Slovenska vlada donijela je odluku prema kojoj zbog sličnosti epidemiološke situacije vezane uz COVID-19 trenutno više nema potrebe za dosadašnjim restrikcijama prilikom ulaska u tu državu iz Hrvatske, priopćeno je iz slovenske vlade, a prenose mediji.
„Vlada se upoznala s epidemiološkim stanjem u Republici Hrvatskoj koje je pripremio Nacionalni institut za javno zdravlje iz kojega slijedi da je rizik za širenje zaraze COVID-19 u obje države sličan, te da trenutno nema potrebe za posebnim ograničenjima kretanja između dviju država, niti potrebe za provođenjem karantene ili samoizolacije prilikom prelaska granice,” navela je slovenska vlada u priopćenju za javnost, nakon sjednice u ponedjeljak navečer.
Nakon što je krajem prošlog tjedna proglasila kraj epidemije bolesti COVID-19 i najavila da će načelno ponovo otvoriti granice za državljane članica EU-a i zajedničkog Europskog gospodarskog područja, ali uz prethodnu procjenu epidemiološke situacije u svakoj od pojedinih država tog prostora, Slovenija nakon olakšavanja režima na granici s Hrvatskom radi na postizanju sličnih dogovora s drugim susjednim državama.
Slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek izjavio je medijima da je cilj da se sa susjednim državama sa sličnom epidemiološkom slikom dogovori ponovno otvaranje granica do početka lipnja, a u ponedjeljak 18. maja je o tome razgovarao s mađarskim ministrom za vanjske poslove Peterom Szijjartom.
Prema njegovim riječima, cilj je da se utvrde protokoli za režim prijelaza granice i osiguraju svi uvjeti da ne dođe do ugroze zdravlja, odnosno mogućnosti širenja korona virusa.
Razgovore o takvom protokolu Slovenija je pokrenula i s Austrijom
Sredinom maja je posada jedrilice HIR 3 u sastavu Saša Fegić i Marina Đukanović uplovila u brazilsku luku Salvador po drugi put tijekom ekspedicije HIR 3 preko 3 oceana, čime je zatvorila puni krug oko svijeta.
Ekspedicija je započela 17. juna 2018. isplovljenjem peteročlane posade iz Malog Lošinja, od zapada prema istoku, zahtjevnom rutom na kojoj se održavaju sportske regate. Južna ruta predstavlja najveći izazov za jedriličare i vodi preko tri oceana i oko tri znamenita rta – Dobre Nade, Leeuwin i zloglasnog Horna, a značajnim dijelom prolazi hladnim i opasnim vodama pod utjecajem Antarktike.
Zbog puknuća prednje pripone 1200 milja južno od Zelenortskih otoka posada je u kolovozu 2018. neplanirano preplovila Atlantik i potražila pomoć u Salvadoru. Nakon popravka broda ekspedicija je nastavila putovanje po planiranoj ruti i uz planirane izmjene posade, te je 631 dan kasnije, nakon preplovljenih 25.420 milja ponovo stigla Salvador, gdje je za skipera i HIR 3 zatvoren puni krug oko globusa.
Saša Fegić kontinuirano je na brodu od polaska, dok se posada izmjenjivala po etapama. Uz skipera su najveći dio puta proveli Nebojša Petrović iz Zemuna – od Cape Towna u Južnoj Africi do Mar del Plate u Argentini, te Marina Đukanović iz Malog Lošinja – od polaska do Cape Towna i od Mar del Plate do povratka. Za Sašu Fegića ovo je ostvarenje dugogodišnjeg sna, jer je prvi Hrvat koji je pod hrvatskom zastavom oplovio svijet upravo Južnom rutom.
Za HIR 3 ovo je drugi krug oko svijeta – prvi put oplovila svijet krajem 80-ih, što je dokumentirao Mario Saletto u putopisnom serijalu Jedrima oko svijeta.
HIR 3 je legendarna hrvatska jedrilica kojom je 1981. Mladen Šutej preplovio Atlantik, te kasnije s Ozrenom Bakračem oplovio i rt Horn. Stradala u bombardiranju Dubrovnika 1991., spašena je od propasti i obnovljena, no u novom mileniju zanemarena petnaestak godina.
