Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore Aleksandar Stijović posjetio je u petak Opštinu Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao na više tema i otvorenih pitanja iz nadležnosti tog ministarstva. Neki od istaknutih problema su oni dugogodišnjeg karaktera, poput nepostojanja adekvatne infrastrukture i vodosnabdijevanja poluostrva Luštica i sela u zaleđu Herceg Novog.
Kako je nakon sastanka kazao ministar Stijović, današnja posjeta je bila izuzetno konstruktivna, a od strane predsjednika Katića i njegovog tima informisan je o svim problemima koje Opština Herceg Novi ima u sektorima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ministar je naglasio da je zadovoljan činjenicom da lokalna samouprava po dosta pitanja ima već pripremljena rješenja i ideje u cilju prevazilaženja problema.
-Posebno smo razgovarali o vodosnabdijevanju u selima koja gravitiraju ka Herceg Novom, kako riješiti probleme nastale na Luštici, za koje smatramo da su bili usporavani po političkoj osnovi od strane bivše vlasti. Sagledaćemo opet stvari i vidjeti da li su ti problemi bili zakonske prirode ili samo nije bilo dobre volje da se riješe. Imali smo kontruktivan razgovor i na temu ribarstva, odnosno kako da riješimo postavljanje ribarske luke u Herceg Novom. Pošto su iz ministarstva već obezbijeđena sredstva, vrlo brzo možemo krenuti u realizaciju. Smatram da smo upostavili jako dobru saradnju, za koju će timovi Ministarstva i lokalne samouprave uspjeti da realizuju na tehničkom nivou. Cilj nam je da rješavamo jedan po jedan problem, kako bi obje strane uspjele da urade sve za dobrobit građana, kazao je Stijović i ocijenio da je ostvarena dobra saradnja u najavi, uz nadu da će vrlo brzo pokazati dobre rezultate i u praksi.
Posjeta ministra Stijovića predstavlja nastavak posjeta visokih zvaničnika i funkcionera nove Vlade Crne Gore sa kojima se krenulo u rješavanje hroničnih problema Herceg Novog, kazao je predsjednik Katić nakon sastanka, uz napomenu da su definisani određeni zaključci iz sektora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U saradnji lokalne samouprave i ministra Stijovića i njegovog tima oni će biti i realizovani.
-Tu su brojni projekti, među kojima su pitanje putne infrastrukture i vodosnabdijevanje hercegnovskih sela u zaleđu, kao i poluostrvo Luštica i potencijali sa kojima raspolaže, uz određene probleme koje je lokalna samouprava imala sa prethodnim ministarstvom i Upravom za šume. Takođe, zahtjevi koje je Opština Herceg Novi upućivala ministarstvu u prethodnom periodu biće obnovljeni, kako bi se problematika ponovo sagledala i određene saglasnosti dobile od nadležnog Ministarstva, kazao je predsjednik Katić i dodao da je jedna od tema sastanka bilo i ribarstvo, odnosno postavljanje ribarske luke, a po tom pitanju biće nastavljena intenzivna komunikacija kako bi taj projekat bio realizovan.
Sa satanka – foto Opština HN
On je naglasio i da će se poslije dužeg vremenskog perioda zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede krenuti u realizaciju sveobuhvatnijeg plana čišćenja i uređenja rijeka na teritoriji Opštine Herceg Novi.
Kako se čulo tokom sastanka, Opština Herceg Novi će uputiti zvaničan dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa istaknutim prioritenim lokacijama sa problemom vodsnabdijevanja, gdje bi ministarstvo moglo da interveniše.
Potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić istakla je sve poljoprivredne prednosti Kruševica, Kamenog, Mokrina, Žvinja i mnogih drugih sela, ali i one u pogledu razvitka ruralnog turizma u Herceg Novom. Sa povećanjem Agrobudžeta, odnosno sredstava namijenjenih razvoju poljoprivredne djelatnosti, i turistička ponuda Herceg Novog bi bila znatno bogatija i raznovrsnija, zaključila je Samardžić.
Sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Suzana Memarović istakla je tokom sastanka da je Opština Herceg Novi zajedno sa Bosnom i Hercegovinom aplicirala za projekat povećanja registrovanih poljoprivrednika, kojima bi dalje bila pružena edukacija o adekvatnom plasmanu proizvoda na tržištu. Partneri u tom projektu su, pored sekretarijata, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, grad Trebinje i Razvojna agencija Republike Srpske.
Direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Milja Vitorović naglasila je da na Vrbanju trenutno ima oko 300 grla stoke i da su potencijali veliki. Kazala je i da je dobijen mini grant za razvoj poljoprivrednih gazdinstava. Prema procjenama, tim projektom će Agencija pomoći poljoprivredni razvoj za nekih dvadesetak domaćinstava.
Sastanku sa ministrom Stijovićem prustvovali su još i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić, šefica Kabineta predsjednika Dragana Stanišić, savjetnik predsjednika Jovan Subotić, te Jelena Poledica iz Direkcije za imovinu i zastupanje Opštine Herceg Novi.
Češka je zatražila od Njemačke, Švicarske i Poljske da prime više desetaka covid pacijenata jer je stanje u češkim bolnicama kritično, navelo je ministarstvo zdravstva u petak.
