Hrvatska turistička zajednica (HTZ) do sredine februara na društvenim mrežama na 15 tržišta provodi novu kampanju za hrvatski turizam “Croatia Full of New Beginnings/Hrvatska puna novih početaka” i uz oznaku #CroatiaWishList2021, čiji je cilj promocija Hrvatske kroz nove početke i pozitivne želje.
Kampanju je HTZ počeo u ponedjeljak i provodi ju na mrežama Facebook, Instagram, Twitter, Pinterest i TikTok uz oznaku/’hešteg’ #CroatiaWishList2021 na 15 tržišta – Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Sloveniji, Švedskoj, Norveškoj, Belgiji i Švicarskoj.
“I ovom kampanjom cilj nam je zadržati vidljivost i prisutnost Hrvatske na najvažnijim emitivnim tržištima uz predstavljanje manje istraženih lokacija i prijedloga za planiranje odmora u Hrvatskoj, čime želimo inspirirati naše pratitelje na mrežama i motivirati ih na kreiranje vlastite liste želja tj. destinacija i iskustava koje u Hrvatskoj žele posjetiti i doživjeti čim se stvore svi potrebni uvjeti za putovanja”, poručio je uz kampanju direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Za kraj januara najavljuje i zasebnu kampanju koja će komunicirati sve prednosti Hrvatske kao sigurne turističke destinacije kroz sedam posebno pripremljenih videa, a u februaru kampanju namijenjenu digitalnim nomadima, s fokusom na tržišta SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Irske i Švedske.
“Od proljeća ćemo pokrenuti i intenzivne tzv. pozivne marketinške kampanje, a sveukupno u 2021. očekujemo bolje turističke rezultate nego u 2020. te zadržavanje pozicije Hrvatske kao jedne od vodećih destinacija Mediterana”, istaknuo je Staničić.
Kompanija MSC Cruises najavljuje ponovnu plovidbu MSC Grandiose 24. januara.
Tijekom božićno-novogodišnjeg razdoblja, krstarenje sa sjedištem u Italiji privremeno je obustavljeno zbog restriktivnih mjera povezanih s kretanjem ljudi unutar zemlje koje su postavile lokalne vlasti.
Nakon najnovije uredbe koju je izdala talijanska vlada i ažuriranih zdravstvenih mjera, brod će nastaviti s planiranim tjednim krstarenjima polazeći svake nedjelje iz Genove u Italiji s pristajanjima u talijanskim lukama Civitavecchia, Napulj, Palermo, kao i Valletta na Malti.
Potres magnitude 6.8 zatresao je u ponedjeljak srednji zapad Argentine, nakon čega je slijedilo barem još pet naknadnih podrhtavanja koja su zatresla zgrade, no nije bilo dojava o ozlijeđenima i nije objavljeno upozorenje na tsunami.
Potres je udario na dubini od 10 kilometara, rekao je Njemački istraživački centar za geoznanosti (GFZ), s epicentrom koji je bio 40 kilometara južno od provincije San Juan.
Naknadna podrhtavanja bila su magnitude 3.5 do 5, izvijestio je Europski mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Na objavama s društvenih mreža moglo se vidjeti kako se tresu domovi i zgrade, a seizmička aktivnost ostavlja pukotine u cestama, dok su s polica u trgovinama popadale boce.
Guverner San Juana Sergio Uñac pozvao je stanovništvo da ostane mirno i da se obrati nadležnim službama ako zatreba pomoć te nazove 911.
“U praksi primijenimo sve potrebne mjere koje smo naučili”, rekao je.
Nije izdano upozorenje za tsunami, rekao je Američki sustav za upozorenje protiv tsunamija.
Nijesu sve osnovne škole odabrale model po kojem će nastavu organizovati od 25. januara. Ustanove sa velikim brojem đaka, (ne)mogu, uz poštovanje epidemioloških mjera organizovati nastavu za sve đake pa čekaju instrukcije i pojašnjenja Ministarstva prosvjete, nauke kulture i sporta.
