Kotor- CEDIS-ov prostor na Tabačini koji će nakon ljetnje sezone biti prepušten na korišćenje Opštini Kotor je jedan od najznačajnijih resursa grada, a o njegovoj namjeni će se odlučivati nakon realizacije međunarodnog tendera za urbanističko rješenje koji planiramo da raspišemo, poručio je gostujući u programu Radio Kotora predsjednik Opštine Vladimir Jokić.
– Namjera nam je da oni koji imaju ozbiljno iskustvo sagledaju cjelokupnu situaciju. Da se sagleda cijeli prostor, svi ti objekti, blizina Starog grada, obaveza izrade HIA studije (Studije procjene uticaja na baštinu i prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora), da se tretira u skladu sa arhitektonsko-konzervatorskim pravilima i da onda na osnovu javnih i međunarodnih poziva dobijemo najbolje rješenje za “nova vrata i novo lice grada” jer će ovaj prostor to zaista i biti – poručio je Jokić.
U pitanju je, podsjeća, ogroman prostor u čiji je posjed Opština uspjela da uđe nakon nekoliko decenija.
– Bilo kakva improvizacija bi predstavljala “igranje sa najvažinijim resursima” grada, a mi kao lokalna samouprava, svakako, nismo spremni za “igranje”. Može taj proces da potraje i godinu i dvije duže, ali neka bude tako. Moramo imati koncezus svih, da naša generacija to ostavi u zalog budućim generacijama. Zato mislim da je ovaj prostor nešto što jer najbitnije iskoristiti na pravi način – zaključio je Jokić.
Podsjetimo, nedavno je na sastanku predsjednika Opštine Kotor i izvršnog direktora CEDIS-a Vladimira Čađenovića, postignut dogovor da nakon ljetnje sezone CEDIS svoje prostorije sa Tabačine premjesti u industrijsku zonu, a one koje trenutno koriste prepusti Opštini.
Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu prijetnja su zdravlju i sigurnosti evropskog stanovništva zbog povećanog emitiranja štetnih tvari, poručili su u srijedu sudionici panela u sklopu obilježavanja evropskog Zelene sedmice.
Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Europom, smatraju predstavnici vodećih europskih organizacija i centara na području zaštite okoliša.
Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i energetiku u Savezu za zdravlje i okoliš (HEAL) kazala je da “zagađenje zraka ne poznaje granice”.
“Onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana najprije se širi prema susjednim državama, ali s vremenom dođe do svih zemalja Europske unije”, izjavila je Matković.
Potkrijepila je to istraživanjem iz 2016. koje je pokazalo da je te godine “16 termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu emitiralo jednaku količinu sumporovog dioksida (SO2) kao i 250 takvih postrojenja u EU”.
Stručnjak Energetske zajednice za životnu sredinu Peter Vajda naglasio je da je zastarjelost jedan od glavnih uzroka štetnog utjecaja termoelektrana.
“Termoelektrane na zapadnom Balkanu izgrađene su prije nekoliko desetaka godina i zbog toga te države ne poštuju standarde kvalitete zraka kakve očekuje Unija”, rekao je Vajda.
Komentirajući rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije koji pokazuju da zagađenost zraka iz termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, govornici su se složili da postizanje veće kvalitete zraka na tom području mora biti prioritet budućih europskih politika.
Prema riječima Claudia Belisa iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, postoji mnogo pravnih instrumenata za rješavanje problema niske kvalitete zraka koji su ostali “samo na papiru”.
Stvarna provedba zakonodavstva za čisti zrak glavni je uvjet za ostvarivanje cilja nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš koji je Europska komisija iznijela u europskom Zelenom planu.
Dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja zraka, vode i tla, cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita bioraznolikosti temeljna su područja europskih zelenih politika koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, no još uvijek nisu dovoljno učinkovite, složili su se govornici.
Europska komisija je prošle godine predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za višegodišnje razdoblje 2021.-2027.
Cilj plana je potaknuti dugoročni oporavak regije, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju i poticati suradnju s Europskom unijom.
Njime se predviđaju inicijative za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.
Zbog sve veće potrebe za smanjenjem emisija i interesa za zaštitu prirode, Europska unija ovaj je tjedan organizirala virtualni Zeleni tjedan, najveće događanje na području zelenih politika s brojnim panelima i savjetovanjima.