Ta zemlja sa 10,7 miliona stanovnika posljednjih je sedmica jedna od najteže pogođenih na globalnoj razini jer su mnoge regionalne bolnice, preplavljene priljevom covid pacijenata, bile prisiljene prebaciti ih i stotinama kilometara daleko.
“Veliki broj novozaraženih je pojačao pritisak na zdravstveni sustav, a raste broj pacijenata kojima je nužna hospitalizacija”, navelo je ministarstvo.
U petak ujutro je u zemlji bilo 8153 hospitaliziranih zbog covida, uključujući i 1735 na intenzivnoj njezi, pokazuju podaci ministarstva zdravstva.
“U nekim regijama bolnice su iscrpile svoje kapacitete i više ne mogu pružati prikladnu njegu ni primati nove pacijente bez pomoći drugih zemalja”, prema saopštenju ministra zdravstva Jana Blatnyja.
Diljem zemlje je 13 posto kapaciteta intenzivne njege bilo dostupno, a u Pragu samo 5 posto.
Susjedna Slovačka prebacila je svoje prve koronapacijente u inostranstvo ovoe sedmice.
U zadnjem članku u kojem smo se bavili tumačenjem porijekla i smisla tivatskih toponimâ stali smo kod tumačenja porijekla i smisla toponima Pine. Sad idemo u lagani đir od Pina prema Kalimanju i tu se zaustavljamo. Jer, u ovom članku baviću se porijeklom i smislom toponima Kalimanj.
Piše prof. dr Miomir Abović
Miomir Abović
Nisam prvi lingvist koji se bavi(o) porijeklom i smislom ovog tivatskog toponima. U njenoj knjizi „Ime- znak života“ porijeklom i smislom toponima Kalimanj bavila se naša ugledna bokeljska romanistica prof. Gracijela Čulić. Evo što ona kaže o toponimu Kalimanj.
“U notarskim knjigama često se pominje leksički i semantički zanimljiv lokalitet Calimanus- današnji dio Tivta. Calimanus se 1334. spominje kao antroponim: … Mare, uxore condam Calimanni…“ (MC2, str. 202, no 817; Mare, žena pokojnog Kalimana). Naziv se objašnjava kao složenica grčke provenijencije od kalōs + limen – lijepa luka. Transfer na toponimski lik nastao je preko antroponima, a vjerovatno iz posjedovnih razloga, što je čest slučaj denominacije toponima. M. Pešikan navodi da se, osim na Primorju, lokalitet zvan Kaliman nalazi i u okolini Sutjeske, što uključuje i druge uticaje. Antroponim Kaliman poznat je u XIII vijeku i kao ime dva bugarska vladara. Vjerovatno je za disperziju naziva na sjeveru bio odlučujući uticaj antroponima. Na jugu antroponim takođe postoji, budući da je ime Calimanus bilo druga antroponimska determinacija, odnosno patronimik grčke provenijencije iz 1335. godine za građanina Marinus-a Calimani (MC1, str. 55, 387, 390., no 111, 1141, 1147). Patronimik identifikuje osobu, a prelaz na toponimski lik izvršen je za imanje koje mu je pripadalo“ (Gracijela Čulić, „Ime- znak života“, Kotor, 2009. g., 69-70 str.).
Možemo reći da je prof. Čulić objašnjenje porijekla i smisla toponima Kalimanj u načelu usmjerila u dobrom pravcu, ali da je njenoj eksplikaciji ipak nužna, prvo, značajna dopuna, a onda i radikalna revizija. U tom dopunjavanju i reviziji objašnjenja porijekla i smisla toponima Kalimanj od strane prof. Čulić najbolje je poći od podataka iz „Istorijskog arhiva Kotor“, koje je prof. Čulić djelimično navela u svojoj knjizi, a koje ću ja navesti u nešto širom opsegu. (Za to- tj. za mogućnost da u ovom članku navedem te podatke- zaslužna je naša kotorska romanistica, gđa Anita Mažibradić, inače i arhivistica „Istorijskog arhiva Kotor“ u mirovini, koja se potrudila da dođe do istih i da mi ih ustupi. Gđi Aniti Mažibradić ovom prilikom najsrdačnije zahvaljujem na njenom nesebičnom i značajnom doprinosu uobličenju ovog članka). Evo što u kotorskom arhivu piše o toponimu Kalimanj; u pitanju je dokument od 6.02.1335. godine:“Die predicta: Ego Mare, uxor condam Marini Calimanni de Catharo canonice contraho matrimonium cum Iunis, filio Marini de Ranina de Ragusio, dans sibi filiam meam nomine Rade in suam legitimam uxorem, cum qua do sibi pro dote perperos mille de cruce, sexaginta axagia, auri et indumenta more nobilium mulierum (…)“ (Antun Mayer, Kotorski spomenici I: Prva knjiga kotorskih notara od 1326.-1335., Zagreb 1951., dok. br. 1147). Ili u prevodu gđe Mažibradić:“Ja, Mare, žena pokojnog Marina Kalimanovog iz Kotora, prema crkvenom običaju ugovaram brak sa Junijem, sinom Marina Ranjine iz Dubrovnika, dajući mu svoju kćer Radu za zakonitu suprugu, sa kojom mu u miraz dajem hiljadu krstastih perperâ, šezdeset aksagijâ zlata i odjevnih predmetâ prema običaju plemićkih ženâ“.