Prema odluci tog Vladinog resora nastava u drugom polugodištu prve sedmice odvijaće se onlajn, a potom će škole odabrati neki od ponuđenih modela. Prvi podrazumijeva da sva djeca idu u školu uz poštovanje epidemioloških mjera (to je i preporuka radnog tima svim školama koje imaju mogućnost za sprovođenje ovog modela), a drugi za osnovne škole nalaže da učenici prvog, drugog i trećeg razreda obavezno prisustvuju nastavi u školi, a ostalih razreda da naizmjenično idu u školu.
IZAZOVI
U OŠ „Dašo Pavičić“ na Toploj koju pohađa preko 1.300 učenika napravili su plan kako bi funkcionisali po oba modela. Međutim, direktor Branislav Krečković kaže da škola ima prostorni problem te da su oba modela izazovna.
– Modele ćemo predstaviti nastavničkom vijeću i Savjetu roditelja. Ukoliko bi se odlučili za model A (da svi učenici prisustvuju nastavi) znači da svako odeljenje moramo podijeliti u dvije grupe. S obzirom na to da imamo prostorne probleme morali bismo angažovati nastavni kadar u četiri smjene. S druge strane postavlja se pitanje kako škola u takvim uslovima može odgovoriti izazovima kao što su sigurnost i bezbjednost djece. Moramo poštovati sve epidemiološke mjere, između ostalog distancu koja je u ovakvim uslovima nemoguća – kazao je Krečković.
Kako je dodao u srijedu će, nakon sjednice nastavničkog vijeća i Savjeta roditelja, donijeti konačnu odluku po kom modelu će raditi.
OŠ „Orjenski bataljon“ u Bijeloj pohađa 630 učenika i imaju manje problema kada je organizacija nastave u pitanju, jer pojedina odeljenja nemaju više od 17 učenika. Direktorica Jarmila Radović kaže kako su razmišljali da krenu po drugom modelu, da se smjenjuju onlajn i redovna nastava ali da su našli modus da od 25. januara svi učenici budu u školskim klupama.
– Organizovaćemo nastavu u tri smjene, prva, druga i međusmjena. Mi nemamo veliki broj učenika, u pojedinim odeljenjima ih nema više od 16 ili 17, a imamo 16 učionica u matičnoj školi, četiri u područnom odjeljenju u Kamenarima i pet u Baošićima –kazala je Radović.
Navodi da će u područnim odjeljenjima jedina izmjena biti što će nastava umjesto u 8 počinjati u 7:30.
– U matičnoj školi će biti izmjena. Nastava počinje u 7:30 završava u 9:50 za prvu grupu, druga, odnosno međusmjena je od 10:20 do 12:40, dok za treću grupu, odnosno drugu smjenu, nastava počinje u 13:10 i traje do 15:30. Šesti, osmi i deveti razred se dijele u četiri grupe, a odjeljenja koja se ne dijele su II2, IV2, V1, VII1,2,3, VIII 2 i IX 3 – kazala je Radović.
Kako objašnjava neki predmeti će biti premješteni na onlajn nastavu. Riječ je uglavnom o fizičkom vaspitanju, likovnoj i muzičkoj kulturi, izbornoj nastavi i engleskom jeziku.
Od 25. januara onlajn nastava će se izvoditi preko Tajms platforme.
PREPORUKE
U OŠ „Ilija Kišić“ koja broji oko 400 učenika, spremni su za početak drugog polugodišta i to po prvom modelu, kazala je direktorica Snežana Mirković.
– Za ovaj model odlučili smo se jer imamo prostornog kapaciteta. Prilagodili smo raspored smjena i dolazaka i uz poštovanje svih epidemioloških mjera, nadam se da ćemo uspješno realizovati ovaj model. Sa rasporedom smjena i dolazaka za sedmicu od 25. januara, učenici će biti obaviješteni putem platforme Tajms, fejsbuk stranice i školskog sajta. Svim učenicima i kolegama želim srećan početak drugog polugodišta – kaže ona.
