Popović: Nema budvanizacije prostora u Tivtu

0
Tivat – foto Anton Gula Marković – Boka News

Nakon preuzimanja dužnosti 8. aprila, glavni gradski arhitekta Opštine Tivat Marko Popović je od prethodnika “naslijedio” blizu 60 neriješenih predmeta. Riječ je uglavnom o predmetima koji se odnose za izgradnju ili rekonstrukciju stalnih objekata, dok se manji dio njih odnosi na privremene objekte i legalizaciju, pišu Dnevne novine.

“Problem rješavanja ovih zaostalih predmeta će postojati neko duže vrijeme, jer je trend pristizanja novih zahtjeva prilično dinamičan. Na mjesečnom nivou pristiže oko 15 novih predmeta”, rekao je Popović.

Prvih mjesec uglavnom mu je, kaže, protekao u organizaciji i uspostavljanju procedura koje će služiti kao osnova za rad Službe glavnog gradskog arhitekte.

„Izdato je svega nekoliko saglasnosti, uglavnom za privremene objekte i legalizacije, dok je za stalne objekte procedura kompleksnija, jer su uglavnom postojale određene primjedbe koje smo usaglašavalisa projektantima kako bi krajnji rezultat idejnog rješenja bio kvalitetniji. U završnoj fazi su rješenja za nekoliko stalnih objekata, nakon sprovedenih svih procedura ispitnog postupka. Od trenutka mog stupanja na posao su javno dostupni na sajtu Opštine, zajedno sa idejnim rješenjima za predmete koji su dobili saglasnost”, rekao je Popović i podsjetio da Tivat do sada nije imao glavnog gradskog arhitektu.

Te poslove obavljali su Glavni državni arhitekta ili od neko od kolega iz drugih opština. Tako da je, ističe, bio primoran praktično započeti službu od nule.

On je ocijenio da je Tivat, što se gradnje tiče, postao vrlo interesantno odredište za investitore raznih profila, kako domaćih tako i velikim dijelom iz inostranstva.

Kad se uzme cjelokupni razvoj države u posljednjih 15-20 godina, to je prema njegovom uvjerenju i očekivano.

„Smatram da je Tivat u čitavom ovom dvodecenijskom procesu planiranja prostora i izgradnje u velikoj mjeri sačuvan, čak i posljednjih godina kad možemo reći da se dešavao građevinski vrhunac. Iako je od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine došlo do porasta izgradnje, u čemu je novi zakon sudjelovao u velikoj mjeri, smatram da je stanje gradnje u Tivtu i dalje pod kontrolom i da se u budućnosti može pravilno ispratiti”, navodi.

Ocjenjuje da nije došlo do izrazito negativnih posljedica u prostoru koje su u narodu poznate kao „budvanizacija” prostora, iz razloga što su prostorni planovi ograničavali, prije svega, izrazito veliku spratnost, a samim tim i koncentraciju velikog broja korisnika na malom prostoru.

“Naravno, uvijek postoje anomalije u procesima planiranja i izgradnje, ali njih lokalne vlasti zajedno sa strukom treba da izoluju i spriječe. Građani Tivta su na vrijeme shvatili da ne treba da nastave sa lošim praksama iz neposredne prošlosti, i da za sebe i njihove nasljednike moraju da sačuvaju ovaj predivan prostor crnogorskog primorja koji nam je priroda podarila”, kazao je on.

Popović ističe da je od izuzetne važnosti uklapanje objekta u samu lokaciju, bilo da se radi o prirodnom ili izgrađenom ambijentu, kao i kvalitetna upotreba završnih materijala na fasadama objekta.

Ipak, on nije zadovoljan cjelokupnom slikom izgrađenog prostora. To se ne odnosi samo na Tivat, već na stanje u arhitekturi na nivou države.

