Međunarodno takmičenje gitarista Tivat 2020 (Montenegro International Guitar Competition) počinje u subotu, 30. maja i traje do 1. juna. Četrnaesto izdanje takmičenja koje se ove se godine održava u online formatu izazvalo je veliko interesovanje gitarista širom svijeta, pa se za vrijedne nagrade bori čak 101 takmičar iz 26 zemalja i to iz: Meksika, Japana, Turske, Izraela, Tajlanda, Jermenije, Rusije, Italije, Portugala, Norveške, Čilea, Španije, Francuske, Njemačke, USA, Ukrajine, Poljske, Bugarske, Mađarske, Rumunije, Albanije Srbije, Hrvatske, Kosova, Slovenije i naravno Crne Gore
Svi nastupi moći će da se prate uživo na facebook stranici festivala, a biće realizovani i televizijski prenosi na Televiziji Nikšić i drugom programu Radio Televizije Crne Gore. Učesnici iz šest mlađih kategorija, čiji se nastupi prenose na TV NK, takmiče se u subota 30. maja od 9h i od 15h, kao i u nedjelju 31. maja od 18.30h. Kada je riječ o profesionalnoj kategoriji, prva etapa takmičenja održava se u nedjelju od 9h, dok se finale, čiji se prenos može pratiti i na RTCG 2, održava u ponedjeljak 1. juna u 21.30h.
Za prvoplasirane su obezbijeđene brojne i vrijedne nagrade među kojima su ručno izrađena Andreas Marvi gitara u vrijednosti od 8000 eura i Slavko Mrdalj gitara u vrijednosti od 5000 eura. Uz to, najbolji će imati priliku da nastupe na Forumu gitare u Beču, održe niz koncerata u Evropi, u zemljama EuroStrings platforme, nastupe sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom…
Ovogodišnje 14. izdanje pod sloganom Safe Port of Music realizuju Muzički centar Crne Gore i NVO Anagastum, uz podršku Centra za kulturu Tivat i pokroviteljstvo Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative platforme. Međunarodno takmičenje gitarista (Montenegro International Guitar Competition – MIGC) krajem 2017. godine postalo je dio platforme Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative, koja se jednim dijelom finansira iz budžeta EU programa Kreativna Evropa.
Novi izvršni direktor preduzeća Luka Kotor AD Marko Radulović (DPS) pozivajući se na zaključke Borda direktora te frime čiji je većinski vlasnik Opština Kotor, odlučio je je da se svim zaposlenima u Luci Kotor smanje plate za 20 odsto u narednih godinu dana.
Radulović je u pored toga, u predlogu Odluke o smanjenju zarada zaposlenih, naveo i da se da se u naradenih godinu, ukinu i sve isplate dodataka za smjenski rad, kao i naknada za rad komisija i radnih tijela u kojima ulestvuju zaposleni.
Takav predlog upućen je na izjašnjavanje sindikalnoj organizaciji Luke koja zapošljava oko 70 radnika. U pravnoj pouci međutim, Radulović je naveo da sindikat po tom osnovu ima samo pravo da u narednih 15 dana „kod nadležnog suda pokrene postupak prava svojih članova iz rada i po osnovu rada“. Predsjednik Sindikata Luke, Bojan Arsić potvrdio nam je da su dobili ovakav opredlog izvršnog direktora kojim su neprijatno iznenađeni.
„Stim u vezi, zakazao sam za petak zbor radnika na kojem ćemo odlučiti kako ćemo se kao sindikat odnijeti prema ovom predlogu. Takođe, tada ćemo razmotriti i pitanje predložemog ukidanja isplate dijela dividende Luke Kotor za prošlu godinu, a na koji po Kolektivnom ugovoru, imaju pravo zapsleni, srazmjerno njihovom ulešću u ostvarenoj dobiti.“- istakao je Arsić.
U predlogu odluke o smanjenju zarada zaposlenika, izvršni direktor Radulović je naveo da će one biti smanjene za 20 odsto, počev od plate za maj ove, do zaključno sa platom za maj 2021.godine „ulijed poremećaja u poslovanju, zapadanja u poslovne i finansijske teškoće uzrokovane otkazivanjem ugovorenih dolazaka kruzera zbog posljedica pandemije koronavirusa objavljenje odlukom SZO od 11.marta 2020., a koje posljedice će dovesti do očekivanog poslovnog gubitka u 2020. i prvoj polovini 2021. godine“. U obrazloženju Radulović navodi da troškovi za plate čine 85% svih poslovnih rashoda Luke Kotor i da je ta činjenica u kontekstu potpune blokade obavljanja osnovne djelatnosti te firme zbog koronakrize „pokazala da ukoliko se nastavi poslovanje ovim trendom, gubitak na kraju poslovne godine će biti cca 1.500.000 eura“.