Građani tako imaju priliku sudjelovati u raspravama i razgovorima o ekologiji i zdravlju, bioraznolikosti i ekosistemima, proizvodnji i konzumaciji i smjernicama k postizanju zelenih promjena na području i izvan EU-a.
kornjača – foto EPA – NETHERLANDS WORLD PRESS PHOTO
Projekt spašavanja kornjača iz talijanskih ribarskih mreža dobitnik je “nagrade publike”, najvažnijeg priznanja na dodjeli nagrade LIFE, evropskih “zelenih Oscara”.
Nagrade LIFE na europskom su zelenom tjednu dodijeljene su u četiri standardne kategorije – priroda, okoliš, klima i nagrada građana – i jednoj izvanrednoj, s obzirom na pandemijsku godinu i sve okolnosti koje su snašle Europsku uniju i svijet.
Nagrada građana, po mnogima najvažnija priznanje, otišla je u ruke talijanskog projekta Tartalife.
Riječ je o projektu kojim je smanjen broj morskih kornjača uhvaćenih u ribarske mreže duž 15 talijanskih obalnih područja i potaknuo je više od hiljadu lokalnih ribara da koriste kružne udice umjesto tradicionalnih oštrijih.
To je smanjilo broj ulova morskih kornjača i do 40%, a tim je također koristio ultraljubičasto-LED svjetiljke kao sredstvo za odvraćanje, sklopive posude za ribu koje zamjenjuju mreže i posebne uređaje za uklanjanje kornjača kako bi spriječili njihovo slučajno hvatanje.
Pokrenuli su i certifikat kvalitete “Turtle Safe” za ribarska plovila te kroz svoje programe educirali gotovo milijun turista pojačavajući svijest o izazovima s kojima se suočavaju morske kornjače.
Dobitnik nagrade u kategoriji “priroda” slovački je projekt “Life Energy”, usmjeren na zaštitu deset prioritetnih vrsta ptica, koji koordinira nevladina organizacija Raptor Protection iz Slovačke.
Projekt Life Energy prvi je projekt sa sustavnim pristupom rješavanju problema sudara ptica na dalekovodima kroz izradu prikladnih metoda za prepoznavanje i uklanjanje rizika. Cilj projekta je također stvoriti bolje uvjete hranjenja i uzgoja za rehabilitaciju životinja ozlijeđenih u sudaru s preprekama.
Španjolski projekt “Life Reusing Posidonia” pobjednik je u kategoriji “okoliš”.
S obzirom na to da tradicionalni građevinski materijali poput betona, vatrostalne opeke i petrokemijske izolacije proizvode puno emisija stakleničkih plinova, tim koji stoji iza tog projekta zauzeo je prirodan pristup gradnji.
Tako su sušenu morsku travu Posidonia oceanica koristili su kao učinkovitu i jeftinu toplinsku izolaciju u 14 socijalnih stambenih jedinica za siromašne i osobe u nepovoljnom položaju na balearskom otoku Formentera.
Ovaj lokalni, tradicionalni i ekološki prihvatljiv način gradnje smanjio je emisije za 60%, smanjio potrošnju energije za 75%, a vode za dodatnih 60%.
U kategoriji “klima” pobjednik je francuski projekt “Life Foreccast”.
Projekt FORECCAsT odvija se u regionalnom parku prirode Haut-Languedoc, koji se nalazi u jedinstvenom području okupljališta za tri klime u kojima su promjene u okolišu i klimi prilično nagle, gdje šuma zauzima 67% teritorija.
Pomogao je upraviteljima šuma u francuskom regionalnom parku prirode Haut-Languedoc uspostaviti strategije prilagodbe klimatskim promjenama, a izradili su i mobilnu aplikaciju kako bi šumarima pomogli u procjeni i upravljanju rizicima za njihovo zemljište.
S obzirom na okolnosti koje su snašle svijet u protekloj godini, a zbog koje su upravo mladi bili jedni od najugroženijih skupina, po prvi puta je dodijeljena i nagrada u specijalnoj kategoriji, “Life4Youth”, a pobjednika je talijanski projekt “Life Choo-na”.
On uključuje više od 300 mladih volontera iz Europskog zbora solidarnosti (ESC) koji su odlazili u terenske misije od kolovoza 2017. do avgusta 2019.
Cilj im je bio zbrinuti 11 vrsta ptica poput rode i zlatnog orla, a radili su sa znanstvenicima, profesionalcima i drugim stručnjacima.
