Hotel Lokve predložen za kulturno dobro

0
Hotel Lokve – foto Tufik Softić

Hotel Lokve kod Berana, koji je dio istoimenog ski-centra na planini Cmiljevici, mogao bi biti proglašen kulturnim dobrom, kao vrijedno arhitektonsko djelo dvadesetog vijeka.

To se može zaključiti iz prepiske između Polimskog muzeja Berane i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, povodom inicijativa za proglašenje pojedinih arheoloških lokacija i nekretnina za kulturna dobra.

Polimski muzej se od 2008. godine u više navrata obraćao Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a iz posljednjeg odgovora iz aprila 2018. godine ta kulturna institucija navodi da je, pored spomenika koje pominje Polimski muzej, primila i inicijativu za proglašenje kulturnim dobrom Bihor grad kod Berana, Kuću vojvode Gavra Vukovića i hotel Lokve.

„Za ovu godinu smo planirali da se postupak utvrđivanja kulturne vrijednosti nastavi za dobra Kuća vojvode Gavra, Memorijalni spomen kompleks na Jasikovcu i moguće pripremni poslovi za kulturno istorijsku valorizaciju hotela Lokve u Beranama“, navodi se u dopisu.

Hotel Lokve izgrađen je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Stariji Beranci se prisjećaju vremena kada se na tom mjestu nalazila kafana, da bi tadašnje vlasti odlučile da izgrade hotel i ski-centar.

Ski-centar Lokve, sa istoimenim hotelom nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1.350 do 1.700 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Tada je predstavljao otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Uspijevao je da radi i devedesetih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu. Tada je neko odlučio da tu smjesti izbjeglice, kada je uglavnom uništen. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće “Berane”.

Hotel Lokve je dvije decenije poslovao u okviru tog hotelsko-turističkog preduzeća, najjačeg iz te djelatnosti na sjeveru Crne Gore.

Tada je uslijedila tranzicija, a prelomna godina za ovaj hotel i cijelo preduzeće bila je 2003, kada je HTP “Berane” privatizovala do tada potpuno nepoznata firma Euroturist GMBH, i naredne dvije godine čitavo preduzeće, sa hotelom Lokve, nekako je funkcionisalo. Sve je, međutim, vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene. Tako je i ski-centar Lokve, sa hotelom, poslije velike agonije, prodat Rusu Alanu Alikovu.

Kupujući ski-centar Lokve, Alikovu su usta bila puna lijepih želja i obećanja.

Kada je u jesen 2006. na javnoj licitaciji platio nešto preko 500 hiljada eura za hotel, on je izjavio da je taj posao samo „mini biznis“, koji će mu poslužiti kao baza za dalja investiranja u Berane i Crnu Goru.

“Cilj mi je da napravim moderan skijaški centar po svim evropskim standardima, i da ga jakim marketingom učnimo atraktivnim. To će nam biti baza odakle ćemo tražiti partnere i interes gdje dalje da ulažemo”, kazao je Alikov.

Požurio je da obeća da će u ski-centar Lokve već do kraja te 2006. “uložiti milion eura u rekonstrukciju, i da će spremno dočekati narednu zimsku sezonu“, a kao prioritet u prvoj fazi za cilj je postavio sanaciju postojećih kapaciteta od 180 ležajeva.

Za drugu fazu je najavljivao „izgradnju zatvorenog bazena, fitnes centra i svih drugih pratećih sadržaja koji bi garantovali visok kvalitet usluge“.

U Beranama nije zaboravljeno ni njegovo obećanje da će svu radnu snagu potražiti među lokalnim stanovništvom, dok će samo rukovodeće kadrove i stručnjake dovesti iz Rusije, “ako i njih ne nađe u Crnoj Gori“.

Ruski biznismen je pričao i kako planira da u ski-centru na Cmiljevici razvije svojevrstan socijalni program za djecu koja su talentovana u zimskim sportovima. Dodao je da računa na tržište čitavog regiona, ali i na inostranu klijentelu. Ispostavilo se, međutim, da je samo bio lak na riječima.

