Ruska avio-kompanija Aeroflot odložila je obnavljanje letova između Moskve i Tivta do daljeg, navodi portal ExYuAviation. Letovi su prema prvobitnom planu trebali da se obnove tokom prvomajskih praznika.
Ruski turisti u Crnoj Gori pozvali su vlasti da omoguće direktne letove, nakon što ih je nedavna zabrana letova između Rusije i Turske do juna ostavila „na cijedilu“ u Tivtu i Podgorici, podseća ExYuAviation.
Kako se dodaje, mnogi su koristili Turkish Airlines za letove između dve zemlje.
Kao odgovor na to, Er Srbija je povećala cijene letova između Tivta i Moskve.
U Tivat je prethodnih godina dolazilo dosta putnika iz Rusije, a 2019. godine ukupno ih je bilo 631.571.
Iste godine, Moskva je takođe bila najprometnija destinacija za Air Serbiju prema Tivtu sa preko 7.300 putnika koji su putovali na toj relaciji.
Ustoličenje novog kotorskog biskupa, mons. Ivana Štironje, održat će se na blagdan bl. Ozane Kotorske, u utorak 27. aprila, u 11 sati, u kotorskoj katedrali sv. Tripuna.
Tim svečanim činom biskup Štironja preuzet će biskupiju koju mu je povjerio poglavar Katoličke Crkve, papa Franjo.
Direktan prenos događaja možete pratiti i na našem portalu koji realizuje RTV Herceg-Bosne od 11 sati.
Podsjetimo…
Na kraju euharistijskog slavlja biskupskog ređenja mons. Ivana Štironje 7. aprila u Mostaru čestitku novozaređenom biskupu uputio je najstariji svećenik Kotorske biskupije mons. Srećko Majić, kanonik Stolnog kaptola i dugogodišnji župnik u Perastu.
Oče biskupe! Nakon današnje posvete za biskupa Vi preuzimate novu dužnost, možda sa zebnjom i ponešto straha u srcu, razmišljajući: Kamo idem? Što me čeka? Što će od mene biti?
Idete u predivnu Boku Kotorsku, taj prirodni kutak neba na zemlji!
Čekaju Vas četiri Gospina svetišta, preko 90 crkava i kapelica u kojima se barem jednom godišnje slavi sv. Misa. Čekaju Vas sveci i blaženici, miljenici Boke, oko 10.500 vjernika, dvadesetak časnih sestara 1 đakon i 13 svećenika.
Deponija smeća iznad Risna - foto čitaoci Boka News-a
1 od 10
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Kako javljaju naši čitaoci u zaleđu Risna ima oko 15-ak deponija smeća na kojima nesavjesni građani odlažu razni otpad. Najveća deponija je u blizini izvora vode Smokovac na starom putu prema Nikšiću, na lokaciji kako je mještani zovu Momov spomenik sa koje se širi predivan pogled na dio Boke – Risanski zaliv.
-Drveće je počelo da se ruši od težine smeća, dva ogromna bora su potpuno iz korijena pod težinom počela da se odvaljuju i klize niz padinu. Deponija je ogromna i to je najveća trenutno u Risnu, pišu naši čitaoci.
Oni apeluju na nadležne inspekcijske organe Opštine Kotor da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti kako bi spriječili dalju ekološku katastrofu.
Fotografije i video zapis koji smo dobili sami pričaju o nama…
Predsjednik je izrazio zadovoljstvo prilikom da ugosti predstavnike katoličke crkve u Crnoj Gori i sa njima razgovara o pitanjima buduće saradnje države Crne Gore i katoličke crkve.
On je ocijenio da je ta saradnja uzorna sa opredijeljenošću za njeno dalje unapređenje na temeljima prepoznatog multietničkog, multikonfesionalnog i multikulturalnog karaktera crnogorskog društva.
Predsjedniik je podsjetio da se na prostorima Crne Gore vjekovima prožimaju neke od najvećih svjetskih religija pravoslavlje, katoličanstvo, islam i judaizam, čijim je koegzistiranjem i iskrenim međusobnim poštovanjem različitosti izgrađen ambijent tolerantnosti koji su predano gradili crnogorska država i njeni građani.
