U Crnoj Gori sutra će biti promjenljivo oblačno, povremeno i mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom, a više uslova za padavine biće u popodnevnim satima.
Vjetar će, kako je najavljeno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 14, najviša dnevna od devet do 22 stepena.
Od utorka nas očekuje postepeni porast tempetarura, naročito od 3. do 5. juna.
Ipak u prvoj dekadi juna, očekuju nas promjenljive vremenske prilike. Tokom dana biće većih sunčanih perioda, a popodne kiša.
Svakodnevno u popodnevnim satima u kontinentalnim i sjevernim predjelima biće kratkotrajne kiše, najvljuju iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju
Njemački pijanist Igor Levit namjerava odsvirati glazbeno djelo koje traje 20 sati kako bi podigao svijest o teškoćama umjetnika u jeku pandemije koronavirusa.
Levit će u subotu svirati “Vexations” Erika Satieja, jedno od najduljih djela u povijesti glazbe, koje se sastoji od nekoliko nota odsviranih 840 puta.
“Ova su vremena okrutna za umjetnike – fizički, mentalno i emocionalno. Zato ovo djelo djeluje tako dobro, mislim da podiže svijest o onome što prolazimo”, rekao je 33-godišnji pijanist.
Levitov koncert počinje u 14:00 (1200 GMT), a očekuje se da završi u nedjelju u podne. Emitirat će se iz studija u Berlinu putem nekoliko kanala društvenih medija, uključujući glazbenikov Instagram i Twitter.
Satiejevo djelo (1866.-1925.) je “poput tihog vriska” u svojoj monotoniji, rekao je Levit.
“Umjetnicima je pozornica potrebna. Trenutna situacija je iznimno teška, to se odnosi i na mene”, rekao je.
“S obzirom na ograničenja kulturnih događaja, izgledi su mračni”, rekao je umjetnik.
Levit je ocijenio da će se zbog pandemije društvo još dublje podijeliti na dobitnike i gubitnike.
“Mi umjetnici sada moramo obaviti posao, ne samo zahtijevati važnost, već je stvoriti, a ne slediti se od straha”, naglasio je. Novi koronavirus također je prilika da se stvori nešto novo.
Levit je rekao da ne zna hoće li napraviti stanku. “Nemam plan. Nikad nisam svirao glasovir dulje od dva i pol sata, a sada me čeka 20-21 sat sviranja”.
Bijela foto – S.L. – Samo u Bijeloj može se smjestiti 7-8 kruzera
Crnogorske pomorske vlasti spremne su da izađu u susret eventualnom interesovanju vlasnika kruzera da u našim lukama smjeste dio tih brodova, dok su oni u raspremi i van redovne komercijalne upotrebe zbog pandemije koronavirusa.
Covid-19 razorno je djelovao na svjetsku kruzing industriju i skoro cijela flota je stavjena van upotrebe, pa kompanije traže mjesta gdje će svoje brodove na kojima je tzv. skeleton crew (minimalni broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu broda) do završetka krize, vezati ili usidriti i tako staviti u raspremu. Budući da ovog ljeta gotovo izvjesno neće biti ništa od nautičko-turističke sezone, u dijelu Miniustarstva saobraćaja i pomorstva, odnosno Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, preduzeli su korake da makar operaterima naših luka omoguće da u njih, ako za to nađu komercijalni interes, mogu primiti kruzere koji su u raspremi. Na taj način operateri luka, ali i niz drugih privrednih subjekata bi makar nešto zaradili naplaćujući vez brodu, usluge snabdijevanja vodom, gorivom, hranom i ostalim potrepštinama, naplatom trzv. svjetlarine i ostalog. Za eventualni prijem kruzera koji su u tzv. lay up statusu (raspremi), postoje značajni neiskorišćeni kapaciteti, prvenstveno u brodogradilišnoj luci Bijela gdje se može istovremeno vezati najmanje 6 do 8 velikih kruzera, ali i u Zelenici, Risnu, Baru…
Zavisno od toga da li je u tzv. hot ili prologned lay up statusu (raspremi na kraći ili produženi rok trajanja) odnosno od toga koliki je broj članova posade zadržan na brodu, operativni troškovi za vlasnika samo jednog velikog kruzera, kreću se od 1 do 3 miliona dolara mjesečno. Od toga su najveći trošak plate posade, ali nije zanemarljiv ni ostatak izdvajanja koja završavaju u džepovima operatera luka, privrede i indirektno, budžetima država u kojima se raspremljeni brod nalazi. Trenutno je oko 97% svjetske kruzer flote u raspremi, od čega se u evropskim lukama sada nalazi skoro stotinu brodova, pri čemu je više od polovine njih zaustavljeno u raznim lukama na Mediteranu.
