Ove nedjelje vodimo vas na Tvrđavu Stražnik (1225 m), okolina Crkvica, istočni dio masiva Orjena.
Pristupa se markiranim pješačkim putem za svega 15-ak minuta hoda od asfaltnog puta Crkvice-Dragalj. Stražnik i susjedni Kom branili su jaki utvrđeni logor Na Crkvicama.
Tvrđava je pravljena 80-ih godina 19-og vijeka, za vrijeme austrougarske vlasti. Mogu samo da zamislim koliko je napora zahtijevala ovako masivna i kvalitetna izgadnja na jednom planinskom vrhu.
Uz kamen korišten je armirani beton, a cjelokupna fasada je bila malterisana, tako da sadašnji utisak kamene građevine nije u cjelosti tačan.
Stražnik je jedna od zanimljivijih tvrđava u ovom kraju, ali i potencijalno opasna za posjetioce, budući da je u ruševnom stanju!
Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke i pripreme naredne bi trebalo da budu u poodmakloj fazi, saopštio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković i dodao da bi bilo dobro koristiti uporedna iskustva Hrvatske.
On je Pobjedi kazao da je bila duga pandemijska godina u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači i održivi turizam.
“Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina”, smatra Ratković koji je turistički ekspert.
Prema njegovim riječima, bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju narednom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu.
Ratković je, komentarišući ovogodišnju sezonu, kazao da su podaci “depresivni”.
“U prvih osam mjeseci ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom na to da je punjenje te vrste smještaja još slabije”, rekao je Ratković.
On je kazao da je, kada se govori o regionu sveukupni broj dolazaka u periodu od januara do avgusta u Hrvatskoj iznosio 6,84 miliona, dok je ujedno zabilježeno 47,54 miliona noćenja.
“Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju iznosi 1,75 miliona, što znači smanjuje 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine”, precizirao je Ratković.
On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka.
“Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sanaciona, 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena”, smatra Ratković.
Pesimistički scenario bi, kako je dodao, sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu.
“Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati”, rekao je Ratković.
Boka Kotorska foto Boka News
Ove godine se, kako je dodao, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju.
“To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni”, naveo je Ratković.
Kada su u pitanju turoperatori i turističke agencije koji su podnijeli najveće gubitke, Ratković smatra da je turističko posredovanje važna karika u turističkom sistemu i da će se oni prilagoditi digitalnoj ekonomiji.
Zbog održavanja prve triatlon trke “Challenge Budva”, sjutra će biti u periodu od 9:15 do 11,45 sati totalna obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dionici Jadranske magistrale od Budve do Blizikuća, saopšteno je iz budvanskog Centra bezbjednosti.
U organizaciji SRD “Road Runners Montenegro” i Opštine Budva u nedjelju će u Budvi biti održan prvi triatlon.
Iako je prvobitno zakazana trka u srednjem dugom triatlonu (1.9km plivanje – 90km bicikla – 21km trčanja) koja je trebala da se održi 4. oktobra i okupi 500 takmičara iz 26 zemalja, otkazana zbog novonastale situacije sa koronavirusom, organizatori su odlučili da promijene format takmičenja i da ove godine u Budvi organizuju trening/trku u olimpijskom triatlonu (1.5km plivanje – 40km bicikla – 10km trčanja).
Start trke je sa Plaže Pizana u 9 sati. Takmičari će plivati oko Starog grada, prema plaži Mogren sa završetkom na plaži Ričardova glava. Biciklistička ruta kreće ispred Starog grada, Mediteranskom ulicom i glavnim gradskim semaforima do lokaliteta Blizikuće (2 kruga). Trkački segment se odvija šetalištem do Zavale, a jedan dio prolazi i kroz kompleks “Slovenska plaža”.
Još uvijek je neizvjesno da li će mlin Udruženja u Radanovićima biti aktiviran jer, za sada, nema zahtjeva maslinara za uslugom mljevenja, upravo zbog nedostatka ploda. Pratićemo situaciju i objaviti informacije o radu mlina, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.