Drugi model (učenici prvog, drugog i trećeg razreda) obavezno prisustvuju nastavi dok učenici ostalih razreda naizmjenično idu u školu će najvjerovatnije primjenjivati u OŠ „Milan Vuković“ koja ima oko 800 đaka. Direktor Siniša Brajović kaže da to nije konačno rješenje jer čekaju zvanično obavještenje, kao i određene smjernice i pojašnjenja resornog ministarstva.
Tokom sedmice biće poznato na koji način će biti organizovana nastava u SMŠ „Ivan Goran Kovačić“. Preporuka Ministarstva za primjenu drugog modela u srednjim školama je da učenici četvrtog razreda obavezno idu u školu, dok se đaci ostalih razreda naizmjenično smjenjuju u školi.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih (močvarnih) staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom kao upravljač posebnog rezervata prirode „Tivatska solila“, pozvalo je ljubitelje prirode da dostave svoje autorske fotografije i na taj način učestvuju u izboru za najbolju fotografiju, uslikanu na području rezervata „Solila“ u okviru jedne od tri kategorije: „Najbolji selfi“ ; „Uhvatio sam pticu (fotoaparatom)“; i „Priča sutona“.
„U ovom takmičenju mogu učestvovati svi ljubitelji prirode sa autorskim fotografijama koje se dostavljaju u originalu, u JPG formatu, maksimalne veličine 5 MB. Jedan kandidat može učestvovati sa najviše tri fotografije i to sa po jednom fotografijom u svakoj od tri katagorije. Fotografije se mogu slati najkasnije do 27.januara do 15:00 časova, na email adresu: marija.bajkovic@morskodobro.com sa naznakom „Takmičenje za najbolju fotografiju u kategoriji Najbolji selfi/Uhvatio sam pticu (fotoaparatom)/Priča sutona“. Prilikom slanja fotografija u email-u je potrebno napisati sledeće informacije: naziv fotografije, kategoriju u okviru koje se fotografija takmiči, ime i prezime, adresu i broj telefona takmičara.“- saopšteno je danas iz Morskog Dobra.
Kako su objasnili, selekciju pristiglih fotografija izvršiće Služba za održivi razvoj JP Morsko Dobro, a glasanje za najbolju fotografiju u svakoj od kategorija biće organizovano od 29.januara u 10:00 časova do 1.februara u 10:00 časova i to glasanjem (brojem dobijenih „like“ oznaka) na Facebook stranici rezervata „Tivatska solila/Tivat saline.
Najbolje fotografije u svakoj od kategorija biće objavljene 2.februara na Facebook stranici rezervata „Tivatska solila/Tivat saline“, Instagram profilu rezervata „rezervat_prirode_solila“, kao i na sajtu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Inače, Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem sa se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu vlažnih staništa od međunarodnog značaja. Posebni rezervat prirode „Tivatska solila“ od 2013. godine upisan je na RAMSAR listu. U Crnoj Gori pored Solila RAMSAR područja su i Nacionalni park „Skadarsko jezero“ i Park prirode „ Ulicinjska solana“.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana vlažnih (močvarnih) staništa je „Močvare, voda i život“.
Aerodromi Crne Gore izgubiće najmanje 14,1 milion eura na sporove sa svojim radnicima zbog pogrešno obračunatih zarada za period od avgusta 2008. do decembra 2018. godine.
Gubici mogu biti i veći jer još nijesu okončani sudski sporovi sa 239 radnika, navedeno je u revizorskom izvještaju kompanije za 2019. godinu, koji je dostavljen nadležnim instutucijama tek prošle sedmice.
Reviziju je obavilo Društvo za reviziju finansijskih iskaza “Eurorev”, a završena je krajem novembra prošle godine.
Sada će retroaktivno profit kompanije biti smanjeni za ovaj iznos, što će nanijeti ogromnu štetu Aerodromima, a posredno i državnim javnim finansijama jer država gubi dividendu.
