Imotski – Na presušenom dnu Modrog jezera odigrana tradicionalna nogometna utakmica

0
Imotski dno jezera Braco Ćosić

Imoćani su u nedjelju priredili svojevrsni spektakl. Iskoristili su presušeno dno svoga prirodnog bisera Modrog jezera te najveće otvorene prirodne p

ozornice na svijetu okružene grandioznim visokim stijenama kako bi organizirali tradicionalnu nogometnu utakmicu.

Protivnici poznati već po petnaesti put. Vilenjaci i Vukodlaci, jedni sa zapadne, drugi s istočne strane jezera. No, ova petnaesta jubilarna utakmica bila je u ambijentu koji ne ostavlja ravnodušnim nikoga. Odigrana je pred do sada i najvećim brojem gledatelja. Njih više od dvije tisuće imali su takvu socijalnu distancu da korona virus nije ima nikakve šanse nekoga zaraziti.

Prostor presušenog jezera uz grandiozne klisure, ogroman sipar dovoljan je bio i za više od sto tisuća gledatelja i svi bi imali pristojnu distancu. Gledatelji i oni od dvije i oni s preko 80 godina uživali su u programu koji su priredili sudionice ove utakmice.

Treba napomenuti da je ovo jedna od rijetkih utakmica koja se održala u rujnu, no zbog iznimno malih količina vode jezero je presušilo još krajem avgusta.

Već od ranog poslijepodneva kolone onih koji su željeli biti dio ovoga spektakla kretao se jezerskim serpentinama prema dnu. Čak i članovi HPO Gradske glazbe Imotski koji su u godini svoga 150-tog rođendana spustili se do dna i svirali marševe.

Imotski dno jezera Braco Ćosić

Nakon himne Lijepa naša i početnog udarca gradonačelnika Ivana Budalića i Velimira Ćosića, sudac Ivica Poštenjak (jedini sudac na svijetu s takvim prezimenom) dao je znak za početak utakmice. Prije nje izmjena darova Vilenjaka i Vukodlaka, specijalna pića, domaći uštipci, cvijeće, zajednički snimci.

Sama utakmica, igrana po specijalnim pravilima koja ne podliježu niti UEFI, niti FIFI, spektakl na presušenom blatu, s dosta pozitivnih tenzija. Koristio se po prvi put i Var, lopte je poslao Hrvatski nogometni savez. I dakako, utakmica je završila neriješeno 2:2.

Interesantno, po petnaesti put se nije znao pobjednik. Na kraju aplauz, zagrljaji, fotografiranje, izjave sudionika za čak pet TV kuća (HTV, Nova TV, N1, HNTV,TV Jadran) i dakako ono najteže, uspon jedan kilometar i par stotina metara uz strminu prepunu stijena i izazova.

No, nikome teško nije to bio jer biti sudionikom imotskog jezerskog spektakla, jedinstven je događaj u životu.

Madrid traži pomoć vojske u suzbijanju koronavirusa

0
Djeca Španija – foto EPA

Madridske vlasti zatražile su u ponedjeljak pomoć vojske u suzbijanju koronavirusa, samo nekoliko sati nakon što su ograničile kretanje za 855.000 stanovnika u najpogođenijim dijelovima grada.

“Potrebna nam je pomoć vojske za dezinfekciju… jačanje policije i provođenja zakona”, rekla je Isabel Diaz Ayuso, predsjednica pokrajine Madrid, na konferenciji za medije nakon sastanka s premijerom Pedrom Sanchezom.

Ayuso i Sanchez sastali su se u Madridu i dogovorili formiranje “Grupe Covid-19” koja će biti sastavljena od obje administracije i sastajat će se  jednom tjedno.

U sklopu suradnje nacionalne i regionalne vlasti, na ulice glavnog grada i okolice mogli bi izaći vojnici opremljeni dezinfekcijskim sredstvima za čišćenje cesta i podzemne željeznice.