„Društvo bi ostalo bez sredstava na računu, došli bi u situaciju da ima problema sa likvidnošću. Pri takvom stanju stvari Luka Kotor AD bi kao poslodavac, dšla u situaciju da ne može da redovno pokriva troškove bruto zarada zaposlenima.Zbog loših bilansa, kredite za pokrivanje problema tekuće likvidnosti bi bilo nemoguće dobiti, a sve iz razloga stanja finansija uzrokovanih poremećajima u redovnom poslovanju zbog krize izazvane virusom korona i njenim efektima po kruzing industriju.“ –istakao je Radulović.
On stoga smatra „cjelishodnim i ekonomski opravdanima prije svega u cilju da se sačuvaju radna mjesta zaposlenih i prevaziđe kriza bez sprovođenja programa otpuštanja“ da se plate smanje za petinu i ukinu naknade za smjenski i rad u komisijama i radnim tijelima. Po računici izvršnog direktora, to bi za 22% smanjilo troškove poslovanja i obezbjedilo mogućnost firmi za isplatu zarada zaposlenima još tri mjjeseca. Radulović navodi da je bi takav postupak predstavljao „društveno odgovorno poslovanje koje se u konkretnoj situaciji odnosi na brigu prema zaposlenima i njihovim porodicama“, te da bi smanjenje plata moglo biti i ukinuto prije isteka roka od godinu dana, ako u međuvremenu dođe do normalizacije poslovanja i ponovnog pružanja lučkih usluga kruzerima.
Zanimljivo, u situaciji kada joj je blokirana osnovna djelatnost zbog čega radnicima drastično smanjuje plate, Luka Kotor će svojim vlasnicima – akcionarima, isplatiti rekordno visoku dividendu. Prema odluci odbora direktora u kojem DPS ima većinu članova, kompanija će od neto dobiti za 2019. koja iznosi 1.049.215 eura, izdvojiti obaveznih 5% za rezerve Društva (52.461 euro). Čak 60% od ostatka dobiti, odnosno iznos od 598.052 eura opredijeljen je za isplatu dividende akcionarima, dok nema ni centa dividente za nagrade radnicima u skladu sa Kolektivnim ugovorom u toj firmi. Ranijih godina procenat za ispatu dividende je bio maksimalno 50% ostatka dobiti, a uvijek se još 5% ostatka dobiti izdvajalo za nagrade zaposlenima.
Većinski vlasnik Luke Kotor AD sa oko 57% akcija je Opština Kotor, dok je najveći pojedinačni mali akcionar te firme sa skoro 2% vlasništva njenog kapitala, počasni predsjednik SDP, Ranko Krivokapić. Skupština akcionara na kojoj će se donijeti ovakva odluka o raspodjeli dobiti u godini kada firma ne može da zaradi skoro ništa jer joj je djelatnost blokirana, zakazana je za 12.juna. Voljom vladajuće DPS-SD-HGI-LP većine u SO Kotor koju je u strategiji upravljanja Lukom podržala i odbornica SDP, inače zamenica izvršnog direktora Luke Tena Božović, gradonačelnik Kotora Željko Aprcović (DPS) kao predstavnik većinskog vlasnika, zaključkom SO obavezan je da na Skupštini akciinara 12.juna glasa za usvajanje ovakve odluke o raspodjeli dobiti Luke. Od tog njegovog poteza profitiraće budžet Opštine kojoj je Aprcović na čelu i kojoj svaki cent u gradskoj kasi znači puno pred predstojeće lokalne izbore u Kotoru u sjenci ekonomske krize uzrokovane koronom, ali i počasni predsjednik SDP Ranko Krivokapić kojem bi trebalo pripasti nešto manje od 12 hiljada eura na ime dividende.
Svi hoteli koji su tokom pandemije stavili svoje objekte na raspolaganje Nacionalnom koordinacionom tijelu za karantin u potpunosti će biti oslobođeni plaćanja zakupa plaža za ovu godinu, kazao je direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.