Neraspoređena dobit Aerodroma na kraju 2019. iznosila je 16,6 miliona eura, pa će isplatom i knjiženjem ovih gubitaka ona nestati.
“Rashodi ranijih godina u iznosu od 14,18 miliona eura odnose se na ukalkulisane troškove za vansudska poravnanja po osnovu pogrešno obračunatih zarada zaposlenih za period od avgusta 2008. godine do decembra 2018. Ovi izdaci obuhvataju razliku za startni dio zarade, neiskorišćene godišnje odmore, prekovremeni rad, naknade za topli obrok, zimnicu, regres, jubilarne nagrade i bolovanja, i obračunati su u bruto-iznosu (neto naknade uvećane za poreze i doprinose na zarade). Veći iznos ukalkulisanih naknada je isplaćen u 2019. i 2020. godini, ali 239 radnika ne prihvata ponuđene sporazume, pa su iz tih razloga pokrenuli sporovi pred nadležnim sudovima. Stoga, treba očekivati da će na iznos naknade koji sudovi budu presudili biti obračunata zatezna kamata do dana isplate obračunatih naknada i pripadajući sudski troškovi”, navedeno je u revizorskom izvještaju.
Orlandić nije knjižio gubitke
Danilo-Orlandić
U svom finansijskom izvještaju za 2019. godinu, kojeg je ovlašćeno lice – izvršni direktor Aerodroma Danilo Orlandić poslao Poreskoj upravi u maju prošle godine, obaveze prema radnicima zbog poravnanja i izgubljenih sporova navedeni su pod ostale kratkoročne obaveze.
Revizor sada smatra da dosadašnje knjiženje ovih troškova nije bilo zakonito i zahtijeva da se ovi gubitci retroaktivno knjiže kao ispravke materijalno značajnih grešaka, odnosno da se do sada prikazivani profit kompanije smanji za 14 miliona.
Nezakoniti obračun otkriven nakon deset godina
Ostaje nejasno kako je moguće da su zarade i ostale naknade zaposlenima na Aerodromima nezakonito obračunavane deset godina i da je to tek primjećeno 2019. kada je Vlada pokrenula postupak davanja aerodroma pod koncesiju inostranim partnerima.
Revizija finansijskog izvještaja Aerodroma za 2018. koju je radio isti revizor, napisana je sa godinu kašnjenja, u junu 2020. godine a i ona je prošle sedmice dostavljena nadležnim Vladinim institucijama. Ova revizija ne pominje gubitke po osnovu pogrešno obračunatih zarada i naknada za zaposlene.
Zbog brojnih nepravilnosti revizor se “uzdržao”
Osim ovog preblema, revizor je navao i desetak drugih primjedbi na poslovne izvještaje menadžmenta za 2019. godinu, zbog čega se na kraju “uzdržao od davanja mišljenja” jer nije mogao utvrditi pravo stanje.
Sporno je i rezervisanje za otpremnine iz ranijih godina u iznosu od 820.000 eura jer revizor smatra da ga je trebalo knjižiti kao gubitak čime se i za taj iznos umanjuje dobit iz ranijih godina.
“Društvo nije izvršilo rezervisanje za jubilarne nagrade u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 19) – primanja zaposlenih. Na osnovu raspoloživih informacija, nismo bili u mogućnosti da procijenimo efekte neprimjenjivanja navedenog MRS na rezervisanja za jubilarne nagrade, neraspoređenu dobit i neto rezultat na dan i za godinu koja se završava 31.12.2019. godine”, naveo je revizor.
On smatra i da je društvo prekršilo računovodstvene standarde jer sedam godina nije procjenjivalo fer vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme.
Revizor navodi i da se nije mogao uvjeriti u realnost prikazanih investicija koje su u toku – proširenje kapaciteta na aerodromima Tivat i Podgorica od 3,32 miliona eura izgradnjom privremenih objekata kroz program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), zbog nepravilno prikazane nabavke opreme od 296.000 eura.
