HRS – Rade Marić: Želimo kreirati budućnost u suvremenim uvjetima

13
Rade Marić – HRS

Hrvat ponosan na svoje porijeklo, rođen u Vojvodini, cijeli radni i životni vijek proveo je u Crnoj Gori. Završio je Vazduhoplovnu gimnaziju „Maršal Tito“ u Mostaru i Vazduhoplovnu akademiju u Zadru. Dugogodišnji je instruktor letjenja. Aktuelni je direktor Aerodroma Tivat, Radovan Rade Marić, nosilac liste Hrvatske reformske stranke.

Odbio je da učestvuje u ratovima 90-tih, a 1999. godine, kao borbeni pilot odbio je naređenje iz Beograda da na svoj avion stavi rakete koje je trebalo da budu usmjerene ka crnogorskoj policiji. Poznat je i kao čovjek, koji je još 2005. godine, prije referenduma o nezavisnosti, donio prvu crnogorsku zastavu na Vojni aerodrom Golubovci, prvi vojni objekat u Crnoj Gori gdje se i zavijorila.

Kao reformista kako vidite savremeni razvoj i očuvanje hrvatskog identiteta?

Marić: Boka Kotorska, ali i cjelokupni obalni dio današnje Crne Gore, svojim povijesnim i kulturnim nasljeđem sastavni je dio hrvatske prošlosti na ovim prostorima.

Sama činjenica da hrvatski narod na području Crne Gore baštini oko 60% njenog ukupnog kulturnog i umjetničkog nasljeđa, dovoljno je snažno svjedočanstvo o postojanju hrvatskog naroda kao autohtonog na ovim prostorima.

Kroz povjest, Hrvati su u Boki Kotorskoj oduvijek bili avangarda društva, bili su ispred vremena u kojem su živjeli, pa kao reformisti želimo da nastavimo u tom pravcu da se razvijamo i stvaramo.

Kao reformisti ne želimo govoriti samo o našoj povijesti i prošlosti na ovim prostorima. Želimo kreirati budućnost u suvremenim uvjetima. Jedan od načina razvoja i očuvanja identiteta je da putem fondova EU koji su nam dostupni, koristeći iskustva Republike Hrvatske, kroz brojne projekte, povučemo što više sredstava kako bi našoj kulturnoj i graditeljskoj baštini dali novu savremenu dimenziju, očuvali je i stavili u funkciju opšte dostupnosti, te je valorizovali kroz turizam (kulturni, vjerski…). Na ovaj način mogli bismo revitalizovati značajni dio baštine, zaposliti na tim projektima mlade ljude i u konačnici, svim građanima i turistima otvoriti vrata i pokazati ko smo i što sve baštinimo.

Odličan primjer su Stonske zidine u Hrvatskoj čija je obnova i stavljanje u turističke svrhe, finansirana djelimično kroz projekat “Povijest na zrnu soli”, sredstvima EU. Mi u Boki i Crnoj Gori imamo zidine, palače, crkve kao dio nematerijalne kulturne baštine koju moramo zaštititi i učiniti je dostupnom široj javnosti, jer to je priča o nama.

Ovo je samo jedan od načina očuvanja identiteta. Predložićemo izradu cjelovite strategije kojoj bi doprinos dali državni organi Hrvatske i Crne Gore, jer je svima u interesu da se naš identitet očuva na ovim prostorima. Hrvati su mnogo toga dali i ugradili u državnost Crne Gore. Mi poštujemo Crnu Goru, državu u kojoj živimo, radimo, stvaramo, svjesni svoga identiteta.

Hrvatska reformska stranka Crne Gore teži razvoju crnogorskog društva, boljem društvenom i ekonomskom položaju svih njenih građana, očuvanju identiteta u uslovima globalizacije.

Prigovara Vam se da ne govorite hrvatskim jezikom, da ne koristite hrvatske izraze?

 Marić: Govorim jezikom razumijevanja. Bitno je da taj jezik svi razumiju, ne razumiju samo oni koji to ne žele. Ne smatram se ni manjim ni većim Hrvatom zbog toga. Uostalom, jezik kojim govore Hrvati u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori razlikuje se i u leksici, i u akcentu od onog u državi Hrvatskoj. U svakom slučaju, tolerancija, uzajamno poštovanje, kultura dijaloga i dobra komunikacija, biće jezik kojim ću se u Parlamentu CG boriti za naše interese.

