Inkluzivni filmski kamp „Uhvati film 2020“ je profesionalni program koji pomaže osobama sa invaliditetom učenju filmske produkcije, razvoju filmskog projekta i ovladavanju vještina za pozicije koje im mogu pomoći pri zapošljavanju u filmskoj i medijskoj industriji. Počinje u utorak, 8. decembra, i biće onlajn zbog pandemije korona virusa. Trajaće do 13. decembra.
Filmski kamp počeće uvodnim panelom na temu „Invaliditet na filmu“ na kome će učestvovati direktorica UMHCG Marina Vujačić, direktorica filmskog festivala „Uhvati film Novi Sad“ Milesa Milinković, reditelj Gojko Berkuljan, rediteljka Sara Stijović i dramaturškinja Teodora Kipa.
Kroz segment „Friends’ film experience“ polaznicima će svoja iskustva iz svijeta filma približiti producentkinja iz Letonije Ieva Ubele, reditelj i producent iz Sjeverne Makedonje Kiril Karakash i reditelj iz Crne Gore Sead Šabotić.
Narednih dana uslijediće filmske radionice na kojima će polaznici i polaznice učiti o scenariju, snimanju, produkciji, režiji, montaži i postoprodukciji kratkih filmova, a kao finalni proizvod imaće svoj kratki igrani ili dokumentarni film.
Filmovi u kampu će se realizovati pametnim telefonima i za temu će imati invaliditet. Radionice će voditi Sara Stijović i Teodora Kipa.
S druge strane, to je program koji učenicama i učenicima srednjoškolske dobi pomaže da razumiju invalidititet i predstavljanje lica sa invaliditetom na filmu i u medijima.
Program podstiče komunikaciju, samopouzdanje i saradnju kroz digitalno filmsko stvaranje i umrežavanje sa profesionalcima iz svijeta kinematografije.
Inkluzivni filmski kamp „Uhvati film 2020“ podržao je Filmski centar Crne Gore na Konkursu za sufinansiranje projekata komplementarnih djelatnosti.
Live production doo projekat realizuje u saradnji sa NVU Art 365 uz podršku Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), KIC-a „Budo Tomović“, kompanija Mtel i Venkon Technix.
Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival „Uhvati film“ koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.
U Srbiji je od nedjelje do ponedjeljka borbu s covidom 19 izgubilo još 56 oboljelih, dosad ukupno više od 2.000 umrlih, a među 15.697 testiranih uzoraka registrirano je 6.557 novih slučajeva zaraze, saopštile su u ponedjeljak srbijanske zdravstvene vlasti.
Na bolničkom liječenju je i dalje više od 8.000 pacijenata, prema današnjim podacima – 8.029, od kojih 283 pacijenata na odjelima intenzivne njege trebaju respiratore.
Od početka epidemije u Srbiji je od posljedica zaraze korona dosad preminulo 2.005 osoba.
Povećan je i broj zaraženih u ustanovama socijalne skrbi i domovima za smještaj odraslih i starih, s više od 2.500 potvrđenih slučajeva covida 19 – kod 1.794 korisnika, te 780 zaposlenih.
Stručnjaci upozoravaju da je epidemijska situacija u Srbiji “teška i neizvjesna”, ukazujući kako je broj hospitaliziranih iz dana u dan sve veći.
Beograd je i dalje najveće žarište koronavirusa u Srbiji, s 1.583 nova slučaja u posljednja 24 časa, u Novom Sadu registrirano je 475 novooboljelih, Kragujevcu 303, Kraljevu 238, te Nišu 180.
U Vranju je potvrđeno još 140 slučajeva, Valjevu 131, Subotici 127, Čačku 121, Pančevu 120 i Užicu 100, dok epidemiolozi u ostalim gradovima bilježe manje od 100 novozaraženih.
U pregovorima između EU-a i Velike Britanije o njihovim budućim međusobnim odnosima i dalje nema napretka u tri najteža područja te će se pregovori nastaviti, kaže se u zajedničkom saopštenju predsjednice Europske komisije i britanskog premijera.
“Složili smo se da se nisu stekli uvjeti za zaključivanje sporazuma zbog razlika u tri preostala kritična pitanja”, kaže se u zajedničkom saopštenju Ursule von der Leyen i Borisa Johnsona objavljenom nakon njihova telefonskog razgovora.
Tri kritična područja oko kojih već mjesecima nema napretka jesu ribarstvo, odnosno pristup evropskih ribara britanskim vodama, pravedni tržišni uvjeti i način rješavanja budućih sporova.
