Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti opljačkana je preksinoć, a lopovi su ukrali čak 28.000 eura, javlja CdM.
U pitanju su dva sefa sa novcem, gdje su se čuvale penzije i druga primanja pacijenata.
Iz Uprave policije CdM-u su nezvanično kazali da policija radi na rasvjetljanju događaja, te da se utvrđuju sve okolnosti pljačke. Prema nezvaničnim informacijama, lopovi su ušli kroz prozor, jer jedino na prozoru te prostorije nema rešetki.
U Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru potvrdili su da se radi na rasvjetljavanju pljačke.
“Dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru obaviješten je o predmetnom događaju. Djelo je kvalifikovao kao teška krađa i tužilac je dao uputstva službenicima policije da preduzimaju dalje radnje u cilju identifikacije izvršilaca”, piše u odgovoru tužiteljke/portparola u ODT Kotor Ane Marinović.
Turistički poslenici, ugostitelji i izdavaoci privatnog smještaja su među prioritetnim grupama za vakcinaciju, saopštavaju iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Iz Ministarstva pozivaju sve turističke poslenike, ugostitelje i izdavaoce privatnih smještaja da dostave spisak svojih zaposlenih i time ih prijave za vakcinaciju kako bi bili svrstani u prioritetnu grupu.
“S obzirom na to da se u toku aprila očekuje dolazak velikog broja vakcina u Crnu Goru, zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu će imati prioritet i vakcinisati se u najkraćem roku. Prijave je potrebno dostaviti putem e-maila prijave@mek.gov.me. Imunizacija je jedini način da doprinesemo zdravstvenoj zaštiti i zaposlenih i gostiju a samim tim i bržem oporavku ugostiteljsko-turističke privrede i osiguramo uspješnu turističku sezonu koja je od velikog značaja za ekonomski oporavak Crne Gore” – saopšteno je iz Ministarstva za ekonomski razvoj.
Ispred šibenskog kupališta Martinska i postaje Instituta “Ruđer Bošković” postavljena je podmorska instalacija autora Zorana Lučića kojom se želi upozoriti na svjetski problem zagađenosti mora i devastacije ribljeg fonda, piše HRT.
Lucina je kugla zemaljska “odradila” već nekoliko ekoloških performansa – od ljeta 2019. i Svjetskog prvenstva u jedrenju.
– Skupljali smo plastične boce u nju i ukazali na taj problem plastike pa smo onda imali na “Light is Lifeu” i ona je bila – rekao je Zoran Lučić Luca, autor instalacije.
Posljednja kopnena instalacija – bila je pandemijska: Svijet protiv COVID-a. A sad seli u podmorje s novom zadaćom! Na lokaciju s koje kamera instituta Ruđer Bošković šalje živu sliku već sedam godina.
– U to vrijeme smo zabilježili kakvo je ponašanje riba, populacija. I sad ćemo vidjeti kako će se ti uvjeti promijeniti kad se ovakav jedan antropogeni utjecaj kad se ovakav sustav postavi dolje. Da vidimo koliko će se promijeniti ponašanje riba i kako će se one adaptirati na to – rekao je Neven Cukrov s Instituta Ruđer Bošković.
Kugla leži na dubini od osam metara. I bit će osvijetljena, nekoliko sati svake večeri da ne remeti previše ritam morskih bića.
– Moći će se pratiti 24 sata ponašanje biljnog i životinjskog svijeta u odnosu na tu instalaciju na stranicama – podvodna kamera Martinska – kazao je Zoran Lučić Luca.
Akciji postavljanja instalacije, koja ukazuje na važnost zaštite mora, pridružile su se lokalne ustanove, klubovi i organizacije. Jer zagađenje, posebice mikroplastikom, sve je veći problem jadranski, ali i globalni!
– Moramo svi biti iskreni i reći da ta plastika u moru završava, na žalost, ljudskom aktivnošću. Tako da je vrlo važno da svaki dan o tomu razmišljamo, a ne samo danas na Dan planeta Zemlje – poručila je Sanja Slavica Matešić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.
