Žestoka debata Trump-Biden: “Pospani Joe” nije djelovao pospano

0
Foto: REUTERS/Jonathan Ernst

U Clevelandu je završena prva predsjednička debata Trump, Biden. Bilo je to haotičnih 90 TV minuta neugodne rasprave, prvi su komentari američkih medija.

Do predsjedničkih izbora u SAD-u ostala su 34 dana, a u anketama na nacionalnoj razini uvjerljivo vodi demokratski kandidat Joe Biden.

– Ako je odjava ove debate glazba za vaše uši, niste usamljeni, komentar novinara TV kuće NBC najbolje je opisao dojam nakon prve predsjedničke debate Trump-Biden.

Bilo je to sučeljavanje koje teško da je pomoglo neodlučnim biračima.

Stavovi kandidata o šest tematskih blokova, od Vrhovnog suda do pandemije, teško da će ostati u sjećanju gledatelja. No, bit će teško zaboraviti nimalo predsjednički ton političkog okršaja u Clevelandu.

Donald Trump konstantno je prekidao i suparnika Joea Bidena i moderatora Chrisa Wallacea.

Branio je svoju ostavštinu, propitivao Bidenovu inteligenciju i 47 godina koje je bivši američki potpredsjednik aktivan u političkoj areni. Napadao je njegova sina Huntera zbog navodne korupcije u poslovanju s Rusijom.

Joe Biden s prezirom se smijao Trumpovim komentarima, a često se obraćao biračima gledajući izravno u TV kamere.

Poručio im je kako je “on sada demokratska stranka”.

– Platforma Demokratske stranke ono je što ja odobrim, kazao je ograđujući se od radikalnog krila demokrata. Odgovarajući na Trumpove upadice nazvao ga je klaunom i lažljivcem, optuživši ga da je 200 tisuća ljudi umrlo od COVID-a u njegovu mandatu.

Na Trumpove agresivne upadice u jednom je trenutku reagirao rečenicom “Hoćeš li začepiti, čovječe?”.

Jedno je sigurno, Donald Trump mora pronaći novi nadimak za 77-godišnjeg protukandidata. “Pospani Joe” u Clevelandu nije izgledao nimalo pospano.

Sve po epidemiološkim pravilima

Republikanski predsjednik i njegov demokratski protukandidat nisu se rukovali pri ulasku na svoju prvu debatu koju su održali na distanci utvrđenoj po epidemiološkim protokolima.

Dvojica kandidata ušla su istovremeno na pozornicu i nasmiješili se moderatoru Chrisu Wallaceu s Fox Newsa koji je objasnio da se oni neće rukovati.

Rekao je i da kandidati nisu unaprijed dobili pitanja kao i da je on izabrao teme.

Devedesetominutna debata, prva od tri predviđene, s limitiranim brojem gledatelja i fizičkom distancom održana je na Sveučilištu u Clevelandu.

Imenovanje u Vrhovni sud

Prvih petnaestak minuta debate koja je počela u 3 sata po srednjoeuropskom vremenu bile su posvećene imenovanju u Vrhovni sud.

Trump je u subotu nominirao sutkinju Amy Coney Barrett za sutkinju Vrhovnog suda, na poziciju koju je do smrti obnašala Ruth Bader Ginsburg.

Kandidati za Vrhovni sud moraju biti potvrđeni većinom u Senatu koji trenutno kontroliraju republikanci.

– Dobili smo izbore. Izbori imaju posljedice, rekao je Trump, dodajući da Senat ima republikansku većinu.

Trump je ponovno nahvalio novu moguću sutkinju, dok se Biden založio da Senat o njezinom imenovanju glasa nakon izbora.

Demokrati nastoje odgoditi odluku te smatraju da bi pobjednik na predsjedničkim izborima u studenom trebao odlučiti o doživotnom imenovanju među devet članova Vrhovnog suda.

