Aerodromi Crne Gore će se u prvoj fazi koja počinje sutra, otvoriti za letove generalne avijacije koji mogu biti privatnog ili poslovnog karaktera, napisao je direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić na svom Fejsbuk profilu.
“Ovo je bitna poruka za sve nas u Crnoj Gori i šire jer pokazuje namjeru države da se na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvori za strane državljane u susret turističkoj sezoni”, dodao je Orlandić.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) juče je donijelo odluku o skorom otvaranju Aerodroma Crne Gore za letove generalne avijacije ka Crnoj Gori i iz Crne Gore.
“Tokom sjutrašnjeg dana biće donijeta odgovarajuća uputstva i naredbe”, najavili su juče iz NKT-a.
Crnogorska kinoteka je na svom Youtube kanalu objavila serijal kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme.
Ciklus se sastoji od odabranih rijetko viđenih crno-bijelih i kadrova u boji, nastalih tokom nekoliko decenija, uz instrumentale crnogorskih alternativnih bendova.
Serijal kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme od večeras se emituje prije drugog Dnevnika na Prvom programu Televizije Crne Gore.
Evropa želi otvoriti svoje unutrašnje granice za turizam prije nego što počne ljeto, navela je u ponedjeljak grupa ministara vanjskih poslova država Evropske unije.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas sastao se u ponedjeljak putem videa sa svojim kolegama iz Španije, Italije, Austrije, Grčke, Hrvatske, Portugala, Malte, Slovenije, Kipra i Bugarske kako bi razgovarali o postepenom ublažavanju mjera.
“Hrvatskoj je kao turističkoj zemlji u interesu imati turiste, popuniti hotele, ali treba vidjeti na koji način ćemo to moći učiniti,” poručio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman nakon virtuelnog sastanka.
Ministri vanjskih poslova ovih država pozivaju “sve poduzetnike u turističkom sektoru da uvedu mjere opreza i zaštite turiste kada se omogući njihov dolazak”, prenio je Grlić Radman.
Ističe da se građanima treba omogućiti “sigurno putovanje i siguran povratak kući”.
Ograničenja putovanja zbog bolesti COVID-19 značajno su zaustavila slobodno kretanja po Evropi.
Sada će se kretanje preko granica ponovo uspostaviti u fazama, na osnovu brzine prenošenja korona virusa.
U Njemačkoj je na snazi upozorenje o putovanjima širom svijeta koje traje do 14. juna. Maas je rekao da će ukinuti to upozorenje za evropske zemlje i umjesto toga ponuditi smjernice za države pojedinačno o rizicima za putnike vezanim za korona virus.
“Ne možemo za stalno imati upozorenje za putovanje za cijeli svijet. Želimo se vratiti u normalu korak po korak,” rekao je Maas, naglašavajući da ljetni odmori neće biti onakvi kakvi su bili prije pandemije korona virusa.
“Ne bismo se trebali predati iluziji da može doći do brzog povratka poslu kao i obično.”
Italija, jedna od najteže pogođenih zemalja, dočekat će putnike iz šengenske zone 3. juna.
“Spremni smo sa sigurnošću dočekati evropske državljane koji žele provesti svoj odmor u Italiji”, izjavio je ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio tokom sastanka.
Maas planira održati još jedan video poziv s ministrima vanjskih poslova Francuske, Austrije i Švicarske u srijedu. Ministri temelje svoje razgovore na smjernicama koje je objavila Evropska komisija o turizmu prije nekoliko dana.
Zbog sve lošije situacije u kojoj je trenutno oko 150 hiljada članova posada teretnih i putničkih brodova širom svijeta bukvalno zarobljeno na tim plovilima jer se ne mogu vratiti kući zbog raznih restriktivnihmjera koje države svijeta primjenjuju u spriječavanju širenja koronavirusa, na globalnom nivou je juče pokrenuta peticija kojom se traži da se pomorcima obezbjedi adekvatan tretman od nacionalnih, ali međunarodnih organizacija.