Da li se i šta se u međuvremenu uradilo u vezi s ainicijativom za proglašenje ovog hotela kulturnim dobrom, u Polimskom muzeju nemaju odgovora, jer im se kako kažu, Uprava za zaštitu kulturnih dobara više nije javljala, niti odgovarala na dopise.

“Mi u Polimskom muzeju smo pokrenuli veliki broj inicijativa za proglašenje kulturnih dobara na području ne samo Berana, već i drugih opština na sjeveru Crne Gore. Moramo reći da inicijativa da se kulturnim dobrom proglasi hotel Lokve nije potekla od nas, ali je svakako podržavamo“, kazali su iz Polimskog muzeja.

Iz te ustanove objašnjavaju da je 2018. bila godina zaštite spomenika arhitekture, i da je to objašnjenje kako se hotel Lokve našao na spisku spomenika za koje je pokrenuta inicijativa da se proglase kulturnim dobrom i zakonom zaštite.

Adaptirali smo ga iznutra, spoljnji izgled ostaje nepromijenjen

Nova nada za hotel i ski-centar rođena je kada su ga od Rusa kupili braća Guberinić iz Berana. Oni već nekoliko godina vode bitku sa državnim vlastima da se skijaške staze proglase javnim dobrom, kako bi njihova finansijska ulaganja bila opravdana.

Oni su “Vijestima” kazali da nemaju informaciju o tome da je hotel Lokve potencijalno kulturno dobro, niti da je dobio taj status, ali su naglasili da se u fazi rekonstrukcije trude da ne poremete njegov spoljni izgled: „Unutrašnje adaptacije su nužne, jer je hotel građen po standardima iz tog vremena koji sada ne odgovaraju zahtjevima tržišta. Spoljni izgled hotela ni po čemu neće biti promijenjen“.

/T.S./

CEFTA u Tivtu – Voće i povrće će brže stizati u zemlje regiona

0
foto: CEFTA

Zajednički odbor Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA) usvojio je danas odluku o olakšavanju trgovine voćem i povrćem, kojom će značajno biti smanjeno vrijeme za koje će ti proizvodi stizati na tržišta ekonomija tog regiona.

Odlukom, koja je usvojena danas na sastanku Zajedničkog odbora CEFTA u Tivtu, biće pojednostavljena kontrola izvoza voća i povrća u regionu i smanjene formalnosti na granicama.

“Tako će kompanije brže transportovati proizvode do krajnjih kupaca, što je ključno za kvarljive proizvode kao što su voće i povrće. Sve to će značajno smanjiti troškove i obezbijediti efikasniju trgovinu”, navodi se u saopštenju.

Direktor Sekretarijata CEFTA, Emir Đikić, kazao je da će odluka omogućiti lakšu trgovinu u regionu kroz smanjenje kontrola na granicama, pa će voće i povrće brže stizati do stolova na tržištima CEFTA.

“Istovremeno će i potrošači biti zadovoljni, jer će jesti sigurne i kvalitetne proizvode”, poručio je Đikić.

Odluka je usvojena tokom završne konferencije projekta pod nazivom Otvoreni regionalni fond za spoljnu trgovinu jugoistočne Evrope – Podrška olakšavanju trgovine između članica CEFTA, koji je u prethodne tri godine radio na eliminisanju trgovinskih barijera između zemalja potpisnica.

Predstavnica Njemačke agencije za međunarodnu saradnju (GIZ), Tanja Bošković je, predstavljajući rezultate projekta, kazala da su tokom prethodnih godina radili, između ostalog, i na skraćivanju carinskih procedura na granici.

“Ako privrednik ima pojednostavljen postupak na jednoj granici, a na narednoj ga već čekaju kolone i procedure, onda on nema nikakve koristi. Sve ono što skraćuje vrijeme, smanjuje i troškove i time direktno donosi benefite firmama i ukupnoj ekonomiji”, kazala je Bošković.

Povrće

Staša Košarec, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine (BIH), koja predsjedava CEFTA, rekao je da će insistirati na daljem smanjenju necarinskih barijera prilikom protoka robe i usluga između potpisnica sporazuma.