Na graničnom prijelazu Bregana u srijedu je održana je prezentacija provedbe granične kontrole pomoću EU digitalne COVID potvrde. Na Bregani je bio ministar unutarnjiih poslova Davor Božinović koji je izvijestio i o novostima prilikom prelaska granice vezano za PCR test za one koji nisu preboljeli ili nisu cijepljeni.
– Veliko mi je zadovoljstvo da vidimo kako naš sustav izdavanja Eu digitalnih Covid potvrda funkcionira na našim granicama. Do ovog trenutka izdano je 40.000 potvrda, od toga 90% putem sustava e-građani, a druge putem HZZO-a. Osim što će olakšati kretanje ovog ljeta digitalne potvrde dobre su za populariziranje digitalnih usluga Vlade RH jer u jednom danu 40.000 ljudi koji su pristupili sustavu e-građani potaknuti i druge da se vežu na sustav e-građani, rekao je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
– Vidjeli smo demonstraciju ulaska u Hrvatsku digitalnim potvrdama, a i vidjeli koliko je kratkotrajna. Uz sve ono što je integrirano na sustav digitalnih potvrda mi smo integrirali sa sustavom NBMIS MUP-a (Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom) i s platformom Enter Croatia. Svi naši gosti i ljudi koji ulaze u RH mogu se prijaviti na Enter Croatia i tamo poslati svoju EU digitalnu Covid potrebu te time još skratiti postupak ulaska u RH. Jednim skeniranjem hrvatski granični policajac će dobiti potvrdi da osoba nije sigurnosno interesantna, da ima podatke kojima može proći kroz policijski sustav (Interpol, Europol), ali također i dio vezan uz EU digitalne Covid potvrde. Iza tih 20-ak sekundi posla stoji veliki rad naših IT-stručnjaka iz MUP-a, AKD-a, HZZO-a, HZJZ-a. Ovo je napor u sklopu radne skupine koju je Vlada okupila 8 travnja. Za manje od 2 mjeseca napravili smo sustav koji je Hrvatsku smješta u sam vrh zemalja koje su sposobne i krenula ne samo u izdavanje EU digitalnih potvrda već i njihovu primjenu na svim graničnim prijelazima RH, rekao je Božinović.
Dodao je kako je već jutro s u Hrvatski ušlo 112 osoba koristeći EU digitalnu Covid potvrdu, većinom hrvatski državljani koji su putem e-građani izvadili potvrdu, ali i pet Čeha i 12 Poljaka što je sigurno dobar vjesnik što će se događati ovog ljeta. Hrvatskoj je bilo bitno da bude među prvima da možemo poslati poruku svim građanima EU-a da ako su im u njihovim državama izdane digitalne potvrde vrijeme prolaska hrvatske granice biti vrlo kratko, rekao je.
Izvijestio je i o novostima prilikom prelaska granice vezano za PCR test za one koji nisu preboljeli ili nisu cijepljeni.
– Sad se traži test ne stariji od 72 sata (prije je bilo 48 sati), a također u tu odluku je ugrađeno da je za prelazak dovoljna jedna doza i 22. dana proteka od primitka te prve doze kad govorimo o cjepivima koje imaju odobrenje EMA-e. Njima je pridodan i ruski Sputnjik. Za kinesko cjepivo trebaju i dalje 2 doze, rekao je Božinović.
– Spremni smo primiti turiste da se što manje zadržavaju na granici, dodao je. Božinović je upitan od novinara rekao kako je sve ovo koštalo oko milijun eura, a novac je povučen iz EU fondova upravo za tu namjenu. Rađen je softver i implementacija, kupovali su se čitači kodova, pisači za poslovnice HZZO-a koje izdaju EU digitalne Covid potvrde. Najavio je i da će za oko 4 tjedna biti gotova i aplikacija za mobitel pa se neće morati ispisivati EU digitalna Covid potvrda.
U papirnatom ili digitalnom obliku COVID potvrde mogu dobiti oni koji su primili dvije doze cjepiva, oni s jednom dozom, ako su protekla 22 dana od cijepljenja, te oni koji su preboljeli COVID ili imaju negativan test.
Do digitalne potvrde može se doći preko digitalne platforme koja vodi do stranice e-građanin ili u podružnici HZZO-a. Neki ipak radije biraju papirnatu verziju u nekom od ureda HZZO-a. Potvrda u papirnatom obliku sadrži QR kod, a ako dođe do kakvih tehničkih problema ona i unutar sebe sadrži sve potrebne podatke na papiru.
