U sklopu akcije „Dječija nedjelja“ koju već dupe vrijeme, svake prve sedmice oktobra mjeseca otrganizuje NVO „Dječiji savez Tivta“, u velikom Gradskom parku Tivta danas je zasađeno tzv. stablo generacije ovog naraštaja tivatskih đaka-prvaka.
Ova tradicionalna akcija odvija se pod motom „Čuvaj drvo jer ti treba, čuvaj da te čuva“u Gradskom parku gdje su mnoge generacije tivatskih prvačića sadile svoja stabla, obilježavajući na taj način simbolično svoj ulazak u svijet obrazovanja.
Aktuelna generacija prvaka danas je uz pomoć radnika Službe Gradskog zelenila tivatskog Komunalnog preduzeća u parku zasadila novi primjerak magnolia grandiflore – drveta koje je ujedno i zvanični cvijetni simbol Tivta.
Ova biljna vrsta porijeklom je iz jugoistočne Amerike gdje naraste i do visine od 25 metara, a u Tivtu je već sađena i u drvoredima i kroz brojne pojedinačne primjerke na drugim javnim zelenim površinama. Sadnicu i ovog “drveta generacije” tivatskim prvacima poklonilo je Komunalno preduzeće, a o karakteristikama magnolije djeci je govorila rukovoditeljka službe Gradskog zelenila, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović.
Zakon o konsolidaciji Montenegro Airlinesa (MA), kojim je predviđeno 155 miliona eura pomoći, neće biti dovoljan da sačuva nacionalnog avio-prevoznika, već će morati da uslijedi i pomoć zbog Covida-19, saopštio je izvršni direktor kompanije, Vlastimir Ristić.
“Moramo imati svijest da Zakon neće biti dovoljan da se sačuva MA, da će morati da uslijedi pomoć za Covid-19. Kvantifikovaćemo je, uvažavajući društvenu solidarnost i poslovnu skromnost, da pokušamo da sa minimumom pomoći sačuvamo kompaniju. Zakon je uslov opstanka, ali nije dugoročno dovoljan”, rekao je Ristić u intervjuu za Dan.
On je dodao da u kompaniji od nove vlade očekuju priliku da iznesu viđenje stanja u MA i o njenoj budućnosti.
“Tačno je da je kroz zakon opredijeljeno 155 miliona za MA, ali to nije dovoljno pojašnjeno. Prvo, Zakon je donesen prije ikakvog saznanja o pandemiji. Postoji dio zakona, kojim su opredijeljena sredstva za održanje poslovanja u ovoj godini, bez ikakvog saznanja da će ono biti dodatno otežano”, kazao je Ristić.
Kompanija je, prema njegovim riječima, koristeći samo dio sredstava iz dijela zakona, za devet mjeseci sačuvala poslovanje. Od, po zakonu ukupno opredijeljenih 11 miliona eura u ovoj godini, kompanija je za tekuću likvidnost dobila 7,18 miliona.
Ristić je dodao da MA, ipak, devet mjeseci posluje bez pomoći za Covid-19 i isplaćuje redovno plate.
“Od kada sam u kompaniji, redovno izmirujemo i doprinose na plate i ne dugujemo iz poslovanja u ovoj godini ni euro Aerodromima. Procijenili smo da sve što možemo, moramo uraditi sami, racionalizovati poslovanje i održati saobraćaj na nivou zadovoljenja društvenih potreba. Tek nakon toga, nakon iscrpljenih svih sopstvenih opcija, moraćemo se obratiti osnivaču za pomoć zbog Covida-19”, naveo je Ristić.
On smatra da će sve biti jasnije nakon analiza koje se rade za treći kvartal, ali i da u kompaniji imaju pravo na blagi optimizam i nadu da su, u mjeri mogućeg, uspjeli da umanje efekte Covida-19 na poslovanje MA.
“Gubitak 85 odsto prihoda je izazov i za mnogo veće i stabilnije kompanije nego što je MA. Kada je pomoć potrebna aerodromima, kontrolama letjenja, onda je jasno u kakvoj je kompanija situaciji. Ipak, nećemo očajavati. Imamo pravo da se borimo do kraja uz uvjerenje da ćemo ipak zaštititi društveni interes koji poslovanje MA nosi sa sobom”, kazao je Ristić.
On je naveo da MA nije preduzeće čiji se smisao postojanja sagledava samo kroz bilanse stanja i uspjeha, niti je to kompanija koja je osnovana da bi pravila profit, već ima društveni značaj i obavlja društvenu funkciju.