To javno preduzeće je za potrebe ovogodišnje ljetnje sezone sačinilo set finansijskih olakšica i paket mjera koje, kako je rekao Jelušić, podrazumijevaju obaveze fizičkog distanciranja i veći nivo higijene.
– Ove godine će, posredstvom Crvenog krsta, biti angažovano 600 spasilaca. Ovogodišnje mjere, koje su specifične i vrlo važne, poštovali smo u cjelosti i vjerujem da će ih svi naši zakupci preuzeti kao dio ugovorenih obaveza – rekao je Jelušić.
Podsjetio je da zakupci ove godine ne treba da imaju činidbenu garanciju što im omogućava smanjenje odlaska kod banaka i zaduživanja.
– S obzirom da smo partnerstvo gradili 25 godina i da je 95 odsto zakupaca isti kao i prethodne dvije i po decenije, očekujemo da i u ovoj kriznoj godini sarađujemo na fer i korektan način. Dali smo mogućnost da svi objekti koji 12 mjeseci rade u zoni Morskog dobra imaju popust od 20 odsto za period u kome nijesu radili i da plaćaju u više rata – kaže Jelušić, koji procjenjuje da je pad prometa od turizma ove godine izvjestan.
– Tokom ljetnjih mjeseci cemo zajednicki utvrditi koliki je to pad i na osnovu toga predložiti dodatni set mjera koji se tiče smanjenja za ovu godinu – zakljucio je Jelušić.
Kroz grčku luku Pirej, prošlo je najviše kontejnera s robom na Mediteranu u 2019. godini.
U Pirejskoj luci prihvaćeno je ili poslano robe u količini ekvivalentnoj 5,56 milijuna kontejnera dugih sedam metara tijekom 2019, prema podacima uprave Pirejske luke.
Osim toga, kako piše Greek reporter, ukupan iznos naplaćene lučke takse u toj luci porastao je na 5,4 milijuna eura, s 4,8 milijuna u 2018. godini.
Kompanija koja upravlja lukom, a u većinskom je vlasništvu kineskog diva Cosco Shipping, prijavila je porast obrta od 12,3 posto međugodišnje, na 149,2 milijuna eura.
Operativni profit prije odbitka poreza Pireja porastao je 12,5 posto, na 47,6 milijuna eura, a neto prihodi skočili su čak 27 posto, na 35,4 milijuna eura.
“Godina 2019. bila je najuspješnija u smislu profitabilnosti. Uspješan financijski menadžment također je donio grčkoj državi dodatne prihode od lučke takse, dividendi, osiguranja…”, rekao je izvršni direktor Uprave luke Fu Chengqiu.
U Evropi se u četvrtak nastavilo popuštanje mjere ograničenog kretanja zahvaljujući slabljenju pandemije koronavirusa, što odudara od novih rekorda srušenih u Latinskoj Americi i podatka o 100.000 umrlih u Sjedinjenim Državama.
Američka ekonomija, koje je na koljenima, u četvrtak se ipak, čini se, počelo polako oporavljati jer je prvi put od izbijanja krize covida-19 počeo padati broj nezaposlenih koji primaju novčanu pomoć.
No on je ipak na povijesno visokoj razini: 41 milijun Amerikanaca ostalo je bez posla – neki privremeno – otkad je sredinom ožujka uvedena karantena u toj zemlji najteže stradaloj u svijetu od pandemije.
U SAD-u 1297 umrlih od koronavirusa u 24 sata
Sjedinjene Države su u četvrtak zabilježile novih 1297 umrlih od koronavirusa u protekla 24 sata, pokazuje dnevno izvješće sveučilišta Johnsa Hopkinsa objavljeno u četvrtak u 20.30 sati (petak u 2.30 sati po srednjoeuropskom vremenu).
Time se ukupan broj umrlih u zemlji penje na 101.573, što je daleko najviše od svih zemalja zahvaćenih pandemijom, pošto je dan ranije prijeđen prag od 100.000 umrlih.
SAD je od kraja veljače kada je od covida-19 umrla prva žrtva, zabilježio više od 1,7 milijuna oboljelih,
Na podgorički aerodrom jutros je sletio je avion koji je sa Barbadosa doveo 143 crnogorska pomoraca, članova posada kruzeras kompanije “Royal Carebbean”.
“Jutros poslije sedam časova sletio je na Aerodrom u Podgorici avion sa Barbadosa koji je doveo 320 pomoraca, članova posada kruzer kompanije “Royal Sa Barbadosa. Među njima su 143 pomoraca iz Crne Gore i 177 iz Hrvatske, BIH, Srbije i Albanije”, objavili su Aerodromi CG.
