Otvaranje granica je tek otpočelo i veoma je teško, u ovom trenutku, na startu, prognozirati stanje. Imaćemo fokus na individualnoj turističkoj tražnji i tek u nekoj drugoj, trećoj fazi moći ćemo razmišljati o organizovanom turističkom prometu ove godine, smatra profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom dr Ivo Županović.
Istakao je da će se cijene prilagođavati za određene tržišne segmente, pogotovo one sa značajnijim smještajnim kapacitetim.
“Vidim da se turistički poslenici maksimalno pripremaju. Na državnom nivou su definisani detaljni protokoli kada su u pitanju hoteli i njima slični sadržaji za smještaj”. kazao je Županović.
Kada se u zemljama regiona, koja su naša tradicionalna tržišta, epidemiološka slika “sredi”, smatra on, povećaće se broj turista.
“U ovom trenutku, najvažniji je digitalni marketing. Krenulo se sa određenim kampanjama na nacionalnom nivou, koje su, između ostalog, usmjerene i ka domaćem gostu, koji će po mojoj procjeni, kako vrijeme bude odmicalo biti sve značajniji i to ne samo tokom ove godine”, smatra Županović.
Boka Kotorska foto Boka News
Lokalne turističke organizacije, podsjeća on, u skladu sa strukturom emitivnih tržišta krenule su u određenu promociju.
“Kao inovativnu istakao bih ideju Turističke organizacije Herceg Novi koja je ponudila nagradni smještaj u junu, što može biti inicijalna kapisla za dalje interesovanje turističkih konzumenata. Podsjetiću na istraživanje MMGY-a da turisti donose odluku nakon 45 do 90 dana od peaka (vrhunca) pandemije u toj zemlji, što znači da u ovom periodu treba maksimalno forsirati promociju putem digitalnog marketinga”, objašnjava Županović.
On smatra da će turističke agencije, kao subjekti koji se bave organizovanim turističkim prometom, imati ozbiljne probleme.
“U ovako kontrolisanim uslovima ne možemo računati na klasične metode organizacije turističkog prometa, ali ni na njihove klasične usluge, poput prodaje avionskih karata. To će se odraziti i na njihovu likvidnost i pogotovo na profitabilnost poslovanja. Pitanje je da li će manje agencije, koje nemaju obrtna sredstva za neki duži period opstati”, smatra Županović.
Jako značajnu ulogu, ističe sagovornik Pobjede, odigraće Zakon o dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, gdje će se ugovorena putovanja nakon prvog marta moći iskoristiti do kraja iduće godine, kao stimulativna mjera i za pružaoca i za konzumenta usluge.
Milijardu eura očekivali smo ove godine od nautičkog turizma. Zbog pandemije, naravno, ta će zarada biti manja, ali ne toliko kao u nekim drugim granama turizma.
S otvaranjem granica nautičari, koji svoja plovila drže u našim marinama, pristižu u sve većem broju, u naš akvatorij uplovljavaju prve megajahte, a pokrenula se i charter flota po kojoj je Hrvatska među najbrojnijima i najpoznatijima u svijetu.
Većina stranaca Hrvatsku doživljava kao destinaciju bez koronavirusa. Prednjače nautičari koji se u našim marinama i na svome brodu osjećaju bezbrižno.
– Nama je došao veliki broj gostiju. Ne možemo naravno to uspoređivati i povući paralelu s prošlom godinom. međutim ipak se gosti vraćaju, a i oni koji još nisu došli izražavaju želju da dođu što ranije. Imamo čak i nove dolaske što nas veseli, govori Renata Marević, direktorica marine Punat.
A ovoga juna kroz 22 ACI marine od Istre do Dalmacije, vlasnici godišnjega veza plove bez naknade. Žele se potaknuti dolasci i pokazati da je plovidba duž hrvatskih otoka sigurna. Uz strane nautičare na vlastitim plovilima, pokrenula se i čarterska flota, a na vidiku su i megajahte.
