13.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Hvala moru, neka čuva naše pomorce i ribare

„Blagoslov mora i barki bio je običaj u više mijesta u Boki Kotorskoj, međutim taj običaj se u drugim župama izgubio a na Mulu se zadržao. Mještani ovog malog ribarskog mjesta su držali do svojih starih običaja i tradicije, tako da je ovaj obred sačuvan do današnjih dana. Nekada se ovaj običaj proslavljao uz velike svečanosti, sa jutarnjim procesijama kroz  mjesto, bilo je puno barki koje su bile okićene, dok je danas reduciran na znatno jednostavniji oblik blagoslova. Unatoč svim mijenama, u svojoj jezgri ovaj običaj blagoslova i zahvale za more, za dar života koji dolazi iz mora, za barke, sjećanje na ribare preživljava“.

Po starom i za Boku Kotorsku jedinstvenom običaju, na prvi ponedjeljak nakon svetkovine Duhova, vjernici župe BDM Pomoćnice Kršćana na Mulu, okupili su se i ove godine na euharistijsko slavlje i na blagoslov mora.

Ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more kao što je to ribarsko mjesto Muo u Boki Kotorskoj. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode, kazao nam je mjesni župnik don Robert Tonsati.

Don Robert Tonsati, naglasio je kako je ovo prigoda kao i u svakoj sv. misi, sjetiti se i živih i mrtvih ribara i pomoraca.

„Pokojnima molimo milost i milosrđe a živima molimo zdravlje, uspjeh i blagoslov. Danas kada se sjećamo svih pomoraca i ribara koji su od mora živjeli, po moru plovili, o mora prehranjivali svoje obitelji, sjetimo se i toga da nam je potrebno od majke Blažene Djevice Marije naslijedovati njezinu zahvalnost, njzinu poniznost. Ti skromni muljanski ribari nisu imali mnogo, ali na to malo znali su biti zahvalni, i zato su ovako lijepo okovali sliku BDM i stalno donosili darove zahvale svojoj crkvi. Bili su zahvalni Bogu za ono što primaju, za ono što imaju. Mi danas hoćemo više hoćemo bolje, novije, nikada nam dosta, a mi ne znamo zahvaljivati. Ovaj Blagoslov mora prigoda je da zahvalimo. Možda mi svi sada više ne živimo toliko od mora, ali ono nam je donjelo na drugi način svoj plodove. Možda niste svi ribari ili pomorci, ali izdajete sobe, ljudi dolaze ovde radi mora. Uvjek trebamo biti zahvalni za ono što primamo u životu i sa poniznošću primati i zahvaljivati, da se božiji blagoslov umnoži i da sami budemo ispunjeni i zadovoljni…“ – kazao je Tonsati.

Nakon sv. mise, vjernici su se u procesiji uputili do ponte ispod župne crkve gdje je obavljen Blagoslov mora, uz molitvu za ljude koji od mora žive.

U znak sjećanja na sve pomorce i ribare koje se nisu vratili u svoj rodni kraj, nakon blagoslova, položeno je cvijeće, a vjernici su bili u prilici premijerno čuti stihove pjesme “Blagoslov mora” koju j napisao Muljanin Gracija Gašo Marović.

Po povratku u župnu crkvu nakon osobne molitve, uz propisanu distancu, župljani su se okupili na zajedničkom druženju.

O ovoj jedinstvenoj tradiciji don Robert Tonasati za Boka News je kazao da se nekada ovaj običaj proslavljao uz velike svečanosti, sa jutarnjim procesijama kroz  mjesto, dok je danas reduciran na znatno jednostavniji oblik blagoslova.

Zahvaljujući don Robertu donosimo članak Glas Boke o ovom događaju 1937. godine.

/M.Marušić/

Glas Boke – 1937

RUSALJI – DAN RIBARSKOG ZAVJETA

Priredio: Ilko Marović

„Gotovo svako naše mjesto ima neke zasebne svečanosti. One su od davnina usko povezane sa tradicijama pojedinog naselja i sa životom i radom njegova stanovništva. Nekada se puno vodilo računa o običajima da bi se isti u posljednje doba sve više zanemarivali i odbacivali, tako da će mnogo toga lijepog polagano padati u potpuni zaborav. Stoga je pohvalno kad danas još poneka naša naselja održavaju ono što su naslijedila od starih i kada po tradicionalnom običaju obnavljaju one svečanosti koje doduše imaju lokalni značaj, ali su karakteristične za naš narodni folklor uopšte.

Jedna od takvih lijepih tradicionalnih svečanosti bez sumlje je i ona na Mulu koja se obavlja svake godine na Duhovski ponedjeljak. Kao čisto ribarsko naselje, Muo, po tradicionalnom običaju, posvečuje ovaj dan moru i ribolovu. Muljani se spominju već u 14. stoljeću kao „piskatores” koji prodaju ribu u Kotoru. Sam naziv tog bokeljskog toponima Muo, prema P. Skoku je leksički ostatak latinske riječi „moles”(gen. – is) u značenjugat,lučkinasip,vez…

Muo se tada prvi put pominje kao ribarsko naselje, da bi se to isto ponovilo i u kasnijim spisima, za vrijeme mletačke vladavine.

