Sjevernu Makedoniju oko 22 sata pogodio je potres magnitude 4,7 po Richteru.
Epicentar potresa bio je 64 kilometra jugozapadno od Skopja, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC). Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama i materijalnim štetama.
Stanovnici s toga područja ostavili su poruke dojmova o potresu na internetskom portalu EMSC. S područja mjesta Mavrovi Anovi kažu da je potres bio snažan i kratko trajao, a javljali su se da su ga osjetili i u Gostivaru.
Novoformirana kruzing kompanija Virgin Voyages iza koje stoji čuveni britanski biznismen i preduzimač Ričard Brenson, svoj najnoviji, treći po redu kruzer koji se još uvijek gradi, od ljeta naredne godine (2022.) redovno će dovoditi u Crnu Goru.
Riječ je o brodu simbolično nazvanom „Resilient Lady“ (Otporna Dama) sa namjerom da pokaže da će se svjetska kruzing industrija izboriti i sa pandemijom kovida koja ju je žestoko pogodila, blokirajući većinu svjetske kruzer flote po raznim lukama i praveći haos u ekonomskim bilansima najvećih svjetskih brodskih putničkih kompanija, ali i ogromne minuse na destinacijama širom svijeta koje su kruzeri do lani intenzivno posjećivali.
Jedna od takvih destinacija je i Kotor koji je lani prije koronakrize, imao najavljene dolaske čak 560 kruzera, ali je prije nego što je Crna Gora uvela sredimom marta lockdown za dolaske putničkih brodova na turističkim krstarenjima u njene luke, u Kotor uplovilo samo devet, i to manjih brodova. Kako će se stvari odvijati u prestojećoj sezoni još nije potpuno jasno, iako se industrija polako oporavlja a sve veći broj kruzing kompanija najavljuje ponovna isplovljavanja svojih brodova, uz posebne epidemiološke i organizacione mjere prilikom dolaska tih putnika na određene destinacije.
Ipak, najave za 2022. su mnogo optimističnije, a potvrda da će nova kruzing kompanija Virgin Voyages i njen najnoviji brod od ljeta naredne godine redovno posjećivati Kotor i Boku, jedan je od dokaza da će se kruzing i kod nas brzo obnoviti u punoj mjeri.
„Resilient Lady“ je treći u seriji od četiri nova kruzera – blizanca koje je Virgin Cruises prije izbijanja pandemije, naručio u italijanskom brodogradilištu Fincantieri u Đenovi. „Resilient Lady“ ima 110.000 bruto-tona, duga je 278 i široka 38 metara, a može primiti2.770 putnika i 1.100 članova posade. Ovaj brod vrijedan je oko 700 miliona dolara i poput svoje tri sestre-blizankinje, gradi se po vrlo inovativnom projektu koji pored ostaloga, podrazumijeva i korišćenje niza naprednih tehnoloških rješenja koja umanjuju štetne uticaje broda na životnu sredinu – od smanjenja emisije izduvnih gasova, korišćenja sistema katalizatora i tzv. skrabera za prečišćavanje izduva, preko recikliranja energije kroz korišćenje toplote od izduvnih gasova za proizvodnju elektrilčne energije.
Prvi brod Virgin Voyages pod imenom „Scarlet Lady“ je dovršen i u komercijalnu upotrebu će biti stavljen u julu ove godine, sa matičnom lukom u Majamiju u SAD i kruzing itinerarima po Karibima. Drugi brod „Valiant Lady“ na tržištu će debitovati u novembru ove ghodine, sa matičnom lukom u Barseloni u Španiji i kruzing itinererima po Mediteranu.
„Resilient Lady“ koja na tržište dolazi u julu 2022. imaće matinu luku u Pireju u Grčkoj, putnicima će nuditi dvije vrste sedmodnevnih krstarenja – jednu koje uključuje grčka ostrva po Egeju i Jonskom moru, i drugo koje osim dijela grčkih ostrva poput Krfa i Argostolija, uključuje i krstrenje po Jadranu sa posjetama Dubrovniku i Kotoru. Inače, Virgin Voyages je kompanija koja je uvela niz novina u koncept po kome inače funkcioniše kruzing industrija, pa su tako njeni kruzeri namijenjeni samo za odrasle putnike bez djece, i fokusirani su na dobru zabavu, zdrave stilove života i bogato ugostiteljsko iskustvo koje pružaju putnicima, Potvrda tome je činjenica da će „Resilient Lady“ na 17 paluba nuditi svojim putnicima čak preko 20 restorana, mnoštvo barova i kafea, ogroman fitnes centar, bazene i slično, a za razliku od drugih kompanija, na Virginu putnici neće imati nepredviđene troškove u obliku napojnica koje im se zaračunavaju za posadu broda, jer je kompletna ponuda na brodu organizovana po all inclusive sistemu i uračunata je u cijenu krstarenja, a putnici neće za razliku od drugih kompanija, morati da se pridržavaju strogog dres-koda i da u restoranima sjede na za njih prethodno određenim i rezervisanim mjestima.