Poseban doprinos dala je katolička vjerska zajednica brigom za dobro čovjeka i dobro Crne Gore kao istinski građanske države, poručio je Predsjednik. On je pozdravio misiju Svete Stolice u rješavanju globalnih političkih, ekonomskih, socijalnih, ekoloških i drugih pitanja , uz zadovoljstvo kvalitetom odnosa Crne Gore i Vatikana, visoko cijeneći zalaganje pape Franja za mir, pravdu, jednakost među ljudima, humanitarnu pomoć i vladavinu prava. Na toj liniji ponovio je želju da njegova Svetost uskoro ostvari planiranu posjetu Crnoj Gori, kada se za to stvore neophodne pretpostavke.
Đukanović prijem
Podsjetio je da je Crna Gora prva balkanska, a druga većinski pravoslavna država koja je zaključila Temeljni ugovor sa Svetom Stolicom, izrazivši spremnost za pružanje neophodne podrške otvaranju rezidencijalnog predstavništva, Nuncijature Svete Stolice u Crnoj Gori, kao još jedne potvrde bliskih i prijateljskih veza dvije države. Prepoznajući djelovanje kaoličke zajednice u Crnoj Gori na unapređenju i intenziviranju ekumenskog dijaloga, Predsjednik je podsjetio na inicijativu za otvaranje Međunarodnog omladinskog ekumenskog centra u Prčnju, koje bi nosilo ime don Branka Sbutege. U susret sjutrašnjem ustoličenju kotorskog biskupa Predsjednik je monsinjoru Ivanu Štironji uputio najsrdačnije čestitke uz želje za uspješan rad u obostranom interesu, i iskoristio priliku da zahvali doskorašnjem biskupu monsinjoru Iliji Janjiću na dugogodišnjoj uspješnoj saradnji.
Nadbiskup Đonlješaj i novoimenovani biskup Štironja, zahvalili su Predsjedniku na izdvojenom vremenu za prijem, lijepe riječi i upućene čestitke povodom sjutrašnjeg ustoličenja. Ukazavši na viševjekovno trajanje ove vjerske zajednice u Crnoj Gori istakli su da je katoličkoj crkvi izuzetno stalo ne samo za vjernike, već i za dobro države Crne Gore i njene stabilnosti, onako kako Crna Gora zaslužuje. Iskazali su punu podršku inicijativi da se u realnim rokovima ostvari istorijska posjeta Svetog oca Crnoj Gori i mogućem otvaranju Nuncijature u Podgorici.
Đukanović prijem
Zajednički je ocijenjeno da se pitanja vezana za slobodu vjeroispovjesti i pravni položaj vjerskih zajednica moraju razmatrati u dijalogu države sa svim vjerskim zajednicama, vrlo pažljivo i strpljivo na način da se dođe do najoptimalnijih rješenja, bez ishitrenih poteza, na inkluzivan način.
Na liniji produbljivanja postojeće saradnje nadbiskup Đonlješaj i biskup Štironja pozvali su Predsjednika da posjeti sjedišta katoličke crkve u Baru i Kotoru, što je zadovoljstvom prihvaćeno. Sjutrašnjem činu ustoličenja novog kotorskog biskupa Ivana Štironje u ime Predsjednika Crne Gore prisustvovaće savjetnik Srđan Spaić.
“Pozdravljamo privođenje nekadašnjeg ministra ekonomije Branka Vujovica, čovjeka koji je mnogim lošim i neuspješnim privatizacijama debelo oštetio budžet Herceg Novog i Crne Gore. Očekujemo da se istraga aktivnosti koje je preduzimao Vujović sprovede do kraja, ne samo u slučaju garancija za KAP, već i u svim drugim slučajevima privatizacija, poput direktnim učestvovanjem kao predsjednik komisije u spornim tenderima za privatizaciju HTP Boka i Instituta Igalo”, saopštili su danas iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški povodom današnjeg privođenja Vujovića po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u akciji pod nazivom Garancije KAP.