Dokazali ste se i ostvarili kroz životni poziv. Danas ste direktor Aerodroma Tivat, zašto ste ušli u politiku i to kao jedan od osnivača novoformirane Hrvatske reformske strane?

Drugačije razmišljati je dobro. Više ideja znači i više pozitivnih vibracija, kroz kulturu dijaloga doći do najboljih riješenja. Ako za neke probleme nemamo rješenja trenutno, to bi ostavio sa strane i ponovo ih otvorio kada za to sazriju uvjeti. Smatram da svaka konkurencija donosi boljitak.

Što se tiče formiranja Hrvatske reformske stranke presudna je bila činjenica da je hrvatsko nacionalno biće u Crnoj Gori, u političkom smislu, i te kako razjedinjeno. Samim tim ukazala se potreba, a na insistiranje značajnog broja pripadnika hrvatske zajednice, za formiranjem novog političkog subjekta koji će povratiti povjerenje u izvorne građanske postulate i suštinske potrebe Hrvata u Crnoj Gori.

HRS svojim konkretnim djelovanjem već pokazuje da okuplja ljude ne samo hrvatske nacionalnosti. To potvrđuje našu želju da budemo i jesmo, integracioni faktor, stranka bez predrasuda koja radi u interesu Hrvata i svih građana Crne Gore.

HRS

Zato na predstojećim parlamentarnim izborima 30. avgusta, zaokružite broj 5Hrvatska reformska stranka Crne Gore. Za ponos i dostojanstvo – poručio je nosilac liste Rade Marić.

/Razgovarao M. Marušić/

UP: Krivična prijava protiv sveštenika u HN, pozvao na litiju na dan izbora

1
Herceg Novi foto TO HN

Službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi su danas podnijeli krivičnu prijavu protiv sveštenika Z.M. (37) iz te opštine zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pozivanje na otpor, saopšteno je iz Uprave policije.

“Z.M. je ovo djelo počinio na način što je preko jedne viber grupe, u kojoj ima više hiljada članova, danas postavio obavještenje kojim poziva članove te grupe, a koji su kao birači upisani na određenim biračkim mjestima u Herceg Novom, da mu se na dan parlamentarnih izbora, nakon vjerskog obreda u crkvi Svetog Spasa na Toploj, pridruže u litiji iz crkve ka biračkom mjestu”,kaže se u saopštenju UP.

Oni su kazali da je on je na taj način pozvao građane iz pomenute grupe da postupe suprotno naredbama Ministratsva zdravlja kojima su zabranjena vjerska okupljanja na otvorenom javnom mjestu, osim na prostoru koji pripada vjerskom objektu.

IJZ: Tri žrtve virusa, 66 novoinficiranih

0
IJZ – Foto: gov.me

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su, od posljednjeg presjeka, završile PCR analizu 540 uzorka na novi koronavirus, među kojima je registrovano 66 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa infekcijom novim koronavirusom i to kod pacijenata iz Nikšića (83), Bijelog Polja (77) i Plava (81).

Novi slučajevi su iz sljedećih opština: Podgorica 26, Rožaje 19, Bijelo Polje 7, Berane 4, Pljevlja 3, Nikšić 2, Tuzi 2, Budva 1, Bar 1, Gusinje 1

 Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 78 a od početka godine 87, kazali su iz IJZ.

U saopštenju se dodaje da je prijavljen oporavak kod 60 pacijenta.

“Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 877. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4.444”, piše u saopštenju IJZ.

Barba: Turizam u Kotoru mora biti elitan i održiv

0
Adela Barba

Kandidatkinja za odbornicu sa liste URA Kotor Adela Barba saopštila je da turizam u Kotoru mora biti održiv i elitan, jer se kao takav zalaže za očuvanje i zaštitu prirodne sredine, kulturnog nasljeđa i za bolji život ljudi u lokalnoj zajednici.

,,Kotor je UNESCO-ov grad i zaštićena svjetska kulturna baština. Kotor je biser, a biseri se ne nude svakome”, kazala je Barba.

Kako je objasnila, grane turizma u kojima Kotor može postići značajne finansijske efekte, otvoriti mnoga radna mjesta za obrazovane mlade ljude i ponuditi uslugu koja se traži u globalnom trendu kada je turizam u pitanju, su ekoturizam, turizam kulturnog nasljeđa, gastro i wellness turizam i nautički turizam.