Ristić je podsjetio da je MA državna kompanija koja, za razliku od drugih takvih preduzeća, ne raspolaže državnom imovinom.
“Ukoliko se realizuje zakon, kupimo polovne avione u sličnoj tehničkoj kondiciji kao embraeri, koje imamo sada, formiramo flotu od četiri do pet aviona i budemo to imali kao svoja sredstva, kompanija će biti vrlo blizu samoodrživosti, uz nastavak redukcije broja zaposlenih i preduzetničko upravljanje”, objasnio je Ristić
On je saopštio da su za pet mjeseci uspjeli da smanje broj zaposlenih za 35 i da ih MA sada ima 360. Na snazi je sistematizacija sa 566 radnih mjesta i u uslovima te sistematizacije, već sada imaju 200 radnika manje.
“Moramo brzo mijenjati sistematizaciju i prilagoditi se tržištu. Poziv za dobrovoljni odlazak završavamo 15. oktobra i odmah nakon toga ćemo krenuti u izradu sistematizacije. Računam da sve faze moraju biti gotove u ovoj godini”, saopštio je Ristić.
Češka, Bugarska i Ukrajina bilježe rekordne brojeve novozaraženih koronavirusom.
Češka ima 4457 novih slučajeva u 24 sata, što je najviši broj od početka pandemije, a ujedno i prvi puta da je prešla četiri tisuće, objavilo je ministarstvo zdravstva. Raniji najviši broj bio je 3794.
Ta zemlja u posljednjih mjesec dana bilježi snažan rast broja novooboljelih i ima najviše zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana.
Češka ima ukupno 90.022 zaraženih od ožujka, te 794 smrtna slučaja.
Bugarska danas ima rekordnih 436 novih slučajeva Covida-19, pokazuju podaci s nacionalne informativne platforme.
Ukupno je u Bugarskoj od početka epidemije zabilježeno 22.306 slučajeva zaraženih koronavirusom i 862 umrlih. Osam ljudi umrlo je u posljednja 24 sata.
Dnevni broj novozaraženih počeo je značajno rasti krajem rujna. Bugari moraju nositi maske u zatvorenim javnim prostorima i držati fizičku distancu, a vlada zasad ne namjerava uvoditi nove mjere.
Ukrajina je registrirala rekordna 4753 nova slučaja u 24 sata, objavilo je Nacionalno vijeće sigurnosti.
Ukupno je u Ukrajini dosad bilo 239.337 zaraženih, s 4597 umrlih. U posljednja 24 sata umrlo je 77 ljudi.
Dnevni broj zaraženih u Ukrajini od kraja rujna svakodnevno je iznad četiri tisuće, zbog čega je vlada odlučila produljiti izvanredne mjere do kraja listopada.
Evropska komisija je u utorak predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za sljedeće sedmogodišnje razdoblje te garancije radi smanjivanja troškova financiranja, koje može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećem desetljeću.
“Mobilizirat ćemo do 9 milijardi eura za glavne investicijske inicijative u području prometa, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Plan nudi i put za uspješnu regionalnu gospodarsku integraciju kako bi se ubrzala konvergencija s EU-om i smanjile razlike u razvijenosti naših regija, čime se u konačnici ubrzava proces integracije u EU. Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi zapadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu”, rekao je povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući paket o proširenju koji uz ekonomsko-investicijski plan obuhvaća i izvješća o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.
Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.
Izravnu korist od tih investicija imat će Hrvatska, koja graniči s tim područjem.
Između ostaloga jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na dovršetak cestovnog koridora od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, a duž toga koridora bit će dograđen i željeznički koridor.
Jedna inicijativa predviđa dovršetak cestovne povezanosti od Hrvatske do Grčke, tzv. “plavu auto-cestu” preko Crne Gore i Albanije. Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini, koja trenutačno završava u Pločama, a koja izvan sezone ima prilično slab promet.
Financirat će se dovršetak Jadransko-jonskog plinova u Albaniji i duž obale što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za plin te izgradnju plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH.
Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, Koridora 10, zatim deminiranje rijeke Save i uklanjanje uskih grla na Dunavu radi povećanja protočnosti riječnog prometa.
Među deset prioritetnih inicijativa je i obnova pruge Beograd-Bar, auto-cesta Priština-Niš, povezivanje Sarajeva i Podgorice, izgradnja hidrocentrala u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji.
Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40 posto potrošnje energije na zapadnom Balkanu.