– Ovo je raritet – sama kamera. Vrlo je gledana! Šibenik se nalazi na ušću rijeke Krke, bogat je ribom, bogat je školjkama. Ovo je akvatorij prekrasan, normalno da ga treba zaštititi. Ovo je samo jedna poruka koja simbolizira to sve – rekao je Dino Karađole, direktor Ured TZ grada Šibenika.
Instalacija Save Our Seas ostat će pod morem godinu dana, javlja HRT.
Turistička organizacija opštine Tivat danas je predstavila rezultate Ankete lokalnog stanovništva, sprovedene u martu mjesecu o.g. Namjera iste je bila da se istraže stavovi sugrađana o uticaju turizma na turističku destinaciju.
Najviše anketiranih građana je sa područja Tivat centar (52,3%), starosne dobi od 30 do 45 godina (45,5%), a dominiraju anketirani građani sa visokim obrazovanjem (58,1%). Turizam je dodatni izvor prihoda za 39,3% ispitanika, turizmom se ne bavi 38,7%, dok je za 22% građana turizam glavni izvor prihoda.
Na osnovu odgovora građana datih na pitanja iz ankete možemo zaključiti da turizam svima omogućava bolji život koji donosi više koristi nego štete. Većina stanovnika Tivta su zadovoljni dosadašnjim razvojem turizma u opštini i smatra da im turizam pozitivno utiče na način života, običaje i kulturu, dok se kao najveći izazovi i glavna ograničenja sa kojima se Opština Tivat suočava u svom turističkom razvoju navode se saobraćajna infrastruktura (20,2%), nedovoljno dobro rješenje kanalizacija i kišne drenaže (11,6%) i prevelika izgrađenost, odnosno greške u pejzažnoj arhitekturi (10,4%). Nakon toga slijede neadekvatno odlaganje‚otpada i nedostatak javnog prevoza. Stanovnicima Tivta u toku glavne turističke sezone najviše smeta gužva u saobraćaju (90,8%), problemi sa parkiranjem (81,5%), zagađenje mora (58,8%), a najmanje smetaju turisti koji remete javni red i mir, buka, gužva na plažama i u domovima zdravlja.
U odnosu na budući razvoj turizma u opštini Tivat i predlozima za unaprjeđenje turističke ponude, građani Tivta su mišljenja da veću pažnju treba posvetiti kvalitetu doživljaja nego broju turista, povećanju broja hotela i soba, dok broj kreveta u privatnom smještaju ne treba značajnije povećavati. Takođe su mišljenja da broj, kvalitet i raznovrsnost ugostiteljskih objekata treba dodatno povećavati, a nautičke vezove u marinama i lukama pokušati zadržati na postojećem nivou. Vrlo je značajno da se, po mišljenju lokalnog stanovništva, zaleđe opštine treba brže turistički razvijati i na to se treba u budućem razvoju opštine Tivat posvetiti posebna pažnja. U prilog tome idu i komentari koje su građani imali prilike da iskažu u ovoj anketi.
Aktivnostima koje su realizovane u prethodnom periodu, anketirani stanovnici Tivta su više nego zadovoljni: „Tivatske ljetne fešte 2019“ (69,5%), „Organizacija Zimske bajke 2019/20“ (68,9%), „Započet proces pristupa programu ‘Green destinations’ i Top 100 nagrada 2020” (65,3%) i „’TransformaTivat’ – oslikavanje električnih ormarića” (53,7%).
Lokalno stanovništvo naše opštine o turističkoj ponudi Tivta se najviše informiše preko Facebooka i Instagrama, zatim slijede Viber zajednica Opštine Tivat, web portali www.tivat.travel i lokalni informativni portali, zatim web portal www.opstinativat.me, kao i štampani mediji.
Rezultati Ankete lokalnog stanovništva vrlo jasno ukazuju na potencijalne slabosti i prednosti turističke ponude našeg grada. Stavovi i mišljenje lokalnog stanovništva su veoma važni u daljem održivom razvoja turizma opštine Tivat što je značajno imati u vidu prilikom projektovanja aktivnosti u daljem razvoju i unaprjeđenju Tivta kao turističke destinacije.
Danska je raspon između prve i druge doze vakcina BioNTech/Pfizera i Moderne protiv COVID-19, produžila za tri sedmice, prenosi Anadolu Agency (AA).