Šteta i zbog donacije iz Italije
Navedeno je i da su Aerodromi dobili donaciju od Vlade Italije u vrijednosti od 281.000 eura za idejni projekat modernizacije aerodroma u Tivtu, sa planiranim finansiranjem od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Aerodromi su se obavezali da će u slučaju da se ugovor o kreditiranju sa EBRD ne zaključi, vratiti ovu donaciju uvećanog za naknade i troškove. Revizor navodi da će ukupna šteta zbog nerealizovanog ugovora i vraćanja donacije iznositi 401.000 eura.
U izvještaju revizora piše i da obračun odloženog poreza nije izvršen primjenom propisane poreske stope, zbog čega nijesu bili u mogućnosti da utvrde njihov uticaj na finansijske iskaze.
Revizor otkriva i da je avio-kompaniji “LOT Polish” za 2018. godinu nepravilno odobren popust od 74.000 eura i da i za taj iznos treba smanjiti dobit iz ranijih godina.
“Protiv Društva se vodi određeni broj sudskih sporova iz kojih mogu nastati obaveze po tom osnovu. Do momenta okončanja sporova nijesmo u mogućnosti da utvrdimo posledice na ukupan položaj Društva”, naveli su iz revizorske kompanije.
Zbog istrage tužilaštva i dalje zaplijenjena tri miliona eura
Revizor navodi da je Specijalno državno tužilaštvo zbog istrage zamrzlo Aerodromima tri miliona eura koje je ta kompanije držala kao depozite u Atlas banci prije nego što je u aprilu 2019. godine otišla u stečaj.
“Rješenjem Višeg suda u Podgorici od 25.06.2019. godine, privremeno je oduzet predmet – novčana sredstva Društva u iznosu od tri miliona eura i predata su Centralnoj banci Crne Gore radi obezbjeđenja njihovog čuvanja. Ovlašćena lica u Atlas banci odbila su da prenesu oročene depozite na račun Društva nakon isteka njihovog oročenja, već su to učinili nakon uvođenja privremene uprave u banci 07.12.2018. godine, te se ova sredstva smatraju privremeno oduzetim predmetom u krivičnom postupku. Dio sredstava u iznosu od 50.000 eura je naplaćen od Fonda za zaštitu depozita”, navodi revizor.
Specijalno tužilaštvo je u oktobru 2019. godine saopštilo da su vlasnik Atlas banke Duško Knežević i bivši rukovodioci Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos.
Nikolić je pred tužilaštvom kazao da je 12. jula 2018. prisustvovao razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu za ta tri miliona eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročenja iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nijesu tražili razročenje depozita, zbog čega je on sistemski produžen.
Knežević je ranije rekao da je Brajović jedan od čelnika vlasti kojima je direktno davao novac, da bi kompanije iz Atlas grupe mogle nesmetano da posluju, kao i da mu je omogućio da Atlas banci vrati dug od preko 100.000 eura tako što je prodao plac u Bjelopavlićima po 10 puta većoj cijeni od tržišne. Knežević je kazao da mu je Brajović 2018. kada su razgovarali o depozitima, tražio i novac za finansiranje njegove nove stranke. Predsjednik SD-a je to negirao.
Brajović je plac u Bjelopavlićima od 4.500 kvadrata 2013. godine prodao za 150 hiljada eura firmi iz Atlas grupe. Prema ranijoj procjeni iste banke, ovo zemljište je vrijedilo 81 hiljadu eura. Firma koja je kupila plac od Brajovića, kasnije ga je prodala za 55 hiljada eura.
Brajović je predsjednik Socijaldemokrata čiji je kadar upravljao Aerodromima.
Već 12 godina se ne zna čije je 20.000 kvadrata u Kotoru
Tivat- foto Boka News
U poslovnim knjigama kompanije, kako navodi revizor, vodi se zemljište površine 19.733 kvadrata u privrednoj zoni Kotor, čija vrijednost procjenjena na 466.000 eura.
