Sve veći broj zaraženih koronavirusom izvan Kine potvrđuje zabrinutost Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zbog opasnosti širenja epidemije, ocijenili su u nedjelju stručnjaci, pozivajući na pojačan oprez.
“Epidemija Covida-19 doživjela je zaokret u zadnjih 48 sati. WHO i njegove zemlje članice moraju sada razmisliti o tome da sa strategije suzbijanja prijeđu na strategiju smanjivanja štete, to jest ograničavanja negativnih posljedica daljnjeg prenošenja” virusa, misli profesor Devi Sridhar, voditelj programa Upravljanje u zdravstvu na medicijskom fakultetu u Edinburghu, u Velikoj Britaniji.
U petak je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus zazvonio na uzbunu: “U trenutku dok razgovaramo još možemo zaustaviti epidemiju”. Ali “manevarski prostor se sužava”.
Trajekti „Bencomo Express“ i „Volcan de Taburiente“ sudarili su se na ulazu u luku Los Cristianos na jugoistočnoj obali kanarskog otoka Tenerife, jučer ujutro, 23. februara.
Oba su broda u sudaru pretrpjela oštećenja, ali s obzirom da su kasnije istog dana brodovi nastavili ploviti, čini se kako se radilo o manjim štetama. Prema izvještaju, uzrok sudara je najvjerojatnije snažni vjetar.
Procedura potrebnih izmjena i dopuna postojećeg Prostorno urbanističkog plana (PUP) Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka solarne elektrane Briska Gora na prenosnu mrežu, u završnoj je fazi i njegovo usvajanje predviđeno je u aprilu, čime će se stvoriti uslovi da počne realizacija ugovora.
To je izjavio izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi (EPCG) Ivan Mrvaljević listu “Elektroprivreda”.
„EPCG od 2020. do 2024. godine planira izgradnju solarne elektrane Briska Gora, kroz dvije faze u saradnji sa finskom nacionalnom energetskom kompanijom Fortum i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solarnih elektrana, Sterling & Willsonom. Solarne elektrana će biti ukupne snage od 250 megavati (MW) i očekivane godišnje proizvodnje od 450 gigavat-sati (GWh). Ukupna vrijednost investicije prelazi 200 miliona eura. Procedura potrebnih izmjena i dopuna PUP -a Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka elektrane na prenosnu mrežu, u završnoj fazi je i da je njegovo usvajanje je predviđeno u aprilu.
Tako u konačnom na ljeto možemo očekivati i početak realizacije ugovora“, rekao je Mrvaljević.
On je kazao da nastavljaju sa realizacijom projekta izgradnje vjetroelektrane “Gvozd” koji EPCG realizuje u partnerstvu sa austrijskom kompanijom Ivicom.
„Za ovu godinu planirano je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izvođenje potrebnih geoloških-istražnih radova, kao i sprovođenje pregovora o finansiranju sa međunarodnim finansijskim institucijama, po čijim pravilima će se i realizovati svi tenderi za nabavku opreme za vjetropark. Po završetku projekta, dobijanje građevinske dozvole i početak radova na izgradnji vjetroelektrane Gvozd, čija je procijenjena vrijednost oko 60 miliona eura, očekuje sljedeće godine, dok bi trebalo da bude puštena u rad u četvrtom kvartalu 2022. godine”, rekao je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima, sljedećeg mjeseca se očekuje i usvajanje DUP-a za višenamjensku akumulaciju rijeke Komarnice, kojem će prethoditi i pozitivna ocjena Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, te da će to biti ključni korak za dalji razvoj projekta izgradnje HE Komarnica.
Bivši gradonačenik Kotora i predsjednik OO Demokrata u tom gradu Vladimir Jokić, pozvao je juče specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da ga sasluša i dobije iz prve ruke informacije o ulozi visokog funkcioneraa DPS Branimira Gvozdenovića u kontroverzni posao ucrtavanja ogromne gradnnje u Kostanjici i ličnoj uključenosti bivšeg ministra održivog razvoja i turizmja u projekat koji u Kostanjici želi da sprovede kompanija A-Y Montenegro.