Fegić 2014. pronalazi HIR 3 u derutnom stanju, pred potonućem, no odlučan je da je vrati u život i još jednom odvede na put oko svijeta. Obnavljao ju je 4 godine i pripremao za ovo putovanje. Nakon svega je teško reći je li ovo veći uspjeh za 42-godišnjeg jedriličara ili za 41-godišnju jedrilicu burne povijesti, no svakako je značajan događaj za povijest hrvatske nautike.
– Nije još vrijeme za slavlje, treba se doma vratiti.” oprezan je Fegić. Pred ovim parom je još dug put – treći prelazak Atlantika i povratak kroz Mediteran, više od 6000 milja do polazne luke. S obzirom na pandemiju korona virusa i činjenicu da su granice zatvorene, neizvjesno je gdje i kada će HIR 3 na svom povratku moći pristati, no ploviti se mora.
Plovidbu HIR 3 možete pratiti na društvenim mrežama Facebook i Instagram, te podržati simboličnim donacijama putem platforme Patreon (http://www.patreon.com/sailingtribe).
Mađarska i Slovenija dogovorile su se o postepenom otvaranju međusobne granice do 1. juna, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
“Oporavak naših ekonomija nije moguć bez nastavka međunarodne saradnje”, napisao je ministar Szijjarto na svom Facebook profilu.
“Stoga je bez ugrožavanja zaštite zdravlja potrebno ublažiti restriktivne mjere nametnute na granicama”, rekao je.
Postepeno ponovno otvaranje vladina je strategija da spriječi dublju i trajniju štetu ekonomiji Mađarske, za koju se očekuje da će se ove godine smanjiti za oko 4%, pokazalo je istraživanje Reutersa.
Slovenija je 15. maja postala prva evropska zemlja koja je i zvanično objavila kraj epidemije korona virusa.
Ljudi koji stižu u Sloveniju iz drugih zemalja Evropske unije više neće morati ići u obavezni karantin, kao što je to bio slučaj od početka aprila, navodi se u izjavi slovenačke vlade.
Od ponedjeljka, Mađarska je prijavila 3.535 slučajeva korona virusa, 462 smrti i 1.400 oporavaka. Slovenija je prijavila 1.466 slučajeva virusa od kojih su 104 osobe umrle, navodi Reuters.
Szijjarto je rekao da je zatvaranje u dvije zemlje pomoglo u sprječavanju širenja korona virusa u velikom obimu, omogućavajući tako postepeno ponovno pokretanje ekonomskih aktivnosti.
Inače, prvi juni je i datum koji je Bosna i Hercegovina označila kao dan kada planira otvoriti granice za strance.
Sa slavnoga Trga svetog Marka nestali su i golubovi. Zašto bi dolazili kad ih nema tko hraniti? Otjerani koronavirusom, inozemni turisti napustili su Veneciju, jedan od najdražih im talijanskih gradova. Mnogi mještani žele da se vrate.
“Venecija je bez turista mrtav grad”, kaže 66-godišnji gondolijer Mauro Sambo, koji se tim poslom bavi od 1975.
“Čak i s ovim mjerama popuštanja, tko će na plovidbu gondolom? To rade stranci, ne domaći”, pripovijeda bradati gondolijer čisteći svoju gondolu usidrenu u blizini Duždeve palače. Talijanska vlada najavila je da će granice otvoriti tek 3. lipnja.
Oko Canala Grande mrtva je tišina. Ukrašene palače s obje strane kanale, luksuzni hoteli i kulturne institucije zatvorene su.
Turizam u talijanskom BDP-u sudjeluje s 13 posto. U tom sektoru je i 15 posto svih radnih mjesta u zemlji. U Veneciji je to mnogo izraženije. Čak 65 posto građana radi u turizmu.
“Utjecaj koronavirusa na inozemne dolaske, koji čine 85 posto turizma u gradu, pogubniji je nego u drugim odredištima koji imaju više domaćih od stranih turista”, rekla je Paola Mar iz gradskog turističkog ureda.
Preživjet ćemo
“Ovo je rat, a preživjeli smo ratove i prije”, tvrdi 47-godišnji građevinar Francesco Pecin. “Prebrodit ćemo ovo zahvaljujući našem poduzetničkom duhu”, dodaje Pecin kojeg su novinari zatekli u šetnji pokraj Mosta uzdaha. “Ali turizam nam je nužan.”