Na području Boke Kotorske, nakon pada temperature i povećanja vlažnosti u vazduhu, broj maslinine muve blago povećan. Pregled McPhail-ovih klopki pokazuju slične rezultate kao u prethodnoj kontroli dok je, na žutim pločama, zabilježeno povećanje broja uhvaćenih jedinki.
Pregled plodova je pokazao u infestaciji preovladavaju mlađi razvojni stadijumi koji neće značajnije uticati na kvalitet ploda. Tamo gdje je ostalo malo ploda (a bila je dobra rodnost), u plodovima preovladavaju stariji stadijumi koji dovode do otpadanja ploda. Prema informacijama koje dobijamo od naših članova, većina njih je pratila uputstva Fitosanitarne uprave. Neki su čak sedam puta sproveli zaštitu ali nisu dobili očekivane rezultate, saopšteno nam je iz MD Boka.
U posljednja 24 sata registrovana su 293 nova slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, na 696 testiranih uzoraka.
Preminula su još četiri pacijenta liječena od Kovida-19, a 103 osobe su se oporavile.
Najviše novih slučajeva registrovano je u Podgorici (83) i Nikšiću (81), a zatim slijede Ulcinj (45), Budva (24), Bar (13), Bijelo Polje (12), Kotor (11), Cetinje (10). U Žabljaku je zabilježeno sedam slučajeva infekcije, Plužinama i Danilovgradu po dva, i Tivtu, Kolašinu i Herceg Novom po jedan slučaj koronavirusa.
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Kotora, Pljevalja i Ulcinja, rođenih 1940, 1947, 1974. i 1955. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2) i OB Bar (2)”, naveli su iz IJZCG.
Trenutno je aktivno 4.014 slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Od početka epidemije, bilo je 198 smrtnih slučajeva povezanih sa Kovidom-19, a 189 od početka juna. Do sada je zabilježen 13.641 slučaj infekcije.
Pitanje je da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženjiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori? Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja?
Autor: Dr Goran Ivo Marinović*
Predrasuda koja je dominantno prisutna u široj javnosti je inkluzivni pristup profitu koji se generiše tokom turističke sezone na crnogorskom primorju. Činjenica je da se naša turistička industrija u poslednje tri decenije nalazi u rukama manjine.
Ova grupa godinama zagovara razvoj primorskih gradova koji počiva na izgradnji ekskluzivnih naselja i produbljivanju socijalne neuravnoteženosti. Velikom zaradom pojedinaca i izgradnjom hotela padaju u sijenku socijalno ugrožena domaćinstava na crnogorskom primorju. U prilog ovom iskazu su mnogobrojna neforalna naselja nastala na rubu urbane matrice primorskih gradova, među njima i naselje ‚‚7. jul“ koje pripada Opštini Tivat.
Opšti cilj istraživanja je bio da prikupi podatke o uslovima življenja u naseljima u našem neposrednom okruženju, a koja politički lideri već decenijama zaobilaze i za svoje potrebe njihovim stanovnicima dijele lažne nade o urnbanizaciji ili poboljšanju socijalnog statuta. Ista obećanja za koja svaki pojedinac tih naselja vjeruje da se nikad neće obistiniti. Danas, sa pravom, kad se pojavim sa opremom za snimanje razgovora i mojim skromnim foto-aparatom u svakom neformalnom naselju sam po automatizmu prozvan kao još jedna osoba koja samo lijepo priča i kojoj ne treba vjerovati. Na šta sledi odgovor: ‚‚Ne, ja Vam ne mogu riješiti stambeno pitanje, moj posao je da radim istraživanja i dokumentujem probleme i uvažim Vaše stambene potrebe – građansku obavezu da se pronađe kvalitetnije stambeno rješenje imaju isključivo nadležni organi Opštine i Vlada.“ Priznajem da mi je trebalo vremena da pridobijem povjerenje naših sugrađana kojima je pomoć zajednice najpotrebnija. Zahvalan sam za prijateljstva koje sam sklopio tokom istraživanja i dirnut gostoprimstvom ljudi koji krovom od najlona, guma i ostalog otpada štite svoje najmilije od prirodnih nepogoda.