“Budući da trenutna situacija, u kojoj su pomorci zbog koronavirusa primorani ostati na brodovima ili su trenutno kod kuće zbog nemogućnosti dogovora o zamjenama posade, dovodi do ozbiljno ugrožene sigurnosti međunarodnog brodarstva, a takođe i radi obezbjeđenja neprekidnosti globalnog lanaca snabdijevanja, insistira se na tome da države članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Međunarodne organizacije rada (ILO) preduzmu sledeće mjere:
Proglase pomorce i ostalo osoblje angažirano u pomorskom poslu kao “ključne radnike”
Osiguraju slobodan pristup i kretanje pomorcima na brodove i s njih, kao i osobama zaposlenim u brodskim aktivnostima
Omoguće dovoljan broj letova u vezi s ukrcajem i repatrijacijom pomorskog osoblja i kretanjem stručnjaka za pomorski saobraćaj
Međunarodna pomorska organizacija IMO i države članice Međunarodne organizacije rada ILO trebaju razviti i provesti jedinstveni pojednostavljeni plan za realizaciju gore navedenih mjera što je prije moguće
Ne podvrgavaju pomorce obveznom karantini prilikom iskrcavanja s brodova gdje je moguće brzo napraviti COVID-19 testove i gdje su rezultati ispitivanja negativni”
-piše u peticiji koja je na potpis dostupna na posebmno otvorenom sajtu “Pomorci su bitni” www.seafarersmater.com .
Računa se da na trgovačkim brodovima širom svijeta “hljeb sa devet kora” zarađuje oko 1,7 miliona ljudi. Bez tih pomoraca koji upravljaju sa preko 50.000 brodova koji čine svjetsku trgovačku flotu i koji godišnje prevezu preko 90 odsto svih roba koje cirkulišu svijetom, globalna ekonomija bi potpuno stala i dožvjela kolaps. Države širom svijeta nisu zatvorile svoje granice za robu koju im dovoze ti brodovi jer bi time same sebe “ugušile”, ali jesu za pomorce-ljude koji tim brodovima upravljaju. Stoga je sve više pomoraca koji zbog toga, na brodu ostaju znatno duše od uobičajenih ugovora po kojima provode uzmeđu 4 i 9 mjeseci godišnje u navigaciji. Posebno loša situacija je sa tzv. bijelim osobljem sa kruzing brodova koji su već više od dva mjeseca van upotrebe zbog koronavirusa, a kompanijama to osoblje nije nužno da održava brod za vrijeme kada je on u raspremi i van upotrebe.
Zbog toga su hiljade konobara, kuvara, frizera, ugostitelja, zabavljača i drugih koji su kao “bijelo osoblje” članovi posade kruzera, praktično dobili otkaze, ali se ne mogu vratiti kućama, već mjesecima kao svojevrsni nevoljni zavorenici, čekaju na repatrijaciju u sve gorim uslovima na blokiranim brodovima. Jedan broj takvih pomoraca iz Crne Gore koji rade za američku kompaniju “Royal Caribbean Cruise International” su se već obratili ovdašnjim medijima tražeći pomoć državnih vlasti Crne Gore da ih repatrira sa kruzera blokiranih u vodama SAD, a slična je situacija i sa još nekoliko stotina njihovih kolega iz susjednih država – Hrvatske, BiH i Srbije koji takođe protestuju na brodovima “Royal Caribbean-a”
Mještanin Grblja Lazar Kordić kreirao je domaću web platformu za online kupovinu domaćih prehrambenih proizvoda “Kupujem Domaće Od Lokalnih Proizvođača Bez Posrednika” na adresi www.kupujemdomace.com , ali na žalost, do sada njegova ideja da na jednostavan način umreži domaće proizvođače kvaluitetne i zdrave hrane sa potrošačima njihovih artikala, nije naišla na opipljiviju podršku nadležnih u državi i lokalnim samoupravama.
Za razliku od neformalnih fejsbuk grupa koje zvanično, volonterski propagiraju kupovinu domaćih proizvoda, web-platforma ovog mašinskog inženjera sa velikim iskustvom u informatici i programiranju, koncipirana je slično najpopularnijim web platformama za trgovinu na svijetu poput Ebay, Amazon ili Aliexpres- a.