S njim se slaže i 61-godišnji zlatar Enrico Facchetti. “Grad svoje gospodarstvo temelji na turizmu. Možda je to pogreška, no nismo imali izbora”.
Venecija je kroz svoju povijest bila otvoren grad. Njezina maritimna ekonomija prihvaćala je trgovce svih vrsta i ta je otvorenost gradu donijela napedak i prestiž.
“Povijesno, Venecija je svjetski, kozmopolitski grad”, kaže Facchetti.
“Pogledajte ovu baziliku”, dodaje pokazujući na ckrvu svetog Marka. “Ona je u bizantskom stilu, brončani konji na zabatu stigli su iz Carigrada”.
Ima i onih koji unatoč krizi misle drugačije. Na velikom plakatu izvješenom na jednoj zgradi piše: “Siti smo noćenja s doručkom!”.
Vlasti godinama zanemaruju svoje građane. Venecija sa širim gradskim prstenom ima 260 tisuća stanovnika, ali od toga ih manje od petine živi u povijesnom centru.
Odljev stanovnika na kopno, gdje su cijene niže, a život ugodniji, ne prestaje. Čak je i na otoku Muranu, slavnom po proizvodnji stakla, jedan staklarski obrt pretvoren u hotel-restoran.
“Nema više tradicionalnih zanata”, kaže poduzetnik Dimitri Tiozzo. Unatoč svim prigovorima, povratak turista je prioritet, kaže Mar.
Prisjetila se i povijesno visokih poplava s kraja prošle godine, koje su gradu nanijele milijune eura štete.
Planirano ulaganje u ostrvo Lastavica, sa tvrđavom Mamula u Herceg Novom, za ovu godinu iznosi 5,1 milion eura, navodi se u Izvještaju o realizovanim investicionim i drugim aktivnostima po osnovu ugovora o zakupu lokaliteta tog ostrva za prošlu godinu.
U Vladinom dokumentu, koji je juče ušao u skupštinsku proceduru, ističe se i da će 6,45 miliona eura biti opredijeljeno naredne godine za realizaciju projekta.
“U projekat je, zaključno sa 31. decembrom prošle godine, utrošeno ukupno 6,2 miliona eura. U do sada utrošena sredstva uključeni su troškovi koji su realizovani za pripremu projektne dokumentacije, nabavku opreme, pripremnih radova i plata zaposlenima, angažovanje domaćih i stranih konsultanata, kao i prve faze građevinskih i konzervatorskih radova”, navodi se u Izvještaju.
Država je dala u zakup Lastavicu sa Mamulom na 49 godina. Ugovor o dugoročnom zakupu zaključen je prije pet godina sa švajcarskom kompanijom Orascom Development Holding. Osim ostrva sa tvrđavom, zakupac ima pravo da koristi i morsko dobro. Prema podacima iz izvještaja, tokom prošle godine je isplaćeno 47.772 eura zakupnine za skoro 32.000 kvadrata.
Kada je riječ o radovima, do kraja juna planiran je završetak betonsko-armiračkih radova. U izvještaju se navodi i da je tokom prvog ovogodišnjeg kvartala trebalo da budu izabrani podizvođači i dobavljači za kompletnu hotelsku opremu, vanjsku rasvjetu, bazene.
Mamula kompijuterska simulacija
“U drugom kvartalu će početi aktivnosti na pripremi memorijalne sobe u saradnji sa relevantnim institucijama. U zavisnosti od dinamike završetka radova na izgradnji 10 kilovolti (kV) voda od trafostanice 35/10 kV Klinci do rta Arza, očekuje se i polaganje kabla sa odabranim izvođačem u vrijednosti od oko 0,5 miliona eura”, istaknuto je u izvještaju.
Zakupac je, kako se dodaje, u fazi planiranja i pripreme povećanja broja radnih mjesta u Orascom Hotels Management Mamula Montenegro.