Kalimanj
Na što se treba fokusirati kad je navedeni citat u pitanju? Na dva momenta: jedan socijalni, i jedan gramatički. Onaj socijalni tiče se činjenice da je Marin Calimani bio bogat čovjek. To se vidi po tome što udaje kćer za Dubrovčanina uglednog prezimena, a miraz njegove kćeri (Rade) u znaku je obilja i velikog luksuza. Dodatni podaci ekscerpirani iz spisâ Istorijskog arhiva u Kotoru otkrivaju nam sljedeće: Marin Calimani, naime, imao je imanje u Korvešu (Coruessce); toponim danas poznat kao Kureše. U Srednjem vijeku to je bilo prostrano plodno područje Tivta (danas presječeno magistralom) od obale Kalimanja sve do posljednjih brdskih terasâ Vrmca. Mnogi kotorski plemići imali su zemljišne parcele na tom lokalitetu. Marin Calimanni (notirajte ovaj oblik Calimanni; u nastavku članka vidjećete i zašto) imao je posjed i u Dumidranu. U spisima Kotorskog arhiva taj plemić pominje se od 1326.-1335., kada se upokojio. (Inače, dokument u kome se spominje Korveš sa zemljoposjednikom Marinom Calimani je pod signaturom: Antun Mayer, „Kotorski spomenici II; druga knjiga kotorskih notara od g. 1329., 1332.-1337., Zagreb 1951., br. dok. 437).
Drugi momenat na koji treba obratiti pažnju kad je gornji citat u pitanju jeste određena gramatička činjenica. U navedenom citatu i ime, i odrednica uz ime- Calimani- pomenutog kotorskog plemića su u genitivu (jednine): Marini Calimani. Međutim: u nizu slučajevâ u spisima Kotorskog arhiva odrednica Calimani uz ime ovog plemića i u ostalim padežima (jednine) ostaje u formi genitiva (jednine)!! Navodimo potvrde za upravo rečeno:“(…) venit quoque dicto Micho in parte vinee de Dimidrana olim Marini Calimani“. Prevod:“Pripada takođe rečenom Mihu dio vinograda od Dumidrana (u Dumidranu), (koji je nekada) pripadao Marinu Kalimani“. (Antun Mayer, „Kotorski spomenici I, II: prva knjiga kotorskih notara od 132.-1335.“, Zagreb 1951., dok. br. 1141, str. 1335; (…) calametum (…) confinat cum Marino Calimanni. Prevod:“trstik (…) graniči sa Marinom Kalimani“ (Antun Mayer, „Kotorski spomenici II; druga knjiga kotorskih notara od g. 1329., 1332.-1337., Zagreb 1951., str. 109, dok. br. 437).; „Ego Nutius Gille confiteor mihi integre fore satisfactum a Marino Calimanni de omnibus quae habui facere cum eo totius temporis usque ad diem hodiernum (…) Prevod:“Nucije Gile priznaje (izjavljuje) da će mu Marin Kalimani isplatiti u potpunosti sve što je sa njim radio, do današnjeg dana (…)“ (Antun Mayer, „Kotorski spomenici II; druga knjiga kotorskih notara od g. 1329, 1332.-1337., Zagreb 1951., dok. br. 520, str. 128-129; dokument od 17.11.1333. godine). Ovaj gramatički fakat ima dalekosežne implikacije i posljedice. Naime, na suvremeni B/CG/H/S jezik ovo Marino Calimani najpreciznije mogli bismo prevesti kao Marin od Kalimana, Marin Kalimanski. A to je činjenica koja nas navodi na jednu značajnu spoznaju- genitiv Calimani uz ime Marino- koje je u nominativu (jednine)- u funkciji je atributa koji datu ličnost određuje po jednoj, za tu ličnost, egzistencijalno suštinskoj osobini: Marin(o) Calimani je Marin od Kalimana, Marin Kalimanski, zato što na teritoriji (današnjeg) Kalimanja on ima velike posjede- posjede koji mu obezbjeđuju i garantuju materijalno bogatstvo, moć i- sukladno tome- status plemića. Mogli bismo reći da je ovo Calimani svojevrsni analogon onoga što danas predstavlja čovjekovo prezime: Kalimanović. Upravo rečeno, pak, dovodi nas do onog, za naše istraživanje- najbitnijeg zaključka: Kalimanje toponim koji jepostojao i prije kotorskog plemića Marina i njegove obitelji uopšte. Ovaj toponim se- u formi genitiva (jednine)- vezao kao stalni atribut uz Marinovo ime da ukaže na ono što je ponajbitniji dio njegove ličnosti. Zato postavku prof. Gracijele Čulić- koju smo naveli u citatu iz njene knjige- moramo okrenuti naglavačke: nije transfer na toponimski lik nastao preko antroponima, niti je prelaz na toponimski lik izvršen za imanje koje mu je pripadalo, nego upravo suprotno: toponimski lik- koji je uveliko postojao prije Marina i njegovih predakâ- vezao se uz ime tog kotorskog plemića iz prve polovine XIV stoljeća da- u formi (stalnog) atributa, praktično prezimena- ukaže na ono što je Marinu suštinski omogućavalo da bude ono što je bio i da predstavlja ono što je predstavljao u socijalnoj stratifikaciji grada u kojem je živio. Genitiv Calimanni pridružen Marinovom imenu otkrio nam je, dakle, mnogo toga bitnog u pravcu rješenja porijekla i smisla toponima Kalimanj.