„Predugo je kvalitet stavljan po strani u odnosu na kvantitet, tako da danas imamo kao rezultat šarenolike i neusklađene slike urbanizovanih sredina, ali i neprimjerenih intervencija u ruralnim predjelima. Naravno da ima i dosta interesantnih i vrijednih primjera dobre arhitekture, ali su nažalost u manjini u odnosu na cjelokupni izgrađeni opus objekata”, naglasio je Popović podržavajući originalnost u arhitektonskom stvaralaštvu.

Treba poštovati istorijsko i arhitektonsko nasljeđe podneblja, ali to se može uraditi i kroz nove oblike i materijale koje savremena tehnologija građenja nameće.

“Nijesam za ponavljanje elemenata iz prošlosti, već za njihovu savremenu interpretaciju”, zaključuje Popović.

Zadovoljan saradnjom sa kolegama iz urbanizma glavni arhitekta ističe da su uvijek raspoloženi da pomognu oko svih pitanja koja se pojavljuju i trebaju pojašnjenje. U cilju stvaranja što kvalitet nijegprostora, on se nada da će nastaviti tu dobru saradnju i u budućnosti.

Međunarodno takmičenje gitarista u Tivtu – online nastupi izvođača iz 20 država

3
Foto Opština Tivat

Šefica sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Plamena Halačeva, sastala se juče sa predstavnicima Opštine Tivat i organizatorima tivatskog Međunarodnog takmičenja gitarista, u susret jubilarnom izdanju festivala koje će se održati od 27. do 30. maja. Sastanku u Opštini Tivat prisustvovali su i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja, direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić, osnivači i organizatori festivala Goran Perišić i Danijel Cerović.

Festival je od 2017. godine pod pokroviteljstvom Evropske unije i dio je platforme Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative, koja se jednim dijelom finansira iz budžeta EU programa „Kreativna Evropa“. Projekat predstavlja partnerstvo 17 gitarskih festivala iz Evrope, koji su fokusirani na davanje podrške mladim talenatima na festivalima i pružanje mogućnosti novim klasičnim gitaristima da dopru do šire međunarodne publike.

„Veoma sam srećna što je Crna Gora domaćin festivala koji je zaista na svjetskoj sceni, a okuplja izvođače iz više od 20 država i brojne ljubitelje gitare iz cijelog svijeta. I baš poput ovog festivala gitare, Evropska unija povezuje kulture, umjetnost, muziku i ljude. Ponosni smo što podržavamo ovaj festival kroz udruženje festivala gitare „Euro Strings“ i naš program „Kreativna Evropa“, koji okuplja umjetnike iz Evrope i šire.“ -izjavila je Halačeva.

U Euro Strings su uključeni slični festivali iz Austrije, Belgije, Portugala, Holandije, Finske, Estonije, Švedske, Njemačke, Hrvatske, Mađarske, BiH, Bugarske, Italije, Španije, Rumunije i Velike Britanije. Tivatski festival, zajedno sa festivalom u Nikšiću, predstavlja najdugovječniju gitarsku manifestaciju u Crnoj Gori.

U tivatskoj Opštini iskazali su zadovoljstvo dosadašnjim uspjehom i doprinosom koji festival ostvaruje.

„Pričinjava nam veliko zadovoljstvo što je Tivat već jedanaestu godinu domaćin ove renomirane manifestacije, koja doprinosi gradu u kulturnom, turističkom, ekonomskom, ali i obrazovnom aspektu, a naročito u brendiranju grada kao jednog od najznačajnijih kulturnih centara u regionu. Nadamo se da ćemo već naredne godine biti u prilici da ponovo ugostimo sve učesnike i da uživo uživamo u virtuoznim performansima. Čestitamo jubilej organizatorima – petnaest godina festivala.“ -izjavio je potpredsjednik Opštine Goran Božović.

Jubilarno, 15. izdanje realizovaće se se online usljed pandemije koronavirusa, te će se nastupi učesnika iz cijelog svijeta moći pratiti posredstvom EuroStrings platforme i oficijelne Facebook stranice MIGC-a. Prošlogodišnji festival okupo je  101 takmičara iz 26 zemalja svijeta, a online prenose ispratilo je više od pola miliona ljudi.