Kordićev projekat “Kupujem Domaće Od Lokalnih Proizvožača Bez Posrednika” čini više nezavisnih online prodavnica objedinjenih na jednoj platformi, a potrošači mogu pretraživati ponudu saglasno reginu u kojem se nalaze (primorski, centralni i sjeverni) odnosno kategorijama proizvoda koji ih interesuje: od voća i povrća, prkeo mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, ribe i plodova mora, malslnovog ulja i proizvida od maslina, vina i rakije, pečuraka, do meda i prerađevina od meda.
“Platforma ima za cilj da pomogne malim proizvođačima, poljoprivrednicima, ribarima, zanatlijama, da na brz i jednostavan način kreiraju svoju online prodavnicu, “izlože” i promovišu svoje proizvode, a kupcima da pronađu željeni proizvod, pregledaju trenutni asortiman domaćih proizvoda u svom okruženju, upoznaju proizvođače koji nude svoje proizvode i kroz nekoliko klikova mišem, kupe svježe domaće proizvod direktno od lokalnih proizvođača bez posrednika. Ova internet prodavnica radi i dostupna je 24 sata dnevno.-znači da su prodavci i njihovi proizvodi dostupniji kupcima i vidljiviji na tržištu, a krajnji potrošači mogu naručiti svježe i domaće proizvode po optimalnim cijenama u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta uz dva klika miša.“- kazao nam je Kordić koji živi i radi u Tivtu.
Prema njegovim riječima, platformu je kreirao 4.aprila, 11.aprila zakupio domen kupujemdomace.me, a 15. aprila je kontaktirao nadležne u Vladi kao i sve opštine u Crnoj Gori kako bih ih upoznao sa projektom i pobudio njihovo interesovanje i spremnost da budu partneri “Kupujem Domaće” projekta, „tako da korisnici (proizvođači) sa teritorija svih opština partnera projekta, imaju besplatno korištenje web-platforme.“
Gastro
“Da bi pomogli lokalnim proizvođačima u ovim kriznim vremenima, omogućili smo da svi mali proizvođači imaju naredna 3 mjeseca besplatno korištenje platforme, uz potpunu pomoć u svakom koraku od registracije, kreiranja online prodavnice, kreiranja proizvoda, do same narudžbe, nezavisno od Opštine kojoj pripadaju i da li će podržati projekat “Kupujem Domaće”. Takođe, svi proizvođači sa teritorije Grblja i Luštice imaju besplatno korištenje platforme.“- istakao je Kordić dodajući da platformu nije osmiso kao komercijalni projekat o čemu svjedoči i činjenica da preko nje nema online plaćanja između proizvođača i kupaca, već se plaćanje obavlja direktno između njih po isporuci naručene robe, a kupac i proizvođač su cijelo vrijeme u međusobnom kontaktu.
„Ovo je veliki zalogaj za mene kao pojedinca, i nije nešto što mugu ja sam „izgurati“. Mogu ovako samostalno i besplatno „izdržati“ najduže tri mjeseca ali ne preko toga jer je ovo tzv. E-komerc a ne običan sajt i zato smatram da bi državni i lokalni organi trebali da se uključe u ovaj projekat i podrže ga. Opštine naprimjer, osim podrške plasiranju proizvoda sopstvenih poljoprivrednika i ribara na ovaj način, mogle bi pomoći i u poduzanju nivoa njihove informarilke pismenosti jer je ovo način koji i kupcima i prodavcima štedi vrijeme i na koji će se ubuduće, sve češće odvijati trgovina.“-kaže Kordić, dodajući da je platforma posebno dobra za bolje povezivanje sektora turizma i ugostiteljstva sa domaćim proizvođačima jer jednima osigurava siguran kanal plasmana svoje robe, a drugima pouzdano snabdijevanje i priliku da robu dobiju po najpovoljnijim cijenama.