,,Kotor po prinudnim resursima može uspješno razvijati ekoturizam, koji proističe iz načela održivog turizma, ali je još više fokusiran na očuvanje okoline, razumjevanje i konzervaciju. Ekoturisti su osobe koje nikada neće odsjesti u hotelu zarad čije izgradnje je uništen čitav jedan ekosistem. Ekoturista će skupo platiti da osjedne u hotelu ili autentičnoj seoskoj kući i na poljoprivrednom gazdinstvu koje nudi svoje ekološke proizvedene proizvode.

Hoteli se mogu prilagođavati ekoturistima tako što će, na primjer, koristiti solarne ploče za uštedu energije, filtrirati vodu tako da se može upotrijebiti više puta, za pripremu obroka koristiti samo lokalne proizvode i slično. Ekoturizam je najbrže rastuća vrsta turizma u svijetu! Svake godine broj ekoturista u svijetu se poveća za minimum 30 odsto. Pojavljuje se i nova vrsta ekoturizma – urbani ekoturizam, koji se odnosi na obilazak gradova na način koji će minimizirati negativne uticaje po lokalno kulturno nasleđe i doprinijeti njegovoj dodatnoj zaštiti i očuvanju”, navela je Barba.

Napominje da se sve češće i domaće i strane destinacije promovišu turistima kao mjesta idealna za pravi odmor, gdje će se bolje osjećati, otarasiti se stresa, usporiti proces starenja, izgubiti kilograme ili dobiti terapiju za određene dijagnoze. ,,Turisti koji putuju kako bi povratili svoje psiho-fizičko zdravlje, mentalni i duhovni mir, učestvuju u wellness turizmu. Isto je i sa zdrastvenim turizmom, koji podrazumijeva putovanja kako bi se riješili nekog svog problema, estetskog, dentalnog i slično…”

Kotor – foto Boka News

Prema njenim riječima, najveću komparativnu prednost u turističkoj ponudi koju Kotor ima je turizam kulturnog nasljeđa. ,,Ovaj segment tržišta fokusiran je na turiste koji žele doživjeti mjesta i događaje koji autentično predstavljaju priče i ljude iz prošlosti i sadašnjosti. Festivali, rituali, muzeji, pozorišta, istorijski resursi – sve su to elementi turizma kulturnog nasljeđa”, objašnjava Barba.

Ona je napomenula i da hrana postaje sve bitniji element turističke promocije (gastro turizam), kako destinacija tako i pojedinih hotela/restorana, a da su putovanja turista, motivisana isključivo gastronomskom ponudom destinacije ili nekom gastronomskom manifestacijom, sve češća. ,,Turisti sada traže iskustva poput posjete i boravka na lokalnim farmama, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima u autentičnim kućama i prirodnom okruženju, posjete vinarijama, kućama meda, starim mlinovima i uljarama uz degustaciju proizvoda”, kazala je Adela Barba.

Barba se osvrnula i razvijanje nautičkog turizma u Kotoru: ,,On treba da bude “tiha luka” za prijem i sidrenja jedrenjaka i jahti, čiji će vezovi biti opremljeni sa svim onim što jedan takav gost traži, počev od obezbjeđene struje, vode, Wifi-a, selektivnog odlaganja otpada…”.

Kandidatkinja za odbornicu sa liste URA Kotor upozorila je da izletnički turizam treba uskladiti u mjeri i obimu u kojem neće ugrožavati strateške grane turizma.

“U svim navedenim oblastima razvoja (održivosti, zelenoj ekonomiji i kulturi) Kotor treba da postane i centar okupljanja regionalnih, evropskih i svjetskih stručnjaka i znalaca iz pojedinih oblasti u okviru okruglih stolova, konferencija i naučnih skupova, što takođe predstavlja jedan vid turističke grane”, zaključila je Barba.

U Sloveniju se iz Hrvatske u zadnja tri dana vratilo 60.000 građana

0
Slovenija

U Sloveniju se u protekla tri dana iz Hrvatske vratilo više od 60.000 Slovenaca kako bi izbjegli obveznu 14-dnevnu karantenu, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.

Podsjećajući da je u ponedjeljak u ponoć istekao rok koji je vlada dala svojim državljanima i strancima sa stalnim prebivalištem u Sloveniji da se vrate kući kako bi izbjegli karantenu, Hojs je rekao da se u predviđenom roku vratila velika većina, no da se prema neslužbenim ocjenama iz hrvatskih izvora u Hrvatskoj nalazi još 30 do 40 tisuća.