Festival realizuje NVO „Anagastum guitar society“ uz podršku Muzičkog centra Crne Gore i Centra za kulturu Tivat.

Pojačane aktivnosti Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor

3
Odlaganje zemlje i otpada

Proteklih dana službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat sprovodili su redovne aktivnosti, te izdali nekoliko prekršajnih naloga i to zbog nelegalnog odlaganja otpada i nepravilnosti utvrđenih prilikom kontrole javnog prevoza putnika na tivatskom Aerodromu.

U blizini kružnog toka, na putu za Krtole, službenici Sekretarijata zatekli su teretno motorno vozilo u vlasništvu preduzeća „Texmontoil“ doo iz Kotora, kojim se vršilo nelegalno odlaganje komunalnog i drugog otpada, tačnije odlaganje otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu. U ovom slučaju izdata su dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 2000 eura.

Ovaj organ lokalne uprave svakodnevno vrši kontrolu javnog prevoza putnika na Aerodromu Tivat. Prilikom jedne od posljednjih kontrola, inspektor za saobraćaj konstatovao je nepravilnost u obavljanju djelatnosti firme „Ancora“ doo po osnovu Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Tom prilikom, inspektor je izdao prekršajni nalog u iznosu od 1000€.

Iz sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor napominju da će se kontrole javnog prevoza putnika obavljati intenzivno i u narednom periodu, pa pozivaju sve učesnike u ovoj djelatnosti da postupaju u skladu sa važećim propisima.

Nezaposlenost u Tivtu u 2020. porasla 40 odsto

0
Tivat – foto Boka News

Godina ekonomske krize uzrokovana pandemijom koronavirusa razorno je djelovala na ekonomiju Tivta, pa je nezaposlenost u tom gradu u 2020. prema zvaničnim podacima, porasla za čak 40,5% u odnosu na 2019. godinu.

Ovaj frapantan podatak direktna je posljedica načina na koji su do pred kraj prošle godine lokalne i centralne vlasti predvođene DPS-om, restrukturirale i razvijale privredu Tivta, ekonomski koncetrišući taj grad gotovo isključivo na turizam i sa njim povezane uslužne djelatnosti.

U godini pandemije koja je razarajuće djelovala upravo na turizam, bajka o  Tivtu kao „crnogorskom  Monte Karlu“ koju su prethodno godinama servirali DPS-ovci hvaleći se Porto Montenegrom, Lušticom Bay i brojnim ovdašnjim sličnim manjim kondo-hotelima i turističkim stambenim zgradama, raspršila se kao balon od sapunice. Potvrđuju to i zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore po kojima je na posljednji dan 2020. na evidenciji Biroa rada u Tivtu bilo 724 nezaposlenih građana, što je čak 40,5% više nego na kraju 2019. kada je u Tivtu zvanično bilo prijavljeno 432 nezaposlenih. Uz podatak da se lani za skoro duplo povećaa broj nezaposlenih koji posao traže kraće od godinu dana, a kakvih je na kraju 2020. na Birou rada Tivta bilo čak 461 u odnosu na 226 takvih lica na kraju 2019., dodatno se pokazuje koliko je snažno lani tivatska privreda bila pogođena koronoma i višemjesečnim ograničenjima u radu većine sa turizmom povezanih djaletnosti.

Osim značajnog otpuštanja, prvenstveno radnika nižih kvalifikacija koji su bili angažovani u turizmu i ugostiteljstvu, prošlu godinu je u Tivtu obilježio i drastičan pad broja oglašenih slobodnih radnih mjesta. Njih je lani bilo oglašeno ukupno 955, što je mnogo lošije nego 2019. kada je preko Zavoda za zapošljavanje u najmanjoj bokeljskoj opštini bilo oglašeno 2.430 slobodnih radnih mjesta. Od lani oglašenih slobodnih radnihj mjesta njih samo 117 je bilo na neodređeno vrijeme, ali se dobar dio i njih odnosio na tada veoma aktuelna preizborna, ekonomski neproduktivna, zapošljavanja u lokalnoj upravi i opštinskiom javnim ustanovama i preduzećima a koje je u susret izborima 30.,avgusta, intenzivno sprovodila tadašnja tivatska DPS-SD-HGI vlast.