“Zatražili smo od naših glavnih pregovarača i njihovih ekipa da pripreme pregled preostalih razlika na kojima će se raspravljati na fizičkom sastanku sljedećih dana u Bruxellesu”, kaže se u vrlo kratkom priopćenju.
Prije telefonskog razgovora između von der Leyen i Johnsona, predsjednica Komisija imala je virtualni sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
Na tom sastanku razgovaralo se o brexitu te o temama koje su na dnevnom redu sastanka na vrhu čelnika država članica koji se u četvrtak i petak sastaju u Bruxellesu.
Apelacioni sud je potvrdio presudu Privrednog kojom je usvojen tužbeni zahtjev Instituta dr Simo Milošević i naloženo dr Borku Đorđeviću i njegovom Mediteranskom hirurškom centru za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju da se isele iz prostorija Instituta.
Prvobitnu istovjetnu presudu Apelacioni sud je ukinuo tražeći da se u ponovljenom postupku pribavi dokumentacija o registraciji Mediteranskog centra koji je prije 28 godina partnerski osnovan sa Institutom te da se utvrde okolnosti po pitanju arbitražne klauzule na koju su tuženi ukazivali.
Mediteranski centar je osnovan na rok od 25 godina, pa je Institut, nakon isteka ugovora tražio da mu se vrati poslovni prostor od 1,4 hiljade kvadrata, koji je činio osnivački udio od 40 odsto. Stav prvostepenog suda je bio da je osnov za tužbeni zahtjev za iseljenje nastao momentom prestanka ugovora, čime je i istekao rok na koji je ovaj centar bio osnovan.
To što Mediteranski centar nije izbrisan iz Centralnog registra privrednih subjekata nije od značaja, smatra sud, jer se u praksi nije dešavalo da se preduzeća osnivaju na određeno vrijeme, iako zakon daje takvu mogućnost. Činjenica jeste da kao pravno lice ne postoji od septembra 2016. godine kada je ugovor istekao, pa je Institut bio primoran da podnese ovakvu tužbu kao jedini način da zaštiti svoju imovinu, stav je prvostepenog suda.
– Po nalaženju ovog suda pravilno je postupio prvostepeni sud kada je odlučio kao u izreci pobijane presude, jer je u ponovnom postupku prvostepeni sud u potpunosti postupio po ukidnom rješenju ovog suda i izveo sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja mu je ukazano od strane ovog suda – stoji u odluci Apelacionog suda koji ukazuje da je otpao pravni osnov za zadržavanje poslovnog prostora, jer je nesporno istekao ugovoreni rok na koji je Mediteranski centar osnovan.
Ovaj sud bio je saglasan i sa stavom da ugovorena arbitraža u Ženevi nije od uticaja na ovaj spor, imajući u vidu da je riječ o povraćaju imovine nakon isteka ugovora. Kompenzacioni prigovor dr Đorđevića kojim je tražio isplatu dva miliona eura uloženih u centar i ovaj sud je ocijenio nedozvoljenim, imajući u vidu da je, između ostalog, protekao zakonski rok za takav prigovor.
– Potraživanje tužioca nije moguće prebiti sa bilo kojim zahtjevom drugotuženog, jer je predmet tužbenog zahtjeva predaja u posjed nepokretnosti, pa u odnosu na takav zahtjev nije moguće istaći kompenzacioni prigovor, jer se navedena potraživanja ne mogu prebiti, kako je to tražio drugotuženi – navodi se u odluci Apelacionog suda.
Ugovor o osnivanju Mediteranskog centra 1992. godine potpisali su Institut i kompanija Atalanta koja je imala 60 odsto udjela u vlasništvu. U međuvremenu je njihov udio otkupio dr Đorđević, pa je ugovor koji je prvobitno potpisan na deset godina, produžen na još 15. Nakon isteka, Institut nije imao namjeru da ga produži, a dr Đorđević da iseli iz prostorija, zbog čega je sudski traženo iseljenje.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 967 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 316 novopozitivnih1 slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
102
Nikšić
49
Bijelo Polje
44
Berane
32
Bar
27
Cetinje
16
Herceg Novi
12
Budva
9
Tuzi
8
Tivat
6
Petnjica
3
Pljevlja
2
Ulcinj
2
Kotor
1
Danilovgrad
1
Rožaje
1
Kolašin
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 10 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Nikšića (2), Ulcinja (2), Bara, Herceg Novog i Bijelog Polja. Najstariji preminuli je imao 84 godina a najmlađi 66 godine (1954 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 534 a od početka godine 543.