– Imali smo upite za mega-jahte koje dolaze s tržišta Francuske, Španjolske i Italije, što dolaze s Kariba. Konkretnih upita za premještaj čarter flota s Baleara nemamo, ali imamo za megajahte. Marina u Rovinju je jedna od onih gdje imamo razgovore i vjerujem da ćemo nešto od tih brodova smjestiti jer je napravljena upravo za tu vrstu klijenata, kaže Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d. d.
U Hrvatsku bi moglo stići oko 150 jahti duljih od 24 metra, s hiljau gostiju i dvije hiljde članova posade. Zarada za ukupno gospodarstvo za taj broj ljudi i razinu luksuza iznimno je velika, veća nego u bilo kojoj drugoj grani turizma.
Vozač AMSK “Kotor” Frano Dubreta bio je najbolji u generalnom plasmanu na startu ovogodišnje sezone Šampionata Crne Gore u brdskim auto trkama, održane na Podima.
Dubreta je stazu dugu 4.470 m prešao za 4:08,175, dok su se Filip Petković, sa postignutim vremenom 4:13,642 i Vasilije Jakšić sa vremenom 4:18,031, takođe iz AMSK Kotor, plasirali na drugo i treće mjesto.
U klasi 1000 H vozač AMSK ,,Podi” Marko Adžić osvojio je prvo mjesto, dok je drugoplasirani Eldin Senadović iz AMSK “Kotor”. Sa najviše osvojenih bodova u trci na Podima je klub AMSK Kotor.
Oko 40 vozača iz Crne Gore, kao i Republike Hrvatske učestvovalo je na današnjem takmičnju.
Podsjećamo da je BAT Podi Herceg Novi 2020 ujedno i prva brdska trka u Evropi , koja je održana nakon pandemije izazvane virusom Covid19, te je i organizovana u skladu sa važećim preporukama i procedurama NKT-a i ministarstva sporta
BAT Podi – Herceg Novi 2020. je organizovana pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi uz podršku “Merdianbet” i preduzeća “Carine” Čedo Popović, kao i brojnih kompanija i pojedinaca, zaljubljenika u auto sport.
U akvatorijumu Stoliva u Boki Kotorskoj jutros se pojavila velika prljava mrlja sa pjenom žuto-mrke boje.
Građani su o ovome obavijestili Inspekciji sigurnosti plovidbe iz Kotora čija je nadležnost da otkrije porijeklo zagađenja i eventualno, pronađe počinioca.
Zahvaljujući Eldinu Kubi Omeragiću, JK Delfin, prijateljima kluba i brojnim sponzorima, te velikom broju posjetioca koji su se pridružili humanitarnoj zabavi „Tivat pazi svoje ljude“ prikupljeno je dodatnih 2808,45 eura i 20 dolara u kampanji Jelena#BudiOptimist.
Od ranog jutra, u društvu vrijednih domaćica iz Organizacije žena Tivat i jedine ženske jedriličarske ekipe u Boki Kotorskoj- Jeleninog „Montenegro Sailing Team,“ mulo ispred Delfina bilo je kužina i pozornica, na kojoj su se smjenjivali domaći i gosti, guštajući u priganicama, palačinkama, kroasanima, Duteovom bureku.
Objed su spremali kapetan akcije, Edin Kuba Omeragić, i meštar od ribanja i kužinavanja, Luka Maslovarić, koji su dijelili gradele- Kuba se pobrinuo za meso, a Luka za škombre. Promjenjivo vrijeme nije puno poremetilo akciju, jer je na raspolaganju bio i hangar kluba, koji su jedriličari pripremili za jučerašnje druženje, pa su dva suncobrana bila sasvim dovoljna da ne pokisnu vrijedna foto ekipa Miko Photography studija i muzičari- Marko Đurišić i bokeški bend Nitro. Za tatu majstoricu, Friday Jones, hangar je bio odlična radionica za body painting.
