji su šetali glavnom ulicom. Još jedan paradoks – udarali su me crnogorskom zastavom, valjda kad udaraju crnogorskom zastavom manje boli”, rekao je Sadiković za TV Vijesti.

Napad su ‘najoštrije’ osudili premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

“Pozivam građane na mir, suzdržanost i solidarnost koji su kao nikad potrebni CG”, napisao je Abazović na svome tviter nalogu.

Iz Vlade je poručeno da su napadi na novinare apsolutno nedopustivi, te da je slobodno bavljenje novinarskom profesijom preduslov za izgradnju demokratskog društva.

U više crnogorskih gradova su pristalice bivše vlasti organizovale autokolone okićene crnogorskim zastavama.

Iz jedne od tih kolona su napadači na Sadikovića, dugogodišnjeg kritičara bivše vlasti i novinara koji je razobličavao njihove nezakonite radnje i zloupotrebe.

Sanacija tvrđave Kanli kula: Opstala uprkos ratovima, klizištu i zemljotresima

Tvrđavi Kanli-kula  “krvava kula” koja predstavlja dio fortifikacionog sistema hercegnovskog Starog grada i svojom veličinom i položajem dominira nad njim, godinama prijeti urušavanje. Klizište koje je zahvatilo površinu od tri hektara, a proteže se od od Jadranske magistrale do crkve Sv. Arhanđela u Starom gradu, prouzrokovalo je  i oštećenja na Kanli kule što je  utvrđeno tokom istražnih radova obavljenih 2017. godine, nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo UT uslove za rekonstrukciju tvrđave.

Prije tri godine počela je sanacija klizišta što je prvi dio velikog projekta sanacije tvrđave Kanli kula. Do sada je urađeno sedam od 12 predviđenih bušotina, a ove sedmice se nastavilo sa radovima na preostalim bušotinama u Starom gradu.

Da su oštećenja na Kanli kuli najvjerovatnije posljedica pomjeranja tla ( klizišta) ustvrdio je prije više od tri vijeka (april 1703. godine) mletački inženjer Đakomo Binardi koji je imao zadatak da utvrdi u kakvom su stanju sve hercegnovske tvrđave, nakon što su Mleci zauzeli grad.

Istraživanja klizišta – foto S.Kosić

Ne zna se tačno  vrijeme gradnje Kanli kule, ali se pretpostavlja da je počela još u srednjem vijeku. Konačni oblik tvrđavi dali su Turci, dok su Mlečani, nakon zauzeća Herceg Novog, izvršili određene popravke jer je tvrđava u ratu bila znatno oštećena.

U pisanim dokumentima pominje se sredinom 17. vijeka kada je u maju 1664 godine iz Dubrovnika u Herceg Novi stigao turski putopisac putopisca Evlija Čelebija.

“Prema morskoj strani Donjeg grada u Novom nema nikavog otkopa, a sa kopnene strane u tri pravca nalaze se otkopi sagrađeni od kamena škriljca, prostrani i duboki. Pred svakom kapijom, iznad svakog otkopa, nalazi se pokretni most od drveta i oni se podižu na točak. Kule, koje su okrenute prema tim otkopima, jako su tvrde. Na prvom mjestu nalazi se Krvava kula sa gornje strane velike kapije. To je velika kula koja je okrenuta gore prema vinogradima Voranice i gleda čak gore do citadele”, zapisao je  Čelebija.

U zapadnom dijelu kule, u to vrijeme je  postojala i cistjerna za vodu koja je brzo pretvorena u zatvor koji je bio aktivan sve da kraja turske vladavine 1687 godine.  Na zidovima cisterne nalaze se brojni crteži zatvorenika – različitih tipova galija, grbovi, imena i datumi.

Kanli kula foto youtube

Za vrijeme mletačke uprave ova kula, prema istorijskim dokazima, koristila se kao kasarna i konjušnica.

Baza današnje kule je nepravilnog oblika sa približnom veličinom od 70h x 60 metara sa relativno dobro očuvanim vanjskim zidovima i tornjevima na uglovima Na kuli je 1965. godine izgrađena Ljetna pozornica za koju mnogi tvrde da je najljepša na Jadranu.