U jednom od svojih prethodnih članakâ iznio sam teoriju da naziv za tivatsku gradsku rivu- u formalno-gramatičkom pogledu- vodi porijeklo od nominativa množine leksema pinija: pinije, od kojeg je, poslije izvršenih određenih glasovnih procesâ i promjenâ, nastao toponim Pine. Ova teorija uzeta sama po sebi- dakle kao čisti misaoni konstrukt- sasvim je održiva i može se akademski dokazivati i braniti. Ipak, kroz proces saznavanja nekih novih činjenicâ, zaključio sam da pomenutu teoriju o porijeklu toponima Pine ipak treba unekoliko dopuniti i revidirati, kako bismo došli došli do cjelovite spoznaje i apsolutne istine o nastanku naziva za našu gradsku rivu.
Podatke koji su me naveli da revidiram svoju prvobitnu hipotezu o formalno-gramatičkom porijeklu toponima Pine iznijela je- u svojoj knjizi “Ime- znak života”- naša ugledna bokeljska romanistica prof. Gracijela Čulić.
Evo što ona, u pomenutoj njenoj knjizi, kaže o toponimu Pine:”Mikrotoponim Pinus (Pine) notari pominju 1327. godine (…) que est in Pino sub vinea (…) (MCI, str. 158., no 440- koji je u Pinu ispod vinograda…). Toponim je romanske provenijencije od latin. Pinus, bor, pinija. Naziv je još jedan od mnogih primjera fitonimije u toponomastici. Različitost biljnog pokrivača, prisustvo mnogih biljaka, drveća, korova, bili su česta supstanca sadržaja toponimskih likova. Budući da se i izgled tla mijenjao posebno u odnosu na vegetaciju, referenti su često ostajali bez prave relacije sa imenom. Slučaj Pina to, srećom, nije”. (Gracijela Čulić, Ime- znak života, Kotor 2009., 72 str.). Kao i kad je u pitanju bilo njeno objašnjenje porijekla i smisla toponima Kalimanj, i kod objašnjenja porijekla i smisla toponima Pine prof. Čulić na dobrom je tragu. Ali- kao i kod Kalimanja- i ovdje su njenoj eksplikaciji nužne neke dopune i dodatna pojašnjenja. U naučnom smislu veoma su značajna dva podatka koja nam prezentuje prof. Čulić: a) relativno velika starost toponima Pine, koji je, kako vidimo, potvrđen već u prvoj polovini XIV stoljeća; b) ablativni lik ovog toponima formalno oličen u predložno-padežnoj konstrukciji in Pino. Ablativ Pino upućuje nas na činjenicu da nominativ te imenice glasi Pinus, -i m. Ovaj lik nominativa- tj. spoznaja da toponim Pine pripada drugoj deklinaciji imenicâ u latinskom jeziku- može (naizgled) stvoriti bitan morfološki problem pri objašnjenju fonetskog lika Pine. Jer, naziv tivatske gradske rive- na temelju toga što su na njenom današnjem prostoru postojali mediteranski borovi, i to svakako značajan broj tih borovâ- u smisaonom pogledu nesumnjivo moramo izvoditi iz nominativa množine imenice Pinus, – i m. Nominativ množine leksema pinus ne glasi, međutim pine, nego pini; u skladu s tim, očekivali bismo da i naziv naše gradske rive bude *Pini, a ne Pine. Ovaj morfološki problem, međutim, samo je naizgled težak i nerješiv. Naime, nastavak – e umjesto nastavka – i u nominativ množine vremenom ušao je u taj padež iz akuzativa množine našeg jezika, u kojem taj nastavak, dakle – e, nalazimo u akuzativu množine najproduktivnijih osnovâ i muškog, i ženskog roda: dakle, i kod – o- osnova muškog roda (npr. akuz. mn. dječake), i kod –a- osnova ženskog roda (npr. akuz. mn. žene). Da smo na pravom putu kad nastavak – e u nominativu množine toponima Pine tumačimo na predstavljeni način, potvrđuje nam i jedan jezični proces kojem svjedočimo danas: naime, u mnogim riječima stranog porijekla u savremenom jeziku nalazimo dvojaki oblik nominativa množine: špagete/špageti, skaline/skalini, cigare/cigari itd. Sličan proces svakako je bio na djelu i kod morfološkog uobličenja nominativa množine Pine.