“Takođe, jedan od prioriteta predsjedavanja BIH biće i omogućavanje lakšeg kretanja stručnjaka između zemalja regiona, kroz usvajanje sporazuma o međusobnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija”, kazao je Košarac.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Robert Weber, saopštio je da je uprkos uspješnom sprovođenju CEFTA sporazuma, trgovina u regionu i dalje opterećena brojnim necarinskim barijerama, komplikovanim procedurama i fizičkim kontrolama na granicama, što trgovinu čini znatno skupljom.

“Njemačka je spremna da pruži podršku nastavku ovog projekta do 2023. godine, kako bi se poboljšala trgovina u regionu”, naveo je Weber.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Herman Spitz, rekao je da je obim trgovine u regionu CEFTA u posljednje tri godine porastao 20 odsto.

“Zato je dublja ekonomska integracija Zapadnog Balkana veliki potencijal, a regionalna ekonomska saradnja ključna za evropsku budućnost regiona”, zaključio je Spitz.

Upravni sud: Dragica Perović zakonito smijenjena

3
Dragica Perović

Upravni sud Crne Gore odlučio je da je bivša predsjednica Skupštine Opštine Kotor Dragica Perović, zakonito smijenjena sa te funkcije.

Nova skupštinska većina u Kotoru koju čine DPS, SD, LP, HGI i odbornica Bruna Lončarević smijenila je Perović 26. juna prošle godine predsjednicu SO Kotor.

Nova skupštinska većina je tada održala sjednicu nakon skandaloznih dešavanja i odluke Perović da zapečati vrata SO, zamijeni brave, i ne dozvoli ulazak zaposlenima, ali i činjenice da je predsjednik Opštine Vladimir Jokić zapečatio dokumentaciju kako bi se obezbijedio u slučaju da ponovo bude smijenjen sa te funkcije.

Dragica Perović je zbog odluke o razrješenju tužila SO Kotor.

U obrazloženju presude se navodi se da je, postupak procedure razrješenja predsjednice SO Kotor sproveden bez povreda koje bi imale uticaja na zakonitost osporene odluke.

“Nakon održane rasprave, Sud je razmatrao spise predmeta, ocijenio navode tužbe i odgovora na tužbu, i našao da tužba nije osnovana”, navodi se između ostalog u obrazloženju presude.

Porto Montenegro – Najbolja luksuzna marina u 2020. godini

0
The Luxury Network nagrada

Marina i nautički centar Porto Montenegro iz Tivta dobitnik je nagrade za “Najbolju luksuznu marinu u 2020. godini”, od strane globalne biznis platforme i asocijacije The Luxury Network.

Nagrada je dodijeljena na svečanoj ceremoniji u Dohi, a uručena je menadžerki za organizaciju događaja u Porto Montenegru Aniti Deković Moškov.

“The Luxury Network, prepoznaje Porto Montenegro  kao vodeću luksuznu marinu na Mediteranu i svjetsku lifestyle destinaciju – shodno tome, bila je laka odluka da priznanje ode baš u njihove ruke. Poslovna mreža The Luxury Network je sada prisutna na Jadranu, i cilj nam je da u budućnosti realizujemo mnoga regionalna partnerstva i valorizujemo ih na našoj globalnoj biznis platformi. Velike potencijalne ima ova regija.“- istakao je izvršni direktor The Luxury Network-a Fares Ghattas.

Porto Montenegro

Od 2007. godine, The Luxury Network sarađuje sa najvećim vodećim brendovima u Aziji, Evropi, na Bliskom Istoku i u Africi. Nagrade luksuzne mreže dodjeljuju  ključni stručnjaci u različitim industrijama, a misija projekta je da dobro etablirane kompanije i brendovi se umreže sa novim tržištima i dobiju nove poslovni prilike na globalnom nivou.

Hotel One&Only Portonovi i Portonovi rizort zapošljavaju preko 350 radnika

Portonovi Resort

Portonovi rizort i hotel One&Only Portonovi 6. i 7. marta 2020. godine u Portonovi Rizortu
organizuju Dan otvorenih vrata. U susret sezoni 2020, Hotel One&Only Portonovi i Portonovi rizort traže preko 350 radnika, koji će biti zaposleni tokom cijele godine, kao i sezonski.