Foto JK Delfin
Druženju su se pridružili veterani Delfina, ponosni na mlađe generacije koje klub održavaju ne samo kao osnovnu pomorsku školu za tivatsku djecu i svjetskog ambasadora našeg grada, nego i kao mjesto susreta i zajedničkih akcija lokalaca, gdje svaki gost može osjetiti pravu atmosferu Tivta i njegovih ljudi. Bili su tu i najmlađi Delfinovi takmičari, koji su sa drugarima dan iskoristili za kupanje, što je povuklo i starije, pa možemo reći da je ozvaničena i sezona kupanja. Stoga su svi sa nestrpljenjem dočekali večeru- pizze koje su donirale tivatske picerije.
Osim domaćih, koji su stigli iz svih gradova Boke, zabavi se pridružio i veliki broj stranaca, mahom rezidenata koji rade na nekom od velikih projekata u našem gradu.
Foto JK Delfin
Organizacioni odbor i Uprava kluba, te prijatelji akcije Jelena#BudiOptimist, zahvaljuju svima koji su doprinijeli sjajnom rezultatu koji je „klasa optimist“ postigla na jučerašnjoj „regati.“ Tivat pazi svoje ljude!
„Blagoslov mora i barki bio je običaj u više mijesta u Boki Kotorskoj, međutim taj običaj se u drugim župama izgubio a na Mulu se zadržao. Mještani ovog malog ribarskog mjesta su držali do svojih starih običaja i tradicije, tako da je ovaj obred sačuvan do današnjih dana. Nekada se ovaj običaj proslavljao uz velike svečanosti, sa jutarnjim procesijama kroz mjesto, bilo je puno barki koje su bile okićene, dok je danas reduciran na znatno jednostavniji oblik blagoslova. Unatoč svim mijenama, u svojoj jezgri ovaj običaj blagoslova i zahvale za more, za dar života koji dolazi iz mora, za barke, sjećanje na ribare preživljava“.
Po starom i za Boku Kotorsku jedinstvenom običaju, na prvi ponedjeljak nakon svetkovine Duhova, vjernici župe BDM Pomoćnice Kršćana na Mulu, okupili su se i ove godine na euharistijsko slavlje i na blagoslov mora.
Ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more kao što je to ribarsko mjesto Muo u Boki Kotorskoj. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode, kazao nam je mjesni župnik don Robert Tonsati.
Don Robert Tonsati, naglasio je kako je ovo prigoda kao i u svakoj sv. misi, sjetiti se i živih i mrtvih ribara i pomoraca.
„Pokojnima molimo milost i milosrđe a živima molimo zdravlje, uspjeh i blagoslov. Danas kada se sjećamo svih pomoraca i ribara koji su od mora živjeli, po moru plovili, o mora prehranjivali svoje obitelji, sjetimo se i toga da nam je potrebno od majke Blažene Djevice Marije naslijedovati njezinu zahvalnost, njzinu poniznost. Ti skromni muljanski ribari nisu imali mnogo, ali na to malo znali su biti zahvalni, i zato su ovako lijepo okovali sliku BDM i stalno donosili darove zahvale svojoj crkvi. Bili su zahvalni Bogu za ono što primaju, za ono što imaju. Mi danas hoćemo više hoćemo bolje, novije, nikada nam dosta, a mi ne znamo zahvaljivati. Ovaj Blagoslov mora prigoda je da zahvalimo. Možda mi svi sada više ne živimo toliko od mora, ali ono nam je donjelo na drugi način svoj plodove. Možda niste svi ribari ili pomorci, ali izdajete sobe, ljudi dolaze ovde radi mora. Uvjek trebamo biti zahvalni za ono što primamo u životu i sa poniznošću primati i zahvaljivati, da se božiji blagoslov umnoži i da sami budemo ispunjeni i zadovoljni…“ – kazao je Tonsati.
Nakon sv. mise, vjernici su se u procesiji uputili do ponte ispod župne crkve gdje je obavljen Blagoslov mora, uz molitvu za ljude koji od mora žive.
U znak sjećanja na sve pomorce i ribare koje se nisu vratili u svoj rodni kraj, nakon blagoslova, položeno je cvijeće, a vjernici su bili u prilici premijerno čuti stihove pjesme “Blagoslov mora” koju j napisao Muljanin Gracija Gašo Marović.