Orascom je u obavezi da u hercegnovsko ostrvo uloži 15 miliona eura. Investicionim programom, kako je precizirano u Izvještaju, predviđena je rekonstrukcija tvrđave Mamula u hotel muzejskog karaktera sa 23 hotelske sobe, četiri ugostiteljska objekta, spomen sobom za posjetioce, recepcijom, spa centrom, pristaništem, kaskadama sa recikliranom vodom, klubom za vodene sportove, centralizovanom kuhinjom, kao i sa rezervoarom za pitku i otpadnu vodu i trafostanicom sa agregatom.
“Programom je predviđeno da će do 200 radnih mjesta biti direktno i indirektno otvoreno tokom rada hotela, a procijenjeno je da će isti broj radnih mjesta biti otvoren i tokom izgradnje rizorta, te da će hotel u prvih deset godina donijeti 7,5 miliona eura kombinovanih prihoda, ne računajući zakupninu”, konstatovano je u dokumentu.
Aerodromi Crne Gore će se u prvoj fazi koja počinje sutra, otvoriti za letove generalne avijacije koji mogu biti privatnog ili poslovnog karaktera, napisao je direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić na svom Fejsbuk profilu.
“Ovo je bitna poruka za sve nas u Crnoj Gori i šire jer pokazuje namjeru države da se na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvori za strane državljane u susret turističkoj sezoni”, dodao je Orlandić.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) juče je donijelo odluku o skorom otvaranju Aerodroma Crne Gore za letove generalne avijacije ka Crnoj Gori i iz Crne Gore.
“Tokom sjutrašnjeg dana biće donijeta odgovarajuća uputstva i naredbe”, najavili su juče iz NKT-a.
Crnogorska kinoteka je na svom Youtube kanalu objavila serijal kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme.
Ciklus se sastoji od odabranih rijetko viđenih crno-bijelih i kadrova u boji, nastalih tokom nekoliko decenija, uz instrumentale crnogorskih alternativnih bendova.
Serijal kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme od večeras se emituje prije drugog Dnevnika na Prvom programu Televizije Crne Gore.
Evropa želi otvoriti svoje unutrašnje granice za turizam prije nego što počne ljeto, navela je u ponedjeljak grupa ministara vanjskih poslova država Evropske unije.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas sastao se u ponedjeljak putem videa sa svojim kolegama iz Španije, Italije, Austrije, Grčke, Hrvatske, Portugala, Malte, Slovenije, Kipra i Bugarske kako bi razgovarali o postepenom ublažavanju mjera.
“Hrvatskoj je kao turističkoj zemlji u interesu imati turiste, popuniti hotele, ali treba vidjeti na koji način ćemo to moći učiniti,” poručio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman nakon virtuelnog sastanka.
Ministri vanjskih poslova ovih država pozivaju “sve poduzetnike u turističkom sektoru da uvedu mjere opreza i zaštite turiste kada se omogući njihov dolazak”, prenio je Grlić Radman.
Ističe da se građanima treba omogućiti “sigurno putovanje i siguran povratak kući”.
Ograničenja putovanja zbog bolesti COVID-19 značajno su zaustavila slobodno kretanja po Evropi.
Sada će se kretanje preko granica ponovo uspostaviti u fazama, na osnovu brzine prenošenja korona virusa.
U Njemačkoj je na snazi upozorenje o putovanjima širom svijeta koje traje do 14. juna. Maas je rekao da će ukinuti to upozorenje za evropske zemlje i umjesto toga ponuditi smjernice za države pojedinačno o rizicima za putnike vezanim za korona virus.
“Ne možemo za stalno imati upozorenje za putovanje za cijeli svijet. Želimo se vratiti u normalu korak po korak,” rekao je Maas, naglašavajući da ljetni odmori neće biti onakvi kakvi su bili prije pandemije korona virusa.
“Ne bismo se trebali predati iluziji da može doći do brzog povratka poslu kao i obično.”
Italija, jedna od najteže pogođenih zemalja, dočekat će putnike iz šengenske zone 3. juna.
“Spremni smo sa sigurnošću dočekati evropske državljane koji žele provesti svoj odmor u Italiji”, izjavio je ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio tokom sastanka.
Maas planira održati još jedan video poziv s ministrima vanjskih poslova Francuske, Austrije i Švicarske u srijedu. Ministri temelje svoje razgovore na smjernicama koje je objavila Evropska komisija o turizmu prije nekoliko dana.