Istraživanjem koje je sprovedeno u naselju ‚‚7. jul“, u periodu od 23. jula do 25. septembra tekuće godine, identifikovano je 35 stalno naseljenih domaćinstava sa prosječno 6 djece mlađe od 18 godina starosti. Analizom prikupljenih podataka istakla su se tri problema koja su zajednička za sve ispitanike. Prvo, sve samoizgrađene barake su nakon 40 godina korišćenja u lošem stanju, a pukotine u zidovima prave velike probleme za ukućane. Jedan ispitanik je ukazao na svakodnevno prisustvo miševa, pacova i ostalih glodara koji napadaju malu djecu i jednogodišnju bebu dok spavaju. Tri druge porodice su ukazale na problem sa zmijama koje kroz rupe u podovima ulaze u barake. Drugo, sve barake imaju trošne krovove koji redovno prokišnjavaju tokom obilnijih padavina. Oluja i jaka kiša u noći 22. na 23. septembar su izazvale poplave i nanjele veliku štetu mještanima. U skladu sa tim, jedna ispitanica se požalila da joj se djeca često razboljevaju zbog vlage u spavaćoj sobi, a iste probleme prijavljuje još pet porodica. Kao treći kolektivni problem, 80 posto ispitanika navodi nedostatak toaleta. Većina porodica svoje higjenske potrebe obavlja u obližnjoj šumi ili u improvizovanim jedinicama tzv. poljskim veceima. Rastužuje činjenica da naši sugradjani u 21. vijeku kupaju djecu ispred baraka sa vodom zagrijanom na šporetu na drva, kako zimi tako i ljeti.
7-jul-Tivat
Decenijama je prethodna Vlada zagovarala socijalnu politiku koja se temelji na postavkama neo-liberalne ekonomije. U vremenima iza nas bili smo svjedoci slabljenja socijalne odgovornosti institucija i prepuštanju gorućih socijalnih pitanja privatnom sektoru. Svima nam je danas jasno da privatni sektor ne može da riješi, sad već nagomilane, socijalne probleme u društvu. Međutim, postavlja se pitanje da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženjiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori? Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja? Ova praksa usvajanja stranih modela bez kritičkog promišljanja, koja je u Crnoj Gori prisutna od 2005. godine, pokazala se neodrživom prvenstveno zato što naša ekonomija nije u mogućnosti da finansira visoke standarde gradnje propisane ovim programima. Dosadašnjim rešenjima socijalog stanovanja se ne može obezbijediti kvalitetna stambena jedinica za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Crnoj Gori je prijeko potrebno jačanje programa socijalnog stanovanja koji se baziraju na novoj politici socijalne inkluzije i savremenim urbanističko-arhitektonskim rješenjima koja su sve prisutnija u svijetu.
Vrijeme će pokazati da li će Opština Tivat u novoformiranom sastavu prihvatiti odgovornost za urbanizaciju neformalnog naselja ‚‚7. jul“ i kada će njegovi stanovnici dobiti trajno rješenje stambenog pitanja. Da li će Opština omogućiti da domaćinstva ostanu na trenutnoj lokociji?
Istraživanje pokazuje da je većina porodica iskazala negodovanje prema mogućoj selidbi. Oni su izgubili strpljenje, a starija populacija i nadu da će poslije 40 godina neuslovnog življenja dobiti svoj ključ i dugo priželjkivanu sigurnost toplog doma. Za njih je stambeno pitanje direktno povezano sa “pravom na dosledan život bez ponižavanja”, kako je istakla jedna ispitanica. Dužnost državnih institucija je da obezbjede pravo na dosledan život svih građana te se ovom prilikom pozivaju donosioci odluka da rješavaju stambena pitanja stanovnika ‚‚7. jula“.
*Autor je doktorirao arhitekturu i urbanizam u Južnoj Koreji na Državnom univezitetu u Seulu. Bio je docent i gostujući profesor u Južnoj Koreji, Meksiku i Kuvajtu, a od ove godine je zaposlen na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
U paviljonu Gradske muzike Herceg Novi, u subotu, 10. oktobra sa početkom u 19 sati, biće upriličena izložba fotografija „Lavovi Svetog Marka“ autora Nenada Mandića, sopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje H. Novi i pozivaju zainteresovane da prisustvuju ovom događaju.