Po povratku u župnu crkvu nakon osobne molitve, uz propisanu distancu, župljani su se okupili na zajedničkom druženju.
O ovoj jedinstvenoj tradiciji don Robert Tonasati za Boka News je kazao da se nekada ovaj običaj proslavljao uz velike svečanosti, sa jutarnjim procesijama kroz mjesto, dok je danas reduciran na znatno jednostavniji oblik blagoslova.
Zahvaljujući don Robertu donosimo članak Glas Boke o ovom događaju 1937. godine.
/M.Marušić/
Glas Boke – 1937
RUSALJI – DAN RIBARSKOG ZAVJETA
Blagoslov mora Muo nekada - foto I.M. Boka News
1 od 3
Blagoslov mora Muo nekada - foto I.M. Boka News
Blagoslov mora Muo nekada - foto I.M. Boka News
Blagoslov mora Muo nekada - foto I.M. Boka News
Priredio: Ilko Marović
„Gotovo svako naše mjesto ima neke zasebne svečanosti. One su od davnina usko povezane sa tradicijama pojedinog naselja i sa životom i radom njegova stanovništva. Nekada se puno vodilo računa o običajima da bi se isti u posljednje doba sve više zanemarivali i odbacivali, tako da će mnogo toga lijepog polagano padati u potpuni zaborav. Stoga je pohvalno kad danas još poneka naša naselja održavaju ono što su naslijedila od starih i kada po tradicionalnom običaju obnavljaju one svečanosti koje doduše imaju lokalni značaj, ali su karakteristične za naš narodni folklor uopšte.
Jedna od takvih lijepih tradicionalnih svečanosti bez sumlje je i ona na Mulu koja se obavlja svake godine na Duhovski ponedjeljak. Kao čisto ribarsko naselje, Muo, po tradicionalnom običaju, posvečuje ovaj dan moru i ribolovu. Muljani se spominju već u 14. stoljeću kao „piskatores” koji prodaju ribu u Kotoru. Sam naziv tog bokeljskog toponima Muo, prema P. Skoku je leksički ostatak latinske riječi „moles”(gen. – is) u značenjugat,lučkinasip,vez…
Muo se tada prvi put pominje kao ribarsko naselje, da bi se to isto ponovilo i u kasnijim spisima, za vrijeme mletačke vladavine.
Kao većina danas primorskih naselja u Boki i Muo je nekoć bio na uzvisini, dalje od mora radi sigurnosti od gusara, gdje se još i danas nalaze ostaci starih kuća, crkva Sv. Kuzme i Damjana iz 13. stoljeća i groblje. U 17. vijeku mještani se spuštaju na obalu, tu grade kuće, tako da selo postaje obalno, a to se najbolje vidi na karti Coronellija (1689.god.), gdje je Muo označen kao obalno naselje sa dvadesetak kuća. Dok su živjeli pod brdom, mještani su se uglavnom bavili zemljoradnjom i stočarstvom, gajenjem svilene bube i pravljenjem svile, da bi kad su se spustili na obalu sve više se bavili ribarstvom i pomalo zapostavljaju druge djelatnosti. Ali su oni ipak ostali vjerni svojim starinskim običajima, koje prenose na more. Tako np. Blagoslov stoke, šuma i baština radi plodnosti polja na Duhove, oni prenose na obalu kao blagoslov ribarskih mreža, barki, riba, mora i mornara. Tu svečanost nazivaju RUSALjIMA, odnosno RIBARSKIM DANOM ili DANOM RIBARSKOG ZAVJETA. To je jedna od najljepših svećanosti i obavlja se svake godine na Duhovni ponedjeljak.