Kako su istakli iz te koalicije, Vujović je dokazani DPS igrač koji je svojim djelovanjem uništio ekonomiju Crne Gore i devastirao privredu Herceg Novog. ,,Radi se o čovjeku koji je, podsjećamo, odgovoran za pokušaje uništavanja Instituta dr Simo Milošević u Igalu. Počev od Jugopetrola i nikšićke Željezare, od cetinjskog Oboda, pa sve do tendera za valorizaciju Buljarice, nije bilo posla u koji Vujović nije bio uključen, a svaki su pratile kontroverze i sumnje na korupciju. Željezaru je tri puta prodavao i izdavao pod zakup, svaki put bezuspješno. Kao ministar ekonomije, poslovnom tajnom je proglasio mnoge ugovore o privatizaciji, od KAP-a, Željezare, Telekoma do Jugopetrola, a kao višegodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, rasprodavao je državnu imovinu”, navode.
Iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški podsjećaju i da je američka Komisija za hartije od vrijednosti utvrdila da je tokom privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. bilo korupcije vrijedne 7,35 miliona eura, preko fiktivnih ugovora za konsultantske usluge. ,,Tada je predsjednik Tenderske komisije bio upravo Vujović. I analize Istraživačkog centra MANS-a upozoravale su da je porodica Branka Vujovića za svega nekoliko godina višestruko uvećala svoju imovinu kupovinom novih stanova, garaža i automobile, dok prihodi koje je Vujović tada prijavljivao u svom zvaničnom imovinskom kartonu nisu bili dovoljni za sticanje sporne imovine”.
Zbog svega navedenog je, kako napominju, vrijeme da se slučaj Branka Vujovića, kao jednog od najodgovornijih bivših funkcionera Vlade Crne Gore za uništavanje crnogorske privrede, preispita temeljno. ,,Razotkrivanje svih sumnjivih radnji Vujovića, a potom njegovo procesuiranje jedino su što bi moglo da, barem na neki način, ublaži patnje građana koje je ostavio bez posla i osiromašio, kao i da nadoknadi štetu koju je načinio Crnoj Gori”, zaključuju iz Crno na bijelo – Može Bokeški.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge laboratorije koje se bave dijagnostifikovanjem koronavirusa u toku prethodnog dana analizirale 982 su uzorka, od kojih je pozitivno 119.
Novooboljeli su iz sljedećih opština: Podgorica 32, Nikšić 24, Pljevlja 13, Ulcinj 10, Herceg Novi 7, Berane 7, Cetinje 5, Bar 5, Danilovgrad 4, Tuzi 4, Bijelo Polje 2, Tivat 2, Rožaje 2, Andrijevica 1, Petnjica 1.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezana sa Kovidom -19, kod pacijenata iz Podgorica (4) , Bijelo Polje (2), Nikšič (1) i Ulcinj (1) od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 81 godinu starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1473.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 147 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2554.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96.779
U biračkom spisku za opštinu Herceg Novi, upisana su 1.973 birača koji imaju biračko pravo i u Srbiji, utvrdila je Državna izborna komisija (DIK).
Iz DIK-a su kazali da su to utvrdili upoređivanjem podataka iz biračkog spiska za opštinu Herceg Novi sa jedinstvenim biračkim spiskom Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije, dostupnom na njihovom javnom portalu.
„U skladu sa nadležnostima DIK-a, kompletna dokumentacija biće proslijeđena Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) radi pokretanja postupka provjere biračkog prava birača koji mogu ostvariti biračko parvo u Crnoj Gori i u Srbiji“, navodi se u saopštenju.
Iz DIK-a su obavijestili nadležne organe o velikom procentu birača sa dvojnim državljanstvom, sve u cilju preduzimanja nadležnosti propisanih Zakonom o upravnom postupku i Krivičnim zakonikom Crne Gore.
„Imajući u vidu navedeno, DIK će u kontinuitetu vršiti uvid u birački spisak Crne Gore, pratiti sve izvršene promjene i ukazivati MUP-u na utvrđene nepravilnosti u vođenju biračkog spiska, sve u cilju zakonitog sprovođenja izbornog procesa“, kaže se u saopštenju.
Iz DIK-a su naveli da se dosljednom primjenom ovlašćenja i obaveza propisanih zakonom na najbolji mogući način doprinosi vladavini prava i unaprjeđenju povjerenja u izborni proces.
Lokalni izbori u Herceg Novom biće održani 9. maja.
Domu zdravlja u Herceg Novom bilježi se porast interesovanja za testiranje na koronavirus, a od prošle subote bilježi se duplo veći broj novooboljelih nego u prethodnom periodu – saopštio je vršilac dužnosti direktora te zdravstvene ustanova Goran Komar.