Do 17:30 časova prijavljen je oporavak kod 652 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 10368.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 38562.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podnio
Boban Mugoša
Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša podnio je danas ostavku na tu funkciju. Kako je saopštio, podnošenjem ostavke želi olakšati proceduru novoj ministarki zdravlja Jeleni Borovinć Bojović, a formira tim koji će raditi na razvoju zdravstvenog sistema u skladu sa vizijom i prioritetima 42. Vlade Crne Gore.
“Kao ljekar, profesionalac i građanin ove države, beskompromisno posvećen misiji očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva Crne Gore, ostajem u lnstitutu za javno zdravlje, spreman da i dalje, sa svojim koleginicama i kolegama, doprinosim ciljevima lnstituta i sveopštem dobru i napretku, koliko god je to u domenu moje moći i znanja”, navodi se u ostavci Mugoše.
Istakao je da se Institut za javno zdravlje, čijije dio više od 25 godina i kojim je rukovodio, prepoznaje po predanom radu, profesionalizmu i stručnosti.
“Posebno naglašavam posvećenost zaposlenih koji ostvaruju rezultate na koje Crna Gora može biti ponosna. Siguran sam da će tako biti i za vrijeme Vašeg mandata. Svim članovima Vlade i Vama lično želim dobro zdravlje i značajne rezultate, posebno u borbi protiv novog koronavirusa i drugih javnozdravstvenih izazova”, navodi se saopštenju Mugoše, koje je upućeno premijeru Zdravku Krivokapiću.
GP Debeli brijeg mart 2020. – foto S. Kosić Boka News
Za 11 mjeseci ove godine državnu granicu Debeli Brijeg, koji je najfrekvantiji granični prelaz u Crnoj Gori, je prešlo 554. 866 putnika, što je 19.95% u odnosu na isti period 2019. godine, kada je na tom prelazu evidentirano 2. 781. 898 putnika.
Promet na ovom graničnom prelazu umanjen je za 80,05%. U istom periodu registrovano je 233. 602 vozila. Lani je za 11 mjeseci na Debelom brijegu evidentirano 709. 369 vozila, što znači da je ove godine ostvaren promet svega 22.93% u odnosu na isti period 2019. godine.
I u narednom periodu očekuje se smanjenje prometa na graničnim prelazima Debeli Brijeg i Kobila, sa Republikom Hrvatskom.
-S obzirom da je 30.11.2020. godine, najnovijim mjerama koje je propisao Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske privremeno ograničen prelazak preko graničnih prelaza Rebublike Hrvatske, u narednom periodu očekujemo smanjenje prometa na graničnim prelazima Debeli Brijeg i Kobila. To se prevashodno odnosi na obavezu posjedovanja PCR testa za sva lica koja ulaze u Hrvatsku a prethodno su boravili u Crnoj Gori, bez obzira da li se radi o državljanima ili rezidentima Republike Hrvatske, Evropske unije ili članica šengenskog prostora-objašnjava komandir Stanice granične policije 1 Herceg Novi mr Dejan Janković.
Pandemija korona virusa uticala je na smanjenje prometa i na ostalim graničnim prelazima na području hercegnovske opštine. Osim Debelog brijega i Kobile, manje putnika evidentirano je na Sitnici kao i lukama Zelenika i Portonovi – Kumbor.
GP Debeli brijeg – foto Boka News
-U periodu od 1. januara do 30. novembra ove godine na graničnim prelazima u zoni naše odgovornosti evidentirano je 895. 914 putnika, što je 21.14% u odnosu na isti period 2019. godine, kada je državnu granicu prešlo 4. 238 664 putnika (umanjenje za 78,86%), 365. 374 vozila, što je 31.53% u odnosu na isti period prošle godine, kada je državnu granicu prešlo 1. 158. 673 vozila (umanjenje za 68,47%) i 413 plovila, što je 18.69% u odnosu na isti period 2019. godine, kada je državnu granicu prešlo 2.210 plovila (umanjenje za 81,31%).
Po riječima Jankovića promet se povećao nakon otvaranja granica i za zemlje regiona.
-Počev od avgusta ove godine bilježimo umanjenje od 72,61 % putnika i 65,33% vozila u odnosu na isti period 2019. godine. Putnici su upoznati sa mjerama koje je Ministarstvo zdravlja donosilo u cilju spriječavanja unošenja i širenja novog korona virusa, a svim putnicima koji nijesu imali odgovarajuće testove nije dozvoljavan ulazak u Crnu Goru-kazao je Janković.