Lučica Kalimanj
Krucijalni dokaz, međutim, da je toponim Kaliman postojao mnogo prije plemića Marina iz Kotora i njegovih predakâ njegova je grčka provenijencija. Kaliman je po porijeklu, i primarno, leksikalizirana imenička sintagma iz grčkog jezika koja je kao toponim opstala do Srednjeg vijeka- a, sa jednom bitnom modifikacijom o kojoj ćemo govoriti kasnije- i do danas. Govoreći o porijeklu i značenju toponima Kaliman, prof. Čulić na dobrom je tragu: Kaliman zaista vodi porijeklo od leksikalizirane sintagme iz grčkog jezika kalōs + limen. Ovo objašnjenje, međutim, ipak zahtijeva detaljnu razradu. A ta razrada nužno podrazumijeva „izlet“ u etimologiju grčkog jezika. Naime, leksem koji se nalazi u upravnom dijelu sintagme kalos limen leksem je čiji korijen egzistira u dvije forme: u formi sa diftongom ει (eį) u korijenu: λειμών, -ωνος (leimōn, -ōnos), i u formi sa vokalom ι (i) u korijenu: λιμήν, -ενος (limēn, -enos). (Fenomen različitog vokalizma u okviru jednog te istog korijena u lingvistici naziva se ablaut ili prevoj. Primjeri za ablaut u našem jeziku su, npr. parovi teći:tok, plesti:plot itd.). Značenje lekseme sa diftongom ει u korijenu (λειμών) je „vlažno, travnato mjesto, vlažna livada“, dok je značenje lekseme sa vokalom ι u korijenu (λιμήν) „luka, zaštićeni zaliv, zaton“ (Robert Beekes, Lucien van Beek, „Etymological Dictionary of Greek“, Brill, Leiden-Boston 2010., str. 843.). Apsolutno je jasno i nesumnjivo sljedeće: i značenje, i glasovni lik navode nas da između pomenuta dva oblika- λειμών i λιμήν- kao upravni član sintagme od koje vodi porijeklo toponim Kaliman(j) odredimo oblik λιμήν. Prvo, navedeno značenje lekseme λιμήν- „luka, zaštićeni zaliv, zaton“ u potpunosti podudarno je zemljopisnim karakteristikama ovog dijela Tivta, i, drugo, fonetski lik ove lekseme onaj je koji omogućuje da izvedemo toponim Kaliman(j). Sa druge strane, zavisni član sintagme- pridjev καλός (kalos)- znači „lijep, plemenit, dobar“ (Robert Beekes, Lucien van Beek, „Etymological Dictionary of Greek“, Brill, Leiden-Boston 2010., 626 str.). Naziv za ovaj dio Tivta do dolaska Slavenâ na prostor našeg grada nije, međutim, stigao u prvobitnoj formi iz starogrčkog jezika, nego uz romansko posredovanje, budući da su Rimljani bili narod koji je, dugo nakon Grkâ, vladao Tivtom i Bokom. Valja nam pretpostaviti da je u tom periodu- dakle u periodu dominacije (vulgarno)latinskog jezika na ovom prostoru- djelovalo nekoliko jezičnih procesâ i fonetskih promjenâ koji su rezultirali uobličenjem ovog toponima u glasovnom liku Kaliman. Prvi proces koji se desio jeste leksikalizacija sintagme καλός λιμήν. Leksikalizacija je, pak, jezični proces u kojem sintagma, tj. slobodan skup riječi, postaje samostalna leksička jedinica. Dakle, od imeničke sintagme καλός λιμήν dobijamo jedan i jedinstveni leksem καλόςλιμήν. (Moguće je da se leksikalizacija izvršila još u doba kad je grčki jezik bio dominantan na teritoriji Tivta. To, nažalost, nikad nećemo saznati). Zatim su se- u okviru jedinstvenog leksema καλόςλιμήν- desile dvije fonetske promjene: a) gubljenje sloga λός , tj. drugog sloga pridjeva καλός, koji ispada zbog uprošćavanja artikulacije; b) proces vokalske asimilacije: pod uticajem vokala α (a) između konsonanatâ κ i λ vokal ή (dugo e) između sonanatâ μ i ν supstituiše se tim istim vokalom, tj. vokalom a. Tako dobijamo toponimsku formu Kaliman, čiji je smisao „lijepa luka, dobra luka, lijep (zaštićeni) zaliv itd.“; taj toponimski lik zateći će Slaveni kad dođu na prostor današnjeg Tivta i Boke.