Debata se s imenovanja  u Vrhovni sud prelila na pitanje zdravstvenog osiguranja.

Nakon što je Trump pojasnio zdravstveni prijedlog Biden je rekao: “On nema plan za zdravstvo. Činjenica je da ovaj čovjek ne znam o čemu priča”.

Malo iza toga, ustvrdio je: “Svi znaju da je on lažljivac.”

Platio sam milijune poreza

U okviru teme o ekonomiji, moderator je upitao Trumpa jesu li istinita izvješća koja je objavio New York Times u nedjelju po kojima je 2016. i 2017. uplatio 750 dolara saveznog poreza na dohodak.

“Platio sam milijune dolara”, ali ne želim plaćati porez ako imam gubitke, rekao je.

NYT je objavio da Trump nije platio porez na dohodak 10 godina od proteklih 15 godina, unatoč tome što je 2018. od svojih reality emisija i drugih licenciranih projekata zaradio 427,4 milijuna dolara.

Joe Biden je u utorak uoči debate objavio svoje porezne prijave za 2019.

Dokumenti koje je demokratski kandidat za Bijelu kuću objavio na svojoj mrežnoj stranici pokazuju da su Biden i njegova supruga platili lani 299.346 dolara saveznog poreza.

Anketa CBS-a: Većina gledatelja debate “iznervirana”, misli da je Biden pobijedio

Prema anketi mreže CBS nakon američke predsjedničke debate većina gledatelja smatra da je debata imala “negativan” ton, a samo je 17 posto reklo da je osjetilo pozitivne vibracije tijekom sučeljavanja.

Anketa je pokazala da 48 posto ljudi smatra da je demokratski kandidat Joe Biden bio bolji, a 41 posto misli da je u debati pobijedio Donald Trump. Ostali misle da su izjednačeni.

CBS primjećuje da je više ljudi koji su gledali debatu podržavalo Bidena.
Ukupno je 69 posto ispitanih reklo da su bili “iznervirani” raspravom Trumpa i Bidena, a samo 17 posto kaže kako ih je diskusija “informirala”. Blizu 20 posto ljudi rekli su da je bila pesimistična.

Grlić Radman: ukidanje viza za SAD u narednim mjesecima

0
turizam foto pixabay.com

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u srijedu je rekao kako u narednim mjesecima očekuje “pozitivnu odluku” SAD-a oko ukidanja viza za hrvatske državljane.

“O tome odlučuju razna tijela u SAD-u uz podršku američkog veleposlanstva. Mislim da možemo u narednim mjesecima očekivati pozitivnu odluku”, rekao je Grlić Radman u HRT-ovoj emisiji “A sada vlada”, dva dana prije no što će Hrvatsku posjetiti američki državni tajnik Mike Pompeo.

Hrvatska za ukidanje viza mora imati ispod 3 posto odbijenih viza, a u Europskoj uniji vize za SAD trebaju još samo državljani Cipra, Bugarske i Rumunjske. Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst u utorak je kazao kako još nema službeni izvještaj o ispunjenju tog uvjeta, no da je “vrlo optimističan”.

Na susretu u Dubrovniku s američkim šefom diplomacije hrvatski će politički vrh razgovarati i o ukidanju dvostrukog oporezivanja između dviju država.

“Danas ćemo donijeti odluku na vladi, pokazat ćemo to državnom tajniku Pompeu. S njihove strane je isto potrebna evaluacija, a to će pridonijeti pravnoj sigurnosti poreznih obveznika, posebno onih koji imaju dvostruka državljanstva”, rekao je Grlić Radman.

“Uspostavit će se i mehanizmi za suradnju poreznih službi SAD-a i Hrvatske”, najavio je.

Hrvatsko vodstvo će u Dubrovniku s Pompeom razgovarati i o kupovini borbenih zrakoplova F-16.

“Postoji natječaj, postoje procedura i rokovi”, rekao je hrvatski ministar, dodavši kako je “interes SAD-a prirodan, kao i drugih država koje se natječu”.