Zbog sve lošije situacije u kojoj je trenutno oko 150 hiljada članova posada teretnih i putničkih brodova širom svijeta bukvalno zarobljeno na tim plovilima jer se ne mogu vratiti kući zbog raznih restriktivnihmjera koje države svijeta primjenjuju u spriječavanju širenja koronavirusa, na globalnom nivou je juče pokrenuta peticija kojom se traži da se pomorcima obezbjedi adekvatan tretman od nacionalnih, ali međunarodnih organizacija.
“Budući da trenutna situacija, u kojoj su pomorci zbog koronavirusa primorani ostati na brodovima ili su trenutno kod kuće zbog nemogućnosti dogovora o zamjenama posade, dovodi do ozbiljno ugrožene sigurnosti međunarodnog brodarstva, a takođe i radi obezbjeđenja neprekidnosti globalnog lanaca snabdijevanja, insistira se na tome da države članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Međunarodne organizacije rada (ILO) preduzmu sledeće mjere:
Proglase pomorce i ostalo osoblje angažirano u pomorskom poslu kao “ključne radnike”
Osiguraju slobodan pristup i kretanje pomorcima na brodove i s njih, kao i osobama zaposlenim u brodskim aktivnostima
Omoguće dovoljan broj letova u vezi s ukrcajem i repatrijacijom pomorskog osoblja i kretanjem stručnjaka za pomorski saobraćaj
Međunarodna pomorska organizacija IMO i države članice Međunarodne organizacije rada ILO trebaju razviti i provesti jedinstveni pojednostavljeni plan za realizaciju gore navedenih mjera što je prije moguće
Ne podvrgavaju pomorce obveznom karantini prilikom iskrcavanja s brodova gdje je moguće brzo napraviti COVID-19 testove i gdje su rezultati ispitivanja negativni”
-piše u peticiji koja je na potpis dostupna na posebmno otvorenom sajtu “Pomorci su bitni” www.seafarersmater.com .
Računa se da na trgovačkim brodovima širom svijeta “hljeb sa devet kora” zarađuje oko 1,7 miliona ljudi. Bez tih pomoraca koji upravljaju sa preko 50.000 brodova koji čine svjetsku trgovačku flotu i koji godišnje prevezu preko 90 odsto svih roba koje cirkulišu svijetom, globalna ekonomija bi potpuno stala i dožvjela kolaps. Države širom svijeta nisu zatvorile svoje granice za robu koju im dovoze ti brodovi jer bi time same sebe “ugušile”, ali jesu za pomorce-ljude koji tim brodovima upravljaju. Stoga je sve više pomoraca koji zbog toga, na brodu ostaju znatno duše od uobičajenih ugovora po kojima provode uzmeđu 4 i 9 mjeseci godišnje u navigaciji. Posebno loša situacija je sa tzv. bijelim osobljem sa kruzing brodova koji su već više od dva mjeseca van upotrebe zbog koronavirusa, a kompanijama to osoblje nije nužno da održava brod za vrijeme kada je on u raspremi i van upotrebe.
Zbog toga su hiljade konobara, kuvara, frizera, ugostitelja, zabavljača i drugih koji su kao “bijelo osoblje” članovi posade kruzera, praktično dobili otkaze, ali se ne mogu vratiti kućama, već mjesecima kao svojevrsni nevoljni zavorenici, čekaju na repatrijaciju u sve gorim uslovima na blokiranim brodovima. Jedan broj takvih pomoraca iz Crne Gore koji rade za američku kompaniju “Royal Caribbean Cruise International” su se već obratili ovdašnjim medijima tražeći pomoć državnih vlasti Crne Gore da ih repatrira sa kruzera blokiranih u vodama SAD, a slična je situacija i sa još nekoliko stotina njihovih kolega iz susjednih država – Hrvatske, BiH i Srbije koji takođe protestuju na brodovima “Royal Caribbean-a”
Mještanin Grblja Lazar Kordić kreirao je domaću web platformu za online kupovinu domaćih prehrambenih proizvoda “Kupujem Domaće Od Lokalnih Proizvođača Bez Posrednika” na adresi www.kupujemdomace.com , ali na žalost, do sada njegova ideja da na jednostavan način umreži domaće proizvođače kvaluitetne i zdrave hrane sa potrošačima njihovih artikala, nije naišla na opipljiviju podršku nadležnih u državi i lokalnim samoupravama.