“Navedeno zemljište u Upravi za nekretnine – PJ Kotor nije upisano kao vlasništvo Aerodroma Crne Gore, s obzirom na to da je ranije pripadalo ‘JAT Airwaysu’, Beograd, prethodnom vlasniku aerodroma u Tivtu i Podgorici. Iako je Ministarstvo finansija Crne Gore donijelo rješenje od 10.04.2009. godine, kojim je poništeno rješenje Uprave za nekretnine i predmet vratilo na ponovni postupak, još uvijek nije formalno riješeno pravo korišćenja, niti je upisano pravo vlasništva od strane Društva”, navodi revizor.
Srbija je danas potvrdila 21 smrtni slučaj od posljedica virusa korona i 1.578 zaraženih, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja Srbije.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 52 pozitivna na korona virus, a preminulo je 9 novih osoba.
U Republici Srpskoj, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, korona virus je potvrđen kod 55 osoba.
Prijavljeno je pet smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 174 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, saopštio je Nacionalni stožer Civilne zaštite. Preminulo je 39 osoba.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata potvrđene 293 nove zaraze korona virusom, prenose u ponedjeljak slovenački mediji. Prema preliminarnim podacima ministarstva zdravstva, epidemija je u jednom danu odnijela 40 života.
U Makedoniji su registrovana 63 nova slučaja korona virusa, a 13 osoba je umrlo od te zaraze, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a potvrđeno je 310 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1060 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 310 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Novopozitivni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
148
Nikšić
54
Rožaje
22
Tivat
14
Budva
11
Berane
11
Bar
9
Pljevlja
8
Kotor
6
Herceg Novi
6
Cetinje
5
Bijelo Polje
4
Tuzi
4
Andrijevica
3
Danilovgrad
2
Ulcinj
1
Kolašin
1
Žabljak
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID19 i to kod pacijenta iz Berana liječenog u Kliničkom centru Crne Gore koji je imao 58 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 737, a od početka pandemije 746.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 550 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9233.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 55803.
Viši sud u Podgorici, kao drugostepeni, odbio je žalbu firme DOO “Pomorski saobraćaj” Kamenari i potvrdio presudu Osnovnog suda u Herceg Novom od 30.oktobra prošle godine kojim je odluka menadžmenta te kompanije o davanju otkaza trojici radnika te proglašena nezakonitom.
Prvostepenom presudom sutkinja Osnovnog suda u Herceg Novom Tanja Vidić usvojila tužbeni zahtjev tužilaca Edvarda Krivokapića, Predraga Pavlović i Miodraga Radanovića te je poništila kao nezakonite, odluke o prestanku radnog odnosa za tu trojicu zaposlenih u kompaniji “Pomorski saobraćaj”.
Menadžment se žalio na tu presudu ali je Viši sud odbio žalbu te firme i potvrdio prvostepenu presudu, naloživši “Pomorskom saobraćaju” da roku do osam dana od dana pravosnažnosti presude, vrati trojicu otpuštenih radnika na posao, pod prijetnjom prinudnog izvrpšenja. “Pomorski saobraćaj” dužan je i da tužiocima nadoknadi i troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.664 eura, takođe u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Nakon drugostepene presude Višeg suda u Podgirici, trojica bivših radniak Pomorksog saobraćaja Edvard Krivokapić, Predrag Pavlović i Miodrag Radanović već po drugi put se, pravosnažno okončavši te sporove u svoju korist, vraćaju na posao, jer ih je izvršni direktor i suvlasnik “Pomorskog saobraćaja” Dejan Ban već dva puta otpuštao.
Naime, njih trojica su prvi put 2016. godine dobili presudu u svoju korist kojom ih je Viši sud u Podgorici vratio na posao, da bi ih direktor Dejan Ban, mjesec dana nakon što su se vratili u firmu, ponovo otpustio. Radnici su ponovo 2019. tužili kompaniju i dobili pravosnažnu presudu Osnovnog suda u Herceg Novom krajem prošle godine, a koju je sada potvrdio i Viši sud.