Hrvatska nabavlja 12 borbenih aviona, a osim ponude SAD-a, stigle su i ponude Švedske, Francuske i Izraela. Uz premijera Andreja Plenkovića i ministra Grlića Radmana, u Dubrovniku je predviđen i susret Pompea s hrvatskim ministrom obrane Marijem Banožićem.

Grlić Radman je najavio da bi do kraja godine Hrvatsku trebao posjetiti i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, povodom otvaranja novog ruskog veleposlanstva na novoj lokaciji.

Za rezultate iz rekordnih sezona trebaće i cijela decenija

0
Ana Nives Radović

Turizam kod nas, kao i u gotovo cijelom svijetu, pretrpio je nesagledive posljedice izazvane pandemijom korona virusa. Svjedoci smo da je sezona za nama najgora u modernoj istoriji crnogorskog turizma, što se naročito odrazilo i na Kotor, koji je prepoznat po kruzing turizmu, kojeg ove godine nije bilo.

Direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Nives Radović kazala je za Dnevne novine da su posljedice najvidljivije kod destinacija na kojima je turizam djelatnost sa visokim procentom učešća u privredi i na kojima brojnost gostiju dominantno opredjeljue nivo ukupne potrošnje.

“U ovom smislu, Kotor, u kojem je stacionarni turizam samo dio izvora prihoda lokalne zajednice i stanovništva, pretrpio je ogromne gubitke prije svega zbog otkazivanja dolazaka više od 500 kruzera, koliko je trebalo da uplovi ove godine. Znajući u kojoj mjeri su privredne aktivnosti, kao i život u gradu podređeni ovoj aktivnosti već sada možemo konstatovati ogromne gubitke ne samo kada su javni prihodi u pitanju, već i kada je riječ o stanju lokalne privrede i nivou zaposlenosti”, kazala je Radović.

Ističe da su ogromne i posljedice, koje je situacija sa pandemijom ostavila na turizam i na globalnom nivou.

Prema njenim riječima, ovogodišnja sezona je u potpunosti “izgubljena” i teško je iz nje makar nešto izvući.

“Alternativu vrsti turizma koja je do ove godine postojala u Kotoru moguće je pronaći tek kroz detaljno i precizno strateško planiranje i potpunu pripremu svih uključenih faktora, tako da ne postoji način da se za kratko vrijeme dođe do zamjenskog, a istovremeno i održivog rješenja”, istakla je Radović.

Ona navodi da je nezahvalno govoriti o narednom periodu i situaciji u turističkoj privredi, koja je evidentno uzdrmana i gdje će u najboljem slučaju trebati godine za njen oporavak.

Tokom sezone i do skoro 100 odsto manje noćenja nego lani

Kotor avgust 2020. – foto Boka News

U Kotoru trenutno boravi svega nešto više od 1.200 turista. Poređenja radi, prošle godine u ovom periodu boravilo je 2.500 turista i ova sedmica je od početka pandemije do sada najbliža ostvarenim rezultatima u odnosu na prethodnu sezonu, budući da je u prethodnim mjesecima ostvarno između pet i 20 odsto u odnosu na prošlogodišnji broj noćenja.

“Zbog zatvaranja granica sa nekim od ključnih emitivnih tržišta (SAD, Australija, Kina, Južna Koreja) turisti koji sada borave u Kotoru pretežno su iz Ukrajine, Bjelorusije, Češke, Španije, Srbije i Francuske i uglavnom je riječ o individualnim dolascima. Domaćih turista je svega 14, budući da ponuda Kotora nije tipičan izbor gostiju iz naše zemlje s obzirom na to da većina preferira grad za dnevne i poludnevne dolaske ili manifestacije, kako zbog toga što nije riječ o destinaciji kupališnog turizma, tako i zbog cjenovnog ranga”, kazala je Radović.