Kruzer u Kotoru
Stim u vezi, iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) obavijestili su sve zainteresovane strane – vlasnike putničkih brodova, kruzer kompanije, pomorske agente i luke Crne Gore da postoji i mogućnost boravka putničkog broda-kruzera u nekoj od naših luka, pri čemu se prethodno podnosi zahtjev MSP-u da odobri takav eventualni dolazak broda.
Pored osnovnih podataka o brodu, njegovim tehničkim karakteristikama i poziciji na kojoj se on trenutno nalazi i pravcu kretanja, u zahtjevu se dostavljaju i detaljne informacije o broju članova posade ili eventualno putnika ako ih ima, a koji će biti na brodu u vrijeme njegovog uplovljavanja u crnogorsku luku, njihovom zdravstvenom stanju, te niz drugih podataka vezanih za medicinskke i kapacitete za održavanje hidgijene na brodu odnosno rezultatima eventualnih testiranja posade na Covid-19.
Uz to, zainteresovani moraju dostaviti i podatke da li i u kom vremenskom periodu nakon doplovljenja broda u neku od naših luka, na njemu treba obaviti smjenu posade i koji je to broj članova posade koje traba zamijneniti. Kao uslov za dobijanje dozvole za uplovljenje kruzeta u neku od naših luka, brodarska kompanija i zapovjednik broda dužni su MSP-u dostaviti i pod krivičnom odgovornošću popunjenu posebnu Izjavu sa deset alineja sa podacima o broju i zdravstvenom stanju posade i eventualnih putnika te potvrdom da oni prihvataju obavezu ostanka na brodu u karantinu u vremenu od 14 dana od dana njegovog prispjeća u neku od naših luka. Nakon istaka tog roka oni koji budu željeli da sa broda izađu na obalu moraće prvo biti testirani na Covid 19 o vlastitom, ili trošku kompanije. Po dobijanju negativnog rezultata na testu, njima će biti omogućeno da se iskrcaju sa broda i provedu dan u gradu u luci gdje je brod vezan, ali „bez noćnog zadržavanja“.
„Kotorski bazen “Nikša”Bućin” će biti stavljen u funkciju do 15. avgusta. Narednih desetak dana očekujemo dolazak stakala kako bi mogli zatvoriti sjevrnu stranu bazena nakon čega se skida skela i kreću zanatski radovi, podno grijanje i postavljanje pločica u samom bazenu“ – kazao je za Boka News Željko Aprcović predjsednik Opštine Kotor.
Na naše pitanje zašto nije korištena zelena energija, prije svega solarna energija za grijanje bazena već zatarjela i skupa tehnologija iz prošlog vijeka, Aprcović je kazao:
“Na to pitanje vam ne mogu odgovoriti. Savršeno se slažem sa vama da izvori obnovljive energije takozvana zelena energija pogotovo u mediteranskom gradu kakav je Kotor treba da bude puno više valorizovana. Projektno tehničku dokumentaciju nisam gledao ali znam da će dio grijanja bazena i zagrijavanja vode koje je veoma skupo ići na tečna goriva a dio na struju. Bilo je logično kada se radi rekonstrukcija ovakvog objekta u vrijednosti od 4,5 miliona eura da bude korištena i energija iz obnovljivih izvora.
Na ovaj projekta rekonstrukcije kotorskog bazena ne možemo više uticati i ostaće kako je projektant utvrdio prilikom izrade projektno tehničke dokumentacije.
Željko Aprcović – foto Boka News
U narednom periodu svaki od objekata od javnog interesa kakva će sutra biti Sportska dvorana u Škljarima morati će koristiti alternativne izvore energije, kako bi smanjili troškove održavanja“ – kaže Aprcović.
Kako nezvanično saznajemo nakon rekonstrukcije kotorski bazen će biti 20 centimetara plići, kakva su vaša saznanja?
„Nisam upoznat sa tim, znam da se prilikom koncipiranja projektno tehničke dokumentacije vodilo računa da bazen mora imati propisanu dubinu. Tek nakon provjere tih navoda mogao bi odgovoriti na vaše pitanje“ – kazao je Aprcović.
Osim rekonstukcije planirano je uređenjem terena i zelenih površina oko bazena.
Inače, zatvoreni bazen u Kotoru nije u funkciji više od tri godine, tačnije od 21. marta 2017. godine, kada su startovali radovi na sanaciji ovog sportskog objekta, sa tada objavljenim rokom od 120 radnih dana. Međutim, bazen je do danas van funkcije.