Energetska obnova zgrada znatno će pridonijeti smanjivanju emisije stakleničkih plinova i poboljšati životni standard i zdravlje građana.
Financirat će se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Zatim, tu je i projekt izgradnje digitalne infrastrukture, ulaganje u konkurentnost privatnog sektora i Jamstvo za mlade.
Da bi se gospodarstva zapadnog Balkana bolje povezala s EU-om i međusobno, nužna je ustrajnost regije na provedbi temeljnih reformi, produbljivanju regionalne gospodarske integracije i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta na temelju pravne stečevine EU-a kako bi regija postala privlačnija za ulaganja, navodi Komisija.
Komisija podupire rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog gospodarskog područja, čije se prihvaćanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a, ističe Komisija.
Bruto domaći proizvod cijele regije iznosi oko 100 milijardi eura, a najavljene investicije mogle bi dosegnuti i do 30 posto BDP-a, rekao je povjerenik Varhelyi.
Brzi trajekt ECO LUX, koji je povezivao luke Ibizu i Savinu (Balearski otoci), nasukao se na obalu otočića Espalmador oko 20 sati 6. oktobra, dok je bio na putu od Ibize do Savine.
Trup je probijen, te je u brod ušla voda. Dvanaest putnika i 5 članova posade evakuirano je do luke Savina. Svi su ljudi na sigurnom.
Trajekt je još uvijek nasukan, no nema opasnosti od potonuća.
Ozonska rupa nad Antarktikom jedna je od najvećih i najdubljih u posljednjih nekoliko godina, a analize su pokazale da je dosegnula maksimalnu veličinu, upozorili su znanstvenici iz Službe za nadzor atmosfere Copernicus (Copernicus Atmosphere Monitoring Service).
Ozonski omotač u gornjem dijelu Zemljine atmosfere apsorbira većinu dolazećeg ultraljubičastog zračenja sunca koje bi u suprotnom štetilo životu na našem planetu, piše Independent.
Po podacima Copernicusa koncentracije stratosferskog ozona pale su na “gotovo nultu vrijednost” nad Antarktikom na nadmorskoj visini od oko 20-25 km.
Stručnjaci iz programa Copernicus pojasnili su da je pokretač širenja ozonske rupe ovaj put bio snažan i stabilan hladni polarni vrtlog, postojano područje niskog tlaka, koje se obično nalazi iza ruba golemog ledenjaka Rossa, na kojemu temperature mogu pasti i do minus 80 Celzijevih stupnjeva.
Pozvali su međunarodnu zajednicu da poduzme veće napore kako bi se zajamčilo da države ispoštuju međunarodni sporazum o postupnom ukidanju upotrebe kemikalija koje uništavaju ozonski omotač, poput primjerice klorofluorougljika (CFC).
Istaknuli su da je ova ozonska rupa bez sumnje među najvećima u posljednjih 15 godina. Tanjenje ozonskog omotača nad antarktičkim kontinentom prvi je put zamijećeno 1985.
“Postoji velika varijabilnost u tomu na koji se način ozonske rupe razvijaju svake godine. Ozonska rupa 2020. nalikuje onoj iz 2018., koja je bila prilično velika, no ova je definitivno jedna od najvećih u posljednjih petnaest godina”, rekao je Vincent-Henri Peuch, voditelj Službe za nadzor atmosfere Copernicus.
“S povratkom sunčeve svjetlosti na južni pol posljednjih tjedana, zamijetili smo kontinuirano uništenje ozona nad tim područjem. Nakon neuobičajeno male i kratkotrajne ozonske rupe u 2019., čiji su nastanak potaknuli posebni meteorološki uvjeti, i ove smo godine registrirali prilično veliku ozonsku rupu. To nas podsjeća da bismo morali nastaviti s provedbom Montrealskog protokola o zabrani emisije tvari koje oštećuju ozonski omotač”, upozorio je Peuch.
Glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacija Claire Nullis podsjetila je da se ozonska rupa počinje širiti svake godine u avgustu, početkom antarktičkog proljeća te da doseže svoj vrhunac u oktobru.
Dodala je da, unatoč njezinu povećanju, stručnjaci i dalje vjeruju da se ozonski omotač postupno oporavlja nakon usvajanja Montrealskog protokola, potpisanog 1987. godine, čiji je cilj postupno ukidanje supstancija koje oštećuju ozon. Spomenula je i klimatske projekcije koje ukazuju na to da bi se ozonski omotač mogao vratiti na razinu iz 1980. do 2060. godine.
Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša, za krajnju dobrobit svih europskih građana.