Tvrđava je sanirana, a ljetna pozornica rekonstruisana nakon razornog zemljotresa 1979. godine. Od tada nije bilo značajnijih zahvata na tvrđavi. Danas je lošem stanju na što upozoravaju i stručnjaci, ali prema najavama slijedi joj još jedna sanacija.

/S.Kosić/

U BiH ponovo više od 1400 novozaraženih. Na snazi su dodatne restrikcije

0
Sarajevo – foto vizitsarajevo

U Bosni i Hercegovinu u subotu je potvrđeno nešto više od 1400 novih slučajeva zaraze koronavirusom što je brojka približna onoj od petka no ponovo je zabilježen i razmjerno veliki broj umrlih jer su prijavljena 44 smrtna slučaja povezana s covidom-19. Nakon testiranja nešto više od 3700 uzoraka zaraza je potvrđena kod 967 osoba iz Federacije BiH, zaražena su i još 374 stanovnika Republike Srpske te 74 osobe s područja distrikta Brčko.

Pojedinačno je najveći broj novozaraženih u Federaciji BiH i dalje u Sarajevu gdje je od petka potvrđeno više od 800 novih slučajeva. U Sarajevskoj županiji od subote su zatvoreni svi ugostiteljski objekti i ta mjera ostat će na snazi dva tjedna no trgovine i druge uslužne djelatnosti mogu nastaviti raditi s tim da je radno vrijeme vezano uz policijski sat koji traje od 21 do 5 sati. Produženi policijski sat koji praktično traje cijele noći na snazi je u Zapadno-hercegovačkoj, Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj, Bosansko-podrinjskoj i županiji Središnja Bosna.

Situaciju otežava nedostatak masovnijeg procjepljivanja

Vlasti u RS odlučile su kako kod njih neće biti zatvaranja ugostiteljskih objekata, ali su zato na sedam dana zatvorili teretane i fitness centre. Trenutačna epidemiološka situacija u BiH gotovo je identična onoj iz studenog i prosinca prošle godine a zdravstveni stručnjaci u toj zemlji upozorili su kako je bez dvojbe nastupio treći val pandemije.

Stanje u BiH dodatno otežava činjenica da u toj zemlji još nema masovnijeg procjepljivanja stanovništva a i dalje je neizvjesno kada će stići odavno naručeno cjepivo zapadnih proizvođača koji još uvijek nisu isporučili niti jednu od već plaćenih 1,23 milijuna doza.

Covid pasoš preduslov za međunarodna putovanja?

0
Aerodrom – foto AA

Da će uskoro ljudi svijetom putovati, uz poznate identifikacijske isprave, i s nekim oblikom zdravstvenog kartona, jasno je već neko vrijeme. Evropska unija ovoe sedmice predstavila svoj koncept “zelenog certifikata”, koji bi prije svega trebao omogućiti relativno jednostavna poslovna i turistička putovanja u ovoj godini, unutar bloka zemalja gdje je procijepljenost slaba.

Evropljani su umorni od restrikcija i ograničenja kretanja. Barem se tako čini pri pogledu na njemačke aerodrome prepune putnika. I to samo nekoliko dana nakon što je Njemačka skinula dijelove Portugala i Španjolske, među kojima i Balearsko otočje, s liste rizičnih područja.

Turistički operateri pripremaju se za poplavu last minute aranžmana. No, dok Nijemaci planiraju skori bijeg na španjolske otoke, većina Španjolaca ne smije napuštati svoje matične regije. Iako su upravo mediteranske zemlje najglasnije zagovornice covid pasoš, pitanje je koliko će njihov turizam dobiti krila s obzirom na nimalo blistavu situaciju s cijepljenjem u Evropi.

Uz covid pasoše nameću se i pitanja mogu li cijepljene osobe virus i dalje prenositi drugima? Što je sa zaštitom osobnih podataka? I koliko je pravedno olakšati putovanja samo cijepljenim građanima? Pogotovo jer to mnogi ne smiju zbog, primjerice, zdravstvenih razloga, ali i nekih drugih, zbog kojih se Svjetska zdravstvena organizacija protivi da covid putovnica postane preduvjet za međunarodna putovanja.