Tokom 2020. giodine je prema podacima Poreske uprave, zaposleno ukupno 305 lica sa evidencije Biroa rada u Tivtu, od čega su 163 bile žene. Najviše su zapošljavani srednjoškolci sa IV nivoom stručne spreme kakvih je posao lani našlo 110, zatim lica sa VI stepenom stručne spreme (95) i srednjoškolci sa III stepenom stručne spreme (36).

Obilježeno 29 godina od deportacije bosansko hercegovačkih izbjeglica iz Herceg Novog

0
Foto S.K.

Ispred zgrade hercegnovskog Centra bezbjednosti danas je obilježeno 29 godina od zločina deportacije  bosansko-hercegovačkih izbjeglica, koji su nezakonito uhapšeni i kao taoci  izručeni vojsci Republike Srpske. Organizatori memorijalnog okupljanja -NVO Akcija za ljudska prava, CGO i Anima ponovo su zatražili od nadležnih da utvrde krivičnu odgovornost i omoguće podizanje spomen obilježja.

“Prošlo je 29 godina od 25. I 27.  maja  1992.godine kada je crnogorska policija uhapsila ,a potom isporučila kao taoce najmanje 66 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine , koji su spas od rata potražili na crnogorskom primorju.Samo 12  ih je preživjelo, a nekima još uvijek nijesu pronadjeni posmrtni ostaci.podsetila je direktorica Akcije za ljudsjka prava Tea Gorjanc Prelević.

Ona jer ustvrdila da su žrtve  nesporne, jer je  država Crna Gora  nakon sudjenja porodicama žrtava na osnovu poravnanja isplatila naknadu odštetu ,ali pod političkim pritisdkom crnogorsko parvosuđe nije smoglo snage da utvrdi da se radilo o ratnom zločinu.

Foto S.K.

Sada se očekuje odluka evropskog suda za ljudska prava,na predstavku koju su podnijele porodice. Sin žrtve  Omera Bajrovića,Alen ogorčen je na državnu i lokalnu vlast, tužilaštvo i sudove, ali  Evropsku Uniju koja nije dovoljno uradila na zaštiti ljudskih prava

“Najveća mi je želja da pronađem posmrtne ostatke oca kako bih ga dostojno sahranio”, kaže Alen.

Jedan od preživjelih , gradjanin Plava i Herceg Novog Emil Redžematović zauvijek pamti  šest  sati provedenih u Centru Bezbjednosti Herceg  Novi 25.maja 1992.godine. Spasio ga je zaposleni na portdirnici hercegnovskog MUPa.

Crna Gora se mora suočiti sa prošlošću ako misli da postane dio evropske zajednice –smatraju Miloš Vukanović iz CGO i Ervina Dabižinović iz Anime

Foto S.K.

Skupu su prisustvovali i predstvanici Uprave policije Dragan Klikovac i predrag Žižić i savjetnice Ministra Sergeja Sekulovića Dijana

Popovic i Jelena Ćorluka koja je upozorila da se nešto tak “više nikada i nikome ne smije dogoditi”

Pored gradjana i rodbine žrtava , skupu su prisustvovali i predstavnici MUP-a, te političkih stranaka: SDP, SD, Ure, Demosa i Bošnjačke stranke. Predstavnika najvećih partija u Opštini i državi nije bilo.