Nakon višemjesečnog zatišja zbog pandemije covida-19, danas će se na aerodromu Ljubljana obaviti prvi redoviti putnički let.
Prva avio kompanija koja je ponovno uspostavila redovne letove na Brniku je Air Serbia. Njezin avion ATR72 koji će stići iz Beograda dočekat će se u zračnoj luci oko 9 sati.
Prve redovite zračne usluge vraćaju se u Zračnu luku Ljubljana dva i pol tjedna nakon što je vlada 12. maja ponovno odobrila međunarodni avio putnički promet. Kao dio mjera za ograničavanje širenja novog koronavirusa zaustavio se 17. marta. Tada su u zračnoj luci poduzete sve mjere kako bi se osigurao siguran početak putničkog prometa.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), na predlog Instituta za javno zdravlje, donijelo je odluke da svim vrstama okupljanja, na otvorenom i u zatvorenom prostoru, na javnim mjestima, uključujući i svadbena veselja, sahrane, može da prisustvuje do 200 ljudi. Sportskim takmičenjima i turnirima, na otvorenom i u zatvorenom sportskom objektu, takođe može da prisustvuje do 200 gledalaca/navijača.
“Obavezno je poštovanje mjera fizičke distance od najmanje dva metra. Na sportskim takmičenjima obavezna je dezinfekcija rekvizita za treninge, takmičenja i turnire i predmeta koje sportisti zajedničko koriste”, navode iz NKT.
Od ponedjeljka se dozvoljava se rad disko klubova/barova i noćnih klubova/barova, kao i dječjih igraonica u skladu sa uputstvom Instituta za javno zdravlje kao i rad bioskopa, pozorišta i dječjih vrtića.
Saobraćajne dozvole, kao i dozvole za stalni i privremeni boravak i rad stranaca, kojima je rok važenja istekao, smatraju se važećim do 1. jula 2020, odlučeno je na sjednici NKT, kojom je predsjedavao Milutin Simović.
Građani ovih zemalja mogu u CG
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) je, na predlog Instituta za javno zdravlje, odlučilo da od 1. juna dozvoli ulazak stranaca u Crnu Goru, i to bez karantina i samoizolacije. Iz NKT-a je večeras saopšteno da će ulaz biti dozvoljen ako je stopa aktivnih slučajeva Kovida-19 manja od 25 na 100.000 stanovnika u državi čiji je stranacrezident i u državi iz koje ulazi u Crnu Goru.
Kako je saopšteno iz Vlade, na listi, koju jednom sedmično ažurira Institut za javno zdravlje, trenutno su Slovenija sa 0,43 potvrđena slučaja na 100 hiljada stanovnika, Island 0,88, Hrvatska 2,34.
Na toj listi su i Slovačka sa 2,93 potvrđena slučaja na 100 hiljada stanovnika, Švajcarska sa 6,46, Albanija 7,12, Austrija 7,98, Norveška sa 8,1.
Na listi, koja će se jednom sedmično ažurirati trenutno su i Monako sa 10,2 potvrđena slučaja na 100 hiljada stanovnika, Kosovo sa 11,99, Njemačka 12,61, Grčka 13, Mađarska 13,57, Danska 13,97, Litvanija 14,57.
Na toj listi nalazi se i Letonija koja ima 15,52 potvrđena slučaja na 100 hiljada stanovnika, Azerbejdžan 15,96, Luksemburg 16, Bosna I Hervcegovina 16,45, Bugarska 19,82, Izrael 20,94, Makedonija 21,6, Irska 21,96, Češka 22,41, Finska 23,09 i Estonija 16,06.
Sa državama sa liste, kako je saopšteno, dozvoljava se vazdušni i pomorski saobraćaj, a na snazi ostaje i dosadašnja mjera o generalnoj avijaciji.
“Uvažavajući smjernice i postulate iznijete u ključnim aktima Evropske komisije a prije svega u Zajedničkom evropskom planu za ukidanje mjera ograničavanja širenja Kovid-19, te u Smjernicama za postepeni i koordinisani pristup ponovnom uspostavljanju slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutrašnjim granicama EU, NKT je pored epidemioloških kriterijuma uzelo u obzir i kapacitete zdravstvenog sistema i dostupnost kapaciteta za testiranje koje bi bilo neophodno radi pravovremenog otkrivanja i praćenja eventualnog ponovnog širenja virusa”, piše u saopštenju.