Ta kompanija čiji je pravni zastupnik advokat Nikola Martinović, 2018. je podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg kotorskog gradonačenika Jokića jer je on odbio da potpiše izdavanje građevinskih dozvola toj firmi za mamutsku gradnju rezidencijalnih objekata na do tada neizgrađenom području naselja Kostanjica.
„Umjesto što SDT ovih dana na saslušanja zove i zastrašuje ljude iz urbanizma Opštine Kotor, neka slobodno pozovu mene, pa ću im objasniti zbog čega je interes grada i države ispred interesa jedne off shore kompanije. Spreman sam da se odazovem svakom pozivu SDT-a i da to iskoristim da Katniću i njegovim saradnicima direktno ispričam mnogo toga o ličnoj uključenosti novog političkog direktora DPS-a i bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića u ovaj projekat i tome kako je on kao ministar, zloupotrebio službeni položaj da stvori uslove za enormnu izgradnju u Kostanjici koja bi Kotor definitivno skinula sa liste UNESCO- zaštićenog područja svjetske prirodne i kulturne baštine.“- kazao nam je juče Jokić. On je dodao da je SDT u proteklih nekoliko dana, po prijavi A-Y Montenegra, saslušao šest službenika Sekretarijata za urbanizam Optine Kotor, ali ne i njega lično koji je kao gradonačelnik, odbio da potpiše građevinske dozvole toj firmi.
Izmijenjenim i dopunjenim DUP-om Kostanjica iz 2009. na do tada netaknutom području od Turskog rta prema Kostanjici, ucrtano na destine novih objekata „turističke namjene“. Taj DUP donešen je u vrijeme kada je na čelu Kotora bila lokalna DPS-SDP vlast, za mandata gradonačelnice Marije Ćatović (DPS), a saglasnost na njega je dalo Ministarstvo održivog razvoja i tuirizma koje je tada vodio Branimir Gvozdenović (DPS). MORT je to međutim, učinio ne ispunjavajući tada važećim zakonom traženu proceduru davanja ocjene usaglašenosti predloga novog DUP-a sa planovima višeg reda. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture dao je 2009. negativno mišljenje na predlog izmjena i dopuna DUP-a Kostanjica ali je mišljenje međutim, iskazano nakon što je protekao rok od 15 dana koliko institucije kojima je predlog planskog dokumenta upućen na davanje saglasnosti, imaju da se o njemu izjasne. Stoga je Opština Kotor kojom je u to doba rukovodila Ćatović, usvojila DUP Kostanjica, zvanično konstatujući da se Zavod nije o njemu izjasnio u datom roku, a što se smatra davanjem prećutne saglasnosti. U međuvremenu je po tom planskom dokumentu već sagrađeno nekoliko desetina hiljada kvadrata stambenih objekata stambenih kapaciteta u Kostanjici čime je već uništena vizura na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta. Iz UNESCO-a su upozorili da bi dalja gradnja na ovom području sigurno ugrozila opstanak Kotora na listi zaštićenih područja svjetske prirodne i kulturne baštine pod patronatom UNESCO.
Gospa od Škrpjela i Kostanjica mart 2018.
Pozivajući se na ovaj DUP, A-Y Montenegro je u septembru, odnosno novembru 2016. Opštini Kotor podnijela ukupno osam zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na parcelama u vlasništvu te firme u Kostanjici, a kojima je tražila da im se omogući gradnja čak čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata. Iz tadašnje lokalne vlasti predvođene Demokratama nisu odgovorili na njihov zahtjev, a Jokić je javno saooptio d amu ne pada na pamet da potpiše te građevinske dozvole kojima bi omogućila dalju devastacija prostora Kostanjice i sigurno izbacio Kotor sa liszte UNESCO-a. Zbog te mogućnosti inače, Vlada je već tada bila uvela i moratorijum na daju gradnju do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora.Tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović (DPS) u nekoliko javnih nastupa Jokiću je preporučivao „da te dozvole treba odbiti“, a takva je stav čak i javno pred kamerama RTCG i potpisala tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović (DPS), kada joj je to kotorski gradonačelnik ponudio.