Državna televizija DR, pozivajući se na informacije Zavoda za zdravstvo, javila je kako je Danska, koja želi prvom dozom vakcinisati što veći broj ljudi, u okviru programa vakcinacije, raspon između dvije doze povećala s tri na šest sedmica.
Navode kako će tako osobe koje će primiti prvu dozu, biti vakcinisane najmanje sedmicu ranije.
Zvaničnici predviđaju kako će brža vakcinacija dovesti do bržeg stvaranja imuniteta protiv COVID-19.
U zemlji koja broji oko 5,8 miliona stanovnika, dosad je prvu dozu vakcine primilo 1.142.046 osoba, a drugu dozu 549.173 osobe.
Wizz Air planira uvesti 24 nove rute na tržištima bivše Jugoslavije u narednim mjesecima, uprkos očekivanjima aviokompanije da će se postepeni oporavak prometa dogoditi tek krajem ljeta.
Uprkos novim linijama, Wizz Air je nastavio odgađati nastavak brojnih usluga iz regije i smanjio je frekvencije na postojećim letovima jer se i dalje provode stroga ograničenja putovanja. Krajem juna, niskobudžetska aviokompanija otvorit će novu bazu u Sarajevu uvođenjem devet novih linija. Nadalje, započet će i četiri nove usluge iz Beograda, od kojih je jedna već pokrenuta, kao i šest iz Splita i pet iz Banjaluke, izvještava Ex-Yu Avaation.
Aviokompanija pregovara s drugim aerodromima u regiji o potencijalnim novim letovima. Wizz Air predviđa potražnju za putovanjima širom Evrope nakon “perioda dobrog napretka nacionalnih planova cijepljenja”.
Njen izvršni direktor Jozsef Varadi i dalje je uvjeren da će se zrakoplovna kompanija pojaviti kao dugoročni pobjednik pandemije dok se drugi povlače.
– Naša okretnost i neumoljiva usredotočenost na troškove i novac značajne su konkurentske prednosti, rekao je Varadi. Međutim, primijetio je da, iako je uvjeren da će na kraju doći do oporavka s obzirom na neodgodivu potražnju, “hoće li se to dogoditi preko ljeta, zime ili sljedećeg proljeća, ne znamo”.
Wizz Air ovog ljeta lansira više od 120 novih linija širom svoje mreže.
– Naše širenje mreže i ulaganja u našu flotu u proteklih dvanaest mjeseci osiguravaju nam dobre položaje za povratak u normalno poslovanje i uvjereni smo da smo sada još u boljoj poziciji da budemo strukturni pobjednik u evropskom zrakoplovnom sektoru , napomenuo je izvršni direktor. Dodao je: – I dalje namjeravamo biti agresivni u ciljanju tržišnog udjela tamo gdje se ukažu mogućnosti i planiramo se držati svih naših osnova.
Wizz Air ne planira smanjiti isporuke iz Airbusa, s 27 novih uskotrupnih aviona serije A320, koji bi trebali biti isporučeni u narednih dvanaest mjeseci, iako postoji fleksibilnost da se postojeći avioni vrate zakupodavcima ili se pregovara o uvjetma kako ističu ugovori. Wizz Air-ovih 1,6 milijardi eura likvidnosti trebalo bi trajati naredne tri godine na trenutnim nivoima sagorijevanja gotovine, zaključio je Varadi.
Brodovi i helikopteri koji tragaju za nestalom podmornicom u blizini ostrva Balija trkaju se s vremenom dok je članovima posade preostalo kiseonika za još maksimalno dva dana.
Šef mornarice Judo Margono upozorio je javnost da kiseonika u podmornici ima dovoljno samo do subote.
Podmornica, u kojoj se nalaze 53 člana posade, u srijedu je učestvovala u vojnoj vježbi sjeverno od ostrva Balija.
Vazdušnom pretragom je uočena naftna mrlja u blizini mjesta gdje je podmornica zaronila, što može upućivati na oštećenje plovila ili na signal posade.
Admiral Judo rekao je da su vlasti pronašle predmet s “velikom magnetskom silom” kako pluta na dubini od 50 do 100 metara.