Prema Evropskoj komisiji, covid putovnica ne bi trebala biti jedini preduvjet za slobodno kretanje tako da bi oni koji je nemaju ili se ne žele cijepiti isto pravo mogli ostvariti primjenom drugih pravila zemlje u koju putuju, poput samoizolacije, karantene ili dodatnog testiranja.

Iako države članice mogu samostalno odlučiti hoće li odobriti ruska i kineska cjepiva, Komisija zasad u covid putovnicama priznaje samo ona koja je odobrila Europska agencija za lijekove, čemu se protivi Mađarska. Hoće li države članice koristiti covid putovnice i kao ulaznicu za neke javne i masovne događaje, odlučuju same.

Danska je najavila uvođenje qr kodova kako bi, zahvaljujući mobilnim aplikacijama, građani već u svibnju mogli putovati, posjećivati nogometne utakmice i festivale. Francuska nacionalna aviokompanija AirFrance već se koristi time kako bi se ubrzalo kretanje domaćih putnika na aerodromima. Island već neko vrijeme izdaje potvrde o cijepljenju kako bi olakšao međunarodna putovanja onima koji su cijepljeni.

Evropske covid putovnice trebale bi stupiti na snagu već početkom lipnja, no moraju ih blagosloviti zemlje članice i Europski parlament. Povjerenik za pravosuđe nada se da ovaj put neće biti podjela među članicama.

Potvrde o cijepljenju nisu ništa novo. Već godinama su za putovanja u neke zemlje potrebni tzv. žuti kartoni kao dokaz o cijepljenju protiv žute groznice, rubeole, kolere, malarije. No razlika između žutog kartona i buduće covid putovnice je digitalna komponenta koja donosi zabrinutost za zaštitu osobnih podataka. Usto, mnoge članice žele same regulirati ulazak u zemlju zbog širenja novih sojeva virusa.

Uz sve dvojbe, analitičari smatraju da će na kraju prevladati zajednički, ekonomski interesi jer je teret života u mirovanju sve teži.

 /Kristina Pešić/Agenda/M.M./HRT/

Crnogorskim pomorcima koji plove za MSC, stiglo oštro upozorenje iz beogradskog predstavništa te kompanije

Brod MSC Flavia na kome je naš pomorac otvarao kontejnere i krao robu iz njih

Iz agencije za ukrcaj pomoraca „BG Shipping Agency“ – glavnog posrednika pri zapošljavanju crnogorskih i pomoraca iz dijela zemalja bivše Jugoslavije na brodovima jedne od najvećih svjetskih kontejnerskih kompanija – italijansko-švajcarskom „Mediterranean Shipping Company“ (MSC), na adrese svih pomoraca u Crnoj Gori koji plove za tu kompaniju kao i ovdašnjih strukovnih udruženja prije dva dana stiglo je pismo upozorenja da bi, ukoliko se ne smanji nedolično i kriminalno ponašanje nekih od naših pomoraca, svi oni koji imaju crnogorske pasođe mogli ostati bez posla na brodovima MSC-a.

Naši pomorci bili su u proteklom periodu akteri nekoliko slučajeva otkrivanja većih količina švercovanih narkotika na brodovima te kompanije, od kojih je najčuveniji slučaj broda „MSC Gayane“ na kome su američke vlasti u luci Foladelfijau ljeto 2019.i zaplijenile oko 20 tona kokaine, tržišne vrijednosti veće od 1,3 milijarde dolara i tim povodom uhapsile sedam članova posade tog broda, među kojima su pet iz Crne Gore.

Pored toga, evidentirano je i više slučajeva tzv. pilferage-a,  u kojima su naši pomorci otvarali kontejnere koje su prevozili brodovi MSC-a na kojima plove, i krali robu iz njih.