Tivat – Kalimanj – mikophotography montenegro
Ovdje, međutim, nije kraj priče o porijeklu i smislu tivatskog toponima Kalimanj. Naime, ono što se laicima kad je u pitanju lingvistika može učiniti kao nebitna sitnica, za lingviste ima veliki značaj. Jedna takva „nebitna sitnica“ u slučaju toponima Kalimanj jeste sonant nj na samom kraju ove lekseme. Laicima u oblasti lingvistike sonant nj umjesto sonanta n na kraju riječi vjerovatno ne bi značio mnogo i ne bi predstavljao neki problem. U pitanju su artikulaciono bliski glasovi- pomislili bi oni- i n je vremenom vjerovatno slučajno zamijenjeno sa nj. U lingvistici, međutim, (uglavnom) nema slučajnih promjenâ; svaka promjena nečim je uslovljena i motivisana. To je slučaj i sa transformacijom dočetnog (finalnog) – n u – nj u leksemi Kalimanj. Dočetno – nj u leksemi Kalimanjnastalo je, naime, jotovanjem: u rezultatu stapanja sonanta n sa sonantom j u kvalitativno nov glas nj. Ali odakle se sad- zapitaćete se s pravom- na kraju lekseme Kaliman pojavio sonant j? Taj sonant na kraju ovog našeg toponima vodi porijeklo od nekadašnjeg sufiksa – jь, –ja, – je, kojim su se u prošlosti B/CG/H/S jezika gradili posesivni pridjevi, kao što se danas grade, npr. sufiksima – ov i – in. (Ovdje ću napraviti digresiju i mali, ali spoznajno veoma korisni, izlet u oblast istorije B/CG/H/S jezika. Naime, ako ste se nekad zapitali od čega vodi porijeklo ono Banja iz toponima Banja Luka, evo vam odgovor: to Banja nastalo je upravo jotovanjem: od imenice ban dodatkom nekadašnjeg posesivnopridjevskog sufiksa – ja nastao je posesivni pridjev u ženskom rodu banja; Banja Luka zapravo je, dakle, Banova Luka. Žiteljima Tivta i Crne Gore svakako je neuporedivo, i u emotivnom smislu, bliži jedan drugi primjer u kojem se javlja nekadašnji posesivnopridjevski sufiks – jь, – ja, – je. Riječ je o nazivu, tj. glasovnom liku krsne slave Nikoljdan. Jer, ovo Nikolj– iz naziva pomenute krsne slave- zapravo je posesivnopridjevskim sufiksom – jь izveden posesivni pridjev od osnove imena Nikola: Nikol– + jь → Nikolj-, pri čemu j iz sufiksa – jь jotuje završni sonant osnove l, koji onda prelazi u lj. Nikoljdan je, dakle, glasovni lik kojem bi analogon bilo naše današnje Nikolin dan). Da zaključimo: naše današnje Kalimanj zapravo je posesivni pridjev tvoren dodavanjem posesivnopridjevskog sufiksa – jь na osnovu Kaliman-; Kalimanj je ono što bismo danas nominovali kao Kalimanov. A taj Kaliman, ili bolje ti Kalimani- po posesivnom pridjevu od čijeg je naziva ovaj dio Tivta dobio ime- nije niko drugi nego onaj kotorski plemić Marin sa početka ovog članka, tj. njegova obitelj. Otkud sada ta tvrdnja ako smo kazali- i veoma precizno dokazali- da toponim u ovom slučaju prethodi antroponimu? Otuda što smo takođe utvrdili i to da je toponim Kaliman bio- kroz odnos posjedovanja- suštinska socijalna odrednica kotorskog plemića Marina i njegove obitelji, do te mjere da Kaliman(i) možemo, u savremenom smislu tog pojma, smatrati njihovim prezimenom.Kaliman– u percepciji tadašnjih ljudi- dio je današnjeg Tivta koji pripada obitelji što je, opet, svoju suštinsku obiteljsku odrednicu- prezime u današnjem shvaćanju tog pojma- dobila na temelju posjedovanja Kaliman(j)a. Najprije je, dakle, postojao toponim Kaliman, zatim kotorska plemićka obitelj koja je postala vlasnik zemljišta na lokalitetu koji je u antičko doba nominiran kao Kaliman, i na kraju je taj toponimski lik postao dijelom obiteljskog određenja pomenutog Marina i njegovih predakâ. Krug je u cijelosti opisan i zatvoren.
Priča o porijeklu i smislu toponima Kalimanj otkriva- kroz povijesni put samo jedne riječi- sve kulturno-istorijsko bogatstvo Tivta i Boke Kotorske. Najprije, saznajemo da su na teritoriji Tivta- i to u samom njegovom centru- u antičko doba Grci imali svoju luku, koja je gotovo sigurno- s obzirom na modus vivendi antičkih Grkâ- bila trgovačko središte. Mnogo stoljećâ kasnije naziv za tu luku postaje dio obiteljskog određenja jedne kotorske plemićke porodice. Konačno, dolazi i slavenski doprinos u vidu posesivnopridjevskog sufiksa – jь, – ja, – je, koji dolazi na osnovu Kaliman-: objasnili smo u kojoj funkciji. Koloplet i povijesna simbioza različitih kulturâ, narodâ i rasâ u zrcalu samo jedne lekseme.