Uz Hrvatsku su za izdavanje tih potvrda spremne još i Njemačka, Italija i Danska, a na europski pristupnik uspješno se dosad spojlo 13 zemalja. Uvjet za prelazak granice za sada ovisi o državi u koju se putuje, a sustav za cijelu Europsku uniju stupa na snagu 1. srpnja.
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik uprave za granicu Zoran Ničeno u emisiji Hrvatskoj radija u Mreži prvog rekao je da da je bilo dosta posla da se EU digitalna Covid potvrda implementira u informacijski sustav za upravljanje državnom granicom te da je ona zaštićena i da se QR kod provjerava u bazama podataka u europskom informacijskom sustavu. Naveo je kako je proces kontrole na granici bio usporen jer se dosad moralo kontrolirati razne potvrde predočene u raznim formatima, a uz EU digitalnu potvrdu će biti brži. Također je rekao kako je dosad otkriveno preko 350 krivotvorenih potvrda o PCR testiranju.
– Očekujemo da će uvođenje digitalne potvrde značajno pojednostaviti rad, neće biti potrebno upisivati desetke različitih dokumenata i njihova provjera ispravnosti. Policajac ne mora sada ništa fizički upisivati u sustav nego se potvrda skenira u nekoliko sekundi, rekao je Ničeno.
Novi, izmijenjeni nacrt Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, djelimično usklađen sa primjedbama koju je na oruginalnu verziuju tog dokumenta poslatu mu još prije skoro pola godine, iskazalo Ministrarstbvo finansija i socijalnog staranja, trenutni je rezultat višemjesečnih nastojanja Optine Tivat da napokon kod Vlade premijera Zdravka Krivokapića ishodiuje zeleno svjetlo za svoje namjere da promijeni lokalnu politiku kada su komunalije u pitanju.
Ova naknada jedan je od glavnih izvora prihoda lokalne uprave a novac koji Opština prikupi naplatom te takse od investotora koji grade nove ili rekonstruišu postojeće objekte na njenoj teritoriji, strogo je namjenski opredijeljen za unapređenje postojeće ili izgradnju nove javne i komunalne infrastrukture. Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) još u decembru prošle godine pripremila je novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom se taj lokalni propis uskađuje sa odredbama nedavno izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. To je iskorišteno i da se u djelo sprovedu predizborna obećanja aktuelne tivatske vlasti koju čini koalicija građansjmih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za boji Tivat“, a koje su pored ostaloga, Tivćanima obećale da će izmjenama fiskalne politike u domenu komunalija, destimulisati sve izraženiju gradnju stanova za tržište, te da će većim iznosima tenaknade opteretiti investitore elitnih i ultraskupih turističkh rizorta kakav je naprimjer, Porto Montenegro.
Stoga je nacrtom nove Odlukom o komunalijama pored ostaloga, predviđeno ukidanje popusta od 40% koji je za nove stambene, poslovne i stambeno-poslovne objekte površine do 500 kvadrata predviđen još uvijek važećom odlukom što ju je prije tri godine donijela tadašnja tivatska DPS-SD-HGI uprava. Ukidanjem popusta za objekte do 500 kvadrata aktuelna tivatska vlast je odlučila da destimuliše posljednjjh godina vrlo izraženu izgradnju novih stambeno-poslovnih zgrada manjeg gabarita sa stanovima za prodaju na tržištu, čime žele i da sačuvaju već dobrano načet i preizgrađen prostor, pogotovo u centru grada i nekim od prigradskih naselja Tivta.
Administracija gradonačelnika Komnenovića je novom odlukom predvidjela i da u najekskulzivniju, zonu Ia gdje su komunalije najskuplje, uvrsti i područje koje pokrivaju izmjene i dopune DSL “Dio Sektora 22 – Arsenal” po kome se gradi elitni nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Bivša DPS-SD-HGI tivatska lokalna vlast nije našla za shodno da to uradi ranije, pa je Porto Montenegro u bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu ove naknade, i bio je u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića.
Sve to međutim, nije se dopalo Ministarstbu finansija i socijalnog staranja, pa je resor koji vodi ministar Milojko Spajić u proceduri koja prethodi izjašnjavanju Vlade o davanju saglasnosti na ovu odluku Opštine Tivat, izrazio stav da su ovakve namjere tivatske Opštine destimulativne za investitore.