Ono što je međutm, prilično neshvatljivo je indolentnost na koju je Kordič naišao kod dijela državnih orgnana koje je upoznao sa ovim projektom i pozvao ih da ga podrže.
„Dobio sam odgovor od Ministarsva ekonomije da je platfoma „Kupujem Domaće Od Lokalnih Proizvođača Bez Posredinka“ dobra stvar i da se uklapa u njihove planove afirmacije domaće proizvodnje hrane, ali ništa preko toga jer ja nisam želio da ovo bude komercijalni projekat već samo da korisnike (proizvođače ii državu/lokalne vlasti koji bi stali iza njih) košta tek onoliko koliko je dovoljno da platforma bude samoodrživa. Najbolju reakciju dobio sam od Sekretarijata za preduzetnišvo Glavnog grada Podgorice jer su oni zainteresovani da velikom broju poljoprivrednih proizvođača sa područja Zete, Malesije i dijela Bjelopavlića obezbijede i ovakav vid komunikacije sa kupcima, a interesovanje je pokazala i Opština Ulcinj. Iz Bara su mi odgovorili da je i za njih ovo prihvatjivo, ali da trenutno nameju vremena da se time detaljnije bave, dok iz nijedne druge opštine nisam dobio ama baš nikakav dodgovor, čak ni iz onih koje poput Tivta, zvanično nastoje da promovišu domaće poljoprivredne proizvođače“- kazao je Kordić, dodajući da ga je posebno iznenadila vrlo negativna reakcija koju je dobio od kreatora jedne fejsbuk grupe koja promošiviie prodaju domaćih proizvoda, kada im je ponudio saradnju.
Istakao je da je 15.aprila kontaktirao i Privrednu komoru Crne Gore, sa kojom je razmijenio više mejlova sa dodatnim informacijama o platformi i načinu njenog funkcionisanja, a koje su mu tražili iz menadžmenta Komore.
“Naravno, bili su oduševljeni platformom, kako je to dobra ideja, čak je bilo priče da kada se ublaže mjere koje je sprovodio NKT kako bi organizovali sastanak sa poljoprivrednicima, ribarima, turističkium sektorom u cilju prezentovanja ove platforme. Međutim, 8.maja stiže mejl kako PKCG sa Ministrarstvom poljoprivrede uveliko radi na razvoju vrlo slične “državne” aplikacije za registrovane proizvođače”- ispričao je Kordić.
KAKO FUNCIONIŠE PLATFORMA “KUPUJEM DOMAĆE”
Da bi korisnici mogli da poruče proizvod moraju se registrovati i unijeti ime, adresu i broj telefona. To su osnovni podaci kako bi prodavac (mali proizvođač, poljoprivrednik, ribar, itd…) mogao da stupi u kontakt sa kupcem, isporuči robu i naplati.
Prodavac prilikom registracije unosi svoje ime, naziv djelatnosti ili gazdinstva, adresu, email i broj telefona i sa tim podacima kreira svoju vlastitu “online prodavnicu”.
Kada “izlaže” proizvod u svoju online prodavnicu on ga opiše – što je to što nudi, prednosti proizvoda, objasni potencijalnom kupcu koje su minimalne količine koje može poručiti, da li krajnji potrošač preuzima naručeni proizvod na adresi prodavca ili prodavac isporučuje proizvod na adresi kupca, navede cijenu, doda sliku proizvoda.
Kada korisnik “kupi” proizvod, prodavcu na email dolazi obavještenje da ima novu narudžbu. Kasnije, prodavac “spakuje” proizvod i isporučuje ga kupcu po uslovima u opisu proizvoda i naplati. Obavještenja o naručenim proizvodima na email stižu i kupcu.
Kupac može, nakon realizovane kupovine, da ocijeni proizvod i uslugu proizvođača i sa što realnijim opisom pomogne i prodavcu i budućim kupcima. Korisnicima je na raspolaganju korisnička podrška putem Viber-a, Facebook-a, email-a, telefona i SMS-a.