Kao većina danas primorskih naselja u Boki i Muo je nekoć bio na uzvisini, dalje od mora radi sigurnosti od gusara, gdje se još i danas nalaze ostaci starih kuća, crkva Sv. Kuzme i Damjana iz 13. stoljeća i groblje. U 17. vijeku mještani se spuštaju na obalu, tu grade kuće, tako da selo postaje obalno, a to se najbolje vidi na karti Coronellija (1689.god.), gdje je Muo označen kao obalno naselje sa dvadesetak kuća. Dok su živjeli pod brdom, mještani su se uglavnom bavili zemljoradnjom i stočarstvom, gajenjem svilene bube i pravljenjem svile, da bi kad su se spustili na obalu sve više se bavili ribarstvom i pomalo zapostavljaju druge djelatnosti. Ali su oni ipak ostali vjerni svojim starinskim običajima, koje prenose na more. Tako np. Blagoslov stoke, šuma i baština radi plodnosti polja na Duhove, oni prenose na obalu kao blagoslov ribarskih mreža, barki, riba, mora i mornara. Tu svečanost nazivaju RUSALjIMA, odnosno RIBARSKIM DANOM ili DANOM RIBARSKOG ZAVJETA. To je jedna od najljepših svećanosti i obavlja se svake godine na Duhovni ponedjeljak.

Blagoslov mora Muo nekada – foto I.M. Boka News

Današnje se naselje Muo sastoji od dva niza kuća, od gornjeg na brijegu, sa starinskim danas prizemnim kućama i donjeg, nanizanog uz obalu sa novijim kućama na sprat, kao niska od đerdana, tako da to nije zapravo ni selo ni grad. Međutim u najnovije vrijeme, poslije masovne prodaje zemlje strancima, gradi se puno novih zgrada, i Muo pomalo gubi prvobitan izgled, nema više samo niz kuća uz more, sada nove niču na svim geografskim dužinama i širinama, odnosno i na livadama, gomilama, klizištima i šumama.

U slijedećem prilogu ću vam navesti primjer, kako se ta fešta nekad slavila, a po pričanju mog pok. strica Iva Marovića. Na Duhovni ponedjeljak u 6 ura ujutro, kreće iz stare župne crkve odnosno Sv. Kuzme i Damjana velika procesija uz učešće vjernika iz mjesta i okolice. Procesija polazi sve do Prčanjske granice, Mala rijeka, pa do Škaljarske, pa se potom vraća kroz mjesto, koje je okičeno zastavama i zelenilom, dok je cesta posuta cvijećem. Duž cijele obale su vezane barke. Mnoge kuće ističu na vidno mjesto okičene svete slike pred kojima se pali tamjan, a ribari iznose mreže i ribarski alat na cestu, da bi ih krstonoše dotakli krstom, za sretniji i beričetniji lov. Procesija se potom vraća u crkvu bl. Gracije, pred kojom se čita sv. Evanđelje. Po očitanom Evanđelju svečenik se spušta na obalu, da bi blagosovio more, potapljajući tri puta križ i moleći Boga za obilan ribolov. Zatim slijedi služba Božja u crkvi koju dupke ispuni pobožni svijet. Muški hor „Zvonimir” cijelo vrijeme prati ova događanja.

Krajem osamnaestog stoljeća i Muljani su organizovali takmičenje u gađanju kokota. Poslije blagoslova mora ribari su vezivali kokota na pajuo od barke i postavljali ga na more. S obale su ga gađali: stojeći, klečeći. Nakon takmičenja odlazilo se na kraj sela, u Malu rijeku, na granicu prema Prčanju. Tu su svi odrasli muškarci na čelu sa pobjednikom, koji je morao častiti vino, proslavljali praznik, a uz kokota peklo se i jagnje na ražnju. Međutim početkom dvadesetog stoljeća taj običaj se gubi”.

BLAGOSLOV MORA

OD DAVNINA SU RUSALJI

ZAVJET STARIH MULJANA,

DA ROGAĆONE I MOLI SE

BOGU DO SUDNJEGA DANA.

 

BLAGOSLOVI DRAGI BOŽE,

RIVU, PONTE I NAŠE MORE,

NAŠE BARKE I BRODOVE,

NAŠE KUĆE, NAŠE DVORE.

 

TVOJI RIBARI DA BUDEMO

MREŽOM RIBU DA LOVIMO,

SVJEŽU HRANU ŠTO IMAMO

SAMO TEBI DA ZAHVALIMO.

 

NAŠU GOSPU DA VELIČAMO,

GRACIJOM DA SE PONOSIMO,

KUZMU I DAMIJANA ŠTUJEMO

ELIZABETI DA SE KLANJAMO.

 

BLAGOSLOVI BOŽE ŽITARICE,

KOPNO, NJIVE I SVE RJEČICE,

BLAGOSLOVI NAS GREŠNIKE

PRIMI U RAJ NAŠE POKOJNIKE

/Gracija Gašo Marović/

  1. jun 2020.

Najčitanije