Blagoslov mora Muo nekada – foto I.M. Boka News
Današnje se naselje Muo sastoji od dva niza kuća, od gornjeg na brijegu, sa starinskim danas prizemnim kućama i donjeg, nanizanog uz obalu sa novijim kućama na sprat, kao niska od đerdana, tako da to nije zapravo ni selo ni grad. Međutim u najnovije vrijeme, poslije masovne prodaje zemlje strancima, gradi se puno novih zgrada, i Muo pomalo gubi prvobitan izgled, nema više samo niz kuća uz more, sada nove niču na svim geografskim dužinama i širinama, odnosno i na livadama, gomilama, klizištima i šumama.
U slijedećem prilogu ću vam navesti primjer, kako se ta fešta nekad slavila, a po pričanju mog pok. strica Iva Marovića. Na Duhovni ponedjeljak u 6 ura ujutro, kreće iz stare župne crkve odnosno Sv. Kuzme i Damjana velika procesija uz učešće vjernika iz mjesta i okolice. Procesija polazi sve do Prčanjske granice, Mala rijeka, pa do Škaljarske, pa se potom vraća kroz mjesto, koje je okičeno zastavama i zelenilom, dok je cesta posuta cvijećem. Duž cijele obale su vezane barke. Mnoge kuće ističu na vidno mjesto okičene svete slike pred kojima se pali tamjan, a ribari iznose mreže i ribarski alat na cestu, da bi ih krstonoše dotakli krstom, za sretniji i beričetniji lov. Procesija se potom vraća u crkvu bl. Gracije, pred kojom se čita sv. Evanđelje. Po očitanom Evanđelju svečenik se spušta na obalu, da bi blagosovio more, potapljajući tri puta križ i moleći Boga za obilan ribolov. Zatim slijedi služba Božja u crkvi koju dupke ispuni pobožni svijet. Muški hor „Zvonimir” cijelo vrijeme prati ova događanja.
Krajem osamnaestog stoljeća i Muljani su organizovali takmičenje u gađanju kokota. Poslije blagoslova mora ribari su vezivali kokota na pajuo od barke i postavljali ga na more. S obale su ga gađali: stojeći, klečeći. Nakon takmičenja odlazilo se na kraj sela, u Malu rijeku, na granicu prema Prčanju. Tu su svi odrasli muškarci na čelu sa pobjednikom, koji je morao častiti vino, proslavljali praznik, a uz kokota peklo se i jagnje na ražnju. Međutim početkom dvadesetog stoljeća taj običaj se gubi”.
Izložba “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora“, koju zajednički organiziraju Dubrovački muzeji, Muzej grada Šibenika i Hrvatski restauratorski zavod, virtualno je otvorena na Facebook stranici Dubrovačkih muzeja u četvrtak 4. juna 2020. godine.
Izložba predstavlja rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoka, nedaleko od otoka Murtera. Nalazište je datirano na početak 17. stoljeća, stoga pripada grupi novovjekovnih brodoloma koji sve većim brojem ukazuju na živu pomorsku trgovinu duž istočnojadranskog plovnog puta od 16. do 18. stoljeća, piše Dubrovački Vjesnik.
Brojne naznake govore u prilog tome da brod koji je svoje putovanje prije 400 godina završio na pličini Mijoka nije bio trgovački brod, već uskočka brodica potonula u bijegu s bogatim plijenom. Tokom istraživanja sakupljena je bogata kolekcija pokretnih nalaza iz 16. i početka 17. stoljeća. Riječ je o predmetima za svakodnevnu upotrebu, luksuznoj dekorativnoj robi, staklarskim proizvodima, zlatarskom materijalu te raznim predmetima i instrumentima koji su bili prava inovacija za ono doba, poput preklopnih sunčanih satova, tehničkih olovaka i katanaca sa šifriranim mehanizmom. Na brodolomu je pronađena velika količina zlatnog i srebrnog novca.
Metalni predmeti potječu iz obrtničkih radionica grada Nürnberga, glavnog europskog središta za trgovinu i proizvodnju luksuzne robe i znanstvenih instrumenata, dok je stakleni materijal porijeklom iz staklarskih radionica s otoka Murana.