SDT je međutim, ipak pokrenuo istragu i u novembru 2018. u Kotor uputio svoj specijalni policijski tim koji je prečešljao svu dokumentaciju u Opštini vezano za upravni postupak po zahtjevu A-Y Montenegra za izdavanjem dozvola. Pred Privrednim sudom je ta kompanija pokrenula i parnicu tražeći od Opptine Kotor viđemilionsku odštetu za štetu koju je navodno pretrpjela, a Jokić je u decembru 2018. podnio Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjena i dopuna DUP-a Kostanjice iz 2009. koju je usvojio lokalni parlament u vrijeme bivše DPS lokalne vlasti 2013.godine.
Ustavni sud međutim, ni do danas nije uzeo u razmatranje taj predlog, a i sam ministar Radulović je u međuvremenu javno poručivao da se sporni DUP neće primjenjivati do donošenja odluke Ustavnog suda. U međuvremenu, pod okriljem MORT-a koga je Radulović napustio prije nekoliko mjeseci, napravljen je i nacrt novog PUP-a Kotora iz koga je izbrisana sva kontroverzna gradnja u Kostanjicu predviđenja spornim starim DUP-om i uvažene su preporuke tzv. Reaktivne misije UNESCO-a koja je eksplicitno poručila da se ne smije graditi to novo „turističko naselje“ ako se želi ostanak Kotora na listi svjetske baštine.
„Vrlo je indikativno što SDT sada, umjesto da pogleda svu dokumentaciju o Kotoru i događanjima u vezi sa prostorom Kotora, izvlači ovaj predmet iz 2018. Umjesto što gube vrijeme na ispitivanje prijave A-Y Montenegra , SDT-u bi bilo mnogo pametnije da ispitaju ko stoji iza te firme i da uzmu hronologiju uspisa te firme na parcele u Kostanjici i vide koja se sve imena tu pojavljuju. Ja sam više nego spreman da im u tome pomognem.“- kazao je Jokić.
Velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, suđenjem i spaljivanjem karnevala u Kotoru juče su završene su Zimske kotorske karnevalske fešte 2020. godine.
Za sve nevolje u pasanoj godini osudjen je i spaljen Furbopolpetun Negromant Skonfužjonus.
Na posljednji đir karnevala su pratile bleh muzike iz Đenovića i Kotora, mažoretke “Fešta” i “Alisa” iz Kotora, “Modest” iz Tivta i “Lili” iz Herceg Novog, zatim “Infinity dance studio”, karnevalske grupe Za dešpet, Katareo, Srednjevjekovni Kotor, “Carolija tisine” – Resursnog centra za sluh i govor – Kotor, NVO “Harlekin” i “Maskarada” iz Tivta, Kosmopolitanke, Teatar 303, Studentska organizacija pomorskog fakulteta Kotor, ” Dom starih “Grabovac” iz Risna, djeca iz vrtića “Radost” i “Osmijeh”, mališani iz Osnovnih škola: Njegoš, Ivo Vizin – Prčanj, Nikola Đurković – Radanovići i naši gosti iz Nikšića – Osnovna škola „Milija Nikčević,“
Žiri koji je radio u sastavu: Slavko Ivanovic- predsjednik, Vanja Brguljan- clanica Savjeta Kulturnog centra “Nikola Djurkovic” i Ana Nives Radovic, direktorica Turisticke organizacije Kotor jednoglasno je donio odluku da pehar za najbolju masku pripadne JPU RADOST sa maskom DALMATINCI I KRUELA.
Djeca iz vrtića “Radost“, zaposleni i roditelji danas su izašli u ukupnom broju od 876 dalmatinaca. Ovo je zasigurno ne samo za pohvalu jer je ovo najbrojnija karnevalska grupa nego je i siguran pokazatelj da ponekad treba učiti od najmlađih.
Pehar za drugo mjesto dobila je Karnevalska grupa GASLERI sa maskom KAŽIN O SALOONA.
DOM STARIH “GRABOVAC” IZ RISNA sa maskom NIKAD NIJE KASNO osvojilo je pehar za treće mjesto.
Fešta se potom nastavila uz muziku Tri kvarta i koncertom popularne Jelene Rozge.