Za razliku od neformalnih fejsbuk grupa koje zvanično, volonterski propagiraju kupovinu domaćih proizvoda, web-platforma ovog mašinskog inženjera sa velikim iskustvom u informatici i programiranju, koncipirana je slično najpopularnijim web platformama za trgovinu na svijetu poput Ebay, Amazon ili Aliexpres- a.
Kordićev projekat “Kupujem Domaće Od Lokalnih Proizvožača Bez Posrednika” čini više nezavisnih online prodavnica objedinjenih na jednoj platformi, a potrošači mogu pretraživati ponudu saglasno reginu u kojem se nalaze (primorski, centralni i sjeverni) odnosno kategorijama proizvoda koji ih interesuje: od voća i povrća, prkeo mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, ribe i plodova mora, malslnovog ulja i proizvida od maslina, vina i rakije, pečuraka, do meda i prerađevina od meda.
“Platforma ima za cilj da pomogne malim proizvođačima, poljoprivrednicima, ribarima, zanatlijama, da na brz i jednostavan način kreiraju svoju online prodavnicu, “izlože” i promovišu svoje proizvode, a kupcima da pronađu željeni proizvod, pregledaju trenutni asortiman domaćih proizvoda u svom okruženju, upoznaju proizvođače koji nude svoje proizvode i kroz nekoliko klikova mišem, kupe svježe domaće proizvod direktno od lokalnih proizvođača bez posrednika. Ova internet prodavnica radi i dostupna je 24 sata dnevno.-znači da su prodavci i njihovi proizvodi dostupniji kupcima i vidljiviji na tržištu, a krajnji potrošači mogu naručiti svježe i domaće proizvode po optimalnim cijenama u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta uz dva klika miša.“- kazao nam je Kordić koji živi i radi u Tivtu.
Prema njegovim riječima, platformu je kreirao 4.aprila, 11.aprila zakupio domen kupujemdomace.me, a 15. aprila je kontaktirao nadležne u Vladi kao i sve opštine u Crnoj Gori kako bih ih upoznao sa projektom i pobudio njihovo interesovanje i spremnost da budu partneri “Kupujem Domaće” projekta, „tako da korisnici (proizvođači) sa teritorija svih opština partnera projekta, imaju besplatno korištenje web-platforme.“
Gastro
“Da bi pomogli lokalnim proizvođačima u ovim kriznim vremenima, omogućili smo da svi mali proizvođači imaju naredna 3 mjeseca besplatno korištenje platforme, uz potpunu pomoć u svakom koraku od registracije, kreiranja online prodavnice, kreiranja proizvoda, do same narudžbe, nezavisno od Opštine kojoj pripadaju i da li će podržati projekat “Kupujem Domaće”. Takođe, svi proizvođači sa teritorije Grblja i Luštice imaju besplatno korištenje platforme.“- istakao je Kordić dodajući da platformu nije osmiso kao komercijalni projekat o čemu svjedoči i činjenica da preko nje nema online plaćanja između proizvođača i kupaca, već se plaćanje obavlja direktno između njih po isporuci naručene robe, a kupac i proizvođač su cijelo vrijeme u međusobnom kontaktu.
„Ovo je veliki zalogaj za mene kao pojedinca, i nije nešto što mugu ja sam „izgurati“. Mogu ovako samostalno i besplatno „izdržati“ najduže tri mjeseca ali ne preko toga jer je ovo tzv. E-komerc a ne običan sajt i zato smatram da bi državni i lokalni organi trebali da se uključe u ovaj projekat i podrže ga. Opštine naprimjer, osim podrške plasiranju proizvoda sopstvenih poljoprivrednika i ribara na ovaj način, mogle bi pomoći i u poduzanju nivoa njihove informarilke pismenosti jer je ovo način koji i kupcima i prodavcima štedi vrijeme i na koji će se ubuduće, sve češće odvijati trgovina.“-kaže Kordić, dodajući da je platforma posebno dobra za bolje povezivanje sektora turizma i ugostiteljstva sa domaćim proizvođačima jer jednima osigurava siguran kanal plasmana svoje robe, a drugima pouzdano snabdijevanje i priliku da robu dobiju po najpovoljnijim cijenama.