Navodi i da granična policija ima odličnu saradnju sa sanitarnim inspektorima koji su stalno angažovani na graničnim prelazima Debeli Brijeg i Sitnica.
-Na ostalim graničnim prelazima angažuju se po potrebi, zbog smanjenog prometa putnika, kazao je Janković.
Ističe da u zoni njihove odgovornosti , nisu imali evidentiranih slučajeva falsifikovanja KOVID – testova.
Među graničnim policajcima trenutno nema inficiranih korona virusom, ali po riječima Jankovića, od početka epidemije 12 policijskih službenika bilo je pozitivno na Covid 19.
-Svi su se uspješno oporavili i na današnji dan nemamo oboljelih policijskih službenika. To nije uticalo na proces rada i kontrolu na graničnim prelazima, jer su policijski službenici Stanice granične policije Herceg Novi obolijevali u različitim vremenskim periodima-rekao je Janković.
U Beogradu od posljedica virusa covid 19 juče u 78. godini preminuo je Dečan Dejan Dabović, počasni član PVK Jadran, prvi i jedini osvajač zlatne olimpijske medalje Meksiko 1968. iz Herceg Novog, saopšteno je iz PVK Jadran Herceg Novi.
Svoju sportsku karijeru započeo je u „Jadranu“ gdje je registrovan od 14.jula 1957. god. Za svoj „Jadran“ nastupao je i bio jedan od ključnih igrača, a zaključno sa 1967. god. kada zbog nemanja adekvatnih uslova za trening prelazi u beogradski „Partizan“ i već sledeće 1968. god. osvaja prvu zlatnu olimpijsku medalju za Jugoslovenski vaterpolo, što je ujedno i prvo i jedino do danas olimpijsko zlato u Herceg Novom. Zajedno sa Đorđem Perišićem donose i prvo olimpijsko zlato Crnoj Gori.
Sa „Partizanom“ osvaja više nacionalnih prvenstava i KUP-ova Jugoslavije, kao i Lige šampiona Evrope. Učestvovao je i na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. god. i osvojio peto mjesto. Prelazi u Riječko „Prmorje“ gdje ostavlja dubok igrački i trenerski trag u stvaranju i revitalizaciji Riječkog vaterpolo kluba.
Zlatni olimpijci iz Meksika
Nezaboravne su njegove igre na beku, kao jedan od najjačih šutera tog vremena, bio je strah i trepet za protivničke golmane. Sportske karakteristike koje su krunisane velikim brojem trofeja, omiljen u društvu, uvijek spreman za druženje uz sve ljudske vrline, činile su ga još i većim.
Po završetku igračke karijere ostaje u vaterpolu kao trener „Primorja“, „Solarisa“, „Mesine“ – Sicilija, „Jadrana“ i mlađih kategorija „Partizana“. Za svoju uspješnu sportsku karijeru primio je mnoga priznanja, a od svog „Jadrana“ priznanje „Počasnog člana kluba“.
Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Grada Crikvenice izložbom ‘Prva na Jadranu’, te i popratnim dvojezičnim katalogom, obilježavaju 60. godišnjicu puštanja u promet prve trajektne linije na istočnom Jadranu koja je povezivala Crikvenicu i Šilo na otoku Krku; piše HRT.
Izložba je bila postavljena u junu 2019. godine u Crikvenici, a bila je otvorena u gradskom Muzeju do kraja rujna ove godine, te je sada izložena u Splitu.
„Izložba ‘Prva na Jadranu’ uplovila je u Split gdje će biti postavljena u Hrvatskom pomorskom muzeju na Tvrđavi Gripe. Izložbu će posjetitelji imati prigodu razgledati do 30. januara iduće godine“ – ističu organizatori.
Crikvenica tokom 1960. započinje svoj snažni turistički razvoj koji je, između ostalog, povezan s njenim dobrim prometnim položajem i sve razvijenijom prometnom mrežom.
„Osim izgradnje Magistrale, veliki su pomaci napravljeni 1959. godine puštanjem u promet trajektne linije Crikvenica-Šilo. Liniju je održavao legendarni trajekt Bodulka kojeg pamte svi stariji Crikveničani kao i stanovnici drugih otočnih mjesta na Jadranu koje je Bodulka povezivala s kopnom. Bodulka je kao prva na Jadranu ‘uplovila’ u povijest ne samo Crikvenice, nego i općenito prometa Hrvatske“ – stoji u katalogu izložbe.