NKT – sjednica foto Vlada CG
Ulazak lica iz država veće stope aktivnih od 25/100.000
Našim državljanima i strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u našoj zemlji koji ulaze u Crnu Goru iz država u kojima je potvrđrena stopa aktivnih slučajeva oboljelih od koronavirusa veća od 25 na 100.000 stanovnika određuje se mjera stavljanja u samoizolaciju ili karantin u trajanju od 14 dana.
“Licima kod kojih je PCR testiranjem na SARS-CoV-2 dobijen negativan rezultat testa na novi koronavirus, mjera samoizolacije i karantina ukida se nakon 14 dana. Samoizolacija podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju ili drugom objektu, uz praćenje zdravstvenog stanja ovog lica, kao i svih članova njegovog zajedničkog porodičnog domaćinstva od strane nadležne epidemiološke službe”, navodi se u posljednjim odlukama NKT.
Obavezna je institucionalna izolacija za lica koja su boravila u karantinu ili samoizolaciji i čiji su rezultati testa na novi koronavirus pozitivni, a moraju se izolovati od zdravih lica, a ne može im se obezbijediti samoizolacija u porodičnom smještaju; lica koja su bila na bolničkom liječenju, oporavljena su i nemaju simptome bolesti, ali još nemaju dva uzastopna negativna rezultata iz uzoraka uzetih u razmaku od 24 časa; kao i za lica koja su doputovala iz inostranstva i prilikom smještanja u karantin rezultati testa na novi koronavirus su im bili pozitivni.
NKT podsjeća da institucionalna izolacija podrazumijeva smještaj u objekat namijenjen za samoizolaciju i boravak lica koja imaju pozitivan rezultat testa na novi koronavirus i nemaju simptome bolesti, ne zahtijevaju medicinski tretman ali moraju biti pod nadzorom zdravstvenih radnika, na osnovu rješenja sanitarne inspekcije
Promet robe za potrebe Crne Gore kao i tranzit robe ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.
“CG ne zatvara granice”
Predsjednik NKT Milutin Simović poručio je da Crna Gora ovim ne zatvara svoje granice.
“Naprotiv! Naše granice otvaramo, i to u skladu sa preporukama struke za velikim brojem zemalja, na dobrobit i građana i brojnih turista koji će nas posjetiti ovoga ljeta”, saopštio je Simović.
Članovi Rotary kluba Kotor su u utorak, 26.maja uručili portabilni ultrazvučni aparat JZU Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” – Risan.
Sredstva namijenjena kupovini portabilnog ultrazvučnog aparata za risansku bolnicu, prikupljena su na trećem po redu donatorskom balu pod maskama u organizaciji Rotary kluba Kotor, održanom u februaru u poslovnom centru „Vukšić D-Event”. Zahvaljujući učešću članova Rotary kluba i kotizacijama više od 170 zvanica, novcem od prodaje lutrije i maski, kao i brojnim pojedinačnim donacijama ukupno je prikupljeno 8.735eura.
”Želim prije svega da čestitam JZU Specijalnoj bolnici u Risnu kao i cjelokupnom zdravstvenom sistemu na postignutom rezultatu koji je samo još jedna, ali vrijedna potvrda neupitnog kvaliteta ovog segmenta društvenog sistema. Hvala vam u svoje lično ime kao i u ime članova Rotary kluba Kotor što ste uvijek uz nas, pogotovo u ovom kritičnom periodu trajanja epidemije Covida -19”, istakla je Predsjednica Rotary kluba Kotor dr Ranka Krivokapić tokom primopredaje ove vrijedne donacije.
Članovi kotorskog kluba osvrnuli su se na širok spektar oblasti u kojima je bilo moguće djelovati, a osim značajnih sredstava koja su donirana brojnim ustanovama poseban akcenat stavili su na vrijeme provedeno s njihovim korisnicima.
„Danas smo veoma srećni što imamo priliku da vam uručimo potreban ultrazvučni aparat, koji je nabavljen posredstvom preduzeća “BTL Medical Montenegro”. Duži vremenski period smo se pripremali za aktuelnu humanitarnu akciju i realizovali smo je zahvaljujuci brojnim prijateljima RC Kotor, kojima se i ovom prlikom zahvaljujem. Ono što želim naglasiti je da odgovornost, zajedništvo i humanost nemaju alternativu.”- kazala je Krivokapić.