Dio političkih subjekata koji učestvuju u izbornom procesu, prema njegovim riječima, ne poštuju minimum zakonske obaveze propisane za zaštitu od opasne zarazne bolesti.
– Određeni ugostiteljski objekti su trenutno mjesta masovnog i nekontrolisanog okupljanja. Kao temeljna zdravstvena ustanova koja nosi ubjedljivo najveći dio tereta na suzbijanju kovid epidemije izražavamo bojazan od mogućeg novog rasta oboljevanja – upozorio je Komar.
Apeluju na striktno sprovođenje mjera zaštite.
– Prevashodno mislimo na nošenje zaštitnih maski. Tražimo pojačavanje mjera inspekcijsko-policijskog nadzora – zaključio je Komar.
UGOR JE BIO DUGAČAK 184 CM I NAKON ISPUŠTANJA KRVI TEŽAK 37,6 KG
Nikola Roščić iz Strožanca mnogim je dalmatinskim ribolovcima poznat kao vrsni lignjolovac i dvostruki pobjednik Prvenstva svita u lovu liganja, najprestižnijeg natjecanja u lignjolovu na našoj obali.
Članovi njegovog DSR Strožanac te žitelji Strožanca i obližnjeg Stobreča, gdje drži svoj gliser, znaju ga i kao vrlo vještog panulaša. No, Nikola Roščić je ribu svog života ulovio – kančanicom!
Trofej je bio ugor dugačak 184 cm i nakon ispuštanja krvi težak 37,6 kg, a očišćen od utrobe 30,2 kg! Ulov vrijedan poštovanja, s obzirom na to da je prema dostupnoj literaturi dosad najteži ugor ulovljen u Jadranu imao 230 cm i 48 kilograma, a da mu je prosječna lovna težina 750 grama!
– U nedjelju, 25. travnja poslije ručka s nećakom Ivanom Vukom lovio sam ispred Maslinice na Šolti. Dubina je bila 75 metara, a mamac zaleđena srdela postavljena na dvije udice oblika Octopus širine luka 15 mm. Nosio ih je trometarski predvez od fluorokarbona promjera 0,70 mm, dok je osnovna struna bila višenitka nosivosti 20 libri, koliko je jak i 240 dugi light jigging štap D.A.M. Steel Power., s rolom Okuma Cedros 6000 – govori Nikola dok pozira jedva držeći lovinu.
– Dobro me je namučio, trebalo mi je 15 minuta da ga izvučem! Nakon što je žestoko potegao relativno sam ga lako pumpanjem podigao do površine, ali je podivljao kad smo u njega zabili trkmar. Jednim trzajem ga je slomio i nezaustavljivo se spustio na dno. Onda je uslijedilo sporo, malo po malo podizanje uz povremene bjegove. Iako sam ga i prije izvlačenja u gliser otkrvio, nije se posve smirio ni kad sam ga nakon sat vremena donio doma.
Šef britanske strane obavještajne agencije MI6 Richard Moore saopćio je da je Velika Britanija započela “zeleno špijuniranje” najvećih industrijskih zemalja na svijetu kako bi pratila da li će se pridržavati svojih obećanja o klimatskoj krizi, prenosi Anadolu Agency (AA).
Moore je za Times Radio kazao da je klimatska kriza najvažnija međunarodna tačka dnevnog reda u Velike Britanije i cijele planete.
“Naš posao je provjeravamo i osiguravamo da svi rade ono što su obećali. Kao što su ljudi uvijek govorili da treba vjerovati drugima, ali i provjeravati ih. U borbu protiv klimatskih promjena se svi moraju pošteno uključiti“, poručio je Moore.
Velika Britanija će ove godine biti domaćin konferencije o klimatskim promjenama COP26.
Moorovi komentari dolaze nakon što je američki predsjednik Joe Biden bio domaćin virtualnog samita na kojem je okupio svjetske lidere koji su govorili o nužnosti borbe protiv klimatskih promjena.
Britanski premijer Boris Johnson bio je jedan od govornika na tom samitu i iznio je najambiciozniji plan koji predviđa da Velika Britanija do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova za 68 posto, a do 2035. godine i za 78 posto i vrati tu pojavu na nivo iz 1990. godine.