Sanchez je rekao da će broj vojnika biti naknadno određen. “Virus se može pobijediti samo zajednički”, istaknuo je.

 Ayuso je zatražila i pomoć nacionalne policije jer, kako je rekla, gradska je nedovoljna.

Na početku epidemije u ožujku i travnju tisuće vojnika bile su raspoređene diljem Španjolske, uglavnom pomažući u podizanju improviziranih bolnica za primanje novooboljelih pacijenata.

U posljednja dva tjedna epidemija buja inficirajući dnevno oko 10.000 ljudi stanovnika u zemlji u kojoj je broj oboljelih dosegnuo 670.000, a umrlih 30.663.

Španjolska ima najviše novooboljelih osoba na 100.000 stanovnika u usporedbi s ostalim europskim zemljama, a Madrid je posebno pogođen.

U ponedjeljak je na snagu stupilo ograničeno kretanje za 855.000 stanovnika iz 37 gradskih četvrti i predgrađa u kojima živi najveći broj osoba inficiranih koronavirusom.

Više od 200 policajaca raspoređeno je na cestama i u podzemnoj željeznici, propuštajući samo one koji idu na posao, u školu, zdravstvene ustanove, sudove ili kako bi brinuli o uzdržavanim osobama.

Okupljanja su ograničena na najviše šest osoba. Kafići, restorani, trgovine, hoteli i sportski centri smiju koristiti 50 posto prostora, a parkovi su zatvoreni. Radno je vrijeme ograničeno do 22 sata osim za ljekarne, benzinske crpke i zdravstvene ustanove.

Starac i more: Malezijac pokupio hiljade boca s plaža

0
Plastika, otpad

Sedamdesetčetverogodišnjem Malezijcu je skupljanje boca što ih more izbaci na plaže postala životna misija, a zbirku od nekoliko hiljada prikupljenih boca izložio je u živopisnom muzeju na obali.

Tengku Mohamad Ali Mansor već 15 godina neumorno skuplja boce koje isplivaju na malezijskoj obali Južnoga kineskog mora. Dosad ih je pokupio više od 9000 i sada ih izlaže u tradicionalnoj drvenoj kući koju je pretvorio u muzej.

Raznih su oblika i veličina, iz svih dijelova svijeta i složene su na policama ili na podu. U dvjema je pronašao i poruke – jednu s nacrtanim srcem i izblijedjelim kineskim znakovima i drugu koja nije čitljiva.

“Počeo sam jer sam htio da more bude čisto”, pripovijeda u svom selu Penariku, gdje ima kuću blizu muzeja. “Ne želim da se ljudi porežu na staklo i ne želim da svijet bude preplavljen staklom.”
Tokom obilaska plažom toga jutra našao je samo jednu, obrisao je i spremio u ruksak kako bi je dodao svojoj zbirci.

 

Njegova opsesija je počela 2005. kad je vidio djecu koja su prazne boce koristila za ispaljivanje pirotehnike.

Zabrinut da će razbijeno staklo nekoga ozlijediti, rekao im je da će im platiti za svaku bocu koju pronađu. Vratili su se s njih pet stotina. Tada je i sam počeo skupljati boce po plažama. Tek je kasnije, kako mu je zbirka rasla, odlučio otvoriti muzej.
Posjetitelji mu stižu redovito, a on tvrdi da će s čišćenjem nastaviti dokle živi. Kaže da ljudi misle da je lud, ali on za to ne mari. “Bog zna što radim. Radim to zato što volim ovaj svijet”, rekao je vitalni starac.

Prvi koraci po budućem Pelješkom mostu, na gradilištu rekordnih 725 radnika

0
Peljeski most foto Vecenji list

Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je rekordnih 725 radnika, što znači da su radovi na mostu koji će spajati Hrvatsku na vrhuncu i prebačeni u šestu brzinu.

Kineski zavarivači zavarili su i spojili prva tri elementa kolničke konstrukcije mosta, pa se po njemu sada mogu napraviti i prvi koraci.