Autorice izložbe su podvodna arheologinja Vesna Zmaić Kralj (Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za podvodnu arheologiju) i kustosica Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika), dok je autor likovnog postava i grafičke opreme Ante Filipović Grčić iz 2FH studija. Koordinatorica dubrovačke izložbe je viša kustosica Ana Kaznačić Skurić, voditeljica Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja, a izložba će ostati otvorena za posjetitelje u žitnici “Rupe” do 15. avgusta 2020.
Deseci hiljada demonstranata okupili su se u subotu u Washingtonu i drugim američkim gradovima pozivajući vlasti da prekinu rasizam i policijsku brutalnost, nakon što su prosvjedi potaknuti smrću Georgea Floyda u Minneapolisu, za koji je odgovorna policija, ušli u dvanaesti dan.
Okupljanje demonstranata ispred spomenika Abrahamu Lincolnu u Washingtonu i njihov mimohod do Bijele kuće obilježili su dosad najveće prosvjede u zemlji od objave video snimke na kojojo se vidi kako nenaoružanog crnca u lisicama guši bijeli policajac klečeći mu na vratu.
Demonstranti su se u subotu okupili u brojnim urbanim središtima, New Yorku, Atlanti, Philadelphiji, Chicagu, Los Angelesu, San Franciscu, Seattlu, Bostonu i Miamiju, ali i u manjim ruralnim mjestima širom zemlje.
“Imam dojam da na ovaj način postajem djelićem povijesti i dijelom skupine ljudi koja nastoji promijeniti svijet za dobrobit svih nas”, rekao je Jamilah Muahyman, stanovnik Washingtona, koji se pridružio demonstracijama blizu Bijele kuće.
Jedno od najvećih iznenađenja je okupljanje između 150 i 200 prosvjednika u sklopu pokreta ‘Black Lives Matter’ u gradiću Vidor na istoku Teksasa, zloglasnom po dugogodišnjoj povezanosti s Ku Klux Klanom.
Subotnji prosvjedi bili su puno ‘opušteniji’ u usporedbi s puno žešćim, premda uglavnom mirnim demonstracijama održanim posljednjih dana. Tjedan je započeo sporadičnim epizodama paleži, pljačke i vandalizma za što vlasti i aktivisti uglavnom okrivljuju vanjske poticaje i zločinačke porive.
Vlasti su povremeno pribjegavale žestokoj taktici nastojeći uvesti policijski sat u nekim gradovima, među njima i u New Yorku i Washingtonu, gdje je policija rastjeralivala okupljene prosvjednike. No ti su sukobi samo pojačali fokus prosvjeda na širi način gledanja na događaje čiji su dugoročni cilj dalekosežne reforme kazneno pravnog sustava, kao i odnos sustava prema rasnim manjinama.
Intenzitet prosvjeda počeo je jenjavati u srijedu pošto su vlasti Minneapolisa uhitile svu četvoricu policajca umiješanih u Floydovu smrt. Derek Chauvin, bijeli policajac koji je koljenom gušio Floyda gotovo devet minuta, dok je on više puta kazao da ne može disati, optužen je za ubojstvo drugog stupnja.
Najveći prosvjed dosad
No u subotu su održani najveći prosvjedi dosad. U glavnim gradovima Sjedinjenih Država okupili su se deseci tisuća ljudi, unatoč zdravstvenom riziku od zaraze koronavirusom, premda službeni podaci o odazivu građana nisu još dostupni.
Velik je broj demonstranata promarširao pokraj sveučilišne bolnice George Washington, od Bijele kuće udaljene tek nekoliko blokova, izvikujući: “Ruke uvis, ne pucajte!”, “Marširamo zbog nade, a ne zbog mržnje” i “Ne mogu disati.”
U Floydovu rodnom Raefordu u Sjevernoj Karolini stotine stanovnika čekale su ispred crkve u kojoj je na odru izloženo Floydovo tijelo, želeći mu odali počast.
U New Yorku je u subotu poslijepodne mnoštvo prosvjednika Brooklynskim mostom stiglo u Donji Manhattan. U mirnome su mimohodu prošli uglavnom praznim Broadwayem. Tisuće ih se okupilo u Harlemu odakle su krenuli prema središtu grada, prešavši stotinu gradskih blokova do Washington Squarea.