Projektantska procjena radova na bazenu, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta preko Uprave javnih radova Crne Gore iznosi 4,5 miliona eura. Bazen „Nikša Bućin” otvoren je 1984. godine, a sagrađen je solidarnošću građana Kotora.
Na Jadranskoj magistrali u mjestu Kukuljina u Tivtu, sinoć se desila teška saobraćajna nesreća u kojoj su dva mladića iz Srbije izgubila život.
Naime, jutros oko 2 sata, automobil “pežo 307” srbijanskih registracija krećuči se magistralom iz pravca Budve, naišao je u Kukuljini na gradilište raskrrsnice- kružnog toka koju u tom mjestu još od kraja prošle godine gradi Opština Tivat. Automobil koji se nesumnjivo kretao velikom brzinom, pritom je udario u jedan dio betonskih blokova kojim se formiraju pješačka ostrva na novoj raskrnici, a u silovitom udaru oba mladića koja su se u njemu nalazila, ispala su iz vozila i zadobila teške tjelesne povrede.
Dvadesetogodišnji M. S. iz Vladičinog Hana podlegao je povredama na licu mjesta, dok je drugi mladić -K.D. (25) iz Surdulice, sa teškim tjelesnim povredama transportovan za bolnicu Kotor i na žalost, preminuo je na putu do nje.
Iz tivatske policije jutros su saopštili da za sada nije poznato ko je od njih dvojice bio za upravljačem “pežoa”.
Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, uz prisustvo pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
Raskrsnica na maghistrali koja je u izgradnji – Tivat Kukuljina foto S.L.
“Tijela stradalih u ovoj saobraćajnoj nesreci, biće transportovana u KBC Podgorica radi vršenja obdukcije i utvrđivanja tačnog uzroka smrti. Od strane nadležnih vještaka biće sprovedena potrebna vještačenja, radi utvđivanja okolnosti i uzroka nastanka ove teške saobraćajne nezgode. Stradala lica imala su radne dozvole, po kom osnovu su i boravila u Crnoj Gori”- saopštemo je jutros iz tivatske policije.
Inače, gradnja kružnog toka u Kukuljini započeta je još 5.decembra prošle godine sa ugovorenim rokom za završetak radova od 65 dana, ali posao koji obavlja nikšička kompanija “Mehanizacija i programat” i tivatska kompanija “Samcommerc” ni do danas nije čak ni polovično završen. Zbog izgradnje kružnog toka izmijenjen je i režim saobraćaja na ovom dijelu magistrale, pa vozila koja dolaze iz pravca Budve, treba da skrenu desno na dio lokalnog puta prema Gradiošnici i kroz naselje Vrijes, nastave dalje prema centru Tivta, a što dvojica mladića iz Srbije vjerovatno nisu znala. Vještačenje će pokazati koliko je na ovu tragediju uticala brzina kojom su se oni kretali pravinom na magistrali od aerodrome Tivat prema Kukuljini, odnosno relativno loša privremena saobraćajna i svjetlosna signalizacija kojom je obilježen nailazak na radove na gradilištu raskrsnice.
Slovenski parlament donio je novi paket državne pomoći zbog krize izazvane koronavirusom po kojem će radnicima i u junu dobiti , a ozakonjena je dodjelu “vaučera”, turističkih bonova.
Zakonski paket, treći takav interventni zakon od početka koronakrize, parlament je prihvatio kasno sinoć, dok su u Ljubljani u večernjim satima trajali šesti po redu “biciklistički” protesti protiv vlade Janeza Janše koji se održavaju petkom u večernjim satima. Na njima je po procjeni policije sudjelovalo više od tri tisuće ljudi, a organizatori navode da ih je bilo znatno više.
Novim zakonskim paketom pomoći, zaposleni u poduzećima koje je pogodila kriza i kod kuće su “na čekanju” i dalje će kao i prethodna dva mjeseca dobivati subvencionirano plaću do 80 posto njezina iznosa, ali samo još u junu, a ne još iduća tri mjeseca, kako je predlagala oporba.
Osim toga, uvedena je i nova mjera subvencioniranja skraćenog radnog vremena koja će se moći koristiti sve do kraja godine.
Cilj ovih mjera je da se u najvećoj mjeri sačuvaju radna mjesta, posebno u djelatnostima koje je koronakriza najviše pogodila, a među kojima su turizam, ugostiteljstvo, te “cluster” poduzeća vezana za autoindustriju.