Herceg Novi je pokazao odgovornost, disciplinu i ozbiljnost, a sve službe dobru koordinaciju i saradnju u cilju suzbijanja širenja virusa Covid-19, ocijenjeno je na današnjem sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje. Članovi Tima iskazali su zadovoljstvo činjenicom da je epidemiološka situacija u našem gradu stabilna i da nema novih slučajeva zaraze. Konstatovali su da je to rezultat discipline, predanog rada i dosljedne primjene mjera za suzbijanje širenja virusa, koje i u narednom periodu treba poštovati radi zaštite zdravlja svih nas.
”Maksimalno dobro i pravovremeno je odrađeno sve ono što se zahtijevalo od organa i službi na lokalnom nivou. Među svim članovima Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje postoji stalna komunikacija i saradnja na visokom nivou. Želim da se zahvalim i čestitam svim zaposlenima, volonterima, medicinskim radnicima na predanom radu i posvećenosti, a građanima na ozbiljnosti i razumijevanju. Važno je da se i u narednom periodu pridržavamo mjera koje su na snazi, kako bismo uskoro bili zemlja bez korona virusa”, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Kroz karantin u Herceg Novom prošlo je 850 osoba, a trenutno je u Institutu 260 lica, informisala je epidemiološkinja Doma zdravlja Herceg Novi, dr Stijepa Glušac. Od početka epidemije pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom bilo je 621 lice u Herceg Novom, a trenutno je pod nadzorom i u izolaciji njih 38. U Domu zdravlja Herceg Novi uzorkovano je 356 lica, a testiranje se nastavlja.
Na sastanku je istaknuto da, iako je došlo do ublažavanja mjera, i dalje su na snazi one koje se odnose na obavezan karantin za lica koja stižu iz inostranstva, kao i zabranu javnih okupljanja.
Centar bezbjednosti Herceg Novi i Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora nastojali su da budu proaktivni i sprovode preventivne aktivnosti, kako bi se izbjeglo represivno djelovanje zbog kršenja važećih mjera, čulo se na sastanku.
Kako je informisao komandir Centra bezbjednosti Herceg Novi, Dejan Ostojić najveći broj izrečenih krivičnih prijava odnosio se na nepoštovanje zabrane kretanja i zabrane međugradskog prevoza.
Crveni krst Herceg Novi je od proglašenja epidemije opslužio 800 porodica i volonteri su stigli do svih kojima je pomoć bila potrebna, kazala je sekretarka Mira Krsmanović. Ona je pohvalila saradnju sa lokalnom upravom, gradskim službama i preduzećima, te iskoristila priliku da se zahvali brojnim volonterima i donatorima. Obavijestila je da novski Crveni krst sada radi radnim danima od 09 do 15 časova.
Tokom proteklog perioda građanima je podijeljeno preko 1000 besplatnih maski koje su volonterski sašile novske krojačice, od materijala koji je obezbijedila Opština, kazala je savjetnica predsjednika Tamara Vujović. Ona je napomenula da su tokom ove krizne situacije građani bili redovno, tačno i pravovremeno informisani o aktivnostima, mjerama i preporukama, što je bilo od izuzetnog značaja. Dodala je da su svakodnevno rađene dezinfekcije javnih površina , te da je ovih dana fokus na prostorima oko škola i vrtića, zbog priprema za maturske ispite i upis.
Zaključeno je da će Opštinski tim nastaviti da prati situaciju u zemlji i okruženju, te postupa u skladu s tim.
Povodom likovno-literarnog konkursa za djecu na temu “Vatrogasci” objavljenog 30.januara, koju je povodom 1.marta, Svjetskog dana zaštite i spašavanja, opštinska SZS Tivat, komisija u sastavu Sanela Ficer, Svjetlana Đikanović i Branko Peković proglasila je je minulog vikenda laureate u svim kategorijama.
U kategoriji od I-V razreda prvo mjesto pripalo je Andrijani Radović, drugo mjesto Dariji Andričić a treće mjesto osvojila je Nataliji Laković.
vatrogasci
U kategoriji od VI-IX razreda najbolji je bio rad Teodore Barbić, drugo mjesto pripalo je Ivani Živić, a treće mjesto osvojila je Gabrijela Lakićević.