No, mornarica je dodala kako je takođe moguće da je “tokom statičkog ronjenja došlo do problema pa je izgubljena kontrola”, što bi značilo da se izvanredne procedure “ne mogu provoditi i brod bi mogao pasti na dubinu od 600-700 metara”.
Indonezijski predsjednik Joko Vidodo je pozvao građane na molitvu kako bi podmornica bila pronađena.
“Vojska, mornarica i nacionalna spasilačka služba rade zajedno s drugim institucijama na potrazi i spašavanju.Naš prioritet je sigurnost 53 članova posade”, rekao je Vidodo.
Malezija i Singapur poslali su brodove, a Australija je rekla da je spremna “pomoći na bilo koji način”.
Podmornica KRI Nanggala-402 teška je 1 395 tona i izgrađena je u Njemačkoj 1977. godine.
Indonezijskoj floti se priključila 1981. godine. U Južnoj Koreji je prošla dvogodišnji remont koji je završen 2012. godine.
Ranije je Indonezija imala flotu od 12 podmornica koje je kupila od Sovjetskog Saveza i njima je patrolirala vodama svojeg arhipelaga.
Međutim, sada ima flotu od samo pet, uključujući dvije podmornice koje je kupila od Njemačke i tri novija južnokorejska plovila.
Indonezija pokušava modernizovati svoje odbrambene sposobnosti, ali dio njezine opreme je star i posljednjih godina bilo je smrtonosnih nesreća.
Na preporuku Instituta za javno zdravlje Ministarstvo zdravlja donijelo je nove epidemiološke mjere koje će važiti od sjutra do 30. aprila.
Na snazi je i dalje zabrana međugradskog saobraćaja vikendom u cijeloj državi. Zbog poboljšanja epidemiloške situacije ublažene su mjere u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama i Kolašinu.
“Vaspitno-obrazovne ustanove u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama i Kolašinu ponovo će biti otvorene od naredne sedmice, u skladu sa novim preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore”, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja.
Time se ove četiri opštine pridružuju grupi opština u kojima već važe nešto blaže epidemiološke mjere, a nove preporuke Instituta za javno zdravlje važiće od 24. do 30. aprila.
Pored Nikšića, Mojkovca, Berana i Kolašina, u ovoj grupi opština su još i Podgorica, Danilovgrad, Plav, Gusinje, Petnjica, Herceg Novi, Žabljak, Tivat, Kotor, Plužine, Budva, Tuzi, Rožaje, Bar, Ulcinj, Bijelo Polje i Cetinje.
U svim ovim opštinama otvorene su dječje igraonice u periodu od sedam do 20 sati.
Pored toga, epidemiološke mjere za navedene opštine uključuju nesmetan međugradski saobraćaj radnim danima.
Radno vrijeme fitnes centara i teretana je od sedam do 22 sata, kao i priređivača igara na sreću i kladionica.
Ugostiteljski objekti mogu da rade od sedam do 23 sata u punom kapacitetu – vani i unutra – uz najviše četiri osobe za stolom.
“Dozvoljena su samo sjedeća mjesta, uz dozvoljenu živu muziku u periodu o 18 do 21 sat”, ističu iz Vlade.
Radno vrijeme privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom na malo (tržni centri, štandovi/tezge i slično) je od sedam do 22 sata.
Jedine opštine gdje se zadržavaju aktuelne mjere su Pljevlja, Šavnik i Andrijevica, s obzirom na to da je kumulativa incidenca zaraženih na 100 hiljada stanovnika veća od 800.
Institut za javno zdravlje donio je i nekoliko novih mjera koje će u narednih sedam dana važiti na teritoriji cijele Crne Gore.
“Dozvola izvođenja scensko-muzičkog programa (živa muzika) u baštama ugostiteljskih objekata od 18 do 21 sat, pri čemu i dalje važi zabrana emitovanja muzike korišćenjem elektroakustične opreme (instrumenata, pojačala i zvučnika), kao i zabrana igranja i plesa. Dozvoljavaju se posjete bračnog druga i djece u posebnim prostorijama u zatvorima, uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata. Dozvoljava se ulazak crnogorskim državljanima i strancima iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajne i Sjeverne Makedonije bez posjedovanja testa na novi koronavirus, pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, ili dokaza da su najmanje sedam dana prije ulaska u Crnu Goru vakcinisani sa drugom dozom vakcine protiv novog koronavirusa”, navode u Vladi.