„U mišljenju je konstatovano predloženo povećanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte površine do 500m2, za oko 67%. Iskazana je nesaglasnost sa ovakvim povećanjem naknada, uzimajući u obzir da će, prije svega, uticati na građane te mikro i male privrednike, koji žele da realizuju izgradnju objekata za lično stanovanje ili mali biznis.“- obrazložili su ovaj svoj strav iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, dodajui da je takva njihova sugestija „na liniji obavezujućih preporuka Evropske komisije koje se tiču unapređenja regulatornog ambijenta, u dijelu uspostavljanja novih i povećanja postojećih fiskaliteta i parafiskaliteta, posebno na lokalnom nivou.“
Nespremnost Vlade da prihvati novu tivatsku Odluku o komunalijama, Opštinu je od kraja prošle godine do danas koštala preko 2 miliona eura na koliko se procjenjuje gubitak nastao neprimjenjivanjem novog propisa. Uprkos toj i činjenici da je Tivat u veoma lošoj finansijskoj situaciji jer je prethodna DFPS-SD-HGIuorava grada ostavila praznu kasu i nepolaćene dugove od skoro 5 miliona eura, ministarstvo kojim rukovodi Spajić nije odustalo od tvrdoglavog stava da ne dozvoli ukidanje do sada važećčih velikih povlastica u smanjenju komunalija za gradnju objekata površine do 500 kvadrata u Tivtu. Pritisak građevinskog lobija je očito toliko jak da mu Vlada podvodi čak i napore lokalne uprave da fiskalnim mjerama obuzda prekomjerno trošenje prostora i svojevrsnu „budvanizaaciju” Tivta gradnjom novih stambnenih objekata za prodaju na tržištu. Stoga je stoga lokalna uprava u međuvremenu pripremila i novi nacrt Odluke o komunalijama i ponovno ga uputila na ratzmatranje Vladi.
U odnosu na dosadašnji nacrt koji nije mogao dobiti saglasnost ministra Spajića, u novom je ostalo ukidanje popusta u komunalijama za objekte do 500 kvadtrata, ali je ta restrikcija djelimično ublažena na način da je predviđeno umanjenje te naknade od 30% za površinu objekat do 250 kvadrata i dodatno umanjenje od 10% u slučaju jednokratnog plaćanja ove takse.
Nominalna visna komunalija inače, ni ovim nacrtom nije mijenjanja u odnosu na onu iz još uvijek važeće Odluke o komunalinjama koju je donijela bivša DPS-SD-HGI vlast Tivta, pa će one i dalje iznositi od 60 do 210 eura za kvadrat zavisno od zone u kojoj se novi objekat gradi. Određeni su međutim, novi procenti za umanjenje ove dadžbine kod pojedinih kategorija objekata. Tako se komunalije za pola smanjuju za stambeni prostor do 150 kvadarata površine kojim investitor riješava svoje stambeno pitanje. Isti procenat umanjenja predviđen je za objekte koji se grade u biznis zoni, kao i za otvoreni prostor na parceli koji je predviđen za obavljenje djelatnosti.
U novom nacrtu međutim, ukinuta je odredba iz do sada aktuelnog koji nije prolazio kod Vlade, da na smanjenje komunalija koje može ići i do 50 odsto, mogu računati i investitori objekata koji imaju solarne kolektore za potrebe unapređenja energetske efikasnosti tih objekata. Ta odredba je izbrisana ali je dodata nova da se za 70% umanjuju komunalije u slučaju pretvaranja posebnog i zajedničkog dijela stambenog objekta u poslovni i obžratno. Ostala je i ranije predložena odredba da se stepen umanjenja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kreće i do 80% za nove garaže, odnosno vjerske objekte. Isti procenat umanjenja ove naknade predviđen je i za rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama, odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara.
I SA NOVOM ODKLUKOM BIĆE MEĐU NAJJEFTINIJIMA
Paradoks je da će Opština Tivat uporakos ovakvoj nespremnosti Ministarstva finansija da se opšti, pretpostavi interesima građevinskog lobija i podrži fiskalnu politiku lokanje vlasti, i dalje biti jedna od najeftinijih na primorju kada su komunalije u pitanju. Sa cijenama i popustima predviđenim u najnovijem nacrtu, Tivat će sa posječnom cijenom komunalija od 65,52 eura za kvadrat novog objekta u najvećoj i za gradnju najznačjnijoj trećoj opštinkosj zoni, biti jeftiniji od Budve gdje je cijena za takve objekte u odgovarajuć zoni 82,75 eura, Herceg Novog (76,5 eura) Bara (78,4 eura) i Kotora gdje taj izdatak investitoru iznosi čak 136 eura za kvadrat.