/S.Kosić/

Preminule tri osobe, 67 novozaraženih,Tivat 4, Kotor 2

0
Boka Kotorska koronavirus – foto Boka News

U posljednja 24 sata od poslijedica koronavirusa u Crnoj GOri preminule su tri osobe, dok je dijagnostifikovano još 67 slučajeva infekcije, saopštio je Institut za javno zdravlje.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.330 uzoraka na novi koronavirus.

Tokom jučerašnjeg dana Institutu su prijavljena tri smrtna slučaja i to iz sljedećih opština: Ulcinj (1), Petnjica (1) i Danilovgrad (1), od kojih je najmlađi imao 81 godinu, a najstariji 84 godine starosti.

Novooboljeli su iz:

Pljevalja 14

Podgorice 12

Bijelog Polja 6

Rožaja 6

Berana 5

Bara 5

Tivta 4

Budve 3

Nikšića 3

Kotora 2

Danilovgrada 2

Ulcinja 2

Tuzi 2

Plava 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1577.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1031.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.358.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Podgorica 325

Rožaje 111

Bijelo Polje 100

Pljevlja 97

Nikšić 91

Berane 52

Bar 39

Ulcinj 28

Herceg Novi 25

Budva 24

Tivat 24

Kotor 22

Danilovgrad 15

Tuzi 15

Mojkovac 13

Andrijevica 12

Kolašin 9

Žabljak 8

Cetinje 7

Plav 5

Šavnik 4

Petnjica 3

Gusinje 2

Plužine 0

Povećan broj prelazaka državne granice

0
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Na graničnim prelazima sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, Debeli brijeg i Kobila primjetno je blago povećanje prelazaka u prethodnom mjesecu. Na Sitnici tokom praznika zabilježeno više hiljada prelazaka dnevno.

Prema riječima komandira Granične policije I Herceg Novi Dejana Jankovića, teško je uporediti broj prelazaka u odnosu na prošlu godinu, koju je obilježila pandemija korona virusa, kao i u odnosu na rekordnu 2019.

– Broj prelazaka uslovljen je odlukama zemalja članica EU, koje propisuju izlazak svojih državljana iz Unije prema trećim zemljama. Takođe, u prethodnim godinama u ovom periodu imali smo znatan broj jednodnevnih izleta, gdje su turisti iz Hrvatske posjećivali Boku kotorsku, kao i turisti iz Herceg Novog, Kotora i Budve posjećivali Dubrovnik. Sve u svemu, teško je naći usporedbu, ali možemo konstatovati blago povećanje trenda prelazaka državne granice na graničnim prelazima – informiše on.

Minuli praznici u prethodnom periodu nisu bitnije uticali na povećanje broja prelazaka na granicama sa Hrvatskom, ali je na prelazu Sitnica sa BiH situacija znatno drugačija, priča naš sagovornik.

– U odnosu na prethodni mjesec, kada je dnevni broj prelazaka granice iznosio oko par stotina, za praznike smo imali i po par hiljada, konkretno juče, na graničnom prelazu Sitnica imali oko 4,5 hiljada prelazaka. Primjetna je gužva i na prelazima i u saobraćaju, vidi se da i u gradu ima dosta ljudi, tako da sve to ohrabruje u susret predstojećoj turističkoj sezoni – kazao je Janković.

Granična policija turističku sezonu dočekuje spremno, ističe on. Od 1. jula biće angažovana i ispomoć iz drugih organizacionih jedinica sektora granične policije.

Predstava Druga strana vjetra u četvrtak u Tivtu

0
Druga strana vjetra

U četvrtak 27. maja sa početkom u 20 sati u velikoj sali Centra za kulturu Tivat biće izvedena predstava “Druga strana vjetra” , studenata Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat.

Ispitna predstava iz predmeta Gluma IV – Rad na ulozi, “Druga strana vjetra” rađena je po motivima poeme Miroslava Mike Antića “Nevjerovatna morska pjesma”. Režiju potpisuje Branko Ilić.