Rezimirajući, možemo reći da se smisaona suština naše eksplikacije porijekla toponima Pine nije promijenila: tivatska gradska riva nesumnjivo dobila je naziv po mediteranskim borovima koji su postojali na potezu današnjih Pina. Ono što smo revidirali jeste formalno-gramatički aspekt porijekla toponima Pine: umjesto objašnjenja da je toponim Pine nastao od nominativa množine lekseme pinija: pinije, iznijeli smo novu tezu koja sasvim odgovara naučnoj istini: da Pine vode porijeklo od imenice pinus, -i, m., na način koji smo opisali. Ovim sjedinjenjem smisaonog i formalnog aspekta objašnjenja porijekla toponima Pine uspješno smo zaokružili naše istraživanje ovog fenomena i definitivno u potpunosti riješili pitanje porijekla naziva za našu gradsku rivu.
Ova revizija formalno-gramatičkog načina nastanka toponima Pine ima i dublji značaj od samo tumačenja nastanka jednog toponima. Ista svjedoči o stalnom napretku spoznajnog procesa, o potrebi da se- ako se za to nađe osnova- revidiraju prethodne teorije i postave nove, koje su saobraznije naučnoj istini. To je, konačno, jedini put kojim se može graditi humanije i bolje društvo.
/Prof. dr Miomir Abović/
Na danas održanoj ceremonija Green Destinations Story Award 2021. u okviru međunarodnog sajma turizma ITB u Berlinu, Tivat je proglašen za pobjednika u kategoriji “Priroda i ekoturizam” za priču o dobroj praksi: Restauracija prirodnih vrijednosti kroz upravljanje Posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila”.
Drugo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je destinaciji Kočevsko, Slovenija a treće Sabi, Karipska Holandija.
Sve destinacije sa liste Top 100 za 2020. godinu takmičile su se za jednu od Green Destinations nagrada, s tim što je žiri izvršio nominaciju 30 destinacija u 5 kategorija. Važni kriterijimi za odabir bili su: nivo inovativnosti, koliko su priče efikasne u rješavanju stvarnih problema u održivosti turizma i u kojoj mjeri se mogu primijeniti drugdje.
Podsjećamo da je Tivat nominovan za Green Destinations Sustainable Story Award 2021 u kategoriji “Priroda i ekoturizam”. Za ovu nagradu su aplicirali Turistička organizacija Tivat i JP “Morsko Dobro” sa primjerom dobre prakse upravljanja Posebnim rezervatom prirode “Tivatska Solila”.
Albert Salman, predsjednik Green Destinations je istakao da je cilj da destinacije putem ovih primjera dobre prakse razmjenjuju ideje koje mogu pomoći boljem razvoju turizma, kao i da ove priče služe kao inspiracija i turističkoj privredi ali takođe i turistima da posjete ove destinacije.
Oko 30 posto hrvatskih građana danas je odbilo doći na zakazani termin za vakcinisanje vakcinom koje je proizvela AstraZeneca, procijenila je dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, u razgovoru za portal Index.hr. Hrvatski građani nisu usamljeni u nepovjerenju prema vakcini tog proizvođača. Jutros je objavljeno da se Tajland pridružio grupi zemalja koje su zaustavile upotrebu vakcine AstraZenece zbog straha od navodnih smrtonosnih nuspojava.
Popis država koje su privremeno odustale od korištenja oksfordskog vakcine, ili jedne njegove serije, time se povećao na 11. Usprkos tome, zdravstvena tijela Europske unije i dalje ukazuju na to da nema dokaza kako vakcina potiče stvaranje krvnih ugrušaka. U međuvremenu su se javili i predstavnici nekoliko europskih država koje su odlučile nastaviti korištenje AstraZenece, sljedeći tako savjete stručnjaka koji upozoravaju kako bi prekid cijepljenja donio više štete nego koristi.