Prema podacima koje smo dobili od Hrvatskih cesta, dosad je iz mora potpuno izniklo čak 11 od 12 stupova budućeg mosta na kojima je u kolovozu već postavljeno 20 segmenata čelične nosive konstrukcije, a na četiri stupa počela je i gradnja pilona. A počelo je i zavarivanje segmenata. Varioci iz Kine Što se tiče stupova, nedovršen je još samo 12. stup, na kojem je dosad izvedeno postavljanje i spuštanje oplate naglavnice. Radovi su najviše poodmakli na središnjim stupovima. Tako su na stupnim mjestima 5, 6 i 7 postavljena po dva bazna segmenta čelične rasponske konstrukcije mosta i završeni su kompletni radovi na izradi prve i druge faze nultog segmenta pilona.

U februaru ove godine na gradilište mosta je iz pogona u Kini stiglo prvih 29 segmenata čelične rasponske konstrukcije. U kolovozu je, navode u Hrvatskim cestama, postavljeno 20 segmenata čelične rasponske konstrukcije mosta na potporne skele. Ističu i da su u drugoj polovici avgusta na gradilište pristigli visokospecijalizirani varioci iz Kine koji rade na okrupnjavanju segmenata rasponskog sklopa. U HC-u navode da je zavarivanje dvaju segmenata počelo na pelješkoj strani mosta koji su oslonjeni na skeli uz upornjak. U Hrvatskim cestama kažu i da je na putu prema Hrvatskoj trenutačno brod s 13 novih segmenata nosive čelične konstrukcije koji bi trebao stići na gradilište početkom oktobra.

Od 725 radnika koji su trenutačno na gradilištu, 153 su tehničko i pomoćno osoblje, a ostalo su radnici, strojari i mornari na brodovima. Dosad je na gradilištu bilo najviše oko 500 radnika. I na pristupnim cestama Pelješkom mostu radi se punom parom pa su tako na dionici Duboka – Sparagovići među ostalim počeli i pripremni radovi za izvedbu temelja mosta Dumanja jaruga. Najzahtjevniji objekt na toj trasi je tunel Debeli brijeg čija je glavna cijev kod izlaznog portala iskopana do 700, a servisna do 535 metara. Na stonskoj je obilaznici, među ostalim, u tunelu Polakovica nastavljen iskop glavne cijevi tunela koji sad iznosi nešto više od 50 metara.

Pripremni radovi za elektrifikaciju Mamule mogu da počnu

0

U Vladinom dokumentu se podsjeća da je Ministarstvo održivog razvoja na zahtjev preduzeća OHM Mamula Montenegro 26. jula 2018. izdalo urbanističko-tehničke uslove za izgradnju podvodnog kabla i trafostanice.

Iz kompanije OHM Mamula Montenegro nedavno su saopštili da očekuju da će od ostrva do priključne tačke na Rtu Arza radovi biti završeni do 25. oktobra. Predstoji da država obezbijedi napajanje od trafostanice Klinci do priključne tačke na Rtu Arza.
Ova kompanija je 6. avgusta uputila zahtjev Ministarstvu održivog razvoja za izdavanje građevinske dozvole za podmorski kabl od deset kV za napajanje ostrva Lastavica i tvrđave Mamula, kao i za trafostanicu 10/0,4 kV.

U toku je rekonstrukcija tvrđave Mamula u jedinstveni hotel muzejskog karaktera, kategorije pet zvjezdica i kapaciteta 34 hotelske sobe, ugostiteljskim objektima, spomen-sobom, sportskim, edukativnim i pratećim sadržajima, a sve u skladu sa konzervatorskim uslovima.