Organizator Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti je Javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj je opština Kotor.
Posljednja demonstracija bahatosti stranih investitora i istovremene potpune nemoći lokalne uprave Tivta da u djelo sprovede sopstvene odluke i inicijative o zaštiti vrijednih prirodnih i hortikulturnih cjelina u tomk gradu, stigla je rano jutros sa zvucima motorne šege koja je posjekla trećinu krošnje zadnjeg velikog primorskog bora – pinije, u nekada lijepom malom parku bivšeg gotela „Mimoza“ u centru grada.
Radnici koje je angažovao investitor novog kondo-hotela što se gradi na ovoj lokaciji, kompanija „Mimoza Group“ iz Tivta, uz pomoć dizalice, postepeno su sjekli i skidali dio krošnje i stabla velikog bora koji već stotinjak godina raste na krajnjem istočnom dijelu bašte nekadašnjeg hotella „Mimoza“. Uklonjen je dio krošnje prema sjeveru koji je „smetao“ nastavku izgradnje drugog i trećeg sprata nove zgrade sa stanovima za prodaju na tržištu koja se krije pod eufemizmom „kondo-hotel“.
Po prijavi građana i novinara, Komunalna inspekcija Opštine Tivat je izašla na lice mjesta, sačinila zapisnik i zaustavila dalje uklanjanje bora.
“Radovi su stopirani, komunalni ispektor će sačiniti zapisnik i dostaviti ga nadležnoj Ekološkoj inspekciji kao i Urbanističko-građevinskoj inspekciji. Uzeti su podaci od lica koja su radila na uklanjanju bora”-saopšteno je iz Komunalne inspekcije.
Sječom posljednje od više nekadašnjih velikih stoljetnih pinija u bašti “Mimoze” okončava se potpuna devastacija tog nekada veoma atraktivne i vrijedne hortikulturne cjeline, a koju je “Mimoza Grupa” u više navrata sprovela tokom posljednjih nekoliko godina.
Nekadasnji izgled dijela parka hotela Mimoza
U ovdašnjem malom parku nekada je raslo nekoliko ogromnih stanala primorskog bora, više pitospora, juka, oleandara, lovora, jedna palma i jedno stablo eukaliptusa, kao i par manjih primorskih hrastova. Skoro svo to rastinje posječeno je od 2016. kada je stari hotel „Mimoza“ i plac od 4.600 kvadrata na kojem se on nalazio prodat novom vlasniku – kompaniji „Mimoza Grupa“ iza koje stoji ruski kapital. Oni su stari hotel koji su platili 6,5 miliona eura srušili i na njegovom mjestu nakon više mijenjanja planskih dokumenata u skladu sa njihovim željama, počeli gradnju novog kondo-hotela sa starim imenom.
Prema DUP-u Tivat-Centar inače, prostor na kome je proteklih godina bukvalno iskasapljen nekadašnji “Mimozin” park, predviđen je za “zelenilo turističkih objekata”, ali i pored toga ovaj mali park nikada nije bio formalno-pravno proglašen zaštićenim.
U novembru prole godine “Mimoza Grupa” je posjekla pretposljednju piniju na ovoj lokaciji, prethodno namjerno presjekavši njen koren kako bi se stablo osušilo. Tom prilikom iz Službe za informisanje Opštine Tivat je saopšteno da je za izgradnju novog hotela “Mimoza” ranga pet zvjezdica, izrađen Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu na koji je izdata saglasnost od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u okviru kojega je “izvršena pejzažna taksacija – dat je opis vegetacije na predmetnoj lokaciji i izvršena je kategorizacija dendroflore”. Tom prilikom je utvrđeno da dva najveća stabla pinjola prečnika debla preko 1 metar, spadaju u kategoriju A – drveće visokog kvaliteta (za očuvanje). U okviru pejzažne taksacije data je i tzv. zona zaštite korjena, koja pokazuje do kolike se udaljenosti od stabla smije prići prilikom vršenja iskopa bez opasnosti po oštećenje korjena. Oba primjerka pinjola Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, bila su predviđena za očuvanje na lokaciji, ali se to nije desilo.