Izložba osim trajektne linije tematizira i općenito razvoj crikveničke luke, parobrodarske linije koje su prije pojave trajekata bile glavne poveznice obalnih naselja, ali i povijesnu usmjerenost Crikveničana na istočnu obalu otoka Krka što utječe na osnutak mjesta Šilo te naposlijetku gradnju Krčkog mosta koji ove godine obilježava 40 godina od otvaranja za promet.
Aerodromi Crne Gore zbog pandemije izazvane virusom korona imaju višemilionske gubitke. Broj putnika na oba aerodroma je drastično smanjen. Posljedice osjeća i turistička privreda. Ipak, kako javlja RTCG, svjetlo na kraju tunela se nazire. U najavi je povratak niskobudžetnih avio kompanija, krajem ove ili početkom naredne godine i uspostavljanje novih avio-linija prema udaljenim tržištima.
Poluprazne piste i aerodromska zdanja, već mjesecima mogu se vidjeti i širom Evrope i svijeta. Gubici su milionske vrijednosti.
“Imamo na današnji dan preko 2 miliona putnika manje, obim saobraćaja je 64 odsto u odnosu na prošlu godinu, a prihod je niži skoro 25 miliona”, ističe direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
Avio saobraćaj je značajno redukovan ali ne i obustavljen, ipak, u avionima koji poslednjih mjeseci i dana prevoze putnike, više je praznih nego zauzetih sjedišta.
“Otprilike na oba aerodroma imamo oko 1000 putnika dnevno, i to je negdje neki prosjek”, saopštio je Orlandić.
Gubici cijele turističko-ugostiteljske djelatnosti
Zastoj međunarodnog avio saobraćaja i epidemiološka ograničenja negativno su uticali na poslovanje turističke privrede.
“Nama gro posla čine avio aranžmani i tiketing, tako da se tu jedan kolaps dogodio i ne znamo šta će u budućnosti biti”, navodi Milija Bojić iz turističke agencije “Grand”.
“Apsolutno da i naš esnaf ugostiteljstva osjeća neprisustvo avio kompanija”, napominje menadžer podgoričkog restorana “Porto” Nikola Buzdovan.
“Do potpunog uspostavljanja avio saobraćaja, koji ćemo vidjeti kako će uopšte izgledati, ne možemo računati na neki značajniji priliv turista”, kaže Nemanja Nikolić, direktor hotela “Hilton” Podgorica.
U ovom trenutku rijetke su rentabilne avio konekcije.
“Bez obzira na tu činjenicu primjetan je broj turista sa destinacija, sa kojima je uspostavljena avio linija”, kaže direktorica Turističke organizacije Podgorica Irena Rogošić.
U našu državu je, do kovid krize, avionom dolazilo 54 odsto gostiju. Sada tempo diktira epidemiološka situacija.
“Mogu reći da nam je linija sa Beogradom dosta solidna i svakako linija prema Istanbulu, praktično svaki let je pun”, saopštio je Orlandić.
Nedavno je najavljeno uspostavljanje avio saobraćaja sa Ukrajinom, a očekuje se i povratak niskobudžetnih avio kompanija u Crnu Goru.
“Imamo neke najave početkom, odnosno pred Novu Godinu, i početkom naredne godine. Ja ipak mislim da to neće biti u tom vremenskom periodu, ali kraj februara, početak marta, siguran sam”, ističe Orlandić.
U toku su intenzivni pregovori za dovodjenje turista iz regiona i udaljenih tržišta u Crnu Goru tokom zimske sezone. Avio kompanijama biće ponuđeni povoljni aranžmani.
Nacionalni prevoznik Montenegro Erlajns i ove zime, ako bude uslova, spajaće Crnu Goru sa svim državama Evropske unije.
Dokumenta i dvije crnogorske udruge civilnog društva očekuju da se konačno, nakon 29 godina od ratnih zločina na dubrovačkom području, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi, kako navode, Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti.
Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i podgoričke organizacije civilnog društva: Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA) u nedjelju su u saopštenju podsjetili da je 6. decembra 1991. godine izvršeno najjače granatiranje Starog grada Dubrovnika. Tada su pripadnici JNA iz Crne Gore ubili 19 i ranili 60 ljudi.
Crna Gora nije pokrenula ni jednu istragu ratnih zločina na dubrovačkom području
“Usprkos našim višegodišnjim apelima, državno tužilaštvo Crne Gore, na čelu sa Ivicom Stankovićem i Milivojem Katnićem, do danas nije pokrenulo ni jednu istragu povodom ratnih zločina na dubrovačkom području”, upozorili su u saoptenju.