“Pomorski saobraćaj” je kompanija koja se nbavi trajektnim prevozom na jedinoj takvoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj. Ta kompanija u vlasništvu je podgoričkih biznismena Dejana i Dušana Bana, bliksih predsjedniku Crne Gore i lideru DPS-a Milu Đukanoviću, kao i njihovog poslovnog partnera Željka Mihailovića. Proteklu godinu dana obilježili su sukobi menadžmenta “Pomorksog saobraćaja” sa radnicima, nakon osnivanja prvog sindikata u toj kompaniji. Sindikalno organizovanje radnika i njihova zalaganja za poboljšanje uslovva rada i povećanje primanja, izazvali su naime, oštru reakciju menadmenta koji je ubrzo pod raznim izgovorima, otpustio deset članova sindikata, među kojima i predsjednika te radnilke asocijacije Ivana Vučinovića. Otpušteni radnici potom su tužili firmu zbog kako tvrde nezakonitih otkaza i te parnice su većim dijelom, još u toku.
Predsjednk Nezavisnog sindikata “Pomorskog saobraćaja” Ivan Vučinović juče je pozdravio odluku Višeg suda u Podgiricu da trojicu njegovig kolega vrati na posao i naglasio da sve što se događalo nakon osnivanja sindikata u toj kompaniji u oktobru 2019. na ovamo, dokazuje da je poslodavac “namjerno vršio diskriminaciju članova te organizacije i pokušavao na svaki način da uguši njeno djelovanje”.
„Jasno je da se radi o kršenju radnih prava, na šta smo svo vrijeme ukazivali i javnosti i inspekcijama i što još uvijek dokazujemo putem institucija sistema. Sindikat je i osnovan kako bi zaštitio prava radnika, a direktor Dejan Ban se svojski potrudio da sindikat rasformira prije nego što je on i počeo da djeluje te da svim članovima sindikata podijeli nezakonite otkaze, za šta se nadamo da ćemo dokazati, kao i u ovom slučaju naših kolega Krivokapića, Pavlovića i Radanoviča”-kazao je Vučinović.
Advokat Jovan Pejović iz Herceg Novog koji zastupa veći dio od ukuono 20-tak radnika koji su po raznim osnovama u proteklih par godina tužili “Pomorski saobraćaj”, ističe da “ovakvo kršpenje prava radnika još nije zabilježeno”.
„Najnovije presude Osnovnog suda u Herceg Novom i Višeg suda iz Podgorice potvrđuju da se u DOO “Pomorski saobraćaj” masovno krše prava iz rada. Trenutno zastupam dvadesetak bivših i sadašnjih radnika ove firme. Posebno bih istakao drskost u ovom predmetu, jer je kompletna sindikalna organizacija dobila otkaz što je nezabilježeno kako u Crnoj Gori tako i šire. Očekujem da će sudovi ostati na dosadašnjem nivou u odbrani zakonitosti i socijalnih prava radnika“ -kazao je Pejović.
Pored tužbi za nezakonite otkaze, radnici “Pomorskog saobraćaja” menadžment kompanije su tužili i za za neisplaćeni minuli rad, topli obrok, prekovremeni rad i neiskorišćene godišnje odmore, a ti su postupci još u toku.
Odvjetnici Alekseja Navaljnog u ponedjeljak su kazali da im nije dozvoljen pristup njihovom klijentu od kada je taj oštri kritičar Kremlja nakon povratka u Rusiju dan ranije uhićen te da ne znaju kakvo je njegovo stanje.
Ruska policija u nedjelju je privela Navaljnoga po njegovu dolasku u zračnu luku Šeremetjevo iz Njemačke i to kada se pripremao proći kontrolu putovnica, potvrdila je ruska Savezna služba za zatvore (FSIN). Zapadne zemlje odmah su se oglasile kritizirajući Rusiju zbog uhićenja i pozvale je da ga hitno oslobodi.