Navodi da je približno jednak pad broja ostvarenih noćenja u hotelskom i privatnom smještaju.

“Od 1.233 turista u hotelima je ukupno 232, što je uobičajen odnos brojki u ovom periodu i kada su one znatno veće”, kaže Radović.

“Stanje poput ovog koje smo imali ove godine trajaće onoliko koliko budu trajali svi pritisci na turističku industriju, kao i koliko budu postojale ograničavajuće okolnosti. Ipak, moramo biti svjesni da su životi i zdravlje ljudi na prvom mjestu i da je sasvim očekivano da dinamika otvaranja granica i uspostavljanja vazdušnog i pomorskog saobraćaja bude u skladu sa preporučenim mjerama. U tom smislu ne samo naredna, već niz narednih godina ne bi mogle biti one u kojima bi se predstavnici turističke privrede mogli pohvaliti dobrom sezonom, a da bi se postigli rezultati poput onih iz 2019. biće potrebno da prođe najmanje cijela decenija”, poručila je Radović.

Ono što je Turistička organizacija Kotor počela još prije pandemije su aktivnosti u nastojanju da destinacija bude što manje zavisna od masovnog, izletničkog turizma, jer je, kako kaže Radović, bilo pitanje vremena kada će tržišni poremećaji svima onima koji su navikli na tu vrstu zarade prouzrokovati negativne posljedice.

“S tim u vezi krenuli smo pretrošle godine u detaljno istraživanje tržišta, a zatim i izradu strateškog plana razvoja destinacije. Ono na čemu sada radimo i gdje vidimo prostor za dobijanje sredstava su međunarodni projekti, a upravo je počela implementacija prvog IPA projekta u kojem TO Kotor učestvuje”, kazala je Radović.

U Crnoj Gori evidentirano 12 vjerskih zajednica

2
Kotor – Gospa od Zdravlja – foto Boka News

Kod Ministarstva za ljudska i manjinska prava, shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, do sada je evidentirano 12 vjerskih zajednica.

Iz tog Vladinog resora naveli su da je postupak upisa u evidenciju u toku za još dvije vjerske zajednice i da se jedna interesovala za registraciju.

Kako su rekli, 12 vjerskih zajednica evidentirano je na osnovu njihovih prijava.

“U evidenciju postojećih vjerskih zajednica upisani su Nadbiskupski ordinarijat Bar, Crnogorska pravoslavna crkva, Biskupski ordinarijat Kotor, Jevrejska zajednica, Hrišćanska Adventistička Crkva, Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su upisani i Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore, Crkva Hristovog Jevanđelja, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Jevanđeoska crkva Riječ Božija Hrišćanski centar Svetionik i Hrišćanska zajednica Mozaik.

Iz Ministarstva su ukazali na to da zakonski rok za podnošenje prijave za upis u evidenciju onih vjerskih zajendica koje su prijavljene i evidentirane kod nadležnog organa uprave u skladu sa ranijim zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine ističe 8. oktobra ove godine.

Kako su dodali, Jevrejska zajednica Crne Gore obavijestila je o izboru nove osobe ovlašćene za predstavljanje i zastupanje.

Iz Ministarstva su rekli da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti savremen, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda.

“Zakon je nediskriminatoran i pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom.

“U tom kontekstu, sve zainteresovane vjerske zajednice, bez ograničenja, pojedinačno ili zajedno, mogu sa Vladom Crne Gore zaključiti odgovarajući ugovor”, kazali su iz Ministarstva.

Iz tog Vladinog resora rekli su da je Vlada do sada zaključila temeljni ugovor sa Svetom stolicom i ugovore o uređenju zajedničkih interesa sa Jevrejskom zajednicom i Islamskom zajednicom u Crnoj Gori.

“Vlada je, kroz predlaganje i primjenu tog zakona, pokazala spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi”, zaključuje se u saopštenju.