Po ocjeni žirija, najbolji literarni rad napisala je i osvojila prvo mjesto Ana Luković, dok je drugo mjesto pripalo Kristini Gardašević.
Najbolju maketu napravilo je odjeljenje IX3 Osnovne škole “Drago Milović”.
Građanski pokret URA pozvao je danas Ministarstvo vanjskih poslova i Vladu Crne Gore da omogući povratak crnogorskih građana “zarobljenih” na palubama kompanije “Royal Carribbean”.
Crnogorski građani koji rade u ovoj kompaniji “zarobljeni” su zbog pandemije koronavirusa na Bahamima.
“Zahtijevamo što bržu reakciju Ministarstva vanjskih poslova i Vlade Crne Gore kako bi ovi naši građani došli u svoju zemlju. Podsjećamo i na izjavu premijera koji je u martu kazao da će se svaki građanin Crne Gore koji se zadesio usljed pandemije vani a koji to želi vratiti kući i da će mu država obezbijediti povratak”, navode iz URE.
Kažu i da su se, po saznanju medija, crnogorski građani zaposleni u toj kompaniji obraćali konzulatu Crne Gore u Njujorku ali da im nikakva konkretna stvar nije saopštena.
“Više puta im se obećavao datum povratka ali uvijek sa rezervom i bez konkretne odluke. Građani su blokirani više od 60 dana na kruzeru koji je star i gotovo neuslovan. Čak je bilo i par samoubistava na brodu i to je jasan pokazatelj koliko je situacija ozbiljna i dramatična”, ukazuju iz URE.
Oni poručuju da je nedopustivo da se ljudi koji su otišli daleko do Crne Gore da bi zaradili novac sada još jednom ostavljaju na cjedilu od strane svoje države.
Sve ono što je oteto od Crne Gore biće opet u vlasništvu države, koliko god se neko tome protivio, poručio je danas predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na konferenciji za novinare na Cetinju povodom dvije godine od stupanja na dužnost.
On je komentarišući posljedice usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručio da je suštinska dilema oko tog akta – da li Crna Gora treba da unapređuje vladavinu prava.
“Da li Crna Gora treba da novim zakonima usaglasi propise sa EU standardima, zamijeni zakone stare skoro pola vijek, ja mislim da je odgovor – DA”, kazao je predsjednik na Cetinju.
“Da li Crna Gora treba da odustane od takve svoje potrebe, kad god se dio društva pobuni odgov je NE”, kazao je Đukanović i dodao da zakon treba Crnoj Gori i da je zbog toga donešen.
Zakon je, kaže predsjednik, otvorio mnoga pitanja, neka su se pokazala na površini to je pitanje imovine, gdje se država suočila sa otporom SPC.
“Sve što je neko na zakonit način stekao u Crnoj Gori srećno mu služilo. Sve ono što je oteto od Crne Gore biće opet države Crne Gore, koliko god se neko tome protivio”, poručio je predsjednik.
Svi kojima ne odgovara nezavisna i suverena Crna Gora i vladavina prava se odupiru pitanju autokefalne Crnogorske crkve. Te strukture su u želji za monopolom bile protiv ustanovljavanja Crner Gore. Riječ o potrebi da se odbrani uspostavljeni monopol. To nas ne koleba kada je u pitanju traganje za rješenje iz kontroverzu koje opterećuju cgrnogorsko društvo. Ni SPC ne pripadaju ona prava da prisvaja tuđu imovinu, izbjegava procese finansijske istage, da ne plaća porez i da mimo zakona uvede svoje svštenike i da ih na stotine gomila u Crnoj Gori. Ne pripada joj pravo da njeni velikodostonici predvode kako kažu pobunjeni narod. Dosta je bilo tog cirkusa. Moraće da budu ono što im pripada: vjerska zajednica koja će biti dio društva i ni milimetar više od toga.
