Perast – Fašinada održana po 569. put (video)

0

Tradicionalna Fašinada održana je 22.jula  po 569. put, pred zalazak sunca, u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke, njih 20, plovile od Perasta ka Gospi od Škrpjela noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok.

Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Fašinada je održana pod posebnim uslovima koji su se odnosi na broj učesnika u barkama.

nače, ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.

Kada prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.

“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti.

Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Perast – Fašinada održana po 569. put

Tradicionalna Fašinada održana je danas po 569. put, pred zalazak sunca, u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke, njih 20, plovile od Perasta ka Gospi od Škrpjela noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok.

Zbog pandemije koronavirusa, ove godine Fašinada je održana pod posebnim uslovima koji su se odnosi na broj učesnika u barkama.

Inače, ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.

Fašinada 2020.

Kada prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.

“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti.

Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Još 91 osoba pozitivna na koronavirus, u Boki Kotorskoj: Tivat 7, Kotor 6, Herceg Novi 5

0
covid

Laboratorije Instituta u posljednja 24 sata uradile su 621 PCR analizu od kojih je 91 uzorak bio pozitivan. Prijavljena su četiri smrtna slučaja, saopštio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Novooboljeli su upućeni na testiranje iz zdravstvenih ustanova sa teritorije opština:
Podgorica 21
Nikšić 19
Bijelo Polje 13
Tivat 7
Berane 6
Kotor 6
Herceg Novi 5
Budva 5
Bar 3
Cetinje 2
Mojkovac 2
Ulcinj 1
Plav 1

Prijavljena su 4 smrtna slučaja u poslednja 24h i to iz opština Žabljak, Tivat, Rožaje i Pljevlja. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca povezanih sa #COVID19 je 30.

Prijavljen je oporavak 70 slučajeva tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 181.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1937.

„Zelenika – istorijski pregled“ dr Zoltana Mađara

0
zelenika naslovnica

Iz štampe je izašla knjiga „Zelenika – istorijski pregled“ autora dr Zoltana Mađara, uglednog arhitekte i istorčara arhitekture, rodom iz Boke.

Na stotinjak strana ova nevelika monografja donosi prikaz istorijskog razvoja malog mjesta Zelenika na hercegnovskkoj rivijeri – jednog od najmlađih primorskih mjesta u Boki uopšte, a čiji je prvi pisani spomen star simboličnih 333 godine. Zelenika se naime, nastala kao zaseok novskog sela Kuti a posebno se razvila početkom 20 vijeka kao luka i poslednja stanica uskotračne željezničke pruge iz Sarajeva preko Dubrovnika do Boke Kotorske.

Autor knjige piše o istorijatu područja današnje Zelenike  još od ilirskih i rimskih vremena, preko srednjeg vijeka, turskog, mletačkog i perioda francuske vlasti, sve do austrougarskog perioda kada Zelenika doživljava ekonomski procvat zahvaljujući luci, željeznici i počecima razvoja modernog organizovanog turizma. Uz podatke o starosjedilačkim porodicama koje naseljavaju Zeleniku, te priču o istorijatu ovog mjesta tokom Kraljevine i socijalističke Jugoslavije, sve do obnove crnogorske nezavisnosti, dr Zoltan Mađar je na stranicama ove knjige zapisao i niz manjih, toplih ljudskih priča i anegdota vezanih za ljude, način života i prošlost ovog mjesta, a koje publikaciji daju poseban šarm. Zapisani su i podaci o posjetama državnih poglavara ovom mjestu još od boravka u Zelenici austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda Maksimilijana fon Habsburga krajem 19. stoljeća, preko crnogorskog kralja Nikole Petrovića Njegoša,  jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića do jugoslovenskog doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita. Posebnu vrijednost knjige čina autorovi osvrti  na urbanističko-arhitekstonski razvoj Zelenike i brojni popratni materijali stim u vezi, kao i promišljanje i predlozi dr Zoltana Mađara a koji se odnose na obnovu vrijednih starih ovdašnjih građevina poput hotela „Pansion na zelenoj plaži“ što ga je u Zelenici, kaoo prvi klasični hotel na ovim prostorima, 1902.godine podigao autorov djed, ugedni budimpeštanski ljekar i kapetana husarske konjice u penziji, dr Antal Mađar, te brojnih ovdašnjih  drugih vrijednih  objekata industrijske kulturne baštine iz vremena Austro-Ugarske.