Izložbu će otvoriti arhitekta i heraldičar Srđan Marlović.
Inicijalno zamišljena kao događaj na otvorenom prostoru, izložba je, uz uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, po prvi put pokazana u Kotoru, na Pjaci od kina.
Zahvaljujući Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Herceg Novi će biti prva stanica na putu “Lavova Svetog Marka” kroz Crnu Goru.
– Izložba „Lavovi Svetog Marka“ je nastala kao potreba da se skrene pažnja na kulturno naslijeđe Kotora i jednu od istorijskih vertikala Boke, pored kojih prolazimo svakog dana. Ti reljefi su visoko iznad pogleda na San Đovaniju, sakriveni na Markatu, jedan je na bedemu iznad rijeke Škurde i ne može mu se prići. Prikazano je devet lavova koji su očuvani. Na žalost nema ih još mnogo koje ljudska ruka ili zub vremena nisu uništili, zabilježila je Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti.
Zbirka pjesama „Ferao iz kaštela“ Gracije Gaša Marovića u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, biće promovisana u sali Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, nedjelja 11. oktobar sa početkom u 19 sati.
O knjizi će, osim autora, govoriti: Ana Vuksanović, Aleksandra Tomović i Neven Staničić.
U poetsko-recitatorskom dijelu programa učestvovaće članovi Amaterskog kazališta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Moderatorka programa biće Aleksandra Tomović, uz koordinatorku projekta Tamaru Bogdanović.
Ista zbirka će u ponedjeljak, 12. oktobra biti predstavljena i u Kotoru, u Velikoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” u isto vrijeme.
Zbirka poezije je finansirana sredstvima Fonda za zaštitu i ostvarevanje maninskih prava Crne Gore, a promocijeu Tivtu i Kotoru će se održati uz poštovanje svih propisanih mjera NKT-a.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je u petak da je u svetu zabeležen novi rekord od 350.000 slučajeva zaraze korona virusom.
Novih 350.766 slučajeva zaraze prelazi rekordan broj zabilježen ranije ove nedelje za gotovo 12.000, navela je SZO. Tu je uključeno i više od 109.000 sučajeva zaraze samo u Evropi.
Šef Svetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije Majkl Rajan rekao je danas na brifingu za novinare da COVID-19 nastavlja da se širi u svetu i da “nema novih odgovora”.
On je rekao da iako SZO hoće da zemlje izbegnu teške mere izolacije koje su razorile privrede, vlade moraju da osiguraju zaštitu najosetljivijih delova stanovništva i brojne mere treba da budu preuzete.
“Većina ljudi u svijetu i dalje je podložna ovoj bolesti”, upozorio je Rajan i dodao da zemlje treba da se usmere ne samo na restriktivne mere nego takođe na jačanje sistema nadzora, testiranja, trasiranja konatakata i osiguranja da se stanovništvo angažuje.
Sa daljim porastom broja zaraženih širom Evrope i drugde Rajan je priznao da bi možda restriktivne mere bile potrebne u jednom trenutku.
Britanski naučnici prijavili su ove nedelje da se broj slučajeva oboljevanja od COVID-19 duplira svakih nekoliko nedelja, bolnice u Francuskoj su blizu popunjenosti kapaciteta kreveta u intenzivnoj nezi, Nemačka će možda uvesti nove restriktivne mere, a Španija je proglasila vanredno stanje u regionu Madrida zbog velikog skoka slučajeva zaraze.
Rajan je rekao da je možda neizbežno zatvaranje na mestima gde je bolest ponovo izmakla kontroli ali da ne treba da se prihvati da se to automatski mora uvesti u svakoj zemlji gde počne da raste broj zaraženih.
Na tragu projekata poput onog „Lošinjskim jedrima oko svijeta“, te „Mala barka“ još je jedan projekt koji povezuje pomorsku baštinu Kvarnera s turizmom.