“Obnovili smo državu. Vrijeme da obnovimo i crkvu. Ponudili rješenje da postoji pravoslavna crkva koja će okupiti sve pravislavne vjernike. Ako SPC to odbija, biće crkva nacionalnih Srba u Crno Gori. Ali onda ćeno mi stvarati crkvu nacionalnih Crnogoraca. Potrudićemo se da takva crkva bude autokefalna i priznata”, jasan je Đukanović.
Kroz raspravu oko zakona, kako dodaje, pokazale su i namjere SPC.
“Rasprava oko ovog Zakona je otvoreno ukazala na očiglednu ambiciju da se preko određenih struktura koje predstavljaju instrument velikodržavnog nacionalizma preuzme kontrola nad strateškim putem razvoja, odnosno da se preuzme sudbina Crne Gore u svoje ruke, a siguran sam da onda sudbina ne bi bila dobra i da bi to vodilo kraju Crne Gore i prinošenju Crne Gore na žrtvenik velikoj Srbiji”, poručio je Đukanović.
Odgovor države je jasan.
“Moja poruka je jasna – ne nudite nam te okrvavljene formule za budućnost Crne Gore i Balkana, nećemo ih nikada prihvatiti”, zaključio je Đukanović.
Gotovo pola vijeka je od kada se obilježava Međunarodni dan muzeja sa ciljem da se kroz organizaciju raznih događaja podigne svijest o važnoj ulozi muzeja u prikupljanju, zaštiti i razumijevanju kulturnog nasljeđa, ali i o predstavljanju institucije muzeja kao mjesta ljudske saradnje i razumijevanja.
Inicijativa je pokrenuta u koordinaciji Francuske muzejske direkcije i organizuje se u evropskim muzejima od 2005. godine, pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO-a. Crna Gora se ovoj inicijativi pridružila 2007. godine. Ove godine, zbog situacije izazvane pandemijom COVID-19, održavanje manifestacije „Noć muzeja“ je odgođeno za 14. novembar 2020. godine.
Međunarodni dan muzeja zvanično je ustanovljen 1977. godine, donošenjem Rezolucije, za vrijeme održavanja Generalne skupštine Međunarodne mreže muzeja (International Council of Museums – ICOM), u Moskvi, radi pokretanja godišnjeg događaja „s ciljem daljeg objedinjavanja kreativnih težnji i napora muzeja i privlačenja pažnje svjetske javnosti na njihovu aktivnost.”
Svake godine, u subotu koja je najbliža 18. maju, u okviru Međunarodnog dana muzeja, obilježava se tradicionalna manifestacija „Noć muzeja“.
Međunarodni dan muzeja trebalo je da prenese poruku da su „muzeji važno sredstvo kulturne razmjene, obogaćivanja kultura i razvoja međusobnog razumijevanja, saradnje i mira među narodima“.
Međunarodni dan muzeja obilježava se danas širom svijeta, od Amerike, Australije i Okeanije, do Evrope, Azije i Afrike. Svake godine se ovaj dan obilježava aktivnostima u sklopu određene teme koju predlaže Međunarodna mreža muzeja, a koja svim muzejima svijeta omogućava da se u maju usredsrijede na isti sadržaj i da poruke, koje muzejska zajednica šalje snagom sinergije, snažno odjekuju u javnosti. Prošle, 2019. godine, u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja učestvovalo je 55 000 muzeja iz oko 150 zemalja.
Noć muzeja – Tivat 2017.
Sa temom Muzeji za jednakost: raznolikost i inkluzija, Međunarodni dan muzeja 2020. godine treba da bude povod okupljanja kako bi se proslavile raznolikosti perspektiva koje čine zajednice i osoblje muzeja, te najbolji alati za prepoznavanje i prevazilaženje pristrasnosti u onome što muzeji prikazuju i priča koje pričaju posjetiocima.
Svjesni činjenice da se Međunarodni dan muzeja, 2020. godine, obilježava u vanredno teškim uslovima zbog pandemije COVID-19, Međunarodna mreža muzeja je dala smjernice da se ovogodišnji program manifestacije, ipak, preseli u virtuelni svijet, iako su, nedavno, muzeji počeli otvarati svoja vrata za posjetioce.