Dr Zoltan Mađar rođen je 1928. u Zelenici u kući koju je je ovdje izgradio njegov djed, dr Antal Mađar prvih godina prošlog vijeka. Zoltan je i odrastao u Zelenici odakle nakon ženidbe, prelazi u Tivat gdje je radio kao glavni gradski urbanista. Studij arhitekture završio je u Beogradu, a od 1970. živi i radi u Njemačkoj gdje je u Karlsrueu doktorirao u oblasti istorije arhitekture. Svoje brojne zavičajne studije dr Zoltan Mađar je skupno objavio 2002. u knjizi „Zelenika – kolijevka turizma“ – povodom tada stogodišnjice hotela „Pansion na zelenoj plaži“.

Njegova nova knjiga „Zelenika – istorijski pregled“ u prodaji je u Herceg Novom a čitav prihod od nje biće, kako je najavljeno, uplaćen u humanitarne svrhe.

Preventivna akcija u Herceg Novom: Budimo odgovorni da bismo sačuvali zdravlje

0

 

Služba komunalne policijehn

Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Herceg Novi, u saradnji sa Centrom bezbjednosti, sprovodi akciju koja ima za cilj upoznavanje građana sa novim mjerama za suzbijanje epidemije virusa covid-19.

Službenici intenzivno obilaze teren i komuniciraju sa građanima kako bi im ukazali na značaj poštovanja svih donesenih mjera, kao i na ličnu odgovornost koju svako od nas ima u cilju zaštite svojih najbližih i javnog zdravlja, ističe načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković.

Fokus preventivnog djelovanja u ovom trenutku su opšte mjere, koje se odnose na nošenje maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru, održavanje fizičke distance, neophodnu dezinfekciju ruku, ponašanje u ugostiteljskim objektima, trgovinama i javnom prevozu.

Kako objašnjava, u momentu kada je na teritoriji cijele Crne Gore proglašena epidemija virusa covid-19 važno je da službenici na terenu ulože maksimalne napore u tačno i pravovremeno informisanje građana o naredbama, preporukama i sankcijama za nepoštovanje mjera zaštite zdravlja stanovništva.

Bošković ističe da Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora nastavlja sa svakodnevnim kontrolama poštovanja naredbi, u skladu sa ovlašćenjima koja su dobili najnovnijim izmjenama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Podsjećamo, od sinoć je uvedeno više novih privremenih mjera na teritoriji cijele Crne Gore, sa ciljem sprečavanja širenja virusa covid-19:

  • Nošenje zaštitnih maski na otvorenom i zatvorenom obavezno je na cijeloj teritoriji Crne Gore, uključujući i djecu stariju od 7 godina,osim na plažama i u nacionalnim parkovima pod uslovom pridržavanja fizičke distance i ranije propisanih mjera;
  • Okupljanje osoba ograničava se na cijeloj državnoj teritoriji na maksimalno 40 osoba na otvorenim javnim mjestima, a na 20 osoba u zatvorenim, uz obavezu poštovanja fizičke distance od najmanje dva metra (ova obaveza ne odnosi se na objekte stanovanja);
  • Zbog izuzetno visokog epidemiološkog rizika koji nose pojedini skupovi, produžena je do 6. avgusta primjena mjera donijetih 30. juna: zabrana rada disko klubova/barova i noćnih klubova/barova i zabrana organizovanja svadbi, maturskih, rođendanskih i drugih privatnih proslava;
  • Produžena je do 30. jula primjena mjera donijetih 7. jula kojima se: zabranjuje održavanje zabavno-muzičkog programa u ugostiteljskim objektima i prekida rad prvostepenih socijalno-ljekarskih komisija u oblasti socijalne i dječje zaštite u centrima za socijalni rad;
  • U opštinama Herceg Novi, Bar, Budva, Kotor, Tivat i Ulcinj produžena je do 30. jula primjena mjere zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskim objektima, uključujući i pružanje ugostiteljskih usluga na kupalištima i plažama, u periodu od ponoći do 06 časova narednog dana.