Naveli su da je još 2014. i ekspert Europske komisije, Mauricio Salustro, izričito izrazio očekivanje da će se crnogorsko tužilaštvo tome posvetiti. Europska komisija u svojim izvještajima o Crnoj Gori od 2014. ponavlja: “Mora se primijeniti proaktivan pristup da bi se djelotvorno istraživali, procesuirali i kažnjavali ratni zločini u skladu s međunarodnim standardima”.
“Proces evropskih integracija podrazumijeva spremnost da se osigura pravda i za žrtve ratnih zločina. Očekujemo da se konačno, poslije 29 godina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti”, poručuju Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta u saopštenju.
Napad na Dubrovnik
Podsjećaju da je opsada Dubrovnika počela 1. oktobra 1991., dok je u granatiranju Starog grada 6. decembra ubijeno najviše ljudi, njih 19, dok je oko 60 ranjeno. Spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra s oko 20.000 naslova i oštećene su mnoge zgrade u gradu koji je 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Građani i građanke Dubrovnika su 240 dana živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca su proveli u skloništima. Od posljedica rata stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33.000 ljudi i uništeno 2071 stambenih objekata, što svjedoči o stravičnim razmjerima tog zločina, navode u saopštenju.
Šestog decembra 1991. ubijen je i dvadesetdvogodišnji Pavo Urban, čijih 12 posljednjih fotografija svjedoče o napadu na staru jezgru Dubrovnika. Podsjećaju i da je prva žrtva te bezumne opsade bio pjesnik i prevoditelj Milan Milišić, po nacionalnosti Srbin, rođen u Dubrovniku, koji je stradao od granatiranja u svojoj kući.
“Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik u posljednjih 29 godina osuđene su samo dvije osobe, i to od strane Haškog tribunala, iako se zna da su tom prilikom izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubojstava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine. Haški sud je osudio bivšeg generala-pukovnika JNA iz Crne Gore, Pavla Strugara, na sedam i pol godina zatvora, a na sedam godina zatvora admirala Miodraga Jokića, iz Srbije, koji je priznao krivicu”, ističu HRA, CGO i Documenta.
O nove vlasti očekuju da pokaže spremnost za suočavanje s prošlošću i zločinima
Ističu da istraživanja javnog mnijenja o stavovima crnogorskih građanki i građana, koje su ove godine proveli CGO i HRA, o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije ukazuju da 83 posto ispitanika prepoznaje napad na Dubrovnik kao ratni zločin.
Napad na Dubrovnik 1991
Građani Crne Gore kao najodgovornije za ratove na prostoru bivše SFRJ prepoznaju tadašnja državna rukovodstva, to jest predsjednike bivših republika. Ispitanici su suglasni da je za bolju budućnost neophodno njegovanje sjećanja na događaje koje bi svi najradije zaboravili, da bi mjesto svakog ratnog zločina trebalo obilježiti spomen pločom ili spomenikom žrtvama, kao i da činjenice o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije treba uključiti u udžbenike povijesti.
“HRA, CGO i Documenta ponavljaju da se ne smije zaboraviti ni jedna žrtva napada na Dubrovnik, kao ni drugih zločina počinjenih devedesetih godina. Neophodno je suočavanje s prošlošću na način da pravda bude zadovoljena. Jedino tako se može osigurati sprječavanje zločina u budućnosti, održiv mir u regiji , a djeci ostaviti bolja budućnost”, poručili su.
Kažu kako su sigurni da se proces europskih integracija suštinski neće moći dovršiti sve dok se ne identificiraju, procesuiraju i ne kazne odgovorni za ratne zločine na prostoru bivše SFRJ, te očekuju od novih vlasti u Crnoj Gori da poput državnih vlasti u Hrvatskoj, pokažu spremnost za suočavanje s prošlošću i zločinima.
“Posebna odgovornost za procesuiranje zločina leži na državnom tužilaštvu Crne Gore koje mora uložiti napore da, u suradnji s kolegama iz Hrvatske, prikupi dokaze i procesuira ratne zločine koji su bez ikakve sumnje izvršeni na dubrovačkom ratištu, da bi se sa Crne Gore skinuo teret kolektivne odgovornosti”, poručili su u priopćenju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) iz Podgorice, Vesna Teršelič, direktorica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice.