CDPR – „Mladi kao ciljna grupa duvanske industrije”

0
Crnogorska konferencija o kontroli pušenja

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore organizovalo je XVII Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom „Mladi kao ciljna grupa duvanske industrije”.

Podsjećamo, novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda stupio je na snagu 14. avgusta prošle godine, dok je stari Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je važio do donošenja ovog, donesen prije više od šesnaest godina, tj 10. avgusta 2004. godine sa izmjenama i dopunama iz juna 2011., jula 2012. i januara 2016. godine.

Učesnici XVII Crnogorske konferencije o kontroli pušenja, koju je otvorio direktor Instituta za bolesti djece KCCG u Podgorici dr Saša Radović su bili: dr Tanja Drinčić Nenezić, Klinika za bolesti srca KCCG sa predavanjem „Zastupljenost pušenja među mladima u Crnoj Gori”, dr Dimitrije Rovčanin, Klinika za bolesti srca KCCG sa predavanjem „Uticaj duvanskih kompanija na mlade i zakonska regulativa u Crnoj Gori” i dr Ivan Krgović, specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, Institut za bolesti djece KCCG sa predavanjem „Nikotinska zavisnost kod djece i mladih”.

Povodom jubileja pripremaju monografiju ”40 godina Teatra 303”

1
Inicijativni odbor – Teatar 303

Inicijativni odbor za obilježavanje  40 godina postojanja i veoma uspješnog rada Teatra 303 iz Kotora, na polju amaterskog pozorišnog stvaralaštva, donio je okvirni plan proslave ovog značajnog jubileja.

Kao najznačajnija aktivnost u 2021. godini dogovorena je priprema i izrada monografije sa radnim naslovom ”40 godina Teatra 303”.

Sastanku  su prisustvovali: Aleksandar Dender, Dragan Buzdovan-Buki, Ljiljana Popović-Moškov, Anastazija Miranović, Milica Strugar, Dolores Fabijan i Marija Starčević.

Teatar 303  je bio i prvak Jugoslavije u humoru 1987. godine i dobitnik Novembarske nagrade grada Kotora 1993. godine.

U toku 40 postojanja kroz Teatar 303 je prošlo više od trista mladih ljudi, od kojih su mnogi nastavili školovanje u oblasti glume i muzike.

Crnogorski državljani mogu u Sloveniju sa negativnim testom, letovi za Ljubljanu nedjeljom

1

Drastično smanjena taksa za svjetlarinu za brodove koji čekaju na posao – „Viking Sea“ svratio u Boku da…                

Putanja VIKING SUNa juce i danas po Jadranu sa svracanjem broda u Boku

Vlada Crne Gore usvojila je na posljednjoj sjedici,  Uredbu o dopuni Uredne o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na pomorskim putevima, a kojom je omogućeno drastično smanjenje te takse za brodove koji bi došli u Crnu Goru radi stavljanja u raspremu.

Ovo se prevenstveno odnodsi na velike putničke brodove- kruzere, jer je djelatnost kruzinga jedna od najvše pogođenih privrednih grana u svijetu zbog pandemije Covida-19. Pandemija je razorno djelovala na svjetsku kruzing industriju i skoro cijela flota putničkih brodova za turistička krstarenja je stavljena van upotrebe, pa kompanije traže mjesta gdje će svoje brodove na kojima je tzv. skeleton crew (minimalni broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu broda) do završetka krize, vezati ili usidriti i tako staviti u raspremu.

U tome svoje šansu da makar djelimično nešto zaradi od nautičkog turizma pogotovo tokom predstojećih zimskih mjeseci, vidi i Crna Gora, pa je Vlada, na inicijativu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, prošle sedmice izmijenila i dopunila Uredbu o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na pomorskim putevima (takozvana svjetlarina). U nju je uveden dodatni novu član koji predviđa drastično umanjenje te naknade za plovne objekte u raspremi (nevezano za njihovu vrstu ili veličinu) na iznos od samo 0,20 eura po neto-toni takvog broda. Ova naknada naplaćivaće se jendnokratno, bez obzira na vremenski period zadržavanja raspremljenog broda u crnogorskim vodama. Propisamo je da ukoliko takav brod dok boravi u Crnoj Gori, prekine raspremu i počne sa komercijalnim operacijama, odmah počne i da plća punu naknadu za svjetlarinu koja iznosi 0,6 eura po neto-toni za mjesečnu, odnosno 2 eura po neto-toni broda za godišnju naknadu.