Istraživanje porijekla i smisla toponima Kalimanj otkriva nam još nešto: značaj interdisciplinarnog pristupa pri proučavanju različitih fenomenâ. A upravo to je ono što hronično nedostaje naučnoj praksi u Crnoj Gori. Žalosno je što ovaj članak moramo završiti konstatujući- još jednom, po ko zna koji put- činjenicu sramne nebrige ovdašnjih političkih elitâ prema bokeljskoj kulturnoistorijskoj baštini.
Da se kruzing industrija koja je teško pogođena pandemijom koronavirusa polako obnavlja, svjedoče i sve češća isplovljanja brodova za turistička krstarenja na nove plovidbe, ali i reakcije u regionu u kojem Crna Gora ima najjaču konkurenciju kada je ova grana turizma u pitanju.
Tako je Stožer civilne zaštite republike Hrvatske prošle nedjelje donio „Odluku o prestanku važenja odluke o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim utovanjima u morske luke i luke unutrašnje plovidbe za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19“. Ova odluka koju potpisuje načelnik Stožera, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutrašnjih poslova te države Davor Božinović na snagu je stupila 1.marta, od kada su hrvatske luke ponovno otvorene za prijem kruzera i njihovih putnika, uz poštovanje važećih epidemioloških mjera u toj državi. Hrvatska je inače, proteklih nekoliko mjeseci dopuštala samo dolazak kruzera sa do maksimalno 200 putnika u svoje luke, ali se nakon najnovije odluke njihovog Stožera, hrvatske luke ponovno potpuno otvaraju za putničke brodove svih veličina. Gradonačelnik Dubrovnika koji je u Hrvatskoj najposjećenija destinacija kruzing turizma, Masto Franković već je ovu vijest ocijenio odličnom za predstojeću ljetnju turističku sezonu u tom gradu.
Sa druge strane, u Crnoj Gori gdje su Kotor u Boka Kotorska nakon Venecije i Dubrovnika do sada bili treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedan od najposjećenijih na Mediteranu, nema nikakvih promjena. Na snazi je i dalje odluka starog NKT-a o zabrani dolazaka kruzera donešena 13.marta prošle godine. Ona je u međuvremenu izmijenjena samo u dijelu da se omogućava dokazak kruzera sa posadom radi operacija njene smjene odnosno stavljanja broda u raspremu u nekoj od naših luka, a što podrazumijeva da na tim brodovima nema putnika i da je posada podvrgnuta mjerama stroge izolacije. Jedini izuzetak bilo je par prošlogodišnjih uplovljavanja, uz posebnu dozvolu tadašnjeg Ministarstva pomorstva i saobraćaja, manjeg francuskog kruzera „Le Champlain“ od 9.900 tona sa ukrcanim putnicima, ali se taj brod međutim, nije zadržavao niti pristajao u Kotoru, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje.
Kruzer u Boki – foto S. L.
Inače, prošle godine je prije pojave pandemije covida, u Luci Kotor bilo planirano uplovljavanje čak 560 kruzera, ali je prije lockdowna u luku podno zidina Starog grada pristalo njih samo devet. Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli ukupno oko 650 hiljada putnika. Broj dolazaka brodova u 2019. porastao je 15% u odnosu na 2018., dok je putnika sa kruzera bilo čak za trečinu više nego 2018. Osim direktnih prihoda koje kruzeri ostavljaju preduzeću Luka Kotor za lučke i usluge pilotaže, procjene turistčkih radnika govore da putnik koji u Kotorr dođe ovim brodovima, u prosjeku tokom tih desetak sati svog boravka ovdje troši do 50 eura, što uz indirektne prihode koje od kruzera i njihovih putnika ostvaruje čitav lanac drugih ugostitelja, restoratera, trgovaca, autobuskih prevoznika, turističkih agencija i sličnog, dovodi do ukupnog procijenjenog ostvarenog prometa od oko 50 miliona eura koji je u 2019. u Crnoj Gori napravljen od kruzing turizma.
Inače, iako je većina kruzing kompanija zbog ponovnog rasta broja infirciranih u svijetu i naročit Evropi, pomjera planirani početak svojih operacija za nastupajuće ljeto sa marta na maj ili jun ove godine, ipak se u posljednje vrijeme aktivira sve veći broj kruzera i industrija postepeno onovno pokreće uz prilagođavanje poslovanja Covid-okolnostima. Tako su neke kompanije prvo okrenula „cruises to nowhere“ putovanja u kojima putnici samo nekoliko dana plove brodom koji pritom, nigdje ne pristaje, već je brod sam po sebi turistička destinacija za svoje putnike. Druge, poput MSC Cruisesa, Coste i AIDA Cruisesa su počele i sa klasičnim krstarenjima kakva su bila prije pandemije, doduše u nešro skraćenom obliku i uz pojačane epidemiološke mjera za putnike, a te brodove i njihove putnike već prihvataju luke u Italiji Francuskoj, Španiji i Portugalu, a uskoro će to činiti i Grčka, te Izrael i sjevernoafričke države.