Objavljena brošura “Hercegnovske zadužbine”: Sačuvajmo zadužbinare i njihova djela od zaborava

0
HZ

Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi uredio je brošuru “Hercegnovske zadužbine”, koja pruža uvid u istoriju i tradiciju zadužbinarstva u  našem gradu, ali i osnovne podatke o znamenitim ličnostima koje su gradu u naslijeđe ostavile zgradu ili ustanovu.

Iz Sekretarijata napominju da su registar novskih zadužbina sačinili još 2018. godine, a brošura  predstavlja logičan nastavak aktivnosti na upoznavanju građana sa ličnostima koje  u Herceg Novom ostavili neizbrisiv trag.

Kako je istakla sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, jedan od ciljeva ovog informatora  je bio je da se  od zaborava sačuvaju imena novskih zadužbinara. Podjednako važno je bilo ukazati  mlađim naraštajima na pojam, tradiciju i značaj zadužbinarstva te je ova brošura  prevashodno namjenjena njima.

U brošuri  se pominju mnoga značajna imena, kao što su Nikola Musić, koji je svoju kuću ostavio manastiru Savina; pomorski kapetan, brodovlasnik i predsjednik Opštine Herceg Novi Aleksandar Leso Pavković, Aleksandar Duković i njegova kćerka Eliza Lombardić, književni istoričar i upravitelj Srpske pomorske zakladne škole na Srbini Tomo Krstov Popović, načelnik Herceg Novog Mirko Komnenović i njegova supruga Olga, ali i mnogi drugi koji su svom gradu u zaostavštinu ostavili vrijedna materijalna i kultura dobra.

Opština Tivat i Morsko dobro upravljaće Pinima, Ponta Seljanova biće javno kupalište

2
Sa sastanka

Tivatskom gradskom rivom, odnosno javnim pristaništem Pine gazduju Opština Tivat i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Ponta Seljanovo je u režimu javnog korišćenja, dostupna svim građanima i posjetiocima, a nakon izrade glavnog projekta, Opština Tivat i JP Morsko dobro će izgraditi moderno javno šetalište.

To je saopšteno danas nakon sastanka predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca (DPS) sa Predragom Jelušićem (DPS), direktorom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMDCG).

„Na sastanku je istaknuta važnost nepromijenjenog režima upravljanja lučicom Kalimanj, u kojoj će i dalje biti najmanje 85% komunalnih vezova. Podsjećajući da je Opština Tivat u posljednje dvije godine investirala u infrastrukturu lučice, predsjednik Kusovac je istakao da je lučica građena sredstvima građana i predstavlja srce Tivta“- saopštili su danas iz lokalne uorave Tivta.

U tom gradu u nedjelju se inače, održavaju lokalni izbori a tivatski DPS u protekle četiri godine nije uspio da u realnost pretvori jedno od svojih ranijih obećanja Tivtćanima – da će gradska riva Pine, lučica Kalimnaj i jedna  od najpopularnijih tivatskih javnih plaža Ponta Seljanova, ostati pod kontrolom grada i dostupne svima, odnosno da se neće izdavati u zakup. Iz Morskog Dobra tada su poručili da shodno zakonu, kao upravljač lukom od lokalnog interesa kalimnaj,  oni moraju raspisati tender za izbor najpovoljnije ponude za njen zakup, gradsku rivu Pine su izdali najpovoljnijem ponuđaču –  jednoj j privatnoj firmi iza koje stoji ruski kapital, a Opština Tivat je prije dvije godine uveliko „šurovala“ sa takođe ruskom firmom „Sa Trade“ koja je na Ponti Seljanova namjeravala da realizuje megalomanski projekat „uređenja kupališta“ i najveću tivatsku javnu plažu pretvori u ekskluzivno kupalište sa plažnim mobilijarom čije bi se korišćenje naplaćivalo. Sva tri ova prijekta izazvala su ogorčenje Tivćana, pa je lokalna DPS-SD-HGI uprava grada morala da se povinuje zahtjevima građana da ta tri velika lokalna resursa, ostanu u rukama i pod kontrolom grada i lokalne zajednice.