„Budući da se u dosadašnjoj praksi i primjeni važeće Uredbe pokazala potreba i zainteresovanost za uplovljavanje plovnih objekata radi raspreme u teritorijalnim vodama Crne Gore, te da Uredbom o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima i Uredbom o izmjeni Uredbe o visini naknade za korišćenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima, nije propisana visina naknade za sve vrste plovnih objekata koja su u raspremi (plovni objekat koji ne obavlja komercijalne operacije, koji nije pod teretom, odnosno ne čeka na ukrcavanje ili iskrcavanje tereta, niti vrši remont ili nužnu popravku uz operativnu obalu) donijetom Uredbom definisana je naknada i za ovu vrstu plovnih objekata.”- obrazloženo je iz Vlade.

Budući da su dobili više zahtjeva velikih stranih kruzing kompanija za duži smještaj nekih od njihovih brodova u našim lukama, u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, prrduzeli su niz korake da operaterima luka omoguće da u njih, ako oni za to nađu komercijalni interes, mogu primiti takve kruzere. Još u maju je tako definisan akcioni plan i razrađen protokol za eventualni prijem raspremljenih kruzera pod strogim nadzorom i uz poštovanje svih važećih mjera NKT-a. Na taj način operateri luka, ali i niz drugih privrednih subjekata bi makar nešto zaradili, naplaćujući vez brodu, usluge snabdijevanja vodom, gorivom, hranom i ostalim potrepštinama, naplatom tzv. svjetlarine i ostalog. Za eventualni prijem kruzera koji su u tzv. lay up statusu (raspremi), postoje značajni neiskorišćeni kapaciteti, prvenstveno u brodogradilišnoj luci Bijela gdje se može istovremeno vezati najmanje 6 do 8 velikih kruzera, ali i u Zelenici, Risnu, Baru…

Zavisno od toga da li je u tzv. hot ili prologned lay up statusu (raspremi na kraći ili produženi rok trajanja) odnosno od toga koliki je broj članova posade zadržan na brodu, operativni troškovi za vlasnika samo jednog raspremljenog velikog kruzera, kreću se od 1 do 3 miliona dolara mjesečno. Od toga su najveći trošak plate posade, ali nije zanemarljiv ni ostatak izdvajanja koja završavaju u džepovima operatera luka, privrede i indirektno, budžetima država u kojima se raspremljeni brod nalazi. Trenutno je veliki dio svjetske kruzer flote u raspremi, a samo po neki od tih brodova tek tu i tamo, napravi po neko kraće putovanje uz veoma stroge mjere za spriječavanje čirenja koronavirusa.

„VIKING SEA“ SVRATIO U BOKU DA ZAMIJENI DIO POSADE

U Boku Kotorsku je u ponedjeljak veče na kratko svratio kruzer „Viking Sea“ norveško-američke kompanije Viking Cruises. Na svom putu iz Belfasta u Sjevernoj Irskoj gdje je bio nekoliko mjeseci u raspremi do Trsta u Italiji, ovaj kruzet od 47.850 tona je na kratko uplovio u Boku gdje se usidrio ispred Tivta.

Razlog njegovog dolaska je bila zamjena dijela posade, odnosno ukrcaj 15 pomoraca na „Viking Sea“ i to preko graničnog prelaza u marini Porto Montenegro, odakle ih je do broda usidrenog u zalivu, povezao jedan od putničkih tendera samog „Viking Sea“. Ovo je bio prvi slučaj od početka epidemije koronavirusa u Crnoj Gori u martu ove godine, da jedan strani kruzer obavi smjenu dijela posade u našim vodama.