Novim paketom pomoći za prevladavanje posljedica epidemije Covida-19 od oko milijardu eura i koji odmah stupa na snagu, predviđeno je preko 360 milijuna eura za izdavanje besplatnih “turističkih bonova”.
Te vaučere dobit će svi stanovnici, punoljetni bon u vrijednosti 200 eura, a maloljetni od 50 eura. Moći će ih iskoristiti do kraja godine za noćenje u jednom od domaćih turističkih kapaciteta.
Cilj te mjere je pomoći domaćem turizmu da “preživi” sezonu u kojoj će prema očekivanjima biti znatno manje stranih turista koji u normalnim godinama ostvare dvije trećine ukupnih noćenja.
Ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek kazao je da će slovenskom turizmu za oporavak od sadašnjeg kriznog stanja trebati pet godina.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak kako Sjedinjene Američke Države (SAD) od danas prekidaju odnos sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), poručivši kako nije ispunila zahtjeve njegove zemlje o “temeljnim reformama”.
Trump je u Bijeloj kući održao konferenciju za novinare na kojoj je najavio nove korake u odnosima s Kinom.
Tvrdeći da je Kina duži niz godina “imala koristi od SAD-a”, Trump je kazao kako se to povećalo za vrijeme prethodnog predsjednika Baracka Obame.
Trump je optužio Kinu za epidemiju nove vrste koronavirusa (COVID-19) te poručio kako kineski dužnosnici nisu ispunili svoje dužnosti izvještavanja WHO-a i vršili su pritisak na WHO kako bi zaveli svijet.
“Kina ima apsolutnu dominaciju nad WHO-om. Dok su Sjedinjene Države WHO-u pružale skoro 450 miliona dolara godišnje, Kina je platila samo 40 miliona dolara. Zatražili smo od WHO-a da poduzme značajne reforme, ali oni su odbili djelovati”, rekao je Trump te zaključio:
“Danas završavamo našu vezu s WHO-om, jer WHO nije proveo potrebne reforme. Sredstva koja se daju ovoj organizaciji prebacit ćemo u hitne globalne zdravstvene situacije koje to zaslužuju.”
Dvije mlade osobe stradale su u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Tivtu, u mjestu Kukoljina (u zoni kruznog toka, cija je izgradnja u toku), saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.
“U mjestu Kukoljina, kod Tivta, sinoć u 1 sat i 55 minuta dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su stradali D.K. (1995) iz Surdulice i S.M. (2000) iz Vladičinog hana,” saopšteno je iz OKC-a.
Uviđaj je izvršen je od strane postupajuceg tužioca iz ODT Kotor, uz prisustvo Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Tijela stradalih u ovoj saobracajnoj nesreci, bice transportovana u KBC Podgorica radi vršenja obdukcije i utvrdjivanja uzroka smrti. Od strane nadleznih vještaka biće sprovedena potrebna vještačenja, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka nastanka ove teške saobraćajne nesreće. Stradala lica imala su radne dozvole, po kom osnovu su boravili u Crnoj Gori.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) donijela je riješenja da je Opština Tivat postupila protivno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama jer u zakonskom roku nije donijela riješenja po tri zahtjeva koje je za slobodan pristup informacijama u posjedu lokalne uorave Tivta podnio Goran Božović, nosilac istoimene gražanske liste za predstojeće lokalne izbore u tom gradu.
Božović je od Opštine tražio spisak svih osoba koje su po bilo kojem osnovu, na dan 1.februar ove godine bili na platrnosm spisku lokalne samouprave, kao zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, odnosno angažovani po ugovorima o djelu odnosno privremenim i povremenim poslovima. Tražio je i podatke o isplatama sa tekuće budžetske rezerve Opštine Tivat u peridu od 27.jula prošle do 31.januara ove godine, kao i kopije finansijskih izvještaja o naplati korišćenja, odnosno zaupa multimedijalne sale u zgradi Opštine Tivat od 26.septembra prošle, do 31.januara ove godine. Sve ove zahtjeve za slobodan prostup informacijama Božović je podnio Sekretarijatu za finansije i lokalne javne prihode Opštine Tivat 31.janaura, ali iz tog organa ni nakon isteka zakonskog roka, uošte na njih nisu odgovorili. Zbog toga se Božović 22.marta žalio AZLP-u, a tek prije dva dana dobio je njena riješenja koja su navodno, donesena 8.maja.
U sva tri slučaja Agencija na čijem je čelu Sreten Radonjić prihvatila je žalbu Božovića i donijela riješenja kojim a utvrđuje da Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode Opštine Tivat kojim rukovodi Rajka Jovićević (DPS), nije postupio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, zbog čega AZLP nalaže tom organu da u roku od 15 dana od dana prijema njene odluke, donese riješenja vezano za Božovićeve zahtjeve za slobodan pristup informacjama.