Dramatizacija: Branko Ilić
Kompozitorka: Nina Perović
Kostimografkinja: Tijana Todorović
Korepetitorka: Mirjana Živković Kurdadze
Dizajn svijetla: Aco i Kristijan
Direktori produkcije: Neven Staničić
Producent: Vojislav Vojo Kaluđerović
Fotograf: Duško Miljanić
Dizajn promo materijala: Ivan Radulović

ULOGE:

Kapetan – Stefan Vuković
Balavac – Marko Rajković
Kapetanova kći – Lara dragović
Opasni – Pavle Bogojević
Drugarica, al najbolja – Danica Rajković
Mali od palube – Mirjana Spaić
Pijani – Lazar Đurđević

Informacije i rezervacije na telefon 069342799.

Arktik postaje sve zanimljiviji zbog plovidbenih putova i resursa ispod leda

0
Arktik

Novo je mjesto rivalstva velikih sila sjeverna kapa planeta Zemlje. Arktik postaje sve zanimljiviji za strateško pozicioniranje, ne naravno zbog leda, kojega je ionako sve manje, nego zbog plovidbenih putova i resursa ispod leda, piše HRT.

Na snijegom i ledom okovanu Zemlju Aleksandra, arktički otok u Belinguškom moru, slijeće ruski transportni avion Iljušin 76. Ledena pustoš s ekstremnim vremenskim uvjetima, gdje temperatura zimi pada i do minus 42 stupnja, dom je polarnih medvjeda, a od 2019. ondje je i najsjevernija ruska vojna baza.

– Maksimalna temperatura tijekom takozvanog ‘ljeta’ u kolovozu je između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva. Snijeg se potpuno topi u kolovozu, ali sredinom rujna ponovno napada, objašnjava Sergej Murza, ruski vojnik.

Zemlja Aleksandra udaljena je 1300 kilometara sjeverno od Murmanska, u otočnom arhipelagu Zemlje Franje Josipa u Arktičkom oceanu.

Na Zemlji Aleksandara Moskva je razmjestila radare i najsuvremenije proturaketne sustave S-400, a na pistu mogu sletjeti i nuklearni strateški bombarderi.

– Sjeverna flota je zadužena za osiguravanje mira i sigurnosti na Arktiku kao glavni zadatak koji je država postavila, kaže Igor Čurkin, zapovjednik zračnih snaga ruske Sjeverne flote.

Rusija posljednjih 8 godina aktivno proširuje mrežu vojnih baza duž obale Arktičkog oceana, rekonstruira aerodrome i radarske stanice iz sovjetskog vremena. Njezina Sjeverna flota broji 80-ak vojnih brodova uključujući i podmornice.

Arktik smatra strateški važnim za sigurnost te i na tom prostoru odmjerava snage s NATO-om.

Svojedobno strateški važan za Sovjetski Savez, jer je korišten kao zona proturaketne zaštite od SAD-a, otok je ponovno dobio na važnosti zbog rastućeg rivalstva na Arktiku.

– Posljednjih godina vidjeli smo povećanu aktivnost stranih država u blizini obale, posebno u Barentsovom moru na Arktiku. Američka i NATO mornarica započele su redovite individualne i grupne ekspedicije ratnih brodova. To nismo vidjeli od poslijeratnog vremena, rekao je Aleksander Moisejev, zapovjednik ruske Sjeverne flote.

Arktik, što u prijevodu s grčkog znači blizu medvjeda, područje je oko Sjevernog pola na koje pravo polaže osam država: Rusija, Norveška, Švedska, Finska, Danska, Island, Kanada i SAD.

Druge zemlje zabrinute su zbog jačanja ruskih vojnih kapaciteta u regiji, ali Moskva tvrdi da je s pravom osigurala svoje sjeverne obale.