Budući da Komunalna inspekcija, kao ni opštinski Sekretarijat za uređenje prostora i održivi razvoj, nemaju nadležnost da sprijele ovakvu devastaciju vrijene hortikulture na privatnim parcelama, pa se prijave šalju Odsjeku za ekološku inspkeciju UIP-a i Urbanističko-građevinsku inspekciju MORT-a, Sekretarijat za uređenje prostora i održivi razvoj se tim inspekcijama ranije u više navrata obraćao zahtjevom za inspekcijski pregled projektne dokumentacije i kontrolu aktivnosti realizovanih na terenu na gradilištu nove “Mimoze”, ali to nije dalo nikakvog efekta da se nekada lijepi mali park u srcu Tivta na ovoj lokaciji i sačuva.
U akvatoriju Floride se nalazi Aquarius Reef Base, u kojoj astronauti žive danima ispod mora jer se tako na najbolji mogući način simulira boravak u svemiru.
Bazu je napravila američka svemirska agencija NASA za svoj odjel Extreme Environment Mission Operations, s time da na treninzima sudjeluju i članovi agencije European Space. Svi budući astronauti imaju ronilačku opremu, te su stalno pod videonadzorom.
Cijeli tim stručnjaka ih nadgleda i to u svim kategorijama – psihičkim, fizičkim i motoričkim.
– Podmorje naravno nije svemir, ali postoji bestežinsko stanje određenog stupnja, pa smo puno toga naučili na ovim treninzima – kazala je medijima sudionica testova Csilla D’Agostino sa sveučilišta Južna Florida.
Prvi karneval održan je u subotu u Risnu, poštujući sve karnevalske tradicije – uz kapa Kotorskog karnevala, Luku Knezovića, Gradsku muziku Kotor, mažoretke iz plesnog studija „Alisa“ i mažoret kluba „Lili“, kao i djevojčice iz „Infinity dance“ studija, krivac je sproveden na suđenje. Ispratila ga je povorka sa 22 grupne maske, što iz Risna, tako i iz okolnih gradova.
Na prvom risanskom karnevalu pred slamnim sudom našao se Surlaš Palmotić zvani Teutić, krivac za sve nedaće drevnog grada decenijama unazad. Optužbe koje je iznio javni tužilac, poštovani Preobraženi Pravdoljubić, bile su veoma ozbiljne i dotakle su se krupnih i sitnijih zlodjela Teutića.
Optužnica, opširna i ozbiljna glasila je:
Okrivljeni na prvom risanskom Slamnom sudu, SURLAŠU PALMOTIĆU TEUTIĆU, optužujem Vas da ste krivi što ste živi!
Vaša zagađena duša nam je donjela vihor nemilica koje smo registrovali kao direktnu, indirektnu i latentnu štetu u našoj komunitadi i pjene od mora grada Risna.
Vaše pravo TEUTIĆU je da se branite, ali ću Vam zabibertiti optužbe i biće kunem vam se neodbranjivo!
najsjevernijem gradu Boke kotorske.
Pratim vas još od prošlog stoljeća Palmotiću TEUTIĆU! Ne vjerujem u teoriju zavjere da su vas donijeli furešti, već sam mišljenja i ekspertize da postojite oduvijek u našim predivnim i raskošnim palmama. Naime, posadismo vas u prošlom vijeku, tačnije 1933. kad smo izgradili Narodni dom na ime i obavezu, sugrađaninu i filantropu Vasu Ćukoviću.
Izgleda da ste zaboravili da smo nakon posađenih 88 Fenix palmi u slavu napunjenih godina Josipa Broza, u konačnici sabrali cifru od 185 ljepotica palmi!?
Gdje ste se tada zavukli, kako vam se čaura zvala gospon Surlašu, teško je znati. Ali se svi sjećamo, čak i oni začarani, da smo imali svoj Dok kulture, uživali u muzičkoj školi, njenoj sali, pozorišnim predstavama, mjesnoj kanceraliji, biblioteci i čitaonici… dok se Vi i vaše bolesti nijeste počeli širiti sa manevrom „dok palme njišu grane…“ i sve nam slagumali u današnji silos. Kultura nam ne trebala! Sve se deštegalo! I krivi ste Vi? Ko drugi?