U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na in situ podacima (nesvemirski podaci).
Europska komisija koordinira i upravlja programom, koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Océanom.
U okviru “YOUth Drive” projekta, finansiranog od strane Evropske unije, u četvrtak 8. oktobra u hotelu “Cattaro” u Kotoru biće predstavljene analize postojećeg stanja u oblasti zagađenja vodnih tokova, biće riječi o trenutnom stanju postrojenja za upravljanje otpadom, uz podatke o broju i lokaciji nelegalnih odlagališta.
Analiza je pripremljena, a objaviće se u formi publikacije i seta preporuka za zakonodavce sa područja Županije Zapadnohercegovačke i Bokokotorskog zaliva.
Cilj projekta je ukazati na značaj pravilnog upravljanja otpadom, a radit će se i na zaštiti vodnih putova na području Županije Zapadnohercegovačke (BiH) i Bokokotorskog zaliva (CG). Jedna od aktivnosti na projektu je i predstavljanje spomenute analize i seta preporuka.
Na prvoj od sedam planiranih edukacija, pored predstavljanja analize stanja na terenu, biti će predstavljen i uručen set detaljnih preporuka za zakonodavce, prilagođen za područja uključena u projekt.
Projekat financira Europska unija u okviru Programa Prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a implementira ga Udruga za razvoj okoliš i kulturu EKO ZH u saradnju sa partnerskom organizacijom NVO Naša Akcija iz Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru.
Ukupna vrijednost projekta je oko 280.000 eura, od kojih Europska unija financira oko 230.000 eura. Konferencija počinje u 12 sati.
Povodom sedamdesetpet godišnjice pobjede nad fašizmom predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin odlikovao je veterane iz Drugog svjetskog rata, Budvane Miroslava Luketića, Iva Marjovića i Laza Boretu.
Predsjednika Opštine Marko Carević i predsjednik Skupštine Opštine Krsto Radović tim povodom upriličili su prijem za budvanske prvoborce.
U razgovoru je istaknuta važnost antifašističkih tekovina i čuvanja od zaborava slavne prošlosti narodnooslobodilačke borbe naših predaka.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević istakao je da su godine budvanskih prvoboraca za poštovanje, a rat na ovim prostorima ne smije nikada da se desi jer je sada vrijeme za stvaranje bolje budućnosti.
Odlikovanje
„Moramo stvarati novo, pravedno društvo, društvo jednakosti i pravne države, u kojem je moguće živjeti od svog rada i obezbijediti budućim naraštajima da žive u slozi, miru i ljubavi“ dodao je Carević.
Predsjednik Skupštine Opštine Budva Krsto Radović poručio je da se „antifašističke tekovine moraju poštovati, jer predstavljaju zalog za budućnost“ „Moramo gledati napred u budućnosti i praviti novi sistem gdje će vlast biti narodna vlast, građani poštovani i gdje neće biti diskriminacije“ zaključio je Radović.
U susret Dječijoj nedelji, a povodom Dana evropske baštine 2020, koji se ove godine organizuju na temu ,,Baština i obrazovanje”, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Pomorskim muzejom Crne Gore iz Kotora, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizovali su u utorak i srijedu, 29. i 30. septembra zabavno-edukativnu manifestaciju „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu“ .
U Pomorskom muzeju Crne Gore u utorak 29. 09. 2020. u 11 sati bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović, viša bibliotekarka Danijela Nikčević i dokumentaristkinja Dijana Đurašković govorile su djeci o romanu ,,Mali pirat’’ Anta Staničića i o istorijskom liku, poznatom turskom osvajaču i piratu Hajrudinu Barbarosi. Moderatorka je bila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, koja je istakla da je jedan od osnovnih ciljeva organizovanja ove radionice podsticanje i njegovanje čitanja, učenja, obrazovanja, očuvanja kulturne baštine i ukazivanje na njen značaj i podizanje svijesti o njenom značaju, posebno kod djece i mladih.
Roman Ante Staničića „Mali pirat“, koji je predstavila Jelena Vukasović, vodi nas u daleki 18. vijek, u Boku naših predaka, u vrijeme kada su Jadranskim morem harali gusari. Gusari ili pirati, kroz istoriju su prešli dug put – od pljačkaša, preko junaka romantičnih legendi do opasnih razbojnika. Veoma su zastupljeni u djelima namijenjenim djeci. Bokeljski vješti pomorci, hrabri i snalažljivi pustolovi, vjekovima su se borili protiv njih. Nadahnut životom Bokelja, pisac je oslikao život bokokotorskih pomoraca i njihovih narodnih običaja, od kojih su najupečatljivije prikazani običaji vezani za čin svadbe.