Dok se Europa dijeli oko pitanja je li važnije što prije zaustaviti koronavirus ili pričekati da se otklone sumnje oko oksfordskog vakcina, hrvatske zdravstvene vlasti čvrsto su na strani onih koji vjeruju da je opasnost od nuspojava minimalna. Građani koji trebaju primiti cjepivo pokazuju manje povjerenja, pa je moguće da će program cijepljenja u Hrvatskoj još više kasniti.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 11. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2305 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovan 581 novopozitivni slučaj infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Podgorica 179
Nikšić 133
Bar 43
Pljevlja 32
Ulcinj 27
Cetinje 25
Kotor 22
Herceg Novi 21
Bijelo Polje 21
Budva 16
Berane 15
Rožaje 10
Tuzi 7
Danilovgrad 6
Mojkovac 6
Tivat 5
Andrijevica 4
Kolašin 3
Plav 2
Petnjica 2
Plužine 1
Šavnik 1
Ukupno 581
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Bijelog Polja (1) i Rožaja (1), od kojih je najmlađi imao 72, a najstariji 86 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1117.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 626 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9003.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 82.610.
Predsjednici opština Tivat, Budva i Herceg Novi, Željko Komnenović, Marko Carević i Stevan Katić, uputili su danas zajedničku molbu ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću da, u pomenutim opštinama, djelatnostima kojima je zabranjen rad shodno važećim mjerama u borbi protiv pandemije koronavirusa, omogući pomoć u vidu subvencija.
U molbi se navodi kako su u opštinama Tivat i Budva od 10.02.2021. godine, a u opštini Herceg Novi od 25.02.2021. godine na snazi mjere potpunog zatvaranja privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenim proizvodima, te se ovim putem predlaže odobrenje subvencija u iznosu od 100% bruto zarade za vrijeme u kome su zatvoreni za rad, za svakog radnika.
„Opštine Tivat, Budva i Herceg Novi će pomenutim privrednim društvima i preduzetnicima i iz svojih nadležnosti omogućiti dodatnu podršku“, navodi se u dokumentu koji potpisuju predsjednici ove tri opštine.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da Vlada u narednih sto dana namjerava da krene u aktiviranje projekata koje je bivša vlast započela i za koje su ocijenili da su dobri. On je time najavio da će kompanije Eni i Novatek početi prvu istražnu bušotinu nafte uz ocjenu da su veliki optimisti da će država ubirati značajne benefite.
Početak bušenja se očekuje 25. marta, 14 NM od obale.
– To je jedna od ključnih stvari kojom ćemo diverfisikovati svoju ekonomiju i što će omogučiti da se oslanjamo samo na turizam – reako je Bojanić na pres konferenciji.
Projekt, kako kaže Bojanić, izazvao je priličnu medijsku pažnju po pitanju ekologije. Bojanić je kazao da će učiniti sve da projekat ne ugroze životnu sredinu i da budu rađeni po svim svjetskim standardima za zaštitu životne sredine.
– Uvjereni smo da mogu da se razviju važni projekti u Crnoj Gori uz zaštitu životne sredine. Uostalom ne možemo da saniramo ni crne ekološke rupe ako nema novca – objasnio je Bojanić.
Optimistični preliminarni podaci
Državni sekretar za energetiku, Marko Perunović, kazao je da koncesioni ugovor sa Eni Novatek predviđa da se projekat razvija u dvije faze. Prvom fazom su obuhvaćene četiri godine od 2016.
– Konzorcijum je uradio sva seizmička istraživanja i definisao lokaciju gdje će raditi prvu istražnu bušotinu. Druga faza je počela ove godine i riječ je o fazi u kojoj se radi jedna duboka bušotina od 6.725 metara i druga bušotina, gasna, koja će mnogo manje zahtijevati u tehnološkom smislu. Eni-Novatek je napravio ugovore sa najboljim svjetskim kompanijama. Rentiran je check-up rig koji je na putu ka Crnoj Gori. On je na Otrantskom prolazu i očekuje se da na lokaciji bude 13. marta u 23 sata. Kad dođe na lokaciju neophodne su dodatne inspekcije i očekuje se početak istražnog bušenja 25. marta – kazao je Perunović.
Posao će, kako je najavio, trajati od četiri i po do šest mjeseci i očekuje se “dosta veliko ležište nafte”. – Preliminarni podaci su jako optimistični – rekao je državni sekretar.
Pojasnio je da se projekat radi na 28 kilometara od obale u okviru koncesionog bloka konzorcijuma Eni-Novatek.
– Drugi koncesionar koji se pojavljuje je Energean. Oni su tražili aneks ugovora. U fazi su traženja partnera kako bi ušli u projekat. Mislim da je sami Eni-Novatek bitan za sve to. Ako se potvrde značajne rezerve, nafte ili gasa biće mnogo interesantnije za sve potencijalne partnere – rekao je Perunović.