Skupština je u decembru 2015. godine usvojila odluke o davanju u dugoročni zakup lokaliteta ostrva Lastavice sa tvrđavom Mamula. Ugovor o zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamulom na 49 godina zaključen je prije pet godina sa švajcarskom kompanijom Orascom, koja je osnivač kompanije OHM Mamula. Protokol o primopredaji, na osnovu ugovora o dugoročnom izdavanju ostrva sa tvrđavom Mamula, potpisali su sredinom juna 2017. godine predstavnici države i kompanije Orascom.

Visina ugovorene investicije sa kompanijom Orascom je 15 miliona, a investicionim programom je predviđeno da će do 200 radnih mjesta biti direktno i indirektno otvoreno tokom rada rizorta, odnosno da će od projekta tokom prvih deset godina država prihodovati 7,5 miliona po osnovu kombinovanih prihoda, ne računajući zakupninu.

U informaciji o stepenu napretka radova, koju je Ministarstvo održivog razvoja i turizma dostavilo Vladi u julu, navodi se da su radovi u toku i do sada je uloženo osam miliona eura, a da će se do kraja godine investirati još pet miliona.

Izvršni direktor kompanije OHM Mamula Predrag Nenezić je početkom ove godine saopštio da su planirana ulaganja za ovu godinu 5,1 milion eura, a za narednu 6,45 miliona. On očekuje da bi ukupna investicija trebalo da premaši 20 miliona eura.

Kako je ranije saopšteno iz kompanije OHM Mamula, transformacija ostrva Lastavica i utvrđenja Mamula, uz minimalne intervencije i očuvanje istorijske i arhitektonske autentičnosti i integriteta lokaliteta, kao i uvođenje hotelskih sadržaja uz upotrebu ekoloških i održivih metoda, osnovne su karakteristike projekta koji realizuje ta kompanija.

/S.Popović/

U Herceg Novom 64 odsto manje gostiju

0
Herceg - Novi - foto Boka News
Herceg – Novi – foto Boka News

U Herceg Novom je prošle sedmice boravilo oko 4,52 hiljade turista, 64 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista stranaca je 4,08 hiljada, a domaćih gostiju 439.

U domaćinstvima boravi 3,45 hiljada gostiju, a u hotelima 1,07 hiljada.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Jesen počinje i kalendarski

0

Jesen traje 90 dana do 21. decembra kada počinje zima.

U Crnoj Gori se u južnim i centralnim predjelima očekuhe promjenljivo oblačno, već tokom jutra ili prijepodneva, na primorju, ponegdje kiša a od sredine dana povremeno i mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima ali i uslovima za ponegdje, uglavnom slabu kišu. Vjetar slab do umjeren, krajem dana i tokom noći, u sjevernim predjelima i na primorju, umjeren do pojačan, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 19 do 27 stepeni

“Odlike lokalnog ribarstva”

6
Muzej Tivat
Muzej Tivat

Izložba “Odlike lokalnog ribarstva” u organizaciji Muzeji i galerije Tivat bice otvorena u srijedu 23. septembra 2020. godine sa početkom u 19 sati.

Autor izložbe je etnolog Igor Lazarević.

“Kroz upoznavanje sa lokalnom ribarskom tradicijom saznajemo i o životnim navikama stanovnika ovog područja u prošlosti, administrativnom i privrednom kontekstu. U dijelu materijalne i nematerijalne baštine tradicionalno ribarstvo ima naročit značaj kod stanovnika primorskih krajeva. Ono je oduvijek bilo sastavni dio prilagođavanja datim prirodnim i ekonomskim uslovima” – poručio je Lazarević.

Posjetioci će moći pogledati izložbu svakog radnog dana od 8 do 20 sati, kao i subotom od 9 do 12 sati u prostorijama etnografske zbirke.

Ovom prilikom napominjemo posjetioce da drže propisanu distancu i da, prilikom ulaska u etnografsku zbirku muzeja, izvrše neophodnu dezinfekciju ruku.