„U namjeri da se zaštiti interes lokalne uprave u Tivtu i povećaju prihodi Opštine Tivat po ovom osnovu, a time stvore uslovi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koje privodi namjeni sve veći broj investitora, predlogom ovog propisa iznos naknade je povećan je sa 49,92 na iznos od 65,52 € (31,25 %) uz umanjenje od 30 % u odnosu na nominalni iznos od 104,00 € (72,80 €) i umanjenje od 10 % za jednokratno plaćanje za III zonu.
Na ovaj način postiže se i efekat zaštite prostora od pretjeranog privođenja namjeni postojećih planova izgradnjom objekata, ponajviše za prodaju i stanovanje, a manje za izgradnju privrednih i poslovnih objekata, što je do sada bio slučaj. I to ne treba da nas iznenađuje, jer se mnogo gradilo u Tivtu zbog ovako niske naknade. Direkcija za investicije Opštine Tivat se u ovom periodu suočava sa zahtjevima investitora za izgradnju objekata komunalne infrastrukture koji značajno i višestruko premašuju iznos njihovih obaveza za naknadu za komunalno opremanje. Sa postojećom odlukom Opština Tivat ne može efikasno podržati ovakve investicije.”- stoji u analizi koja je o najnovijem nacvrtu Odluke o komunalijama Opštine Tivat, predočena Vladi.
Najnovije komplikacije u odnosima Evropske Unije i Bjelorusije izazvale su veike probleme za tivatski aerodrom, ali i potencijalnu veliku štetu za crnogorski turizam uopšte.
Naime, zbog zatvaranja vazdušnog prostora država EU za njene letove, bjeruska nacionalna aviokompanija Belavia, prinuđena je da uvede i značajne promjene, a potencijalno možda i uskoro obustavi svoj saobraćaj sa Crnom Gorom. Tako su prošle nedjelje otkazana dva redovna leta na relaciji Minsk-Tivat, ali je juče oko 17.30 sati na tivatski aerodrom ipak sletio jedan Belavijin boing B737-800 na liniji iz Minska. Taj avion je prema podacima sa sajtova specijalizovanih za praćenje letova komercijalne avijacije, umjesto tradicionalnom i najkraćom rutom, direkno na jugoistok, za Crnu Goru letio zaobilaznim putem, prvo istočno preko Ukrajine i Crnog Mora gdje je postepeno okretao na jug, ali je na kraju ipak ušao u vazdušnji prostor EU, kada je okrenuo zapadno da preleti teritoriju Bugarske.
Iako Belavia formalno još nije odustala od slotova za ovo ljeto koji je uzela od ACG na aerdromu Tivat, gotovo je sigurno da ovog ljeta neće biti ništa od relaizacije ambiciozno zamišljenih planova te kompanije kada je saobraćaj sa Crnom Goriom u pitanju. To je ogromna šteta kako za Aerodrome Crne Gore koji su, prema ranijim najavama Belavie, ove sezone trebali da imaju ukupno preko 300 rotacija njenih aviona u tivatskoj vazdušnoj luci, kao i za crnogorsku turističku industriju koja će ovako, ostati bez značajnog broja gostiju iz te istočnoevropske države.
Bjeloruska nacionalna aviokompanija Belavia je iz Minska za Tivat ove sezone počela da saobraća početkom maja i namjeravala je da sa dva nedjeljan leta, postepeno tokom ljeta na toj liniji povećava broj sedmičnih letova dok ih ne bude jedan svakog dana u sedmici. Osim ovih, Belavia je tražila slotove i za dva sedmična leta za Tivat iz Bresta, te po jednu rotaciju nedjeljno iz Gomela, Grodna i Vitebska. Sve to međutim, palo je u vodu prošle nedjelje nakon što je Samit Evropske unije (EU) odlučio da zatvori vazdušni prostor EU za vazduhoplove iz Bjelorusije i da sankcioniše režim predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Kako je jučerašnji let za Tivat “prešao” preko dijela vazdušnog prostora EU nad Bugarskom ostaje tek da se vidi, kao I to da li će i ubuduće avioni Belavie zaobilaznom i mnogo dužom rutom preko Ukrajine, Crnog Mora, Turske, Mediterana i južnog Jadrana moći da dolaze u Crnu Goru.