U Dukley marini u Budvi jutros je došlo do manjeg ekološkog incidenta kada je oko 7 sati posada zaplijenjene albanske kočarice „Gimi & Geri“ koja je vezana u akvatorijumu gradske marine, ispumpala u more kaljužne vode tog broda.
Sadržaj kaljuže broda u sebi ima dosta nafte i ulja pa se u moru ubrzo stvorila masna mrlja koju su radnici Dukley marine odmah okružili plutajućom branm i o incidentu obavijestili Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore u Baru i ispostavu Lučke kapetanije Bar u Budvi. Na lice mjseta odmah je izašla i ekipa UPS koja je ostatke mrlje razbila disperzantima i pokupila posebnim upijačima, a inspektor sigurnosti plovidbe iz Bara je preduzeo dalje mjere iz svoje nadležnosti prema zapovjedniku albanske ribarice.
Na koči „Gimi & Geri“ koja je prije tri dana privedena i zaplijenjena nakon što je zatečena u nelegalnom ribolovu oko milju unutar napih teritorijalnih voda jugozapadno od Petrovca, nalase se četiri člana posade – dva albanska i dva državljanina Egipta. Crnogorska Ribarska inspkekcija i Pomorska policija su albansko ribarsko plovilo, njegove alate i opremu, kao i kompletan ulov od oko 180 kilograma ribe i morskih organizama koji su zatekli na brodu kada je on uhvaćen u krivolovu u našim vodama, zaplijenili i oduzeli.
Tokom jučerašmnjeg dana registrovano je još 574 novozaražena korona virusom i devet smtrnih ishoda.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2024 uzorka na novi koronavirus.
Kako je saopšteno iz IJZCG ukupno je dijagnostikovano 574 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
192
Nikšić
105
Ulcinj
51
Bar
35
Herceg Novi
28
Bijelo Polje
28
Pljevlja
22
Cetinje
20
Budva
17
Berane
15
Kotor
14
Tivat
13
Danilovgrad
10
Mojkovac
7
Rožaje
6
Plužine
3
Plav
2
Tuzi
2
Kolašin
2
Gusinje
2
Ukupno
574
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19.
“I to kod pacijenata iz Budve (2), Herceg Novog (2), Bijelog Polja (2), Bara (1), Kotora (1) i Cetinja (1), od kojih je najmlađi imao 60, a najstariji 86 godina starosti”, navodi se u saopštenju.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je, kako je saopšteno, 1048.
“Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 506 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8903. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 78634”, kazali su iz IJZCG.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
U kabinetu predsjednika opštine Tivat danas je upriličen prijem za medicinske radnice Doma zdravlja Tivat, sanitarnog inženjera Marinu Kordić i medicinsku sestru Kristinu Petrović, koje su se u prethodnih godinu dana posebno istakle svojim doprinosom u borbi protiv koronavirusa.
Sa njima su o epidemiološkoj situaciji i uslovima rada u DZ Tivat razgovarali predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik Vladimir Arsić, te su im ovom prilikom, kao znak zahvalnosti za nesebičnu požrtvovanost u proteklom periodu, uručene simbolične novčane nagrade i prigodni pokloni.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat najavljuju stroge kontrole tokom nastupajućeg vikenda. Mješovite patrole će, osim ovlašćenih lica Sekretarijata – komunalnih inspektora i komunalnih policajaca, činiti i službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, kao i pripadnici Službe zaštite.
U kontroli će, ispred Uprave za inspekcijske poslove, učestvovati i tržišni inspektor i inspektor zaštite na radu. Akcenat koordiniranih akcija biće na trgovinskim objektima i benzinskim pumpama, a vršiće se i kontrole šetališta, trgova, plaža, izletišta i građevinskih lokacija.
Iz Sekretarijata apeluju na građane, privrednike i pravna lica da se pridržavaju mjera koje su propisane od strane Ministarstva zdravlja i na taj način daju doprinos u borbi protiv koronavirusa.
Opština Tivat još jednom poziva sve građane na odgovornost i poštovanje mjera u cilju poboljšanja epidemiološke situacije.
Dva glavna razloga zbog kojih se građani Crne Gore dvoume oko imunizacije protiv COVID-a-19 i dalje su zabrinutost zbog brzine odobravanja novih vakcina i mogućih neželjenih efekata istih
Najnovije istraživanje o stavovima građana Crne Gore prema COVID-u-19 ukazuje na to da je u porastu broj onih koji namjeravaju da se vakcinišu – 51% građana bi se vakcinisalo, u poređenju sa 44% u januaru 2021. Istraživanje je, na nacionalno reprezentativnom uzorku, u februaru sproveo IPSOS, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.
„Ovakvi nalazi odgovaraju globalnim trendovima zabilježenim u najnovijem globalnom istraživanju o COVID-u-19, koje je IPSOS sproveo u januaru 2021. godine, po kojem se procenat onih koji izražavaju snažnu odluku da se vakcinišu povećao za samo mjesec dana, i to u svakoj od 15 zemalja u kojima je praćen ovaj trend”, pojašnjava Vladimir Raičević, direktor istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori, piše u saopštenju dostavljenom medijima.