Zainteresovani kandidati će imati priliku da u petak i subotu, 6. i 7. marta, posjete Rizort kao i hotel One&Only Portonovi, da se upoznaju sa profesionalcima koji rade u rizortu, ali i da se dodatno informišu o mogućnostima i prilikama koje su pred njima.

Portonovi Resort Management Company, koja je zadužena za menadžment rizorta, od 2019. godine zapošljava lokalne operativne i menadžerske kadrove od kojih većina dolazi upravo iz Crne Gore.

“Zajedno sa svojim renomiranim partnerima One&Only Portonovi, Chenot Espace i kompanijom DMarin, Portonovi doprinosi pozicioniranju Crne Gore na mapi ultra-luksuznog turizma. Zbog toga, konstantno smo u potrazi za saradnicima koji će donijeti dodatnu vrijednost našem timu i to je jedna od osnova našeg rasta. Osim prilika za zapošljavanje, našim zaposlenima nudimo različite treninge i svakodnevno usavršavanje kako bi unaprijedili svoje vještine i bili motivisani, čime ćemo osigurati da posjeduju ključne stvari neophodne za rad sa klijentima i da i one najzahtjevnije učine zadovoljnima. Ovakav način rada i istovremeno ulaganje u lokalni kadar nas preporučuje za jednog od najpoželjnijih poslodavaca u šta će se kandidati dodatno uvjeriti tokom Dana otvorenih vrata.’’,
istakao je Michael Posch, generalni menadžer Portonovi rizorta.

Portonovi rizort, kao rizort mješovite namjene, ima potrebu za različitim profilima kandidata, koji žele da svoju karijeru razvijaju u jednom od najprestižnijih rizorta u regionu i to na brojnim pozicijama i nivoima, u različitim ugostiteljskim sektorima.

Hotel One&Only Portonovi zaposliće kolege u sektoru ljudskih resursa, recepcije, relacije sa gostima, domaćinstva, velnesa i rekreacije, kuhinje, hrane i pića, održavanja.
“One&Only Portonovi kao najluksuzniji hotel u regionu ponudiće svim kandidatima jedinstvenu priliku da svoju karijeru započnu ili nastave da grade u sklopu renomiranog brenda koji gaji prave vrijednosti. One&Only standard podrazumijeva “We Create Joy” filozofiju, što znači da nam je jako bitno kako se naše kolege osjećaju. Stalo nam je do toga da budu zadovoljni na ličnom i profesionalnom nivou, jer će samo na taj način moći pružati izvrstan kvalitet usluge”, istakao je Michele Giraudo, generalni menadžer hotela One&Only Portonovi. “Kroz Dan otvorenih vrata svim zainteresovanima ćemo pokazati hotel, kako bi stekli što bolju sliku o tome gdje imaju priliku da se usavršavaju. Naše kolege koje su na čelu različitih sektora razgovaraće sa potencijalnim kandidatima i približiti im način našeg ultra-luksuznog hotelijerstva, te objasniti šta se od njih očekuje, ukoliko postanu dio One&Only Portonovi tima”, dodao je Giraudo.

Kandidati zainteresovani za rad u Portonovi rizortu, radnu biografiju mogu poslati na e-mail career@portonovi.com; a detaljnije informacije o slobodnim radnim mjestima mogu se naći na www.azmont.com.

Zainteresovani za rad u hotelu One&Only Portonovi radnu biografiju mogu poslati na e-mail
careers@oneandonlyportonovi.com.

Umro bivši predsednik Egipta Hosni Mubarak

0
Mubarak – Getty Images/Express – Getty Images/Express

Bivši zbačeni predsednik Egipta Hosni Mubarak umro je 25. februara u 91-oj godini, javila je državna televizija, prenosi Rojters.

Mubarak je bio je četvrti predsednik Egipta, a na vlast je došao 1981. godine.