AerCap-Belavia-EMB E2
EU je bloadu saobraćaja za Belaviu zbog nedavnog nezapamćanog poteza Lukašenka da silom u Minsk preusmjeri putnički avion irske komapnije Ryanair na unutarevropskoj redovnoj liniji, kako bi uhapsio jednog disidenta koji je bio među putnicima. Let Ryanaira iz Atine za Viljnus u Litvaniji, prema zvaničnim tvrdnjama bjeloruskih vlasti, preusmjeren je u Minsk zbog navodne prijetnje bombom. Kada se avion prizemljio u glavnom gradu Bjelorusije, tamošnje vlasti su međutim, uhapsile bjeloruskog opozicionog novinara Romana Protaseviča koji je bio među putnicima.
Na samitu u Briselu 24.maja je stoga 27 država-članica EU takođe zatražilo od svojih avio-kompanija da izbjegnu prelet Bjelorusije, a zahtijevale su i “puštanje smjesta na slobodu” Protaseviča (26) i njegove djevojke Sofije. Iako se Crna Gora nije zvanično izjašnjavala da će i ona uvesti sličnu restriktivnu mjeru prema zvaničnom Minsku, činjenica da je EU zatvorila svoj vazdušni prostor za letove Belavie, napravila je gotovo nepremostivu prepreku jer avioni iz Bjelorusije sada moraju znatno dužom trasom do nas.
Sankcije EU prema Bjelorusiji najnoviji su indirektni, ali drastičan udar na crnogorsku ekomoniju jer je iz sličnih političkih razloga i pridruživanja naše države svim sankcijama koje je EU proteklih godina uvela Rusiji zbog aneksije Krima i postupanja Moskve sa tamošnjim opozicionarima, Crna Gora već godinu dana bez direktnih avio veza sa Rusijom. Moskva ne želi da dozvoli ni svojim, ni crnogorskoj aviokompaniji da lete između dviju država, a što se posebno lose odražava na poslovanje aerodroma Tivat kojem su ruske aviokompanije i putnici iz te države minulih godina, bile glavno tržište.
U Galeriji solidarnosti u Kotoru u utorak 1. juna otvorena je izložba fotografija pod nazivom Prvih dvadeset. Ovu retrospektivnu izložbu KotorArt Don Brankovih dana muzike otvorio je predsjednik opštine Kotor, Vladimir Jokić. Gostima su se obratili i Ratimir Martinović, pijanista i direktor Festivala, kao i Duško Miljanić, fotograf, selektor izložbe.
Postavka izložbe obuhvata više od 40 fotografija autora Duška Miljanića, Radoja Milića, Krsta Vulovića, Aleksandra Kaluđerovića, Stevana Kordića i Zorana Radonjića, koji su objektivom fotografskog aparata trajno zabilježili i dočarali dio sjećanja i uspomena na postojanje prve dvije decenije rada KotorArta.
Gostima se obratio Duško Miljanić iskazavši zadovoljstvo što uspješno sarađuje sa Festivalom od 2013. godine, zahvalio se kompletnoj ekipi festivala na dosadašnjem radu a poslužio se izjavom američke fotografkinje, Berenice Abot kako bi opisao zajednički rad na ovom dugoročnom projektu: “Fotograf je savremeno biće par ekselans, u čijim očima sadašnjost postaje prošlost”.
Ratimir Martinović, direktor festivala, zahvalio se “ekipi fotografa predvođenim Duškom Miljanićem, Galeriji solidarnosti na gostoprimstvu, kao i gradonačelniku Kotora, g. Jokiću na razumjevanju potreba kada se radi o kulturi kao i na kontinuiranoj podršći festivalu.” Martinović je dodao da se nada “da ćemo nakon početnog vizuelnog segmenta imati auditivnu završnicu festivala, u vidu snimanja duplog albuma sa kompozicijama koje su bile porudžbine festivala tokom prethodnih 15 godina.”
“Uvjeren sam da ćemo sredinom jula svi zajedno moći da uživamo u onome što je otvaranje Don Brankovih dana muzike, da ćemo u punom kapacitetu moći da uživamo u KotorArtu.” – istakao je g. Vladimir Jokić. Posluživši se parafraziranju Balaševićevih stihova, predsjednik opštine je iskazao da mu je veliko zadovoljstvo što ima priliku da otvori izložbu manifestacije koja nosi ime nekoga, moglo bi se reći, ko je bio dobri duh ovoga grada.