Dan evropske baštine 2020
Danijela Nikčević je govorila o istorijskom liku Hajrudina Barbarose (Hizir Hayreddin Paša), poznatog pod nadimkom ,,Crvenobradi”. Prijatelj mora, a neprijatelj svih onih koji su po njemu plovili, kako je on u svojoj objesti i oholosti govorio, postao je pravi strah i trepet za stanovnike obala gusarskom flotom, s kojom je odbijao napade hrišćanskih flota, a napadao i pljačkao obalska mjesta u hrišćanskim državama Južne Evrope, plijenio evropske trgovačke brodove i otimao svukud gdje god je dopirao nevine ljude i za njih tražio velike otkupnine. Barbarosa je osvojio Herceg Novi i Risan, ali ne i Kotor.
O Barbarosinom napadu i odbrani grada Kotora 1539. govorila je Danijela Đurašković. Nakon što je osvojio Herceg Novi i Risan, avgusta 1539. godine, krenuo je u napad na Kotor sa svojih 70 galija i oko 30.000 vojnika. Nakon nekoliko pokušaja i kada je vidio jake utvrde Kotora kao i snažnu odbranu, junaštvo i odvažnost stanovnika izgubio je svaku nadu da bi mogao da ga osvoji pa je naredio da se obustavi napad na za njega neosvojivi grad.16.avgusta digli su sidra, tako da je to ujedno bio i poslednji napad Turaka na Kotor. Istaknuta je uloga Blažene Ozane, čiji blagoslov je spasio grad od Barbarosinog napada.
Dan evropske baštine 2020
Pokazna radionica o izradi drvenih barki u Boki Kotorskoj održala se 30. 09. 2020. Brodić iz Parka slobode kreće u 10:30 sati do radionice profesora Srednje pomorske škole Vitomira Vujovića na Prčanju i predsjednika NVO ,,Kamelija’’ Romea Mihovića u Stolivu.
Izrada drvene barke posjeduje tradicionalne i kulturno istorijske vrijednosti. Riječ je o drevnom znanju i umijeću izrade, popravke i održavanja tradicionalne drvene barke. Vitomir Vito Vujović nam je govorio o procesu izrade drvenih barki. Drvena barka je jako komplikovan sklop i ima mnogo elemenata. Postupak izrade je zanimljiv, a sve zavisi od komplikovanosti same forme, jer postoje softverska ograničenja. Ranije se za izradu barki u Boki koristila murva ili dud i brijest, pa su ljudi namjenski sadili murvu na prostoru Boke i pripremali je za drvenu brodogradnju.
Dan evropske baštine 2020
Romeo Mihovićje govorio o događaju ,,Camelia trophy’’ koji se odigrava u sklopu Fešte kamelija. Na inicijativu Zorana Nikolića iz Prčnja, te pokojnog Branka Nikolića iz Tivta, i njihovu borbu za očuvanje drvenih barki, kao vrijednog dijela bokeške tradicije i značajne odrednice identiteta ovoga prostora organizovana je trka drvenih barki na vesla, ribari odu na ribanje sa drvenim barkama. Djeca su imala priliku da vide i guc Vinka Vujovića star 180 godina.
Radionica je organizovana uz strogo poštovanje mjera NKT-a, a pored kotorskh školaraca prisustvovala su i djeca iz Dječijeg doma ,,Mladost” iz Bijele.
Vlada Sjeverne Makedonije je odlučila, po principu reciprociteta, otvoriti granice te zemlje bez PCR testa za građane Srbije, Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, naveo je premijer Zoran Zaev na svojoj službenoj Facebook stranici.
“U ovim zemljama, za koje su njihovi državljani do sada bili obavezni predočiti negativan SARS CoV-2 test prilikom ulaska / tranzita u našu zemlju, dogovoreno je načelo reciprociteta za naše građane da putuju u te zemlje, bez obaveze pokazivanja negativnog testa.”
Odluka stupa na snagu u ponedjeljak, 12. oktobra 2020.
Ova odluka donesena je na osnovu prijedloga i pozitivnog mišljenja Komisije za zarazne bolesti, prema kojem do sada nema indikacija niti je veliki broj pozitivnih slučajeva iz inostranstva, a samim tim ne postoji ni visok rizik za javno zdravlje, dodao je Zaev.
Ipak, apelovao je na građane da putovanja svedu na minimum.