Ponta seljanovo zahvat

„Ova tri projekta su najvažnija i prioritet od velikog značaje za građane Tivta. Izuzetno je važno što će koncesioni akt za Kalimanj odrediti paritet komunalnih vezova od najmanje 85 %, što će Ponta Seljanovo biti javno kupalište onako kako je to Opština Tivat zagovarala duži vremenski period i što će riva Pine biti pod upravom Opštine i Morskog dobra. Svi ovi projekti, uz dodatno uređenje Solila, su prva linija Tivta, vidna i očigledna i predstavljaju ogledalo grada“, istakao je juče gradonačelnik Kusovac.

Njegov partijski kolega na čelu JPMD Predrag Jelušić je istakao da „svi projekti imaju javni karakter i tiču se uređenja obalne infrastrukture.“

„Pristaništem Pine upravljaju Morsko dobro i Opština, na bazi prihvatljivoj za sve kako građane tako i subjekte koji u toj zoni obavljaju neke komercijalne aktivnosti.“- istakao je Jelušić.

Ponta Seljanovo

Kako je saopšteno iz Opštine, na sastanku je razmatran projekat izgradnje šetališta Sv. Roko – Lepetane gdje bi trebalo da bude izgrađena pješačka staza u dužini od 2.5 kilometra.

„Prva faza je u planu već sljedeće godine. Razgovarano je o razvoju projekta šetalište Belane kao i o implementaciji 2 i 3 faze projekta šetališta u Krašićima.  Istaknuta je izgradnja centra za posjetioce u Solilima, vrijedna 190 hiljada eura. Projekat, koji se finansira iz IPA fondova u partnerstvu sa BiH i Hrvatskom, trebalo bi da u sezoni 2021. bude u potpunoj funkcijii za ljubitelje prirode i posmatranje ptica.“- naodi se u saopštenju.

Jelušić je naveo da se potisivanje ugoviora o gradnji Centra za posjetioce na Solilima  očekuje u oktobru, a JPMD je uradilo glavni projekat, pribavilo saglasnost Glavnog gradskog arhitekte i dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine Centar za posjetioce imaće vidikovce sa solarnom rasvjetom, drvena odmorišta sa hladovinom, multimedijalnu salu…

„Na sastanku je saopšteno da je zaključen dugoročni ugovor za izgradnju kupališta na lokaciji Belane vrijedan 128.000 eura, kojim se dobija 1.250m2 nove kupališne površine, kao i dugoročni ugovor za izgradnju kupališta na Kalardovu vrijedan 262.500 eura, kojim se dobija 2.000m2 nove plažne površine“- naveli su iz Opštine Tivat.

Stikeri u džambo varijanti na gradskoj rivi Pine

0
Tu sam

U cilju promocije novog Viber paketa stikera Tivta, gradskoj rivi i  šetalištu Pine u Tivtu danas  su postavljene replike stikera.

Prvi zvanični paket Viber stikera Tivta pod nazivom „Odmor je u Tivtu“, moći će besplatno da preuzmu svi korisnici Vibera u Crnoj Gori u naredna dva mjeseca. Po preuzmanju paketa stikera korisnici će biti usmjereni na zvaničnu Viber Zajednicu Opštine Tivat.

Opština Tivat je prva lokalna uprava u Crnoj Gori i među prvima u regionu koja je pokrenula svoju Viber zajednicu radi lakše komunikacije sa građanima i posjetiocima. saopštemo je iz lokalne uprave.  Predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac istakao je da je Opština „prepoznala značaj aktivnog korišćenja savremenih, neposrednih vidova komuniciranja“. Viber zajednica Opštine Tivat, kako je podsjetio, pokrenuta je polovinom marta, sa pojavom epidemije koronavirusa, i u tom kriznom momentu, pokazala se kao veoma značajan vid razmjene informacija.

„Imali smo izvanrednu reakciju građanstva na ovaj način komunikacije. Od tada do danas uspjeli smo u tome da Viber Zajednica Opstine Tivat postane relevantan izvor informisanja, koji prate ljudi iz cijele Crne Gore, regiona, pa  i iz brojnih zemalja širom svijeta. Paket Viber stikera Tivta objavljen je sa namjerom da ojačamo ovaj kanal komuniciranja, kao i da podržimo kampanju Turističke organizacije „Vaš odmor je u Tivtu“. Nadamo se da će ovaj potez doprinijeti popularnosti Viber Zajednice, ali i da ćemo Tivat i sve što naš grad ima da ponudi, staviti u žižu interesovanja“.- istakao je Kusovac.