Nakon Kotora, od 10. juna, izložba će biti postavljena na Cetinju, u Ministarstvu kulture, a 21. juna, na dan obilježavanja svjetskog dana muzike, izložba se seli za Podgoricu a fotografije će biti izložene u Perjaničkom domu.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma će u subotu 5. juna organizovati akciju čišćenja morskog i obalnog područja Risanskog zaliva.
Ovo je jedna od aktivnosti koja će se organizovati u okviru Programa aktivnosti povodom obilježavanja 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
Planirano je da akcija počne u 9.30, okupljanjem učesnika na parkingu kod luke Risan.
Akciji će se pridružiti predstavnici nacionalnih institucija, ambasada i ostalih inostranih predstavništava u Crnoj Gori, akademija i NVO sektora.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat u skladu sa Planom podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2021. godinu objavio je danas javne pozive za podršku lokalnim poljoprivrednim proizvođačima.
U budžetu Opštine za 2021. giodinu za te svrhe opredijeljeno je ukupono 45.000 eura.
Kako navode iz lokalne uprave, ta sredstva se mogu dodjeljivati za podršku za učešće u izradi projektne dokumentacije renoviranja postojećih ruiniranih kuća i ostataka seoskih kuća u svrhu pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnim područjima opštine Tivat; za podršku za opremanje ugostiteljskog, turističkog ili smještajnog objekta u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat; za podršku za uređenje terena, bašti, livada ili vidikovaca u sklopu domaćinstva koje je u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat kao i za podršku razvoju voćarske i vinogradarske proizvodnje.
Za opštinske subvencije se može konkurisati i priojektima koji se odnose na podršku razvoju maslinarstva, razvoju povrtarske i cvjećarske proizvodnje, pčelarstva, stočarstva, razvoju organske poljoprivrede, ribarstva i marikulture, te za podršku održivom upravljanju zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje.
Javni pozivi se objavljuju po osnovu Odluke o podsticajima u razvoj poljoprivrede i Plana podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2021. godinu, kojima su utvrđeni uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja.
Školjke Boke
„Imajući u vidu aktuelnu epidemiju koronavirusa u Crnoj Gori, Planom za ovu godinu uveli smo izmjenu u proceduru korišćenja podsticajnih mjera, odnosno omogućili smo avansno plaćanje podrške za mjere kroz koje se vrši nabavka određenih sredstava, opreme, mašina i slično. Ova izmjena omogućiće poljoprivrednim proizvođačima lakši pristup do neophodnih finasijskih sredstava i podsticaja kojima bi održali svoja poljoprivredna gazdinstva“ – napominju iz Sekretarijata za privredu, precizirajući da su pozivi zainteresovanim poljopriovrednicima da konkurišu za sredstva iz opštinskog budžeta otvoreni do 31.oktobra.
V.d. direktor Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Ilir Harasani sastao se danas sa Željkom Komnenovićem, predsjednikom Opštine Tivat, kako bi se na što efikasniji način organizovao rad lokalnih i državnih inspekcijskih organa tokom trajanja turističke sezone.
UIP je informisala predstavnike Opštine Tivat da je formirano Koordinaciono tijelo za praćenje turističke sezone od strane Ministarstva ekonomskog razvoja, te da će se pojačan inspekcijski nadzor na primorju vršiti tokom jula i avgusta ove godine. Na području opština Tivat i Kotor biće angažovano 14 inspektora, dok će četiri inspektora stalno boraviti i vršiti inspekcijski nadzor u Tivtu.
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News
Na sastanku je, kako su saopštile Opština Tivat i UIP, bilo riječi i o rješavanju postojećih problema poput uvođenja reda kada je u pitanju taksi prevoz na Aerodromu Tivat i kontrola nelegalnog privatnog smještaja, a tu su i problemi iz nadležnosti komunalnih službi kao što su pojava tzv. “lutajućih” goveda i prosjačenje na javnim površinama.
Sastanku su prisustvovali predstavnici opštinskog Sekretarijata za privredu, Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor i Turističke organizacije Tivat, dok su u ime Uprave za inspekcijske poslove sastanku prisustvovali pored direktora UIP i Višnja Orban, pomoćnica direktora, kao i Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka.