Navaljni se u Njemačkoj posljednjih mjeseci oporavljao nakon što je preživio pokušaj trovanja u Rusiji.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u ponedjeljak je zatražio hitno puštanje Navaljnog iz pritvora, podsjetivši da Rusiju vlastiti ustav i međunarodne obveze sile na poštivanje načela vladavine prava i zaštite građanskih prava.
“Ta se načela moraju također primjenjivati i na Navaljnog. Trebao bi smjesta biti oslobođen”, rekao je Maas.
Velika Britanija također je od Rusije zatražila da smjesta oslobodi Navaljnog te od Moskve također traži da objasni kako je oporbeni političar napadnut kemijskim oružjem prije nekoliko mjeseci.
“Zastrašujuće je da su ruske vlasti uhitile Alekseja Navaljnog, žrtvu podlog zločina. On mora odmah biti oslobođen”, kazao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Dominic Raab.
“Umjesto da progone Navaljnog, Rusija bi trebala objasniti kako je došlo do upotrebe kemijskog oružja na njezinu tlu”, dodao je Raab.
Britanski ministar za distribuciju cjepiva Nadhim Zahawi također je izrazio zabrinutost za sigurnost Alekseja Navaljnog.
“Zabrinuti smo za sigurnost i dobrobit Navaljnog. I naravno, moramo rusku vladu privoliti da odgovori zašto je na Navaljnom korišten otrov”, rekao je Zahawi.
Američki državni tajnik Mike Pompeo je rekao u nedjelju da ruske vlasti pokušavaju ušutkati njihove kritičare te pozvao Moskvu da “smjesta i bezuvjetno” pusti Navaljnog iz pritvora.
“Samouvjereni politički vođe se ne boje suparničkih glasova, niti posežu za nasiljem protiv svojih političkih protivnika i njihovim uhićenjima”, rekao je Pompeo.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je ocijenio u nedjelju da je uhićenje Alekseja Navaljnoga po dolasku u Moskvu,”neprihvatljivo” te je pozvao na njegovo “trenutačno puštanje” na slobodu.
Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell također je u nedjelju pozvao ruske vlasti da “poštuju prava Alekseja Navaljnoga” i u tvitu je zatražio njegovo puštanje.
“Neprihvatljiva je politizacija pravosudnog sustava”, dodao je Borrell.
Na oslobađanje Navaljnog odmah su pozvale Poljska, Litva, Latvija i Estonija. Te zemlje traže da EU uvede “restriktivne mjere” Rusiji.
Navaljni je u kolovozu hitno prebačen na liječenje u Njemačku, nakon što je kolabirao u zrakoplovu na letu iz Sibira za Moskvu.. Njemačka i druge zapadne države smatraju da se radilo o pokušaju ubojstva Navaljnog nervnim plinom novičokom, razvijenim u bivšem SSSR-u.
Rusija negira bilo kakvu umiješanost u incident, a u međuvremenu su vlasti krajem prosinca otvorile istragu protiv Navaljnog zbog, kako tvrde “prijevare većih razmjera”.
U priopćenju ruskoga istražnog odbora, koji razmatra ozbiljna kaznena djela, stoji kako je Navaljni osumnjičen jer je navodno potrošio 356 milijuna rubalja (oko 3,9 milijuna eura) za privatne potrebe, a radilo se o donacijama što ih je prikupilo nekoliko organizacija i udruga s kojima surađuje.
Ruske vlasti su rekle da je riječ o udrugama koje se bore protiv korupcije ili za zaštitu ljudskih prava, a u priopćenju se navodi da se radilo o kupnji robe i usluga te pokrivanju osobnih troškova poput putovanja u inozemstvo.
Predsjednik Vladimr Putin tvrdi da su izvješća medija po kojima su ruski agenti državne sigurnosti otrovali Navaljnoga dio zavjere koju podupiru Sjedinjene Države kako bi ga se pokušalo diskreditirati. Dodao je i da Navaljni nije toliko značajan da bi bio meta.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je kazao da je bijes zapadnih zemalja zbog uhićenja Navaljnog smišljen potez čiji je cilj skrenuti pažnju s domaćih problema u zapadnim zemljama.