Egiptom je vladao 30 godina dok nije zbačen 2011. godine u vreme masovnih protesta u zemlji u tzv. “Arapskom proleću”.

Uhapšen je nakon revolucije i proveo je godine u zatvoru dok ga sud nije oslobodio optužbi 2017. godine.

Plenković: Imamo prvog oboljelog od koronavirusa u Hrvatskoj

0
Plenković: Imamo prvog oboljelog od koronavirusa u Hrvatskoj – foto Hina

U Hrvatskoj imamo prvog oboljelog od koronavirusa, objavio je u utorak premijer Andrej Plenković.

Utvrđeno je da imamo prvog pacijenta s koronavirusom u Zagrebu u Klinici za infektivne bolesti, rekao je Plenković nakon sastanaka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

Riječ je o mlađem čovjeku i o blažem obliku bolesti, on je izoliran i zasad je dobro, kazao je Plenković.

Tivat – za glavne projekte rekonstrukcije škola 79 hiljada eura

0
Ilustracija nakon rekonstrukcije škola u Donjoj Lastvi

Opština Tivat pokrenula je postupak izrade glavnih projekata rekonstrukcije tri škole na teritoriji Opštine Tivat, za što je obezbijeđeno 79.000,00 eura. Radi se o rekonstrukcijama objekata dvije područne škole O.Š. „Drago Milović” – u Donjoj Lastvi i u Gradiošnici, te rekonstrukciji zgrade Osnovne škole „Branko Brinić“ i objekta predškolske ustanove u Radovićima.

Glavni projekat rekonstrukcije škole u Donjoj Lastvi je završen a Opština je pokrenula postupak izrade glavnih projekata rekonstrukcije i škole u Gradiošnici, te škole i vrtića u Radovićima.

„Kvalitet i profil obrazovanja danas su karika koja treba da korespondira sa potrebama grada i njegovog planskog razvoja. Podizanje nivoa obrazovanja je presudno kako bi nove generacije bile spremne za moderno poslovanje, a infrastruktura je prvi preduslov. Opština je odlučila da investira u izradu glavnih projekata i na taj način pokrene i olakša dalji proces koji će dovesti do rekonstrukcije školskih objekata“, izjavio je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.

Projekat škole u Donjoj Lastvi je koštao 16.000,00 eura, autor je Golden projekt a projekat je i revidovan. Za izradu projekta rekonstrukcije škole u Gradiošnici, sklopljen je ugovor sa firmom A12 projekt doo vrijedan 18.000,00 eura. Rok za završetak je mjesec. Postojeće stanje je 700 metara kvadratnih a biće isprojektovano 1100 metara kvadratnih bruto građevinske površine što je standard za 270 učenika. Škola trenutno ima 140 đaka.

Radi se projekat rekonstrukcije škole i vrtića u Radovićima. Posao je dobila proijektantska firma Urbi pro Podgorica a posao je vrijedan 45.000,00 eura.

Coronavirus – u Crnoj Gori pod nadzorom 29 osoba

0
Coronavirus

U Crnoj Gori je zbog korona virusa pod nadzorom 29 osoba, kazao je Marko Bakić iz Instituta za javno zdravlje.

Bakić je kazao da je rizik od zaraze korona virusom za Crnu Goru i dalje nizak, ali se ne može isključiti.

– Na teritoriji koju pokriva IJZ pod nadzorom je deset osoba, po pet osoba pokrivaju epidemiološke službe Budve i Bara, u Kotoru su pod nadzorom četiri osobe, dvije u Tivtu, a po jedna u Beranama, Bijelom Polju i Herceg Novom – kazao je Bakić.

Veče Bokeljske mornarice Kotor

0
Veče BM

Veče Bokeljske mornarice Kotor održat će se 29. februara,  sa početkom u 20 sati, u dvorani Poslovnog centra Vukšić .

Ulaznice se  mogu kupiti svakoga dana po cijeni od 10 € u Domu mornarice na Pjaci od kina, od 18 do 20 sati.

Učestvuju: Bend „Tri kvarta“ i Plesna grupa Bokeljske mornarice.