A za Ljekobilje da ne pominjem. Tu ste 100% krivac najveći. Za to ćete gorjeti ponajviše! Od Vas su se ponte počele straviti, pa načinješe bijeg u more, dok se šetalište proširilo kako ne treba. Biće su vas pratili zeleni i angažovani, pa u to ime i za taj konat decenijama držaše nas taocima tobože Zelene luke. Pouzdano znam da ste krivi za zlosretno tanko lampanje ulične rasvjete. Zbog Vas ne može durat’ preko nekih ura, pa u mraku žmirkamo ko svrake na jugovinu.
Na ovakve optužbe, branilac g. Vežgasti Dušebrižić, nije mogao mnogošta za odbranu Teutića reći, ali se potrudio.
Moliću vas lijepo, za dozvolu! Prekidajte saslušanje! Besprizorno je svog spasitelja nazivati zlotvorom! Neodopustivo!
najsjevernijem gradu Boke kotorske.
U odbranu Surlašina Palmotića Teutića iznosim da je od vremena Vašeg buđenja, a zbog njegovog angažovanja i djelanja, puno stvari dovedeno u red! Duh prokletstva je strgnut. Teuta se povukla u dubinu bliže Perastu. Načinio se projekat, bome za njen hotel, ali nikako da uhvati „zelenu granu“. To nije njegova, Surlašova krivica bome! I za suđenje oko Zadužbine Ljubatovića je pomogao. Zna on kako, nego se Vi pravite mudrijaši. Eto vidite da kriv ništa nije! Iskamčio je spajanje na kanalizaciju čoče. I to Vam nije za dosta. Zaslužan je za dizanje one skalamerije od luke. On ima posebne moći, toga ni svijesni nijeste. I dok je glodao palme, ostavio bi po koju uz gredu za turiste i putnike navratnike, što golim autobusima bez krova dolaze k’o pokisli miši u našu pjacu. Eto skrivali su se pođekad ispod krošnji koje je poštedio, zbog vas i njih samijeh. Niti je kriv, niti će se tako osjećati!
Nije vam Teutić kriv što ostadosmo bez policiota običnih i komunalnih, bez inšpektora a odavna bez kapunjere im na Carine.
Vi biste ga biće okrivili što nema nego jedna farmacija u Risan. Bez privatne ijedne, iako je to glavna profesija u današnje vrijeme. Može biti da je krivac što nema ni cipola pod ponte… vala ni ribe ni mamaca… samo skaredne barže vezane uz mulo…
Čak je i Teutić sam pokušao da se odbrani, ali nije bilo vajde. Presidente slamnog suda – prof. dr Hipnotikus, nije imao druge opcije nego da krivca proglasi krivim:
Otpisujem Teutića, Surlašina Palmotića za sva vremena i da s njim spalimo sve što ne valja u tempima iza nas. Neka se prokletstvo našeg grada zaustavi ovdje i sada. Neka profunkcionišu palaci fureštijeh druga, jer po eletrici vidimo da ih ne obilaze. Grad nismo od duhova, ni dao bog.
I tako je pred brojnim maškarama i gostima, primo suđenje karnevalu risanskome, zaključeno spaljivanjem Surlaša Palmotića zvanog Teutića, zbog decenijskih zlodjela nad ovim drevnim gradom. Nakon toga, vesela karnevalska zabava nastavljena je na risanskoj pjaci. Događaj je dio programa ovogodišnjih Tradicionalnih zimskih karnevalskih svečanosti, u organizaciji Mjesne zajednice Risan, u suorganizaciji sa JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turističkom organizacijom Kotor. Pokrovitelj je Opština Kotor.
Turistička organizacija Tivta, u okviru štanda Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, a u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom predstavlja ponudu na 42. Međunarodnom sajmu turizma “IFT 2020” koji se održava od 20. do 23. februara u Beogradu, pod sloganom “Put pod noge”.
O tome da je emitivno tržište Srbije veoma važno govori i podatak da u ukupnom broju inostranih posjeta, turisti iz Srbije su na drugom mjestu. Tokom prethodne godine Tivat je posjetilo oko 25.500 turista, odnosno 7% više u odnosu na 2018.g. koji su tom prilikom ostvarili blizu 290.000 noćenja odnosno 12% više.