Riječ je o projektu studenata koledža Edward Bernays na čelu s prof. dr. Romanom Lekić. Ideja je stvoriti simboličnu priču povezivanja s tradicijom i drugačiji pogled na Hrvatsku kao pomorsku zemlju, piše Novi list. Projekt je zamišljen kao dio EPK-a, no s obzirom na situaciju, prolongiran je. Govoreći o tome kako spojiti turizam i pomorsku baštinu, prof. dr. Lekić kazala je kako je doprinos ovog studentskog uratka u tome što će se nematerijalna pomorska tradicijska baština interpretirati i formulirati za turističke svrhe na jednoj suptilnijoj i višoj razini te će se pokazati kako se nematerijalna kulturna pomorska baština može uključiti u kulturno-turistički proizvod.
„Područje Kvarnera povezat ćemo kreativnim angažmanom turista i lokalnog stanovništva. To je, kako su je studenti nazvali, priča iz brodskih dnevnika gdje se povezuje tradicija jedrenjaka i znamenitih pomoraca Lošinja s pričom iz Povijesnog pomorskog muzeja u Rijeci gdje se čuva pojas za spašavanje s broda Charpatia.
Organiziranjem obnove starog drvenog broda po svim pravilima tradicije pa možda čak i izgradnje novog broda na tradicijski, starinski način u malim brodogradilištima na Lošinju i Kostreni povezat će se mještani i gosti u kreativnom radu. Porinuće broda trebalo bi se posebno obilježiti, zajedničkim slavljem domaćina i mještana s turistima i njihovim obiteljima koji su zajedno, kao tim, gradili brod. Tako bi se stvorio doživljaj za pamćenje. Uz učenje kako se može obnoviti stari drveni brod, tu imamo i tradicijski ples i pjesmu kojom se obilježava porinuće broda. Sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program gdje će se spremati lokalni specijaliteti te umjetnički izričaj ukrašavanja broda. Zamišljeno je da se svi koji su sudjelovali na brodu uključe sa svojim »pečatom« odnosno potpisom ili simbolom na za tu priliku posebno napravljenom jedru, pojasnila je prof. dr. Lekić ovu ideju. Dodala je i kako bi turisti zajedno s domaćinima, inspririrani akcijom spašavanja broda Charpatia, mogli poslati simboličnu ritualnu poruku mahanja bijelim rupcima okrenuti prema moru u riječkoj luci uz brodske sirene koje će zvukom obilježiti ovaj ritualni čin. Da bi ovaj program imao i natjecateljski karakter, može se paralelno organizirati kreativna radionica i u brodogradilištu u Kostreni i u brodogradilištu na Lošinju“ – zaključila je voditeljica ovog projekta.
Nostalgija za zaboravljenom zavičajnom tradicijom
Potraga za autentičnosti danas je jedan od osnovnih motiva putovanja. Samim time, stvaranje turističke priče u mnogim je destinacijama temeljeno, uz ostalo, na ponovnom oživljavanju i prikazivanju tradicijskih sadržaja.
„To je istodobno nostalgija za izgubljenom ili zaboravljenom zavičajnom tradicijom i potreba da se ta ista tradicija, koja predstavlja identitet, osobnu kartu Kvarnera obnovi, nastavi, udovoljavajući i ljubavi prema rodnom kraju. Turisti neće posjećivati primorski prostor niti mjesta na kojima se nije održalo ništa od njihova tradicionalnog načina života i rada. A učenje starih zanata i obrta za vrijeme godišnjeg odmora možemo kategorizirati kao oblik kreativnog turizma osobito stoga što to može postati i hobi kojim se može baviti u slobodno vrijeme, koje se može poklapati i s vremenom godišnjeg odmora. U tom je kontekstu i svrha kreativnih radionica temeljenih na našim pomorskim tradicijskim običajima i baštini način poticanja kreativnosti. Kreativni odmor pojedincu omogućava da usvaja nova znanja, vještine i kompetencije koje ga čine različitim od drugih te mu se tako pruža prilika da se razvije kao osoba, da razvije svoju osobnost“ – kazala je prof. dr. Lekić ukazujući kako se na taj način produžuje sjećanje na destinaciju i čini ga se upečatljivijim, a razumijevanje lokalne zajednice lakšim.