Do 68 posto ide Crnoj Gori
Perunović je rekao da će nakon završetka bušotine pristupiti fazi kojom se definiše potencijal ležišta kada se može imati preliminarni odgovor što će se s tim dešavati u narednih 8-9 mjeseci i nakon toga isprojektovao mogući način proizvodnje, koji bi mogao zaživjeti od tri do pet godina od završteka bušotine.
-Benefiti su izuzetno veliki, po najtransparentnijem norveškom modelu. Prethodna uprava je to uradila jako dobro. 54 posto ide Crnoj Gori, na 54 posto imamo još dodatnih pet do 12 i royalty fee čime dolazimo do 62 do 68 posto procenata koji idu Crnoj Gori u odnosu na ono što je proizvedeno – rekao je državni sekretar odgovarajući na pitanja novinara.
Nevladine organizacije za zaštitu životne sredine se protiv projektima istraživanja nalazišta nafte i gasa u crnogorskom podmorju, posebno onima koje ne prate strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
Zatraženo je uvođenje moratorijuma na ta istraživanja.
Tradicionalni humorističko – satirični list “Karampana” biće u prodaji na Kamenom kiosku, na ulazu u Stari grad od subote 13. marta 2021.g. Cijena je 2,00 eura.
Podsjetimo, Pomorski muzej CG je odlučio da objavi u digitalnoj formi izdanja „Karampane“ humorističkog lista, štampanog u periodu od 1926. do 1987. godine, a koji se čuva u muzejskoj biblioteci.
U pitanju su „Karampane” koje su dio bibliotečkog legata mr Jovana Martinovića uz čije odobrenje se pristupilo digitalizaciji građe.
Digitalnim verzijama, u PDF formatu, listovima „Karampana“ moguće je pristupiti na početnom meniju web sajta Pomorskog muzeja.
Na literarnom i likovnom konkursu, koji za temu ima kotorski Karneval stiglo je oko 200 radova.
Oni radovi koji prođu selekciju biće štampani u publikaciji posvećenoj Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu, čija je publikacija planirana za april, ukoliko to dozvoli epidemiološka situacija.
Podsjetimo, zbog aktuelne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor ove godine snima dokumentarni zapis o Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu koji će se emitovati u nedjelju 14. marta 2021.g. od 18h na drugom programu TVCG, kao i putem you tube kanala, FB i Instagram profila Kulturnog centra.
Umjesto petnaestodnevnog programa, u zapisu će biti prikazani sadržaji i manifestacije koje godinama čine ovu koloritnu priču.
Prisjetićemo se ranijih fešti, karnevalskih povorki i grupa koje su zasigurno ostavile pečat po brojnosti učesnika i po maštovitim kreacijama.
Srbija će do kraja ove godine početi proizvodnju kineskog cjepiva Sinopharm i ruskog Sputnjika V, objavili su danas predsjednik Aleksandar Vučić i ministar bez portfelja Nenad Popović.
Vučić je proizvodnju kineskih cjepiva objavio iz Abu Dhabija, gdje je s čelnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) dogovorio gradnju zajedničke tvornice s Emiratima i Kinom, a početak proizvodnje očekuje se 15. oktobra.
Ranije danas početak proizvodnje cjepiva Sputnjik V najavio je srbijanski ministar bez portfelja Nenad Popović, poslije razgovora s ruskim ministrom industrije i trgovine Denisom Manturova, a prva faza proizvodnje odnosno pakiranja Sputnjika V trebala bi početi do 20. svibnja.
Vučić je u uključenju za Radio-televiziju Srbije, tokom posjeta Emiratima, rekao da će u roku od dva tjedna biti organizirano “javno potpisivanje” te da je riječ o “potpuno greenfield” projektu nove tvornice Sinopharm cjepiva.
“Imat ćemo velike količine cjepiva za nas, ali i za cijelu regiju, a ono što sam naučio večeras jest da ćemo morati – pa makar po samoj cijeni koštanja – davati cjepiva regiji jer to što mi budemo naše ljude izliječili ili preventivno djelovali – ne vrijedi ako u regiji postoji problem”, rekao je Vučić za RTS.
Srbija trenutačno koristi četiri cjepiva – Pfizer-BioNTech, Sputnjik V, Sinopahrm i AstraZeneca, a s više od 1,7 milijuna ukupno primijenjenih doza i dalje je među vodećim zemljama u svijetu i regiji po broju cijepljenih i docijepljenih na 100.000 stanovnika.
© BokaNews, 2021