TOTu Beogradu
Posjetioci štanda upoznati su sa cijenama za predstojeću sezonu kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju, ponudom grada za ljubitelje aktivnog odmora, kao i programom kulturno zabavnih događaja tokom ove godine. Nastup na sajmu upotpunila je i kvalitetna prezentacija sa posebnim osvrtom na gastronomsku ponudu, tako da je danas na štandu, u saradnji sa Organizacijom žena, održana promocija Žućenica festa, a svi posjetioci štanda su bili u prilici da degustiraju specijalitete naše kuhinje i jela od žućenice.
IFT je jedan od najznačajnijih sajmova turizma u JI Evropi na kojem učestvuje više od 700 izlagača iz 40 zemalja.
U Hrvatskoj je po procjenama oko 5500 turističkih vodiča i njihov broj raste, a iako su važni za turizam i promociju Hrvatske jer gostima predstavljaju domaće znamenitosti, često ih se podcjenjuje i neadekvatno zakonski prati, ističe predsjednica ZDTVH Kristina Nuić Prka u povodu Svjetskog dana turističkih vodiča.
Napominjući kako je teško točno utvrditi koliko se osoba u Hrvatskoj bavi turističkim vođenjem, kao i koliko ih je stvarno aktivnih jer je to nekima jedini, a nekima samo povremeni posao, Nuić Prka za Hinu kaže da je u Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH) u članstvu 19 udruga, a ove će ih godine biti još dvije više.
Na pitanje kako se u Hrvatskoj postaje turistički vodič, tko to može biti i koliko stoji edukacija koju moraju proći, Nuić Prka odgovara da su za sve obvezatna predavanja, terenska nastava i položeni ispiti unutar strukovne edukacije, za koju moraju izdvojiti oko šest tisuća kuna. No to je, kako dodaje, samo temeljno obrazovanje, nakon čega slijedi kontinuirano usavršavanje i usvajanje novih znanja i vještina.
Turističko vođenje forma, a turistički vodič zanat
“Kao struka inzistiramo i na implementaciji europske norme EN15565:2008 kao standarda prema kojoj je za edukaciju turističkih vodiča potrebno izdvojiti najmanje 600 nastavnih sati i praktičnih vježbi”, naglašava Nuić Prka. Otkriva i da svaki vodič u skladu sa zakonom svoje usluge može naplaćivati preko udruge koja ih naplaćuje u ime i za račun svojih članova, a obračun ide po ugovoru o djelu.
Najviše vodiča, prema saznanjima ZDTVH, ima paušalne obrte, najčešće sezonske, koji su sad produženi na devet mjeseci, za razliku od prijašnjih šest, što je dobro jer to najviše odgovara njihovu načinu poslovanja i prati produžetak sezone. Neki vodiči imaju i agencije ili su zaposlenici agencija, a imaju i studente i umirovljenike vodiče. No, neovisno o tome kako su registrirani, kao i svi porezni obveznici, po bilo kojoj od navedenih osnova, Nuić Prka ističe da vodiči uredno podmiruju sve svoje obveze u skladu sa zakonom.
Ističe kako je samo turistički vodič s odobrenjem za rad i plavom iskaznicom ovlašten voditi i tumačiti na zaštićenim lokalitetima, a po zakonu su vodiči osobe koje turistima pružaju usluge pokazivanja i stručnog tumačenja prirodnih ljepota, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, čiji je sastavni dio i ‘storytelling’, koji se, kako ocjenjuje, u novije vrijeme potpuno nelogično označava nekim novim zanimanjem.
“Turističko vođenje je forma, a turistički vodič je zanat. Neizostavni dijelovi turističkog vođenja su interpretacija kulturne i prirodne baštine, storytelling i interkulturološke kompetencije jer, osim znanja stranih jezika i stručnog znanja o materiji o kojoj će turistima pričati, turistički vodič mora na zanimljiv i zabavan način prenijeti svoje znanje i znati se prilagoditi uzrastu i interesima turista. U tome svemu storytelling je jedan od alata kojima se možemo poslužiti, a mnogi su vodiči pohađali i tečaj interpretatora baštine, popularno nazvano storytelling, s ciljem usavršavanja svojih vještina”, objašnjava Nuić Prka.