Zbog korone, najveći dio od ukuono 560 očekivanih dolazaka kruzera u Luku Kotor u 2020. je otkazan, a od sredine marta do sada u Boku je samo u par navrata uplovio manji francuski kruzer „Le Champlain“ od 9.900 tina koji se međutim, nije zadržavao, već bi samo napravio krug kroz zaliv do Kotora i odmah nastavljao dalje putovanje.

Na koronavirus pozitivne još 134 osobe, preminuo jedan pacijent u Bolnici Meljine

0
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada cg

U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi korona vurus, ukupno je registrovano 134 novopozitivnih slučajeva infekcije. Prijavljen je jedan smrtni ishod u Bolnici Meljine i to kod pacijenta iz Herceg Novog, rođenog 1947. godine.

Novoinficirani su iz Podgorice 51, Pljevalja 33, Kotora 11, Nikšića devet, Bara osam, Cetinja sedam, Rožaja šest, Bijelog Polja četiri, Berana tri, Budve i Ulcinja po jedan.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna, a iznosi 155 a od početka godine 164.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 10575.

Božović: sramotne podmetačine lažnog DPS patriotizma

24
Goran Božović

Zbog ogromne fame koja se potpuno pogrešno konotira vezano za konstitutivnu śednicu Skupštine opštine Tivat zahvaljujući Javnom servisu i nizu portala koji protežiraju odlazeći kriminalni režim, a sve zbog niza podlih neistina serviranih od strane DPS-a i Jovanke Laličić, i prozivanja mene lično u pogrešnom i neistinitom kontekstu, smatram nužnim radi javnosti pojasniti situaciju, uz punu podršku naših koalicionih partnera „Narod pobjeđuje” i „Bokeški forum”, navodi Goran Božović, odbornik u Skupštini Opštine Tivat i nosilac liste „Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat”.

Gospođo Laličić, tužno je gledati na što se spali, kad ste preuzeli modus operandi vašeg prethodnika na čelu OODPS Tivat. Nažalost, konstatujemo da su u proteklom dužem periodu laži, manipulacije, zamjene teza i spletkarenja postale dominantne karakterisitke vašeg javnog diskursa. Zaboravljate, ili još uvijek sebi ne želite priznati da sam ja, kao osoba koju lično targetirate i kojoj pokušavate nanijeti štetu, za sve vas zajedno prevelik zalogaj. Pitajte nekog mudrijeg da Vam pojasni značenje slijedećih redaka: Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga al’ zube polomi.

Pa da krenem redom u raskrinkavanju vaših podmetačina:

  • U Poslovniku o radu Skupštine opštine Tivat NIJE navedeno da se državna himna intonira na konstitutivnoj śednici! Zašto Vi, lažni DPS patrioti, nijeste to propisali u Poslovniku za 24 godine vršenja vlasti u Tivtu!?
  • NIJE istina da je intoniranje državne himne na konstitutivnoj śednici, kako navodite u saopštenju, dosadašnja praksa. Ni Vi prije četiri godine na konstitutivnoj śednici NIJESTE intonirali državnu himnu, a jasan dokaz toga je tonski zapis koji je sačuvan u Skupštinskoj službi i koji sam ja lično danas preslušao! Državna himna se intonira na svečanoj śednici povodom Dana opštine, i to nikome nije sporno.
  • Konstitutivnu śednicu ste organizovali Vi, odnosno Vaši kadrovi, g-din Novosel kao odlazeći predśednik skupštine i g-din Babović kao odlazeći sekretar skupštine, koji nijesu obavijestili sve odbornike o bilo kakvom planu vezano za intoniranje državne himne na početku śednice, niti u pozivu niti u dnevnom redu, o čemu dokaz dostavljam u prilogu!
  • U članu 21 Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore je tačno propisano u kojim prilikama se izvodi državna himna, te je jasno da je neintoniranjem državne himne ovom prilikom poštovan navedeni Zakon, s obzirom na činjenicu da to nije propisano Poslovnikom niti bilo kojim drugim aktom SO Tivat.
  • Niti jednom riječju, ja, Goran Božović, a ni g-din Andrija Petković, NIJESMO rekli da ne želimo intoniranje državne himne na početku śednice zbog izbjegavanja tenzija, kako ste vi to plasirali u svom saopštenju. Odgovorno tvrdim da je to laž i podmetačina, jer me o tome dojučerašnji sekretar skupštine g-din Babović, niti bilo ko drugi, nijednom riječju nije obavijestio prije śednice, a već sam ranije naglasio da ni na koji način o tome nijesam obavješten od strane organizatora ove śednice, Vaših kadrova!