– Svjesni smo prigovora na rusku vojnu aktivnost na Arktiku. Svima bi već odavno trebalo biti apsolutno jasno da je ovo naš teritorij i naša zemlja. Odgovorni smo za osiguravanje sigurnosti naše arktičke obale. Sve što naša zemlja tamo radi je potpuno legalno i legitimno, izjavio je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Ni Sjedinjene Države ne sjede skrštenih ruku, već razvijaju vojne kapacitete kako bi osigurale slobodu plovidbe na Arktiku. Usto povećavaju bilateralnu suradnju na području obrane na Arktiku s ključnim NATO-ovim saveznicima.

Prvi put nakon hladnog rata američki i britanski razarači provodili su zajedničke vježbe u Beringovom moru, a prvi su put i strateški bombarderi sletjeli u Norvešku.

– Brine nas povećana vojna aktivnost na Arktiku koja povećava opasnost ili izglede za pogrešne proračune i nesreću. Potkopava zajednički cilj mirne i održive budućnosti regije, stoga moramo biti oprezni u vezi s tim, upozorio je Antony Blinken, američki državni tajnik.

– Kad NATO pokušava opravdati svoj napredak na Arktik, to je malo drugačija situacija. Imamo pitanja za naše susjede poput Norveške, koji pokušavaju opravdati potrebu da NATO dođe na Arktik. Naravno, o tome ćemo govoriti na ministarskom sastanku Arktičkog vijeća u Reykjaviku, objašnjava Lavrov, prenosi HRT.

Predstavljen novi turistički proizvod “Putevima prošlosti”

0
Putevima-proslosti-Mljet-Primorje

“Putevima prošlosti” – novi je turistički projekt realiziran u sklopu 33,8 milijuna kuna vrijednog projekta “Ruralna, kulturno-etnografska turistička atrakcija”, a u okviru kojega je obnovljeno pet turističkih atrakcija na Mljetu, Korčuli, Pelješcu i u Slanome, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju u Dubrovniku.

U okviru projekta u Korčuli je obnovljena palača Ismaeli-Gabrielis i u njoj smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju obnovljena župna kuća u kojoj je uspostavljena Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, u Smokvici izgrađen Muzej zlata i srebra Smokvice, a na Mljetu obnovljen Austrijski put i uspostavljena tematska staza Babinog polja.

Projekt je proveden kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Vrijednost projekta je nešto manje od 34 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj 27,7 milijuna kuna.

Projekt je započeo u januaru 2017. godine i, uz nositelja Dubrovačko-neretvansku županiju, okupio je još 11 partnera koji su radili na njemu.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić izjavio je kako je riječ o vrlo složenom projektu s 12 partnera, što je bio i uvjet provedbe projekta.

“Dobili smo nekoliko izvanrednih i obnovljenih objekata koji predstavljaju dodatnu turističku ponudu županije. Po vrijednosti je mali, ali po složenosti velik doprinos ukupnom korištenju fondova Europske unije u županiju, a mi smo sa sedam milijardi kuna u tome najuspješnija županija”, rekao je Dobroslavić.

Složenost projekta i velik broj partnera istaknula je i ravnateljica županijske razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, koja je uz ostalo izvijestila i da će do početka srpnja biti izdana uporabna dozvola za Muzej srebra i zlata u Smokvici.

Direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić najavio je kako će se novi turistički proizvod nastaviti promovirati i u sklopu drugih aktivnosti.

“Želimo i na tom inače nešto slabije posjećenom području županije kroz ove atrakcije usmjeriti turiste na dnevne ili nešto trajnije posjete. Vrlo su vrijedni projekti koji doprinose boljem pozicioniranju svojih destinacija, a kroz projekt ‘Putevima prošlosti’ pričaju lijepu priču o bogatstvu kulturne baštine, po čemu smo cijenjeni na svjetskom tržištu”, izjavio je Bakić.

Riječ je o integriranom razvojnom programu temeljenom na obnovi kulturne baštine, a s ciljem stvaranja integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja županije povezana u jedinstveni turistički proizvod. Projekt obuhvaća aktivnosti od obnove kulturnih dobara do digitalnog pristupa kulturnoj baštini.