Dr. Nikola Luburić, zamjenik direktora JZU Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju »Vaso Ćuković« – Risan istakao je: ”Većina internističkih i hirurških slučajeva gravitiraju prema Kotoru dok mi tretiramo ortopedske, neurološke i neurohirurške slučajeve. Zbog takve podjele mi smo usmjereni na muskuloskeletnu patologiju i na patologiju CNS-a, a samim tim ovaj aparat će nam mnogo pomoći u funkcionisanju. Prošle godine je recimo urađeno najviše skenera od osnivanja same bolnice. Dobili smo najnoviji skener u sklopu donacije Ministarstva zdravlja.Trenutno imamo samo jednog radiologa, a nakon povratka kolega sa specijalizacije očekujemo svakako i veći broj pregleda.
Ono što je najbitnije nakon dobijanja ovog aparata je što ćemo moći da radimo i na odjeljenjima, pogotovo u šok sobi. Samim tim ćemo i produžiti vrijeme postojećeg aparata koji imamo a koji je dotrajao jer na ovaj način imamo dva aparata i nećemo doći u situaciju da zbog kvara jednog od njih stanemo sa samim radom. Mindray je jedna jaka i ozbiljna firma, moje kolege su zadovoljne dosadašnjim funkcionisanjem njihovih proizvoda i očekujem dug i kvalitetan rad ovog aparata. Još jednom upućujem veliku zahvalnost Rotary klubu Kotor i nadamo se daljoj saradnji ”-kazao je dr Luburić.
Rotary club Kotor – foto Boka News
”Značaj portabilnog ultrazvucnog aparata je u mogućnosti brze dijagnostike naročito kod pacijenata koji su nepokretni ili politraumatizovani. Karakteristika portabilnosti aparata je jako bitna u našoj ustanovi. Veliki značaj je i u tome što ka našoj ustanovi gravitira veliki broj pacijenata primorske regije a i cijele Crne Gore.Takodje imamo mogućnost praćenja pacijenata koji su na bolnickom lijecenju kao i za pripremu pacijenata za operaciju i nakon operacije. Portabilnost odnosno mogućnost lakšeg transporta ovog aparata do nepokretnih ili polupokretnih pacijenata je od izuzetnog značaja -kazala je ovom prilikom Mr sci med dr Renata Bergam Grandis,načelnica fizikalne medicine i rehabilitacije Specijalne bolnice u Risnu, članica Rotari kluba Kotor, na čiju inicijativu je ova donacija upućena risanskoj bolnici.
Rotary klub Kotor, je prošle godine sredstva prikupljena na Donatorskom balu pod maskama usmjerio na nabavku kolposkopskog aparata za JU Dom zdravlja Tivat, kada je sakupljeno 7.790 eura, a pretprošle kupovini EKG aparata za jedinicu Hitne medicinske službe Kotor.
Slovenija i Mađarska dogovorile su se da s današnjim danom međusobno ukinu dosadašnja ograničenja pri prijelazu granice, objavilo je u četvrtak popodne na Twitteru slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
Riječ je o recipročnom dogovoru kojim se ukidaju dosadašnje restrikcije u režimu prijelaza granice za državljane obiju država, kakav je Slovenije prije toga već postigla s Hrvatskom. Takav dogovor omogućilo je dobro epidemiološko stanje u Sloveniji i Mađarskoj, uz prethodno uspješno diplomatsko usklađivanje, navelo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova nakon što su o odnosima dviju država u svjetlu krize izazvane pandemijom, ali i o pitanjima manjina, ilegalnim migracijama i drugim temama u mjestu Duga Vas blizu slovensko-mađarske granice razgovarali šefovi dviju diplomacija Peter Szijjarto i Anže Logar.
Kako navodi slovensko ministarstvo, s današnjim danom su sve mjere ograničenja prijelaza granice uvedene zbog covida-19 ukinute na četiri granična prijelaza koja su i do sada bila otvorena, ali ne za sve putnike.
Riječ je o graničnim prijelazima Hodoš-Bajansenye, Dolga vas-Redics, Pince (autocesta)-Torniyszentmiklos (Orszagut) i Pince (lokalna cesta)-Torniyszentmiklos (Helyi ut).
Ostali prijelazi koji su zbog epidemije bili privremeno zatvoreni prema najavama trebali bi opet početi raditi u utorak sljedeći tjedan.