Dakle, g-đo Laličić, što bi narod rekao, džabe ste krečili, a u suštini ste sebi dobro naudili. Jasno je da je sva ova priča proizvod podmetačine DPS-a, plasirana i iskrivljena u medijima odlazećeg režima, koji ne može da se pomiri sa činjenicom da je smijenjen sa vlasti, i da im slijede brojni sudski procesi pred novim, lustriranim institucijama sistema, u kojima će biti adekvatno sankcionisani za sva nepočinstva, te da im neće pomoći ni ogrtanje lažnim patriotizmom. Vi koji ste paradigma uništavanja Tivta i Crne Gore ste nepozvani da procjenjujete bilo što, a kamoli odanost pojedinaca Crnoj Gori ili poštovanje prema našoj državi.

Dnevni-red

Crna Gora treba da slavi jučerašnji dan kao vodilju za buđenje građanske svijesti i hrabrosti. Juče se desio istorijski čin, kojim je smijenjena nikad štetnija vlast u Tivtu koji je slovio za bastion DPS-a. Započeta je stvarna decentralizacija vlasti, jer će vlast vršiti LOKALNE GRAĐANSKE LISTE koje neće dozvoliti da se o Tivtu odlučuje van Tivta, i koja će časno i odgovorno konačno raditi u najboljem interesu svakog građanina bez razlike.

Građani Tivta mogu biti sigurni da je lojalnost ove lokalne vlasti državi Crnoj Gori neupitna, jer su prve dvije tačke koalicionog sporazuma, koji je prvi put u Tivtu pa i šire objavljen JAVNO, upravo striktno poštovanje Ustava, zakona i svih propisa u pravnom prometu Crne Gore, i poštovanje državnih simbola Crne Gore (zastave, grba, himne) u skladu sa Ustavom i zakonom.

Upravo da bi izbili svaki podmukli adut iz ruku DPS-u u spletkarenju, a ne samo iz razloga što to zahtjeva SDP kao politički subjekat koji podržava novu lokalnu vlast u Tivtu, na slijedećoj śednici će se intonirati državna himna, i pokrenuće se postupak za promjenu Poslovnika đe će tačno biti propisana obaveza intoniranja državne himne na konstitutivnoj śednici Skupštine opštine Tivat, što velike DPS patriote nijesu bile kadre učiniti 24 godine.

Ovo obraćanje u potpunosti podržavaju naši koalicioni partneri i nosioci lista, potpisnici koalicionog sporazuma, Željko Komnenović i dr Andrija Petković. Zajednički poručujemo DPS-u, i svima koji slično pokušaju, da nećemo dozvoliti da nas zavade, i da nećemo iznevjeriti povjerenje i istorijsku šansu koju su nam pružili građani Tivta da vratimo povjerenje u izabrane predstavnike naroda, pravdu, slobodu, čast, dostojanstvo, moralni sistem vrijednosti, i sve ono za čim naši građani vape decenijama, kaže u saopštenju Goran Božović, odbornik u Skupštini opštine Tivat.