Izgradnja regionalnog vodovoda za Herceg Hovi mjesecima stvara probleme Tivćanima

1
Izgradnja vodovoda

Nepuna četiri mjeseca nakon što je završena njena izgradnja, nova raskrnica-kružni tok na Jadranskoj magistrali u naselju Seljanovo u Tvtu već je djelimično prekopana i dvije od njege četiri trake u pravcu Lepetana, izbačene su iz upotrebe.

Naime, konziorncijum tri crnogorske građevinske firme koje za potrebe preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve gradi nedostajući krak regionalnog vodovodnog sistema od Tivta do Opatova gdje će se on preko podvodnog cjevovoda, povezati sa vodovodnim sistemom opštine Herceg Novi, proteklih je dana prekopala dvadesetak metara dužine ulaznih traka iz prava Lepetana prema Tivtu na novoj raskrnici. Radnici u taj rov treba da polože nove vodovodne cijevi kojiča će se novi krak regionalnog vodovoda povezati sa već postojećim cjevovodom koji je postavljen u novu raskrnicu tokom njene izgradnje u prvoj polovini ove godine. Zbog tih radova novi asfalt postavljen prje tek četiri mjeseca je raskopan, pa se opravdano postavlja pitanje zašto taj dio cjevovoda Regionalni vodovod nije postavio dok se, u navodnoj koordinaciji sa tom firmom gradila nova raskrsnica u koju je Opština Tivat uložila 294 hiljade eura, nego se ona sada ponovno prekopava, samo nekoliko mjeseci nakon što je završena.

Osim što su prkeopali novu raskrnicu, radnici konzrcijuma „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice koji grade nedostajući krak regionalnog vodovoda za spajanje Herceg Novog na taj sistem, trenutno su prekopali i ukupno preko 600 metara dužine donje trake Jadranske magistrale na potezu od kružnog toka na Seljanovu do skretanja za Ruljinu u naselju Donja Lastva. Zbog toga se saobraćaj na ovom dijelu magistrale već duže vrijeme otežano odvija uz naizmjenično propuštanje vozila jednom rapoloživom saobraćajnom trakom. Nervozni vozači međutim, često nepoštuju privremeno postavljenu semaforsku signalizaciju pa su nerijetki slučajevi stvaranja čepova na magistrali jer se dvije kolone koje nailaze iz suprotnih smjerova, sretnu na mjestima gdje se ne mogu mimoići. Osim što su žiteljima Seljanova i Donje Lastve kao najgušće naseljenih djelova Tivta radovi koji na ovom potezu magistrale traju još od 12.avgusta stvorili ogromne probleme jer ljudi ne mogu prići svojim kućama i žive u prašini i ogromnoj buci, ovi radovi direktono su “prekinuli” mogućnost bezbjednog uključenja u saobraćaj na magistrali na čak četiri od pet bočnih ulica u ovom dijelu grada (Ruljina, Pijavica, Bokeška, Nikole Tesle i Zagrebačka) a koje su izuzetno vnažne za žitelje ovog dijela Tivta.

Kopanje dijela nove raskrncice

Uz to, radovima je u velikoj mjeri otežan i izlazak na intervenciju vatrogasnim vozilima Službe zašite i spašavanja Opštine Tivat iz njihove baze u nekadašnjem hotelu “Tivat”.

Radnici konzorcijuma koje je angažovao Regionalni vodovod, iako dobramo kasne  u odnosu na ugovorenu dinamiku da cijeli posao završe do kraja okrobra, i dalje ne rade u tri smjene, a gradilište je nedjeljom potpuno pusto i na njemu se ne obavljaju nikave aktivnosti. Inače, i sama strategija izvođenja ovih radova je u najmanju ruku čudna jer građevinci i mašine nerijetko preskaču određene djelove trase, kao što je to bio slučaj na kružnom toku Seljanovo, kod mosta na potoku Seljanova gdje cjevovod mora ući u dvorište hotela “Tivat” ili na Opatovu, pa se onda ponovno vraćaju na neka od tih preskočenih mjesta. Tako je prije dva dana ponovno krenulo i kopanje magistrale na Opatovu pa se sada svi koji automobilima prolaze od trajekta u Lepetanima prema Tivtu i Budvi, moraju naoružati dodatnim strpljenjem jer će na manje od dva kilometra udajenosti, dva puta čekati na prolaz jednom trakom u kolonama.