Zemlje u kojima se prate trendovi kroz pomenuto globalno istraživanje su: Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Južna Afrika, Južna Koreja, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. Namjeru da se vakcinišu u najvećoj mjeri izražavaju građani Brazila, Kine, Meksika, Italije i Španije (namjera postoji kod 80 posto i više ispitanika).
Oba istraživanja ukazuju i na postojanje zajedničkog trenda široko rasprostranjene potražnje za što skorijom vakcinacijom. Februarsko istraživanje javnog mnjenja u vezi s COVID-om-19 u Crnoj Gori pokazuje da bi 53% građana koji namjeravaju da se vakcinišu to učinili čim vakcina postane dostupna. U januaru je ova vrijednost iznosila 49%. U 11 od 15 zemalja širom svijeta, u kojima je sprovedeno istraživanje, većina onih koji namjeravaju da se vakcinišu tvrdi da to planira učiniti odmah ili u roku od mjesec dana nakon što vakcina postane dostupna.
Pored sve većeg broja onih koji izražavaju namjeru da se vakcinišu, u Crnoj Gori je porastao i procenat onih koji su saglasni s tvrdnjom da vakcine predstavljaju jedan od najboljih izuma u medicini i da su zahvaljujući njima iskorijenjene brojne zarazne bolesti. I po ovom pitanju došlo je do porasta sa 74% u januaru na 80% u februaru.
„Vakcinacija je od ključnog značaja za zdrav život djece, adolescenata, porodica i zajednica. Trenutna epidemija COVID-a-19 dovodi u opasnost nastavak programa imunizacije usljed mjera opšteg zatvaranja, ali i drugih mjera čiji je cilj suzbijanje širenja virusa. Naš zadatak je da osiguramo da sva djeca u Crnoj Gori nadoknade sve propuštene doze vakcina iz programa rutinske imunizacije“, kazao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Istraživanje je takođe pokazalo da više od dvije trećine (76%) građana vjeruje da bi vakcinacija trebalo da bude prioritet za Vladu i za građane Crne Gore.
„Dobra je vijest za Crnu Goru da raste povjerenje u vakcinaciju kako bi se kontrolisalo širenje COVID-a-19. Vlada je započela program vakcinacije i dužni smo svim našim ranjivim članovima zajednica da se vakcinišemo kad na nas dođe red. Tek tada ćemo početi da vidimo svjetlost na kraju ovog tunela, otvoriti naše ekonomije i nastaviti sa svojim životom“, prokomentarisala je Karen Madoks, britanska ambasadorka u Crnoj Gori.
Dva glavna razloga zbog kojih se građani Crne Gore dvoume oko imunizacije protiv COVID-a-19 i dalje su zabrinutost zbog brzine odobravanja novih vakcina i mogućih neželjenih efekata istih.
Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje obuhvatio je 820 građana i građanki starih 18 i više godina. Prikupljanje podataka obavljeno je u periodu od 12. do 16. februara ove godine, putem telefonske ankete tj. upitnika čije je prosječno trajanje bilo 10 minuta. Ključni nalazi ovog istraživanja, kao i prethodnih istraživanja o znanju, stavovima i ponašanju građana u vezi s koronavirusom dostupni su na vebsajtu predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
O vakcinama:
Vakcine spadaju u najveća dostignuća savremene medicine. Od kraja 18. vijeka do danas one preduprjeđuju izbijanje brojnih zaraznih bolesti i spašavaju milione života. Male boginje, koje su samo tokom 20. vijeka usmrtile 300 miliona ljudi, uspješno su iskorijenjene 1979. godine zahvaljujući uvođenju bezbjedne i efikasne vakcine. Polio – opasna bolest koja je usmrtila milione, a milione paralizovala ili onesposobila – sada, upravo zahvaljujući vakcinama, predstavlja opasnost kao endemsko oboljenje još u samo dvije zemlje – Pakistanu i Avganistanu. Tetanus majke i novorođenčeta, koji je smrtonosan po novorođenče, zahvaljujući imunizaciji do jula 2019. godine, eliminisan je širom planete, osim u svega 12 zemalja.
Najnovije istraživanje javnog mnjenja o koronavirusu, koje je sproveo Ipsos uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, dostupno je na sajtu UNICEF-a Crne Gore, na linku https://www.unicef.org/montenegro/istra%C5%BEivanja-javnog-mnjenja-o-koronavirusu
Odgovori na najčešća pitanja o razvoju vakcine protiv novog koronavirusa dostupni su na sajtu UNICEF-a Crne Gore, na linku https://www.unicef.org/montenegro/price/%C5%A1ta-treba-da-znate-o-vakcini-protiv-covid-19
Župan Nikola Dobrosiavić objavio je kako je učinjen značajan korak u ostvaranje važnog infrastrukturnog projekta za krajnji jug Hrvatske.
“Hrvatske autoceste pokrenule su postupak javne nabave za Studiju izvodljivosti, Studiju utjecaja na okoliš i Lokacijsku dozvolu za autocestu Čvor Metković – Osojnik.
Vrijednost nabave je 25 miliona kuna. Time se izvršava zaključak Hrvatske vlade s njene sjednice u Dubrovniku i počinje ostvarivati još jedan strateški projekt ove županije – autocesta do Dubrovnika”, naveo je župan Dobroslavić.