Organizovanje zabavnih i rekreativnih aktivnosti za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, panoramski točak i slično) i dalje su zabranjeni.
Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Kotorski festival pozorišta za djecu organizuje emitovanje predstave PRIRODA I DRUŠTVO koja je 2017. godine napunila Ljetnju pozornicu u Kotoru.
O tajnoj vezi žute štampe, V. A. Mocarta, selfi stikova i autorskih prava, govori se u imaginarnoj TV emisiji Priroda i društvo koja će kapitalizam raščlanjivati na primjeru autorskog prava u doba digitalne ekonomije. Da je mladić po imenu Volfgang Amadeus Mocart u svoje vrijeme poželio čuti najveće domaće i strane muzičke hitove, mogao bi birati isključivo između nabavljanja ulaznice za koncerte ili nabavke nota, kako bi pomenute hitove odsvirao – sâm. Danas je muzika, kao i gotovo bilo koji drugi autorski proizvod, instantno dostupna publici širom svijeta, pa često zaboravljamo kako se niti jedna knjiga nije napisala sama; da se pjesme, filmovi i predstave ne stvaraju spontano, već da iza svakog od tih djela stoji nečiji rad. Što je napredak tehnologije s vremenom donio autorima, a što konzumentima njihovih djela? Kako pojmove intelektualnog vlasništva i autorskog prava objasniti mladima i navesti ih da počnu razmišljati o prihvatljivim modelima njihove zaštite? To su neka od pitanja na koja će ova predstava pokušati da odgovori.
PRIRODA I DRUŠTVO predstava je u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih, Kolektiva SKROZ, i HDS ZAMP.
Da studije nisu samo edukativni proces, već i period kada počinju prve aktivnosti na povezivanju sa budućim poslodavcima pokazuje i prvi onlajn sajam zapošljavanja „Dan plave karijere“ koji je održan u srijedu. Sajam su organizovali predstavnici Studentske organizacije Pomorskog fakulteta Kotor u saradnji sa Pomorskim fakultetom i Karijernim centrom Univerziteta Crne Gore.
Na sajmu je učestvovalo preko 80 učesnika, privrednih subjekata i studenata. Među predstavnicima poslodavaca bili su predstavnici kompanija Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi, Lazure Hotel & Marina, Una Montenegro, Pomorski saobracaj DOO, A+ yachting, Bora Marine Sevices, NorMonte,BSM, MSC Montenegro, V. Ships Crew Croatia.
Sajam je organizovan sa ciljem da da prostora predstavnicima privrednog sektora koji zapošljavaju mlade diplomirane studente Pomorskog fakulteta Kotor, ali i srednjoškolce sa diplomama koje se vezuju za pomorsku djelatnost, da predstave svoje kompanije. Oni su predstavili i strategije zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima, karakteristike otvorenih radnih pozicija i ono po čemu su oni upravo budući izbor mladih koji traže posao.
Studenti su na sajmu, u razgovoru sa predstavnicima privrednog sektora, predstavili znanja i kvalifikacije koje ih čine konkurentnim na tržištu rada. Imali su prilike da postave pitanja i iskažu svoje interesovanje za predložena radna mjesta, bilo da je riječ o radnoj praksi, sezonskom, pripravničkom radu ili zaposlenju.
pomorski fakultet
Predstavnici Studentske organizacije Pomorskog fakulteta Kotor su istakli da im je čast i zadovoljstvo što su na ovaj način inicirali saradnju sa predstavnicima pomorske industrije koji zapošljavaju diplomirane studente pomorstva, kao i agencijama za posredovanje pri zapošljavanju studenata sa pomorskim zvanjima. Očekuje se da jedan ovako uspješan projekat postane tradicija i da broj učesnika bude još veći.
U nadi da će ovaj sajam uroditi velikim brojem sklopljenih ugovora o radu ili bar probnim radom, SO Pomorskog fakulteta Kotor zahvaljuje se i ovim putem svim učesnicima i poziva sve zainteresovane privrednike i studente da uzmu učešće na narednom sajmu.