Problemi od pretežno sezonskog zanimanja, neadekvatnih propisa, do stranih vodiča i drugi
Govoreći o problemima s kojima se suočavaju turistički vodiči, Nuić Prka ponajprije ističe pretežnu sezonalnost tog zanimanja od kojega rijetki dobro zarađuju i mogu živjeti, a za cijene vođenja kaže da se kreću od 350 kuna na više, ovisno o tome što se traži, interesu grupe, vremenu i sl.
“Svaki vodič određuje u dogovoru s agencijom svoju cijenu, a kao udruga borimo se protiv pojave ‘besplatnih’ vođenja s naplatom napojnice jer je to izigravanje zakona i nelojalna konkurencija. Velik problem nam je i što Ministarstvo rada vodiče proglašava samozaposlenim osobama radili oni ili ne, čime koče razvoj kontinentalnog turizma jer se ljudi boje ishoditi odobrenje bez kojega zapravo nisu vodiči i ne mogu nikako raditi”, upozorava Nuić Prka.
Ocjenjuje da je to vrlo štetno tumačenje propisa o slobodnim zanimanjima, koje je počelo prije dvije godine, od kada se nijedan propis nije promijenio, nego se, kako kaže, “naprosto netko u Ministarstvu rada odlučio propise drugačije tumačiti i pitamo se kome to može koristiti jer državi sigurno ne, a ni turizmu jer kolege vraćaju licencije, mladi se boje polagati ispite jer gube prava i slično”.
Pritom iznosi i primjere toga, kako kaže, pravog paradoksa jer neki nastavnik ili službenik u brodogradilištu koji ima licenciju za vodiča i kroz godinu odradi manje od desetak dana vođenja – kada dobije otkaz jer je višak – nema pravo na naknadu kao nezaposlena osoba, kao što ni mladi obrazovani ljudi koji polože tečaj za vodiča nemaju pravo na poticaje pri otvaranju obrta, a bez toga ne mogu ni početi raditi kao vodič jer u prvoj sezoni gotovo nitko ne može dovoljno zaraditi da podmiri sve izdatke. Sve je to još pogubnije za one koji žive i rade u kontinentalnim županijama jer jednostavno nemaju dovoljno posla budući da su vođenja rijetka.
U zadnjih nekoliko godina pojavio se i problem stranih vodiča po Hrvatskoj, kojima Ministarstvo turizma izdaje dozvole, za što Nuić Prka kaže da nisu problem te dozvole, niti hoće li ih dobiti više ili manje stranaca, nego kriteriji njihova izdavanja i činjenica da te osobe najčešće ne znaju da na zaštićenom lokalitetu ne smiju pružati svoje usluge.
“Ako i jesu o tome informirane, onda svjesno krše zakon i oko toga se već par godina ‘borimo’ jer, nažalost, nema dovoljno inspekcija na terenu. Svaka država ima svoje zakone i mi inzistiramo da ih i naši hrvatski kolege koji rade u inozemstvu poštuju”, iznosi Nuić Prka i dodaje da donošenje pravilnika kojim će se to regulirati kasni iako smatra da ih mjerodavni ipak čuju.
Zbog svega toga, sve su nezadovoljniji i vodiči i u Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske jer, umjesto da se bave kreativnim projektima, stalno rješavaju probleme, a imaju i dojam da im se ‘na mala vrata’ uvodi deregulacija i uništenje tog zanimanja.
Kao i svake godine, i ove godine najviše posla turistički vodiči očekuju od travnja do studenoga, i to većinom na Jadranu. Ne vjeruju da će imati više posla zbog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije ni u Zagrebu, nego se, kako zaključuje Nuić Prka, nadaju da će se turizam aktivnije razvijati u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje će imati više posla, te da će se riješiti spomenuto problematično stajalište Ministarstva rada o vodičima kao samozaposlenim osobama zbog kojega već nedostaje tog kadra.