„Ovo je upozorenje pomorcima zaposlenim preko BG Shipping agencije koji su zagazili u kriminalne aktivnost i skloni su da se upuste u nedozvoljene radnje. Svojim nedoličnim aktivnostima dovodite u pitanje integritet i renome kompanije koja vam je pružala mogućnost da radite i zaradite i u ona vremena  kada na drugim kompanijama to niste mogli. Ugrožavate radna mjesta i opstanak većine svojih kolega koji pošteno i čansno rade za svoje porodice. Morate shvatiti da nadležne policijske agencije prate svaki korak i da je samo pitanje dana kada ćete pokajnički vapiti za pomoć. Tada će biti kasno. Menadžment kompanije „Mediterranean Shipping Company“ na ivici je odluke da prestane sa angežovanjem pomoraca sa pasošem Crne Gore. Pojedine linije i brodovi su zbog navedenog, već predati menadžmentu na Kipru“- stoji u pismu upućenom našim pomorcima koji plove za tu kompaniju, a koje nosi naslov „Važno upozorenje“ i potpisuje ga direktorica BG Shipping agencije Živana Petranović.

Potvrda navoda da policijski i drugi organi bezbjednosti prate dešavanja na brodovima MSC-a je i najnoviji slučaj kontejneraša „MSC Joanna“ koji je 12.marta bio na kratko zaustavljen u australijskoj luci Sidnej, nakon što je sa njega dan ranije u australijskim vodama, na jedno manje plovilo transferisano 11 manjih plastičnih posuda u kojime je bilo ukupno 200 kilograma kokaina, što na crnom tršištu u Australiji vrijedi prkeo 90 miliona dolara. Policija koja je imala dodjavu o tome da će sa MSC-ovim brodom biti pokušano doturanje veće količine droge u Australiju, presrela je to manje lovilo kada se ono približavalao obali, uhapsila 27-godišnjeg Australca za njegovim kormilom i zaplijenila drogu, da bi, nakon što je „MSC Joanna“ uplovila u Sidnej, policija upala na brod, izvršila premetačinu i uzela izjave od članova posade. Ipak, niko od pomorca sa „MSC Joanne“ među kojima prema nezbanilčnim i nepotvrđenim informacijama ina i crnogorskih državljana, nije zadržan niti je do sada protiv njega podignuta bilo kakva optužnica, a brodu je  nakon okončane pretrage i ispitivanja posade, dozvoljeno da nastavi putovanje.

obracanje MSC kancelarije Beograd

„Postavljamo pitanje na koje tražimo odgovor: da li ste odlučili da nastavite sa švercom, otvaranjem kontejnera i krađom robe (najnoviji slučaj drugog os+ficira stroja na brodu MSC Flavia“)? Ukoliko se ne urazumite, vrlo brzo niko neće imati mogulnost da radi za kompaniju „Mediterranean Shipping Company“. Nadam se da ćete pokazati dovoljno pameti, mudrosti i snage da se oduprete izazovima lake zarade sa visokim rizicima. Ne ugrožavajte egzistenciju svjih porodica i porodica vaših kolega“- navela je čelnica glavne crewing agencije MSC-a za crnogorske pomorce, Živana Petranović u obraćanju našim  pomorcima.

U Udruženja kapetana trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom upozorenju koje se potencijalno, može pretvoriti u izuzetno veliku štetu za značajan broj pomoraca sa crnogorskim pasošem jer je kompaanija MSC jedan od glavnih poslodavaca za naše pomorce.

„Bila bi velika šteta za  cijelu Crnu Goru , a najgori mogući ishod za njihove porodice, da ti ljudi ostanu bez posla. Riješenje se ne nalazi tako lako za ovaj problem.”- smatra kapetan duge plovidbe Vjeko Radimir iz Dobrote koji je i član Udrušenja kapetana. On je apelovao na kolege iz Udruženja, ali i na članove Unije pomoraca Crne Gore da pismeno podrže napore koje na iskorijenjivanju kriminalnog i nedoličnog ponašanje nekih neogovornih naših mornara I oficira sa brodova MSC-a, a koji nezasluženo ljagu bacaju na sve naše pomorce, preduzimaju jedan od glavnih menadžera te kompanije, kapetan Antonio Mareska i rukovodstvo agencije BG Shipping iz Beograda.