WHO donirala Bosni i Hercegovini 23 tone medicinske opreme

0
koronavirus – donacija

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) u srijedu 22. jula stiglo je više od 23 tone zaštitne opreme, što je donacija Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) namijenjena zdravstvenim radnicima u liječenju oboljelih od korona virusa i borbi protiv njegovog širenja.

Od toga će 12,6 tona opreme biti raspoređeno u Federaciju BiH (FBiH), a ostatak će se rasporediti u Republiku Srpsku (RS) i Brčko Distrikt.

Prilikom primopredaje donacije šef Ureda WHO u BiH Viktor Olsavszky kazao je da će ova oprema biti od koristi zdravstvenim radnicima u BiH narednih dva i po do tri mjeseca, uz dodatak onoga što su bh. vlasti uspjele same nabaviti.

Šef Ureda WHO u BiH pozvao je stanovništvo da ozbiljno shvati situaciju i pridržava se svih mjera suzbijanja širenja virusa.

Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez istakao je kako je ovo još jedna vrijedna donacija koju je Ministarstvo zdravstva FBiH osiguralo u saradnji s glavnim međunarodnim partnerom u borbi sa COVID-19, Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

On je pozvao sve kantone da poduzmu oštrije mjere praćenja provođenja propisanih epidemioloških mjera.

Među 23 tone zaštitne opreme koje WHO donira zdravstvenim radnicima u BiH nalaze se zaštitne maske, naočale, odijela, rukavice, viziri i sve što je proteklih mjeseci potrebno medicinskom osoblju.

U BiH je u srijedu 22. jula registrirano 324 nova slučaja zaraze korona virusom.

Tivat – Od koronavirusa preminula jedna osoba

1
Tivat – Covid – foto Boka News

Nažalost, COVID19 je jutros odnio život jedne osobe iz Tivta – saopšteno je iz Opštinskog tima za zastitu i spasavanje.

Oboljeloj osobi je prethodno ukazana potrebna medicinska pomoć u Opštoj bolnici u Baru. Radi se o osobi srednjeg starosnog doba.

U ime Opštine Tivat, Opštinski tim za zaštitu i spašavanje uputio je izraze saučešća ožalošćenoj porodici.

“Nadležne epidemiološke službe preduzimaju potrebne dalje aktivnosti. Mole se građani da poštuju privatnost porodice preminule osobe.

Covid19 nije više nevidljivi neprijatelj. Danas je i u Tivtu pokazao pravo lice. Svako poznaje bar nekoga ko je pozitivan na koronavirus.

Bez izuzetka moramo poštovati sve mjere Instituta za javno zdravlje. Maske su obavezne svuda, distanca od dva metra je neophodna i higijena ruku mora biti maksimalna.

Koristimo ovu priliku da još jednom pozovemo sve građane, pravna lica i subjekte, da poštuju propisane mjere, da se redovno informišu preko zvaničnih opštinskih kanala komunikacije o epidemiološkom stanju i mjerama, i da svi zajedno čuvamo svoje i javno zdravlje.

Redovno ćemo obavještavati građane o razvoju situacije. Molimo vas da budemo disciplinovani, solidarni i jedinstveni, jer ćemo jedino tako moći da kontrolišemo ovu situaciju i umanjimo njene dalje posljedice” – poručuju iz Opštinskog tima za zastitu i spasavanje.

Dobriša: Koga podržavaju kotorski funkcioneri – Vladu CG ili svoj novčanik

1
Mico Dobrisa

“Članovi Odbora i Savjeta preduzeća i ustanova, čiji je osnivač Skupština opštine Kotor, postavljeni iz redova nove kotorske nelegitimne vlasti, nisu ispoštovali preporuku Vlade Crne Gore i privremeno ukinuli naknade za rad u upravljačkim tijelima, čime su ogolili glavnu osobinu aktuelne vladajuće strukture – lični interes na prvom mjestu”, kaže se u saopštenju Mića Dobriše, odbornik Socijalista u SO Kotor.