U Philadelphiji su se demonstranti okupili ispred gradskog Muzeja umjetnosti izvikujući “Ako nema pravde, nema ni mira.”
Gotovo svečano ozračje
Među prosvjednicima okupljenim samo jedan blok od trga ispred Bijele kuće, koji je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser dan ranije preimenovala u Black Lives Matter Plaza, vladalo je gotovo svečano ozračje.
Prosvjednicima se pridružila i gradonačelnica, žestoka i glasna kritičarka Trumpove reakcije na prosvjede. Demonstranti su uz glasnu glazbu sa zvučnika pjevali “Sweet Caroline” Neila Diamonda i “Alright” Kendricka Lamara.
U prosvjedima su sudjelovale cijele obitelji, kao i građani svih dobnih skupina.
Bilo je puno manje policije nego prošli tjedan i njezini pripadnici nisu bili toliko agresivni, čemu u prilog govori i činjenica da su bili odjeveni u službene patrolne uniforme i nisu nosili kacige ni neprobojne prsluke.
Situacija sa pandemijom izazvanom virusom COVID 19 se odrazila i na dinamiku radova vezanih za završetak prvog Akvarijuma Boka u Crnoj Gori, u realizaciji Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Dr Mirko Đurović, iz Instituta za biologiju mora, kaže da je još uvijek blokiran dolazak kolega iz Italije u Crnu Goru, a koji su bili angažovani na montaži akvarijumskih elemenata.
„Tokom juna očekujemo njihov dolazak, naravno sve u nadi da će se situacija bitno popraviti i da će njihov dolazak iz Italije biti moguć“, naveo je dr Đurović.
Prema njegovim riječima, radni tim BOKA akvarijuma je tokom pandemije radio na pripremi štampanih materijala i procedura u samom akvarijumu, kao i na finalizaciji glavnog projekta uređenja dvorišta Instituta za biologiju mora čija sanacija treba da otpočne tokom naredne dvije sedmice.
Na pitanje kada Crna Gora može očekivati otvaranje vrata Akvarijuma za građane, dr Đurović kaže da je za sada vrlo nezahvalno davati dugoročne prognoze.
„Situacija sa virusom COVID – 19 se pokazala vrlo složena i komplikovana i svi moramo da se naviknemo na novi način razmišljanja i rada koji je uslovljen pojavom ovog virusa. Institut za biologiju mora će se potruditi da, ukoliko se izvrši montaža akvarijumskih elemenata tokom ljeta, finalizuje i otvori prvi akvarijum u Crnoj Gori, u septembru 2020. godine“, rekao je dr Đurović.
Podsjetimo, Akvarijum se nalazi u Palati Radoničić, koja je pod zaštitom spomenika kulture Crne Gore. Radi se, kako je ranije naveo dr Đurović, o površini od 300 m2, kojoj je Institut za biologiju mora, nakon 30 godina nekorišćenja zbog lošeg stanja i dotrajalosti instalacija, udahnuo novi život.
Akvarijum Boka
Rekonstrukcija u ovakvim objektima je izuzetno zahtjevna, kako sa arhitektonsko-građevinskog aspekta, tako i sa pravljenja plana za smještaj samih akvarijumskih bazena i prateće tehnike.
U Akvarijumu će, u tri međusobno povezane prostorije, biti predstavljena morska flora i fauna Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva. U trećoj prostoriji posvećenoj Bokokotorskom zalivu biće dostupan touch tank, gdje će najmlađi posjetioci moći da dodirnu vodu i osjete blizinu organizama u bazenu i nauče više o flori i fauni Boke.
Budući Akvarijum će i naučnicima u Institutu omogućiti da izvode različite naučne eksperimente “in vivo”, da prate sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini, kao što je rast i razvoj organizama i interakcija među vrstama.
Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat MONTEAQUA koji se završava u junu 2020. godine. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, JP Morsko dobro i Univerziteta Crne Gore.