Za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem neophodno je izgraditi ukupno 3,2 kilometra dužine cjevovoda prečnika 500 mm na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova, nakon čega će građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Neđelje do Zelenike dobiti 130 l/s vode za piće iz sistema regionalnog vodovodnog sistema. Konzorcijum “Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice koga je za 1,84 miliona eura angažovao investotor ovog projekta, komapnija Regionalni vodvod iz Budve ima ugovoreni rok do kraja oktobra da završi ovaj posao, ali je već sada izvjenso da on neće biti ispoštovan jer je do sada postavljeno tek oko pola dužine novog cjevovoda koji po projektu, treba biti ugrađen u trup magistrale, a samo oko četvrtina prekopane trase te saobraćajnice je ponovno asfaltirana i vraćena u pređašnje stanje.

Policija ograničava kretanje 855.000 stanovnika Madrida

0
Španija – foto EPA

U ponedjeljak je na snagu stupilo ograničeno kretanje za 855.000 stanovnika iz 37 četvrti Madrida i njegovih predgrađa gdje živi najveći broj osoba zaraženih koronavirusom.

Više od 200 policajaca nalazi se na izlazima iz tih naselja, cestama i podzemnim željeznicama, propuštajući samo one koji idu na posao, u školu, zdravstvene ustanove, sudove ili kako bi brinuli o uzdržavanim osobama. Ulaz i izlaz bit će dopušten samo za obavljanje tih nužnih aktivnosti tijekom idućih 14 dana uz mogućnost produženja, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Kafići, restorani, trgovine, hoteli i sportski centri smiju koristiti 50 posto kapaciteta svog prostora dok su parkovi zatvoreni. Radno je vrijeme ograničeno do 22 sata osim za ljekarne, benzinske crpke i zdravstvene ustanove. Na jednom mjestu se smije okupiti najviše šest osoba.

Mjera koju je najavila regionalna vlada u petak obuhvatila je 26 kvartova u Madridu, uglavnom na jugu i jugoistoku, među kojima su dio Vallecasa, Usera i Carabanchel. To su tradicionalno siromašniji radnički dijelovi grada s brojnom imigrantskom populacijom. Stanovi su manji nego u centru i sjeveru grada. U njima živi više ljudi, pa ukućani često moraju izlaziti van čime se u doticaju sa susjedima, prijateljima i prolaznicima povećava mogućnost za širenje virusa.

Mjerom je zahvaćeno i 11 predgrađa uključujući nekadašnje industrijsko naselje Fuenlabradu.

U tim kvartovima i naseljima je u posljednja dva tjedna dijagnosticirano oko 1.000 slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika dok je prosjek Madrida 643, a Španjolske 257. U ostalim dijelovima Madrida, uključujući širi centar sa znamenitostima, nema posebnih mjera osim što je nošenje maski obavezno svugdje, kako na otvorenom tako i u zatvorenim prostorima.

Policija je poručila kako tijekom ponedjeljka i utorka neće kažnjavati osobe uhvaćene u kršenju mjera, no od srijede će naplaćivati kazne od 600 eura.

Regionalna vlada Madrida ovom mjerom nastoji suzbiti širenje koronavirusa koji je nanovo buknuo od početka rujna, nakon što su se ljudi vratili s godišnjih odmora a djeca opet krenula u školu.

Od početka pandemije u Španjolskoj inficiralo se 640.040 stanovnika od čega 187.045 u Madridu i okolici. Umrlo je ukupno 30.495 ljudi od kojih je 9.000 živjelo u glavnom gradu i njegovim predgrađima.