On podsjeća da je Vlada Crne Gore u zaključcima od 19.03. 2020. godine preporučila da stave van snage opšte i pojedinačne pravne akte kojima se utvrđuje naknada za rad u komisijama, upravnim odborima i drugim radnim tijelima, na period od 90 dana.

“Informaciju o realizaciji ove preporuke Vlade Crne Gore o isplaćivanju naknada, u formi odborničkog pitanja, tražio sam još  na sjednici lokalnog parlamenta 30. aprila, kako bi se uvjerio koga opštinski funkcioneri u Kotoru više podržavaju – Vladu Crne Gore ili svoj novčanik!

Od upravljačkih tijela “Komunalno Kotor”, “Vodovod i kanalizacija Kotor”, “Lovanja” doo,  OJU “Muzeji Kotor”, JU Kulturni centar  “Nikola Đurković”, Turističke organizacije, Preduzeće za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), Direkcije za uređenje i izgradnju, kao i Odbora direktora „Luke Kotor“, preporuku Vlade Crne Gore ispunili su samo ustanova „Muzeji Kotor“ i PPOV.

Umjesto da potpuno ukinu naknade predsjedniku i članovima Odbora direktora, kao i Revizorskog odbora “Komunalno Kotor” doo, oni su ih sebi u pomenuta tri mjeseca umanjili za simboličnih  10 odsto. Isto su uradili i članovi Odbora direktora „Vodovoda i kanalizacije“, kao i funkcioneri lokalne vlasti koji upravljaju sa „Lovanja“ doo, dok se na osnovu dokumenta koji mi je dostavljen može zaključiti da je Savjet JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ potpuno ignorisao ovu preporuku Vlade , kao i Savjet Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

„Luka Kotor“ do ovog trenutka nije odgovorila na postavljeno pitanje, iako je sredinom maja istekao krajnji rok za dostavljanje odgovora, što mi daje pravo da osnovano sumnjam da su članovi Odbora direktora ili zadržali pune naknade ili njihovu isplatu odložili, kako bi ih prije ili kasnije naplatili.

Ukupno skoro 30 funkcionera nelegitimne lokalne vlasti je zadržalo naknade suprotno hitnim mjerama Vlade za ublažavanje ekonomskih posledica, što potvrđuje činjenicu da su na tim funkcijama samo radi naknada i ostvarivanja partijskih zadataka.

Nedavna posjeta Duška Markovića Kotoru, u kojoj se predstavio kao predsjednik Vlade, a govorio kao zamjenik predsjednika DPS-a, potvrđuje da je ta preporuka bila očigledno samo predstava za javnost, jer da nije tako Marković bi svoju izjavu u Kotoru počeo opomenom svima onima koji nisu ispoštovali preporuke Vlade donijete radi ublažavanja ekonomskih posledica, umjesto da odokativno komentariše u najmanju ruku čudne efekte rada lokalne vlasti.

Marković se toliko uživio u partijsku funkciju da je zaboravljajući da je premijer previdio da opomene sve one koji su mu se „primicali“ na koktelu, uključujući i direktora Doma zdravlja, da moraju makar pred kamerama da se odmaknu na 2 metra, zbog mjera NKT” – kaže se u saopštenju.

easyJet od kolovoza uvodi dodatnih trinaest linija prema Hrvatskoj

0
Britanski loukoBritanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu

EasyJet je objavio red letenja za avgust ove godine u kojem će uvesti još trinaest međunarodnih linija prema četiri zračne luke u Hrvatskoj.

EasyJet se još na početku jula vratio s 6 međunarodnih linija u Split, od kraja ovog mjeseca u Dubrovnik, Zadar i Pulu, a u avgustu će značajno povećati broj destinacija i sedmičnih letova prema hrvatskim zračnim lukama, piše Croatian Aviation

U Herceg Novom boravi 2,1 hiljada turista

1
Herceg Novi

U Herceg Novom boravi skoro 2,16 hiljada turista, 93 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista stranaca je 1,4 hiljade, a domaćih gostiju 755.

U domaćinstvima boravi 1,2 hiljade gostiju, a u hotelima njih 965.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.