„AZLP je konačno, nakon javne prozivke, reagovala i nakon dva mjeseca usvojila žalbe za ćutanje uprave koje sam podnio 22.marta. Sada je svima jasno da Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode Opštine Tivat krije podatke: ko je sve na platnom spisku Opštine Tivat, kako se samovoljno i netransparentno troše sredstva sa tekuće budžetske rezerve i kako je omogućeno DPS-u da zloupotrebljava državnu imovinu, neplaćanjem zakupa za korišćenje multimedijalne sale.”- napisao je jule Božović na fejsbuku.
On se zapitao da li će sada Opština Tivat i odgovorno lice u njoj biti kažnjeni u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, jer nijesu u zakonskom roku (15 dana) dostavili rješenja po njegovim zahtjevim. Kazna koju bi AZLP po zakonu po tom osnovu mor ala “odrezati” Opštini je od 500 do 20.000 eura, a za odgovorno lice – sekretarku Jovićević, kazna bi trebala biti u iznosu od 200 do 2.000 eura, po svakom predmetu.
“Da li će AZLP i odgovorno lice u njoj (Sreten Radonjić) biti kažnjeni u skladu sa navedenim zakonom jer nijesu u zakonskom roku (15 dana) dostavili rješenja po žalbi (čak ako zanemarimo činjenicu da im je potrebno 12-20 dana da dostave napisano rješenje od Podgorice do Tivta. Kazna za Agenciju je od 200 do 2.000 eura, a u istom iznosu i za odgovorno lice u Agenciji, po predmetu.”- naveo je Božović.
On se zapitao da li je postojeći Zakon o slobodnom prustupu informacijama “mrtvo slovo na papiru i da li se samo fingira njegova upotreba”.
“Ovakvih dokumenata o bahatom, neodgovornom, neefikasnom, neažurnom, nesavjesnom i nezakonitom radu Opštine Tivat, ali i Agencije, čak i Upravnog suda imam mnogo, i biće sve objavljeno uskoro.”- najavio je Božović na fejsbuku.
Predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom, Ivan Perović odbacio je žalbu pomorca Borisa Nikolića na rješenje o karantinu kao nedozvoljenu, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Sudija Perović je utvrdio da je žalba, koju je advokat HRA Dalibor Tomović zasnovao na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, nedozvoljena, jer nije propisana “zakonskim normama koje propisuju kada se sud ima baviti lišenjem slobode određenog lica”. Sudija Perović je zaključio da Nikolić protiv rješenja sanitarne inspektorke o stavljanju u karantin na osnovu zakona Crne Gore ima pravo žalbe Ministarstvu zdravlja, te da sud u Herceg Novom u tom slučaju nije nadležan.
Boris Nikolićje pomorac koji je upućen na 14 dana u karantin u Institut “dr Simo Milošević”, uprkos tome što je imao negativan test na koronavirus, dok je njegovim kolegama sa privatnih aviona i jahti, kao i putnicima sa takvih plovila i aviona, i nekim posebnim pojedincima odlukama NKT i Ministra zdravlja omogućeno da dolaze iz inostranstva bez upućivanja u karantin.
U žalbi podnijetoj sudu u Herceg Novom Nikolić je tvrdio da njegovo smještanje u karantin nije bilo neophodno, odnosno da nije bilo u skladu sa međunarodnim standardima prava na slobodu.
– HRA smatra da je ovakva odluka pogrešna, jer Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 5 stav 4 garantuje da ljudi lišeni slobode imaju pravo žalbe “sudu”, a ne ministarstvu, pa ćemo za gospodina Nikolića insistirati na sudskoj zaštiti kod Višeg suda u Podgorici i Ustavnog suda. Od njih očekujemo da neposredno primjene međunarodne ugovore o ljudskim pravima u skladu sa članom 9 Ustava Crne Gore – navodi se u saopštenju.
– Smatramo da upravni postupak i upravni spor u ovom slučaju nisu djelotvorni pravni lijek kakav zahtijeva Evropska konvencija o ljudskim pravima u slučajevima lišavanja slobode. Ministarstvo zdravlja još uvijek nije odlučilo po žalbi koju je za Nikolića podnio advokat CGO – ističu iz HRA.
HRA i CGO su juče apelovali na NKT i Ministra zdravlja da obezbijede testiranje za sve pomorce i druge povratnike u zemlju i ukinu svima mjeru karantina.