Odmor je u Tivtu

„Putem stikera, koji predstavljaju znamenitosti našeg grada, i stanovnici i svi posjetioci imaju mogućnost da razmjene svoja iskustva, osjećanja i raspoloženja. Naziv paketa stikera se oslanja na našu trenutnu kampanju, koja za cilj ima da pruži podršku izdavaocima privatnog smještaja i promoviše tursitičku ponudu Tivta. U okviru ove kampane gosti mogu boraviti u Tivtu po izuzetno povoljnim cijenama.“ – istakla je direktorka Turističke organizacije Tivat, Danica Banjević

 Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobro, Predrag Jelušić ocijenio je da je u pitanju lijepa akcija Opštine I Turističke organizacije Tivat.

Pine

„Ovo je lijep primjer kako bi i druge opštine mogle da naprave neku inovativnost u ovoj godini vrlo specifičnoj za turizam. Morsko dobro ustupa ovakve i slične lokacije za interesantne akcije poput ove, koji su istovremeno i lijepa poruka gostima koji će doći Tivat i  na crnogorsko primorje. U susret tome, Morsko dobro je sa popustima koje je obezbijedilo, preduzelo sve mjere kako bi omogućilo uspješno odvijanje sezone da bi se turizam koji je dominantno oslonjen na kupališni mogao odvijati.“- rekao je Jelušić.

Stiker paket je za prvih pet dana preuzet 6.688 puta, a prvog dana je zabilježeno više od 3.000 preuzimanja. Stikeri su razmijenjeni u porukama 22.645 puta.  Grafička rješenja prvog paketa Viber stikera Tivta rezultat su javnog konkursa na kojem je nagrađeno rješenje diplomirane grafičke dizajnerke Marije Popović iz Tivta.

Guterres: 120 miliona radnih mjesta u turizmu ugroženo zbog pandemije

0
Španija – foto EPA

U prvih pet mjeseci ove godine međunarodni turistički dolasci smanjili su se za više od 50 posto i izgubljeno je oko 320 milijardi dolara izvoza putem turizma, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih naroda.

Oko 120 miliona radnih mjesta u turizmu širom svijeta ugroženo je zbog pandemije korona virusa, izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres. “U prvih pet mjeseci ove godine međunarodni turistički dolasci smanjili su se za više od 50 posto i izgubljeno je oko 320 milijardi dolara izvoza putem turizma”, rekao je on, prenosi AP.

“Sveukupno je ugroženo oko 120 miliona izravnih poslova u turizmu”, naglasio je Guterres.

Dok su u mnogim dijelovima svijeta na snazi restriktivne mjere zbog COVID-19, letovi prizemljeni, a granice zatvorene, Guterres kaže da su posebno teško pogođene zemlje u razvoju, uključujući one u Africi.

“Pad prihoda doveo je do porasta krivolova i uništavanja staništa u zaštićenim područjima i oko njih, a zatvaranje mnogih lokacija koje su na popisu Svjetske baštine lišio je zajednice važnih sredstava za život”, dodao je čelnik UN-a.

To se, također, negativno odrazilo na žene, ruralne zajednice i domoroce, kazao je on, ukazavši na važnost obnove turističkog sektora, koji zapošljava jedno od deset ljudi širom svijeta.

Guterres je naveo pet ključnih područja, uključujući ublažavanje društveno-ekonomskih učinaka pandemije i podržavanje zelenog rasta kao načine za promoviranje oporavka tog sektora.

“Moderna istorija Crne Gore 1988-2017”

0
knjiga

U organizaciji Udruženja boraca NOR-a i antifašista Tivat, Opštine Tivat i Centra za kulturu Tivat, održat će se promocija knjige  “Moderna istorija Crne Gore 1988-2017”.

Promocija će se održati 27.08.2020.god. u 20sati u „Ljetnikovcu  Buća Lukovića“, uz pridržavanje propisanih mjera vezanih za koronavirus.

O knjizi govore :

Prof. Dr ŠERBO RASTODER, istoričar,redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, akademik CANU,DANU i BANU. (jedan od autora)

Mr NOVAK  AdžIĆ,dipl. Pravnik i istoričar, doktorant istoriskih nauka i (jedan od autora)

Prof Dr  NEBOJŠA VUČINIĆ, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i bivši sudija evropskog  suda za ljudska prava u Strazb