Ono što je međutm, prilično neshvatljivo je indolentnost na koju je Kordič naišao kod dijela državnih orgnana koje je upoznao sa ovim projektom i pozvao ih da ga podrže.
„Dobio sam odgovor od Ministarsva ekonomije da je platfoma „Kupujem Domaće Od Lokalnih Proizvođača Bez Posredinka“ dobra stvar i da se uklapa u njihove planove afirmacije domaće proizvodnje hrane, ali ništa preko toga jer ja nisam želio da ovo bude komercijalni projekat već samo da korisnike (proizvođače ii državu/lokalne vlasti koji bi stali iza njih) košta tek onoliko koliko je dovoljno da platforma bude samoodrživa. Najbolju reakciju dobio sam od Sekretarijata za preduzetnišvo Glavnog grada Podgorice jer su oni zainteresovani da velikom broju poljoprivrednih proizvođača sa područja Zete, Malesije i dijela Bjelopavlića obezbijede i ovakav vid komunikacije sa kupcima, a interesovanje je pokazala i Opština Ulcinj. Iz Bara su mi odgovorili da je i za njih ovo prihvatjivo, ali da trenutno nameju vremena da se time detaljnije bave, dok iz nijedne druge opštine nisam dobio ama baš nikakav dodgovor, čak ni iz onih koje poput Tivta, zvanično nastoje da promovišu domaće poljoprivredne proizvođače“- kazao je Kordić, dodajući da ga je posebno iznenadila vrlo negativna reakcija koju je dobio od kreatora jedne fejsbuk grupe koja promošiviie prodaju domaćih proizvoda, kada im je ponudio saradnju.
Istakao je da je 15.aprila kontaktirao i Privrednu komoru Crne Gore, sa kojom je razmijenio više mejlova sa dodatnim informacijama o platformi i načinu njenog funkcionisanja, a koje su mu tražili iz menadžmenta Komore.
“Naravno, bili su oduševljeni platformom, kako je to dobra ideja, čak je bilo priče da kada se ublaže mjere koje je sprovodio NKT kako bi organizovali sastanak sa poljoprivrednicima, ribarima, turističkium sektorom u cilju prezentovanja ove platforme. Međutim, 8.maja stiže mejl kako PKCG sa Ministrarstvom poljoprivrede uveliko radi na razvoju vrlo slične “državne” aplikacije za registrovane proizvođače”- ispričao je Kordić.
KAKO FUNCIONIŠE PLATFORMA “KUPUJEM DOMAĆE”
Da bi korisnici mogli da poruče proizvod moraju se registrovati i unijeti ime, adresu i broj telefona. To su osnovni podaci kako bi prodavac (mali proizvođač, poljoprivrednik, ribar, itd…) mogao da stupi u kontakt sa kupcem, isporuči robu i naplati.
Prodavac prilikom registracije unosi svoje ime, naziv djelatnosti ili gazdinstva, adresu, email i broj telefona i sa tim podacima kreira svoju vlastitu “online prodavnicu”.
Kada “izlaže” proizvod u svoju online prodavnicu on ga opiše – što je to što nudi, prednosti proizvoda, objasni potencijalnom kupcu koje su minimalne količine koje može poručiti, da li krajnji potrošač preuzima naručeni proizvod na adresi prodavca ili prodavac isporučuje proizvod na adresi kupca, navede cijenu, doda sliku proizvoda.
Kada korisnik “kupi” proizvod, prodavcu na email dolazi obavještenje da ima novu narudžbu. Kasnije, prodavac “spakuje” proizvod i isporučuje ga kupcu po uslovima u opisu proizvoda i naplati. Obavještenja o naručenim proizvodima na email stižu i kupcu.
Kupac može, nakon realizovane kupovine, da ocijeni proizvod i uslugu proizvođača i sa što realnijim opisom pomogne i prodavcu i budućim kupcima. Korisnicima je na raspolaganju korisnička podrška putem Viber-a, Facebook-a, email-a, telefona i SMS-a.
